kola primijenjenih umjetnosti i dizajna,Pula

Radieva 19,52100 Pula

Intervencija u eksterijeru,tema:Tekstura

Marta Horvat,

Fulvio Jurii,

etvrti (4.) razred

slikarske tehnike
Pula,15.05.2015.

SADRAJ

SAETAK I
Intervenciju u eksterijeru s temom teksture planirala sam ostvariti slikarskom
tehnikom zgrafita.Mjesto interveniranja jest Danteov trg u Puli gdje sam svoj rad
uklopila u dio fontane koja se nalazi na trgu od vremena Austro-Ugarske.Plan je
bio obiljeiti skicu secesijom te se na kraju razvila u smjeru geometrijske
apstrakcije inpirirana pravilnim poloajem kamenja oko nje.Ostvarena je
odreena tekstura,kolorizam,faktura,kontast te harmonija.Zbog problematike
svojstva materijala,vrstoe maltera,nedostatka vremena te pucanja samoga
rada bila sam primorana ostvariti ga u neto manje zahtijevnijem obliku,u
ljepenci.Time sam dobila eljen izgled skice iako u neto drugaijoj formi.

UVOD II
O zgrafitu
Kao temu maturalnong rada izabrala sam teksturu budui da ga ostvarujem u
slikarskoj tehnici zgrafito.Razlog to sam izabrala ba tu tehniku jest upravo ta
da mi se svidio prvi puta kada sam se s njime susrela,bio je drugaiji od onoga
to smo do tad radili.Dolazi od talijanske rijei sgraffiare,to znai grepsti te
nam sam naziv otkriva neto o toj tehnici.Nastao je u Italiji u XV i XVI stoljeu
kao posebna vrsta slikarstva na zidu koja se smatrala trajnijom od freske za
proelja zgrada.Izvodio se od dva sloja maltera,od kojih je donji morao biti
sasvim suh,a premazivao se spaljenim travama ili mineralnim bojama koje su
davale tamni,gotovo crni ton zelenog ili crvenog odsjaja.Na taj sloj maltera
stavljao se drugi malter,mjestimino skidao i tako otkrivao donji tamni sloj.U biti
zgrafito nije slika ve reljef sastavljen od ploha i slojeva razliito obojenog
maltera koji u cjelini preuzimaju ulogu boje,ime i mogu opravdati svoju temu
maturalnog rada(tekstura),no i nadovezati se na elemente koji su neosporni pri
toj

tehnici,a

to

su

ploha

zgrafita;konturni,ploni,slikarski,sobni,bezbojni

boja.Postoji
i

suhi

vie

zgrafito.Konturni

vrsta
jest

linearni crte tamne boje ugraviran u svjetliju podlogu ili obrnuto dok se kod
plonog mjestimino skidaju gornji slojevi maltera u plohama.Slikarski
zgrafito,kojeg sam ja ostvarila radei svoj maturalni rad jest kombinacija ovih
dvaju vrsta.S druge strane,sobni zgrafito ima malo zajednikog sa pravim i u
materijalu i u nainu izvoenja:na okreen zid nanosi se neke vrste tukaturne
mase koja najee kao komponente sadri gips,mermerno brano,pigmente,a
kao vezivo tutkalnu otopinu,a esto i izvjesnu koliinu krea.Bezbojni zgrafito je
u stvari fini reljef:na zid se nanose malteri u poneto debljim slojevima,ak do
10 mm.Kod suhog zgrafita potrebno je rezanje u suhi malter:javlja se pogotovo
u zadnje vrijeme kada za to postoje kvalitetna kompres dlijeta i druga tehnika
pomagala.Izrada zgrafita se sastoji od dvije vane cijeline,prva je priprema
zida,a druga i meni osobno draa jest mijeanje maltera s pigmentom u
boji.Priprema zida zapoinje nanoenjem vezivnog maltera(1 dio krea i 3-4
dijela pijeska).Prije suenja dobro nagrebemo njegovu povrinu kako bi bolje

prmio drugi malter istog sastava samo neto gui,no ako ustanovimo da je zid
suh,korak nanoenja vezivnog maltera nije potreban.Zatim slijedi druga faza,a
to jest nanoenje arricciata(1 dio krea,3 dijela pijeska s pigmentom).

