Misterije Neobjasnjivi Fenomeni Knjiga II PDF

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II
MISTERIJE, NEOBJANJIVI FENOMENI

[knjiga druga]
SADRAJ
Tko Je Ubio J. F. Kennedya !?....................................................................2.

Nibiru, Planet Krianja..............................................................................8.
Skrivene Moi U Nama........................................................................... 12.
Telepatija, Poruke O Svijesti................................................................... 14.
Snovi, Poruke Iz Drugog Svijeta.............................................................. 17.
ta Je Strah !? ..................................................................................... 19.
Teleportacija Let Kroz Paralelne Svjetove .............................................. 21.
Tunguska Enigma ................................................................................. 24.
Tajanstvene Poruke, ifra Svetog Pisma................................................... 28.
Neobjanjive Pojave .............................................................................. 31.
Velika Svjetska uda............................................................................. 35.
Prokletstvo Faraona ............................................................................. 45.
Crna Kia............................................................................................. 48.
Ljudi U Crnom ...................................................................................... 50.
Otkrivena Tajna Tutankamonove Smrti .................................................... 56.
Istinite Prie......................................................................................... 58.
Znanje Prije Znanja............................................................................... 63.
Misterija Torinskog Platna ...................................................................... 67.
Znakovi U itu ..................................................................................... 71.
Chupacabra ......................................................................................... 75.
Dogoni ................................................................................................ 77.
Nazca Linije - arolija U Pustinji.............................................................. 79.
Tajne Piramida U Egiptu......................................................................... 82.
Legenda O Gradu Zlata, El Dorado .......................................................... 87.
Ezoterija.............................................................................................. 92.
Legenda O Kralju Arthuru ...................................................................... 94.
Prsten Moi .......................................................................................... 97.
Copyright [dzaHo] & AdiS, 2004.
1
___________________________________________________________
TKO JE UBIO J. F. KENNEDYA !?

John F. Kennedy je roen 29. Maja, 1917. godine, u Brooklineu, Massacushetssu, u
obitelji irskih katolika, koji su u SAD stigli jo u deventaestom stoljeu. Otac JFK-a u
svoje je vrijeme bio priznati bizinismen, koji se obogatio i postao
multimilijuner. Svojevremno je bio i ambasodr u Velikoj Britaniji, ali i
ef Securities and Exchange Commison-a. Zajedno sa enom, Rose,
imao je vrlo velike ambicije za devetero djece. JFK je nakon
zavrenog koleda, zavrio i Princeton, a poetkom Drugog svjetskog
rata, uao je u US mornaricu, koju je aktivno sluio do 1943. godine,
kada je PT 109 kojim je komadirao potopljen. Biografski podaci kau
da je Kennedy herojski spaavao posadu i putem zaradio malariju.
S vojnih se dunosti skinuo 1945. godine. Ve je 1946. postao
kongresmen, a 1952. godine, senator. Tijekom obavljanja dunosti
senatora, bio je i dugo vremena bolestan, pa ih kau, i nije najbolje
obavio. Ipak, to ga nije sprijeilo da se 1960. godine kandidira za predsjednika
Sjedinjenih Drava, pobijedi te postane 35. predsjednik Sjedinjenih Drava.
Godine 1963. JFK je bio na predsjednikoj turneji, koja ga je trebala pripremiti za izbore
1964. godine. 22.10.1963. godine, u Dallasu, netko je Kennedya ubio. Zbilo se to na
Dealey Plazi, koja se poela graditi sredinom tridesetih godina, a nazvana je po George
Bannerman Dealeyu (1859-1946), izdavau Dallas Morning News novina. Kennedy je u
Dallas stigao u 11 i 40, a doekan je s oduevljenjem. U otvorenom se automobilu vozio
sa guvernerom John Connalyem, njegovom i svojom enom. Na spomenutu Plazu,
Kennedy je stigao u 12:30, a nakon to je automobil proao Stemmons Freeway znak,
odjeknuo je pucanj. Kasnije, guverner Connaly je rekao kako je bilo vie pucnjeva; ili je
pucalo vie osoba, tvrdio je, ili je bilo rije o automatskoj puci. Tajna sluba je, kau
svjedoci, djelovala poprilino sporo. etrdeset i pet minuta kasnije uhien je Lee Harvey
Oswald, zbog ubistva policijskog oficira J. D. Tippita. Nakon nekoliko sati nelegalnog
ispitivanja, bez advokata, optuen je i za ubistvo predsjednika. Kada ga je policija
nekoliko dana kasnije (24.10.1963) sprovodila u dravni zatvor, u policijskoj ga je garai
ubio Jack Ruby, pred milijunskim TV auditorijem. Tjedan dana nakon ovoga, osnovana je
Warrenova komisija, koja je trebala utvrditi to se zapravo dogodilo. Utvreno je kako je
Lee Harry Oswald bio i djelovao sam, kako je pucao sa estog kata SchoolBook
Depository zgrade, kojoj je Kennedy bio okrenut leima u trenutku ubistva. Osim toga
ustanovljeno je kako je koristio Mannlicher-Carchano puku, i kako je ubio spomenutog
policajca. No prisutni svjedoci su vidjeli druge stvari : dosta velik broj svjedoka, tvrdi
kako nije pucano iz SchoolBook zgrade ve sa Grassy Knolla, gdje se kau vidio i dim.
