Professional Documents
Culture Documents
Viktor Žmegač: Krležini Europski Obzori
Viktor Žmegač: Krležini Europski Obzori
Viktor Žmegač: Krležini Europski Obzori
Avion kao najava povijesnih mijena, ali, budunost o kojoj snatri Filip puka je
estetska utopija, nestvarna predodba umjetnika koji se zanosi blistavim zranim
lukama kao da je ta budunost samo tehniki i likovni problem (134)
Suprostavljanje zbilje imaginaciji (panonija) (136)
Usprkos svim strahotama Panonije, Filip osjea snanu neposrednost dodira s
priprodom Karakteristino je, ipak, da identifikacija s novom/starom sredinom
uspijeva samo posredstvom estetskog pristupa prirodi...
Promjena dojmova nakon nekog vremena (kasno ljeto s prvim znacima jeseni)
Problem umjetnosti i umjetnike egzistenicje povratak u Panoniju kao reagens
(javljaju se misli koje relativiziraju njegove dosadanje navike i nazore, snanije nego
prije dolazi mu svijest o tome da nita nije samo po sebi razumljivo i da sadraj
njegova ivota, umjetniko stvaralatvo i umjetnost uope, gledani iz druge
perspektive mogu biti posve besmisleni (138)
Vatrogasna zabava drutveni dogaaj, ali ne i slikarstvo
Gorteskni nesklad Filipova dojueranjeg ivota i aktualnih briga seljana
Potaknut utilitarnim mislima, Filip poinje na umjetnost gledati ne samo sa estetskog,
ve i sociolokog gledita: Komu? Zato? Fauvizam je ovdje isti besmisao! ( str.77)
(139)
Fadil Buki u raspravi o liku F. L. svijest glavnog lika je polifonijska, to nije
monoloka svijest koja se rastvara tek u intersubjektivnu mediju (142-3)
Bahtin (slovo v romane):napetost izmeu subjekta i okoline (drutvene prilike,
konvencije, pritsici na individualnost) kao stalan uzorak romanesknih struktura i u
novijim epohama
Bahtin: osobitu verziju kunje nalazimo u ruskim romanima 19.st. (reprezentativni
intelektualac mora se iskazati suoen sa drutvenim problemima ( 144-5)
Odgovor prosvejtiteljstva na barokni roman (ispunjen apologetskim i polemikim
patosom statine slike svijeta ) naao se, naroito u Njemakoj, u tipu razvojnog ili
obrazovnog romana, koji strukturama kunje i postojanosti suprostavlja misao
individualne a implicitno i drutvene dinamike.
Tradicija razvojnog romana nije kod Krlee ostavila traga, ali roman kunje (u
Bahtinovu shvaanju) primjenjiv na Povratak
Jedna od sredinjih spoznaja F. Latinovicza je da je jako teko pokrenuti ljude oko
sebe do inetenzivnosti svojih vlastitih doivljaja (osamljenost, sumnja u mogunost
prisne ljudske komunikacije) (146)
Filipovo kazivanje o dva svijeta (doivljava jaz jer je kao umjetnik modernog kova
komunikativno proturjena linost: zatvoren u svoju osobnu osjeajnost, on je u isti
mah upuen na odaziv zajednice, na odjek svoje elje da svoja intimna uzbuenja
podijeli s drugim ljudima, da im se priopi ili im ak neto saopi
Filip ne eli biti zastupnik ikakvih programa Povratak kao roman krize ideje
kunje
Opreka izmeu znanstvenog (strogo spoznajnog, logikog) pristupa zbilji i estetske
intuicije (nietzcshe) (154)
Jezgra estetikog ina je djelovanje artefakta na primaoca tako da u njemu izaziva
preobrazbe u gledanju i shvaanju stvari
Slina shvaanja T. Manna i Krlee: teza da je velika umjetnost nezamisliva bez
spoznajne komponente (Krlea:otvaranje oiju)