Umijeamo maltere u boji u koliinama koje su nam potrebne,pigmente

umijeamo najprije u vodi s kojom rijedimo kre ili neposredno u kre
umijeamo pijesak.Tu zapoinje sam postupak zapoinjanja s radom.Na
nakvaeni zid fiziki nanaamo prvi obojeni malter te ekamo da se osui do
krutog stanja.Zatim ga navlaimo,nanosimo sljedei sloj,te ponavljamo ovaj
postupak ovisno o osobnoj elji.Zadnji sloj maltera dobro izgladimo i ostavimo
da se stegne te zatim privrstimo karton,prekopiramo skicu i zapoinjemo sa
rezanjem,tj grebanjem.Rezati treba tako da su strane rezova ukoene,zbog
manjeg opadanja maltera i eventualnog djelovanja vremenskih imbenika
budui da se debljina pojednih slojeva maltera kree 1-10 mm,a pigmenta u

malteru ne smije biti vie od 1/5 koliine pijeska).Budui da moja podloga nije
bio zid ve daska,postupak je malo drugaiji.Prvi korak jest bio privrivanje
letvice odabrane veliine() za dasku.Zatim mijeanje rijenoga pjeska s
cementom (2:1) te dodavanje vode.Prvi sloj je nanesen deblji od ostalih kao
podloga te kako bi dao vrstou radu.Na njega dolazi mreica te jo jedan sloj
maltera i ponovno mreica.Sljedei korak je bio mijeanje maltera s neto
jupola te je to prva (ne)boja koju sam koristila u skici.Nakon to bi se svaki sloj
suio,tako sam lijevala novu boju.

O mjestu interenirana

Ova tehnika je idealnija za eksterijer nego za interijer,a na je zadatak i bio

intervencija u eksterijeru,te je to takoer rezultiralo mojem odabiru ba ove
tehnike.Cilj mi je bio uklapanje zgrafita u jedan od navedenih prostora Pule koje
sam takoer mogla birati,a izabrala sam Danteov trg.Danas se tamo nalazi O
Centar,fontana koja je sagraena jo za vrijeme Austro-Ugarske te prevladavaju
kafii,koji ne samo da su apsolutna suprotnost samoj fontani ve nas i vraaju u
21. stoljee.Nekada zvan Piazza Alighieri,Danteov trg danas je sve samo ne
ono to je neko bio.1872. godine u sredinjem dijelu malog parka postavljena
je prva javna fontana,te se uz cisternu kod Katedrale koristila kao izvor vode za
okolna kuanstva.Nakon izgradnje sredinje pote 1836. godine,ureen je i
cijeli trg s cvjetinim otocima i drvoredom crnika,a na mjestu stare,postavljena je
nova fontana,djelo E. Trolisa.Naknadno su cvjetni otoci s trga uklonjeni,a ostala
je samo jedna kruna gredica uz fontanu i crnike.Danas se na Danteovom trgu i
dalje nalazi ta ista fontana,okruena malenim travnjakom te je recimo jedini
pravi podsjetnik onoga vremena.Upravo to sukobljavanje fontane s modernim
kafiima na jednom podruju su me doveli do problematike koju sam rijeavala

ostvarivajui ovaj rad.Bazirala sam se na fontani gdje sam intervenirala sa

svojim radom koji bi trebao biti spoj modernog i starog,to je zapravo i cijeli trg.

RAZRADA TEME III

O secesij
U poetku stvaranja skica vie sam se bazirala na secesiju te ubacivala detalje
uzete od velikog secesijskog majstora Gustava Klimta budui da mi je i mjesto
izlaganja obiljeen secesijom (Danteov trg).Secesija (od njem. Sezession) ili Art
Nouveau (francuski: nova umjetnost) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio
kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljea 19. stoljea
(francuski: fin-de.sicle stil 1900.). Inspiriran prirodom,u arhitekturu,
primijenjenu umjetnost, slikarstvo i kiparstvo unosi elegantnu profinjenost
zakrivljenih i ornamentalnost plonih linija.U pojedinim zemljama secesija se
razliito

nazivala:

Francuskoj i Belgiji Art

Nouveau, u Njemakoj se
zove Jugendstil, u Italiji
Floreale ili Liberty (nazvan
po londonskom duanu
koji je prodavao modernu
dizajnerski robu proisteklu
iz pokreta "Arts and Crafts"), u Velikoj Britaniji Modern
Style, u panjolskoj Modernismo, u Belgiji stil Coup de
fuet ili Velde stil, u SAD-u je nastala kasnija inaica - Art Deco, a kod nas je
poznatija

pod

Austrijskim

osamostaljenje).Gustav
razdoblja.Njegovo

Klimt

staralatvo

nazivom
jedan

je

zapoinje

"Secesija"

od

najveih

Beu,gdje

(odcjepljenje,

umjetnika
i

jest

ovog
arite

secesije.Napravio je seriju slika usredotoenih na poljubac,a najpoznatija

verzija potjee iz razdoblja od 1907.do 1909.Njegova djela su me intrigirala,no
to sam vie skica radila,to su vie liile na geometrijsku apstrakciju te su gubile
secesijska obiljeja.Tu sam se susrela s problematikom kako to ukomponirati u
doba u kojem je fontana sagraena.

O geometrijskoj apstrakciji

No,kamenje oko fontane me podsjetilo na geometrijske oblike te sam tu

pronala logiko rijeenje mojeg maturalnog rada.Umjesto pravilno posloenih
kamenja oduila sam napraviti geometrijsku apstrakciju u boji koja e ih
zamijeniti. Geometrijsku apstrakciju zaeo je Kazimir Maljevi, a slika koja
najodlunije prekida s tradicijom je njegov Crni kvadrat na bijelom polju (1913.)
kojim iskazuje da je kontrast osnova umjetnosti, a za sliku je dovoljan jedan
likovni element koji je naglaen od ostalih.Karakteristika ovog stila jesu
dostizanje savrena sklada oblika i boja nepredmetnim slikama,kompozicijama
crta i osnovnih geometrijskih oblika: kvadrata,krunice i trokuta.Budui da na
cijelom trgu prevladavaju boje kao to su uta (sama fontana,te plava voda
unutar nje),zeleni tranjak i sivi beton,trudila sam se upravo te boje najvie
zastupiti uz minimalne dodatke nekih drugih,kao na primjer crvenu,crnu..

Tijek izrada skica

Zavrna skica

O teksturi i fakturi

Kao to sam ranije u uvodnom dijelu spomenula,tema mi je tekstura uz

primjenu ploha i boja,no uz boju sam povezala i ritam.Ponimo od teksture kao
glavne teme.Povrina je vanjski izgled plohe.Povrina plohe moe biti razliito
obraena ime poprima odreena svojstva.Osnovna svojstva

povrine

su:teksturalna svojstva (tekstura) i fakturalna svojstva (faktura).Tekstura dolazi

od latinske rijei textura,a znai tkanje,tkanina,sklop,sastav,spoj.U likovnom
rjeniku odnosi se openito na karakter povrina,prirodno ili razliito likovno
obraenih.Osnovne teksturalne vrijednosti su:glatka-sjajna tekstura,glatkanesjajna (mat),hrapava-sjajna i hrapava-nesjajna teksutra.Postoje plastike
teksture koje moemo osjetiti opipom,taktilno i vizualno (teksture prirodnih
oblika i teksture u kiparstvu i graditeljstvu) i teksture koje dobivamo
crtakim,grafikim

ili

sredstvima.Spomenuta

slikarskim
osnovna

elementima

svojstva

likovno-tehnikim

povrina,osnovne

teksturalne

vrijednosti se upotrebom odreenog materijala i nainom njegove obrade

proiruju.Tako hrapavih tekstura ima razliitih nijasnsi,tj. manjih ili veih
hrapavosti.

Kao:

sitnozrnaste,

krupnozrnaste,

raspucane,namrekane,naborane, valovite,itd.Na slici ili crteu tekstura moe

biti stvarna prirodna tekstura materijala (glatki papir,hrapavi papir,sjajni
papir,mat,teksture slikarskog platna) i prividna (imitirana) tekstura,tj. izraena
slikarskim ili crtakim elementima:bojom,crtom,tokom..Njima izraavamo privid
glatkih,sjajnih,mat ili razliitih hrapavih povrina,ili da crte ili sliku obradimo
crtakim,odnosno slikarskim teksturiranjem.Tekstura moe biti i izvanjski izgled
grae (strukture) neke materije,npr. godovi drveta,kao vanjski izgled unutarnje
grae.Faktura