I prije negoli je JFK ubijen u Dallasu su vieni ljudi s pukama, a prijavljena je i
misteriozna osoba iz Tajne slube, koja je viena na mjestu ubistva. ef policije u
Dallasu, Jesse Curry, kasnije je priznao kako nije bilo nikakvih konkretnih dokaza da je
Oswald ubio Kennedya.
WARRENOVA KOMISIJA
Warrenova je komisija dosta nelogino objasnila stvari : trei pogoeni ovjek, uz
guvernera i JFK-a, bio je James Tague, koji je stajao u blizini vozila kada je pucano.
Taguea je pogodio jedan od metaka. Prvi je metak pogodio Kennedya, drugi guvernera,
trei opet Kennedya i, kako se ini, etvrti Toguea. Zbog etvrtoga metka, Warrenova
komisija je i mijenjala izvjetaj. Jedan od najboljih dokumenata ovog ubistva je film koji
je snimio Abraham Zapruder; u njemu se izmeu ostaloga vidi osoba s otvorenim
kiobranom, iako nije bilo oblaka. Osim "Umbrella Man-a", u blizini Grass Knolla, stajali
su i "Black Dog Man" i "Badge Man," ljudi iji je indentitet ostao nepoznat, a koje
Warrenova komisija nije spomenula, iako se kod jednoga od njih vidi puka. Tri godine
nakon ubistva predsjednika Kennedya, 18 je svjedoka umrlo. est od vatrenog oruja,
troje u saobraajnim nesreama, dvoje se ubilo, dvoje od nasilne smrti (prerezan
2
___________________________________________________________
odnosno slomljen vrat), troje od sranog udara a dvoje prirodnom smru. Sve u svemu,
vrlo nerazumljivo i vrlo nerazjanjeno ubistvo jednog predsjednika. No, krenimo redom.
to kae Warrenova komisija ? Osnivanje komisije naredio je predsjednik Lyndon B.
Johnson 29.10.1963. godine. ef komisije bio je Earl Warren, a pregledani su svi dokazi,
koje su skupile tajne slube Sjedinjenih Drava, ali i ispitani svjedoci. Neki od zakljuaka
koje je komisija donijela su :
Hici koji su usmrtili predsjednika ispaljeni sa estog kata SchoolBook zgrade; navode
kako su ovo potvrdili brojni svjedoci.
Pucano je iz Mannlicher Carano puke, a na spomenutom estom katu su pronaeni i

dokazi o koritenju ovog oruja.
Ispaljena su tri hica.
Isti metak koji je pogodio Kennedya u rame, pogodio je i guvernera.
Pucao je Lee Harry Oswald.
Lee Harvey Oswalda je ubio Jack Ruby.
Unato nagaanjima da mu je pomagala policija iz Dallasa ovo nije dokazano.

Komisija nije pronala nikakav dokaz koji bi govorio da je bilo rije o zavjeri, domaoj ili
stranoj.
Slubena verzija, koju je dala i policija, potvrdila je i Warrenova komisija. Neslubena
verzija, se pita tko su "Umbrella Man" i "Dark Complected Man" i zato ih je policija,
zajedno sa Warrenovom komisijom ignorirala. Zapruderov
film jasno pokazuje kako je, dok je Kennedy prolazio,
"Umbrella Man" imao otvoren kiobran. Nekoliko sekundi
prije atentata i nekoliko sekundi kasnije, kiobran je
zatvoren. Jedan od teorija kae, kako je su ova dva
ovjeka zapravo davali signale atentatorima, da Kennedy
je ili nije mrtav. Inae, kada je planirana akcija "Zaljev
svinja", CIA je obeala "umbrella" zranu potporu, no
Kennedy nije htio autorizirati vojnu akciju, pa neki
smatraju kako je kiobran bio tu, tek simbolike radi.
Iako veina stoji vie uz prvu teoriju, prema kojoj su ova
dva ovjeka davali signale atentatorima, manji ih broj zastupa onu koja kae, kako je
kiobran zapravo bio oruje. Ovo potvruje i agent CIA-e koji je 1975. godine svjedoio
pred Kongresom, a koji je potvrdio kako se 1963. godine koristilo ovakvo oruje.
Na nekima od snimaka pak ini kako jedan od ove dvojice, razgovara na radio, a na
jednoj od slika se vidi i neto to bi moglo biti antena. Nakon pucanja obojica su otili u
suprotnim smjerovima. Slubeno, niti jedna od ove dvije osobe nije postojala. Kasnije je
utvren mogui indentitet jednoga od njih, tonije, ovoga s kiobranom, no negova
objanjenja se totalno razlikuju od snimaka, tako da je vjerojatno iskopan od nekuda
kako bi smirili teoretiari, i one koji su atentat prouavali.
TEORIJE
Teorija o tome tko je ubio Kennedya, vjerojatno je i previe. Naime, rije je o jednoj od
najveih moguih zavjera ikada. Upleteno je toliko ljudi, da organizacija same zavjere
mora biti savrena kako se dokazi prikrili. A ako je tako, onda je poprilian broj radio
protiv Kennedya. Najee spominjana teorija je ova s ovjek s kiobranom, a koja i
ima dobrih temelja, obzirom da je CIA koristila ovakvo oruje poetkom ezedesetih.
No, osim ove, niz je drugih teorija, od koji svaka, to je i najljepe u teorijama zavjera,
apsolutno mogua. Dick Russel, autor knjige "The Man Who Know Too Much," svoju
3
___________________________________________________________
teoriju temelji na svjedoanstvu biveg CIA agenta, biveg KGB-ovca, te ovjeka koji je
dio ivota proveo u ludnici sa dijagnozom "organic brain damage" - Richard Case Nagella.
Ovaj je tvrdio kako je poznavao Oswalda i kako zna tko je ubio Kennedya,
no deseljeima su ga ignorirali svi, ukljuujui i Warrenovu komisiju, koja ga je, kao i svi,
smatrala bolesnim. Po Russelu, Nagell je bio dvostruki agent upoznat sa namjerama da
se ubije Kennedy, no njegov je zadatak bio - da ubije Oswalda. Howard Donahue,
balistiki ekspert iz Towsona, Maryland, tvrdi pak, kako Kennedy nije ubijen u atentatu
ve kada je agent Tajne slube sluajno opalio. Agent je navodno bio George Hickey,
koji je hodao tik iza limuzine, spotaknuo se i ubio predsjednika. Rije je, tvrdi ovaj
strunjak, tek o nesretnom sluaju.
Jack White, grafiki dizajner, koji ve desetljeima analizira slike i filmove iz Dallasa,
Warrenov izvjetaj naziva gotovo luakim; no njegova je teorija interesantna : on tvrdi
kako zapravo ima barem 60 Lee Harvey Oswalda. Lee je, kae, bio prisiljen prodati svoj
indetitet US pijunskim slubama, koji su pak koristili razliiti individualci pijuni tijekom
godina, do ubistva Kennedya.
Bill Cooper, iz Californije, tvrdi kako je Tajna sluba ubila Kennedya, no ne sluajno kao
to se navodi u jednoj od teorija ve namjerno. Ubio ga je ni vie ni manje nego voza
automobila, a to kae, potvruje i snimljeni film. Ako ga pogledate, kae, primjetit ete
kako je nakon prvog metka, voza usporio auto, ekao drugi metak i tek onda ubrzao.