dolazi

od

latinske

rijei

factura,to

znai

izvedba,obrada,izrada,in,postupak,pa tako i u likovnoj umjetnosti oznaava

razliite likovno-tehnike postupke obrade povrine likovnih dijela.U slikarstvu
se to odnosi na potez kista odnosno nain voenja kista i slojevito nanoenje
boje na podlogu.Boju moemo nanositi na podlogu u tankom i prozirnom
sloju.Takav nanos boje zove se lazurni namaz,a povrina je jednolina i
glatka.Drugi nain nanoenja boje na podlogu je debeli vidljivi sloj boje i poteza
kistom.Gusti,debeli nanos boje zove se jo impasto,odnosno pastuozni
namaz.Debeli nanos boje nanosi se na podlogu pomou tvrih kistova ili

slikarskih lopatica (pahtli).On daje karakter grube,hrapave,reljefne povrine.U

nekim slikarskim tehnikama kao to je zgrafito,faktura se ostvaruje uporabom
razliitih alata pri grebanju.Tako se fakturom dobiva odreena tekstura
(hrapava,sjajna,glatka,itd.).Faktura je ustvari slikarski ili kiparski rukopis,vidljiv
znak tehnike rada pri izvedbi umjetnikog djela.Umjetniki (likovni) rukopis je u
smislu

prepoznavanja

autorstva

umjetnikog

djela

jednakopravan

stilu

umjetnika,njegovom izrazu,likovnim i tematskim sadrajima,kompoziciji

kompozicijskim naelima i ostalim imbenicima koji sainjavaju odnosno grade

umjetniko djelo.

O plohi

Uz glavnu,rei u poneto o sporednim temama (ploha,boja te ritam).Ploha je

dvodimnzionalna stvarnost,element koji ima duinu i irinu.Kao likovni element
nalazimo je prisutnu u plonom i prostorno-plastinom oblikovanju,odnosno u
slikarstvu,kiparstvu i arhitekturi.U slikarstvu ploha je ravnina na kojoj se slika ili
crta.U likovnom izraavanju i stvaranju na plohi moe se oblikovati tako da se
potiva dvodimenzionalni karakter plohe,tj, da se obikuje plonim oblicima,koji
se nazivaju likovi,kao to je primjer u mojem maturalnom radu ili da se
oblikovanjem sugerira privid prostora i volumena te se na taj nain negira
ploha,jer nam se ini kao da se na plohi nalazi prostorna dubina ili
trodimenzionalni oblik.

O boji

Boja s druge stranj jest fizikalna osobina svijetlosti,odnosno osjeaj koji u oku
stvara svjetlost emitirana iz nekog izvora ii reflektirana od povrine neke
materije.S druge strane oznaava tvar za bojenje,koji ima svojstvo da oboji
bezbojnu materiju.Zrake bijelog sunevog svjetla sastoje se od niza zraka,tzv.
arene svijetosti.To moemo dokazati ako zraku suneve svijetlosti pustimo da
padne na staklenu prizmu.Bijela se zraka prolazei kroz tu prizmu lomi pod
razliitim kutovima i time se razlae na svoje sastavne dijelove,te na drugoj
strani prizme izlazi u obliku arene vrpce boja.U tom spektru uoavamo deset
boja

postupnim

crvena,naranasta,uta,utozelena,zelena,zelenoplava,plava,indigo

prijelazima:
i

ljubiasta.Unutar sunevog spektra ljudsko oko registrira na oko 160 nijansi

boja.Ona ima svoja svojsta kao to su kromatska,tonska,kontrastna svojstva te
razliito psiholoko djelovanje na promatraa.Spominjui kromatska svojstva
boja obavezno moram spomenuti njemakog fiziara Wilhelma Ostwalda ija je
podijela boja danas openito prihvaena.Podijelio je boje na kromatske (arene)
i akromatske (nearene ili neutralne) te osmislio krug boja koji je po nemu dobio
naziv Ostwaldov krug istih boja.Ostwald je poredao u krug sto istih boja u
svim nijansama obiljeavajui ih od 1 do 100.Postavio ih je tako da je pomijeao
dvije susjedne parne ili neparne boje ime je dobio nijansu boje nastale
meusobnim mijeanjem.Boje unutar kruga dijele se u tri grupe: a)osnovne boje
(primarne boje), b) sekundarne boje i c) tercijarne boje.Primarne boje
meusobnim mijeanjem daju sve ostale,zato se i nazivaju osnove boje a to su
crvena,plava i uta.Sekundarne boje se dobijvaju mijeanjem dviju osnovnih
boja u omjeru 2:2,a te kombinacije jesu: 1. crvena + uta = naranasta, 2. uta
+ plava = zelena i 3. plava + crvena = ljubiasta.

U tercijarne boje ubrajaju se sve ostale nijanse mijeanjem jedne osnovne i

jedne sekundarne boje u razliitim omjerima.Sljedee bitno svojstvo boje jest
tonsko svojstvo.Svakoj arenoj boji pripada cijeli niz boja koje nastaju
dodavanjem bijele ili crne,tj sive.Ton je koliina svijetosti u boji.Dodavanjem
bijele ili crne odreenu boju inimo svijetlijom ili tamnijom.Valja spomenuti
Ostwaldov trokut boja koji nam zorno objanjava i prikazuje toniranje.Takoer
bitna su i kontrasta svojstva,a dijele se na a) sline ili harmonine boje;to su
one koje su u Ostwaldovu krugu susjedne i bliske,odnosno sline, b) razliite ili
kontrastne odnosno suprotne;to su one boje u Ostwaldovu krugu koje se nalaze
jedna nasuprot drugoj,odnosno one koje su meusobno udaljene.Dolazimo do
zadnjeg,ali ne i najmanje bitnog svojstva boje,a to je psiholoko djelovanje i
simbolika boje.Mnoga istraivanja djelovanja boja ukazuju da boje kod ljudi
izazivaju odreene reakcije.One svojim isijavanjem djeluju na organizam i na
ljudsku psihu.Boje na nas utjeu nesvjesno.Utjeu na nae raspoloenje i
ud.Svaka boja ima psiholoki efekt mentalni i emocijonalni.Ispitano je
djelovanje preko dvanaest tisua boja.Tu se radi o bezbrojnim nijansama i
razliitim intenzitetima boja.Ponekad i najmanja razlika u boji moe imati
drugaije djelovanje.One osim svog djelovanja imaju i odreeno simboliko
znaenje.Budui da sam se bazirala na geometrijskoj apstrakciji gdje je vanu
ulogu odigrala i boja,objasnit u djelovanje onih koje sam koristila.Crvena ima
najjai intenzitet boja i najveu privlanost te je nije potrebno upotrijebiti mnogo
kako

bi

se

istakla.Ona

snano,uzbuujue,razdraujue,raspoloujue.Ubrazava

djeluje
i

poveava

krvni

tlak,miinu napetost i disanje.Simbolizira radost,ljubav,veselje,strast.Zbog

svoje nametljivosti koristi se i kao znak za opasnost.Takoer moe predstavljati
revoluciju.Ja sam je koristila upravo kako bih podigla samu skicu,dala joj
snagu.uta,za

razliku

od

crvene

djeluje

poticajno,oslobaajue

olakavajue.ivahna je,radosna i vesela te je kao i crvena boja jake

vidljivosti.Daje dojam prozranosti i pristuanosti ega sam i drala pri raenju
skice.Simboliki je boja znanja,duevnosti,a kao to je svijetlo simbol
razuma,tako

je

uta

kao

najsvijetlija

boja

postala

simbol

ljudske

misli.Naranasta boja djeluje ugrijavajue,povjerljivo i veselo.Izaziva osjeaj

zdravlja,ivotne radosti i suneve snage.Kako bih unjela harmoniju i sklad u

svoj rad odluila sam,uz ove tople i ivahne boje koristiti i neto mirnije kao to
su zelena,plava..Plava jest u pogledu djelovanje suprotna crvenoj.Ona je
pasivna i hladna,ali djeluje ugodno i eznutljivo.Upravo zbog toga sam nastojala
dobiti zanimljivi psiholoki kontrast nametljiva crvena uz pasivnu plavu,kako
bih uinila sve zanimljivijim.Uz ove boje koristila sam se i ne bojama , a to su
crna bijela i siva.Iako nisu boje sposobne su izazvati odreena raspoloenja,ali
nisu tako izraena kao ona izazvana bojama.Bijela je boja svjetla.Sjajna je i
njena te proiruje prostor.U odnosu s drugim bojama djeluje kao sredstvo
osvjetljivanja i jasnoe.Crna izaziva osjeaj praznine,straha.Druge boje
opkoljene crnom djeluju pak intenzivnije i aktivnije.Ona produbljuje prostor,daje
privid beskonanosti.Siva djeluje mirno i ozbiljno.Idealna je u kombinaciji sa
arenim bojama jer ih meusobno usklauje.Upravo sam ju najvie koristila
kako bih neutralizirala kompoziciju te joj dala harmoninost.