Jedna od interesantnijih teorija je i ona, koja kae kako je Kennedyevo ubistvo bilo tek
dio vee zavjere, a koja ukljuuje irenje AIDS-a. Naime, kada je Jim Garrison istraivao
atentat na Kennedya, naao je informacije o underground labaratoriju, koji su vodili
Dr. Mary Sherman i agent CIA-e David Ferry. Po nekim izvorima ovaj je labaratorij
koriten da se napravi bioloko oruje kojim e se ubiti Castro, a koje je sluajno iscurilo
van. Vie informacija o oveme nema, jer su i Sherman i Ferry mrtvi.
Postoje optube koje se odnose na potpredsednika Lyndon B. Johnsona. Navodno je ovaj
mrzio Kennedya; nakon njegova ubistva uklonio je sve njegove stvari iz Bijele kue.
Istraivai kau, kako se moe primjetiti, da je potpredsjednik znao to e se dogoditi
(vozio se u autu iza Kennedya), po njegovim pokretima.
I na kraju, postoji jedna koja se pita - da li je doista ubijen Kennedy ? Neke od teorija na
koje moete naletjeti, vrlo su neobine, i na njih gledate gotovo s prijezirom, no kod
teorija zavjera sve je mogue. Ova superzahtjevna i opirna tema, kojom se ljudi bave
ve desetljeima, jo uvijek nije odgovorila na pitanje tko je ubio Kennedya.
OSWALD
Iako su postojale indicije kako je Lee imao teko djetinjstvo, nikakvih konkretnih dokaza
o tome nema. Oswald je roen 18.10.1939. godine u New Orleansu. Nakon zavrene
kole prijavljuje se, 1956. godine u marince, gdje ostaje do 1959. godine. Odmah po
zavretku odlazi, prvo u Helsinki, a nakon Helsinkija u Moskvu, gdje se navodno pokuao
ubiti. U SSSR ostaje do Maja, 1962. godine. U ovoj se zemlji, i KGB bavio Oswaldom,
a sam je pak Lee traio politiki azil, koji nije uspio dobiti. CIA je vjerovala da Oswald
radi za KGB, no KGB je sumnjao da radi za CIA-u ili neku drugu neku agenciju.
Po izvjetaju KGB-a, ini se kako je Oswald praen 24 sata dnevno. Bjeloruski mu je KGB
dao kodno ime Likhoi, a vrlo je mali broj imao pristup kompletnom Oswaldovom KGB
dosjeu. U Minsku, gdje se preselio donio je posao metalskog radnika, za plau od 761
rubalja mjeseno. Nakon to je Kennedy ubijen, radnici koji su o sluaju esto priali,
savjetovani su od KGB-a da manje priaju. U Minsku, Oswald se oenio za Marinu
Prusakovu, za koju nije sigurno da li je radila ili ne za KGB. Sam KGB pak ne vjeruje
kako je ubistvo Kennedya mogao isplanirati sam. Godine koje je Oswald proveo u SSSRu izgledaju sasvim obine, bez ikakvih veih uzbuenja, no, mora se priznati, da je stvar
krajnje sumnjiva. Bilo bi udno da ga KGB nije ispitao kako tvrde, obzirom da je traio
4
___________________________________________________________
politiki azil i da je bio u marincima. Svjedoci iz vojne faze njegova ivota, kau kako nije
bio najbolji strijelac. U marincima se grekom i upucao, kada mu je 22 milimetarski
pitolj pao na pod. Oswald je, kau, bio inteligentan marinac, koji je normalno izvravao
svoje naredbe, no koji se i esto alio. Ipak, tijekom sluenja u marincima uio je ruski
jezik, a itao je i ruske novine; bio je dobro upoznat sa stanjem u Junoj Americi,
naroito na Kubi. Sluao je klasiku i i esto igrao ah. Warrenov izvjetaj, spominje
takoer ruske godine : kae kako je na intervju vezanom uz politiki azil, Oswald rekao
kako je zainteresiran za komunizam od petnaeste godine, a kako
je u marincima vidio ameriki imperijalizam na djelu. Kada se
vratio u Sjedinjene Drave, o ovom ga je razdoblju ivota ispitivao
FBI, a sudei po njhovom izvjetaju bio je dosta arogantan prema
njima. Svakako najinteresantniji dio Oswaldove biografije tie se
njegova boravka u SSSR-u. Iako se doima kao da je ivio
normalnim ivotom doseljenika u SSSR-a, jednostavno je
nemogue da je, u najee doba hladnoga rata, bio gotovo
ignoriran od KGB-a, koji ga, navodno nije pokuao regrutirati u
svoje redove. Svakako udna ivotna pria; nakon marinaca odlazi
u SSSR, a nakon SSSR-a se vraa u USA; gdje razmilja o
povratku u SSSR ili odlasku na Kubu. Da li je mogue da je cijela
komunistika faza, Oswaldov trik kojim se prezentirao kao neto
to nije ? Moda je zapravo trebao ubiti Castra, no vjerojatno je
bio tek jedan od iskoritenih likova u ovoj giga zavjeri... Kompletan izvjetaj o Oswaldu,
donijela je Warrenova komisija, no pitanje je koliko je on vjerodostojan, obzirom na
samu koncepciju izvjetaja. Kompletni KGB dokumenti o Oswaldu tek trebaju izai u
javnost, no i njih se treba primiti sa skepsom, jer to ako su i CIA i KGB imali interes
ubiti Kennedya ? Da li je mogue da su u najee doba hladnoga rata dvije tajne slube
na suprotnim stranama radili zajedno ?