O harmoniji
Rije harmonija oznaava sklad,meusobnu usklaenost dijelova u nekoj
kompozicji.Nastaje kombinianjem elemenata koji su meusobno slini,po
jednom ili vie svojstava.Naprimjer,slian po obliku i boji ili slini samo po boji(u
ovom sluaju kombinacija ploha razliitih veliina no slinog oblika i
boja).Harmonija se nalazi izmeu monotonije i kontrasta te je vaan dio moga
rada.Ona kombinira njihove karaktere.Harmonija je zajednica mirnih odnosa
likovnih elemenata.To je najmanji kontrast.Kad su,dakle,elementi koji grade
kompoziciju po neemu slini,onda su oni usklaeni odnosno harmonini.Kada
su

potpuno

isti,to

ovdje

nije

sluaj,tada

su

monotoni.Monotonija

je

dosadna,kontrast je preestok,harmonija je u sredini.Ona ih meusobno

umiruje.Harmoniju moemo usporediti sa sivom bojom u odnosu na crnobijelo.Bijelo-crno su kontrast,potpuno bijelo ili potpuo crno su monotonija,a
kombinacija raznih sivih tonova kao u ovom radu jest harmonija.Takoer u
pomnije objasniti ritam kojeg sam ostvarila djelom koritenjem boja,a djelom
rasporedom ploha.

O ritmu
Ritam oznaava ravnomjerno i pravilno izmjenjivanje likovnih elemenata
odnosno ponavljanjem ili izmjenom suprotnosti.Javlja se na bezbrojne
naine.Ritmiko ponavljanje moe biti egzaktno (pravilno,monotono) ili u obliku
alternacije (izmjenino).Takoer se pojavljuje u mnogim prirodnim i ivotnim
procesima

kao

to

su

npr.

rad

srca,udisanje

izdisanje,buenje

spavanje,izmjena dana i noi,..Ritam moemo definirati jo i kao ponavljani

element i ponavljani prostor izmeu elementa.U likovnom izraavanju i
stvaranju javlja se kao odreeni red i sklad,u meusobnom suprotstavljanju i
izmjeni linijskih poteza kistom,izmjena svijeta i tame,suprotstavljanjem toplih i
hladnih boja,izmjenom stupova ili prozora u arhitekturi,..Javlja se u svim
umjetnostima na razliite naine.U pjesnitvu,u glazbi i plesu se dogaa
vremenski,a u arhitekturi,u kiparstvu i slikarstvu dogaa se prostorno ili
plono.Drugim rijeima,ritam jest svugdje oko nas te je neosporan dio mog
maturalnog rada.S druge strane,kombinacijom bijele i crne ostvarila sam
najizraenij svijetlosni kontrast.

O konrastu
Kontrast oznaava meusobno suprotstavljanje kvalitete i koliine istovrsnih ili
raznovrsnih

elemenata.Nastaje

kombiniranjem

suprotnog

odnosno

kombiniranjem maksimalne razlike veliina (veliko-malo,visoko-nisko,kratkodugo,...),oblika

(oblo-uglato,jednostavno-sloeno,puno-uplje,...),boja

hladno,svijetlo-tamno,komplementarni

kontrast,...),crta

(toplo-

(tanke-debele,ravne-

zakrivljene,...),poloaja (vodoravno-uspravno,uspravno-koso,...) itd.Kompozicija

je neizbjean dio svakog rada,pa tako i moga.Komponiranje oznaava likovni
proces sastavljanja i meusobnog povezivanja likovnih elemenata u likovnu
cjelinu

prema

vlastitoj

likovnoj

koncepciji.Svako

komponiranje

odlijee

odreenim zakonima usklaivanja odnosno zakonima likovno-estetskog reda,tj.

kompozicijskim

naelima.Likovni

produkt

komponiranja nazivamo kompozicijom.

nastao

procesom

likovnog

O kompoziciji
Kompozicija je,drugim rijeima,sustav likovnih elemenata komponiranih po
kompozicijskim naelima.Uvjetuju je odreeni initelji,a to su: koncepcija ili
ideja,materijal kojim se oivotvoruje ideja,karakter i veliina plohe na kojoj se
komponira ili prostora u kojem se komponira,likovni elementi kojima se
ostvaruje kompozicija te likovna naela po kojima se likovni elementi
meusobno povezuju,slau,drue.Ovisno o rasporedu likovnih elemenata na
plohi ili u prostoru,postoji nekoliko osnovnih naina komponiranja ili vrsta
likovnih kompozicija.One se zasnivaju na zakonu zadanog okvira-zakonu kadra
unutar kojeg se komponira.Kadar moemo definirati kao ogranieno polje
unutar kojeg se dogaa likovno zbivanje.U odnosu na najee odrednice
okvira-kadra,horizontalu i vertikalu nastaju osnovne kompozicije koje potuju
ove odrednice,a to su horizontalna i vertikalna kompozicija.Osim njih postoje
kompozicije koje naruavaju te osnovne odnose kadra,okvira slike:dijagonalna
kompozicija,kruna,piramidalna i slobodna kompozicija.Ja sam se koristla
slobodnom kompozicijom pri komponiranju elemenata na radu.Slobodna
kompozicija oznaava slobodan raspored oblika i likova u trodimenzionalnom
prostoru ili na plohi,to nam njen naziv i govori.Objasnivi i shvativi ove
elemente dola sam do zavrnog djela izvedbe maturalnog rada,a to je sama
fizika izvedba koja slijedi.

Izvedba

ZAKLJUAK IV
Izvedba,tj. praktini dio rada jest po mome osobnom miljenju zabavniji,ali i tei
dio posla.Dolazi do raznih problema i greaka koje treba izbjei.U mome sluaju
mogua problematika je bila pucanje samog rada,drugaiji ton boje od
oekivanog te premala razlika izmeu tonova.Budui da je moj rad trebao biti
sastavljen od etiri boja i etiri ne boje,dolo je do prejakog skruivanja
mase,tj. maltera.Slojevi su bili nemogui za grebanje to je dovelo i do pucanja
cijelog rada.Takoer,problem jesu bile uta i naranasta boja koje su po prirodi
svijetlije te mjeane s malterom nisu davale eljeni,ve neto tamniji,mutniji
ton.Budui da sam na to raunala te da su sve boje pomalo zagasite,na kraju to
nije bio toliki problem.S druge strane,etiri ne boje koje sam trebala izvesti
kako bi cijelu skicu neutralizirale,nisu se mogle razlikovati u nijansama iako sam
mijeala pigmente za svaku boju u razliitom omjeru.Zbog previe neeljenih
situacija i greaka,zakljuila sam kako nemam dovoljno vremena za ponavljanje
cijelokupnoga rada.Rijeenje sam pronala u tome to sam odluila uz svoj
neuspjeli rad,priloiti i ostvariti skicu u ljepenci debljine 2,5 mm,te to prikazati u
slojevima kao to je prvobitno trebalo izgledati u zgrafitu.Plohe sam ovoga puta
izrezivala iz ljepenke,ljepila slojeve ovisno o poloaju boja u poetnoj namjeri te
ih impregnirala i bojala istim pigmentima koje sam mjeala s malterima.Ovoga
puta boje nisu bile zagasite te je cijela skica dobila ton ivosti i veselja,to mi i
jest bilo u planu.Dakle,nisam uspjeno odradila maturalni rad,no uz pomo
svoga mentora uspjela sam poneto spasiti,ali i nauiti te sam spremna za
nove zadatke.

LITERATURA

hr.wikipedia.org/wiki/Apsraktna_umjetnost
hr.wikipedia.org/wiki/Secesija
Marijan Jakubin,Likovni jezik i likovne tehnike,Temeljni pojmovi
Nikola Tanhofer,O boji
P. J. E. Davies,W. B. Denny,F. F. Hofrichter,J. Jacobs,A. M. Roberts,D. L.
Simon,Jansonova povijest umjetnosti,Zapadna tradicija