RUBY
Izmeu 1949. i 1964. godine, policija Dallsa uhapsila je Ruby osam puta. Toan datum
njegova roenja se ne zna, no pretpostavlja se kako je roen 1911. godine, u Chicagu, a
oboje roditelja su mu u SAD doli iz Poljske. U Chicagu su ivjeli u tipino emigracijskom
getu, a najvei broj susjeda bili su im talijani. Ve kao klinac, Jack je bio problematian,
i esto je zavravao na sudovim za maloljetnike. Poetkom
tridesetih se preselio u Los Angeles, zatim u San Francisko
kako bi se krajem destelja vratio natrag u Chicago, gdje je
poetkom etrdesetih otvorio vlastitu firmu. Jedno je
vrijeme proveo u vojsci, a 1947. godine se preselio u Dallas,
gdje je njegova sestra imala klub, u koji je i Ruby uloio
novce. Doavi u Dallas, Jack je iz Rubenstein prezime
promijenio u Ruby, a kasnije je u ovom gradu otvorio Vegas
klub, koji su prije negoli je Kennedy doao, posjetili i ljudi iz
Tajne slube, no - neslubeno. Ruby je tvrdio da je krenuo
prema Washingtonu kako bi razotkrio zavjeru, u kojoj je i
sam uestvovao, no na detektoru lai, kod Warrenove
komisije, Rubby je pao na ovim pitanjima. Ruby je tvrdio
kako je ubio Oswalda zato to je volio Kennedya, no nekoliko godina prije bio je jedan od
onih koji su Kennedya mrzili. Neke od teorija kau kako mu je mafija platila da ubije
Oswalda, druge kako je to uinila policija Dallasa. Najvjerojatnije je ipak da je Ruby bio
osoba eljna slave, ovjek koji je elio biti neka vrst heroja kojega e amerika oboavati.
DEAD PEOPLE DON'T TALK
Kao to je ve i spomenuto, dobar broj znaajnih svjedoka, vezanih uz Kennedyevu smrt,
umrli su pod misterioznim okolnostima.
5
___________________________________________________________
Karyn Kupicinet, kerka voditelja koji je govorio o smrti JFK-a prije atentata, je
ubijena
Jack Zangretti, koji je tvrdio kako je znao da e Ruby ubiti Oswalda, je ubijen
Eddy Benavides, brat svjedoka Tipittova ubistva, ubijen metkom u glavu
Betty MacDonald, bivi Rubyev namjetenik poinila je samoubistvo
Bill Chesher, koji je govorio kako zna to povezuje Oswalda i Rubya, umro je od
sranog napada
Hank Killamu, muu jedne od Rubyevih namjetenica, a koji je poznavao Oswalda,

prerezan je vrat
Bill Huntera, koji je bio u Rubyevu apartmanu 24.11.'63, sluajno je ubio policajac
Garry Underhill, CIA-in agent koji je tvrdio da je CIA upletena, poinio je

samoubistvo
Hugh Ward, privatni istraitelj, koji je radio na ubistvu, poginuo u avionskoj nesrei
De Lesseps Morrisonm, gradonaelnik New Orleansa takoer je bio u avionu
Teresa Norton, Rubyeva namjetenica, ubijena
Guy Banister, FBI agent, povezan s Oswaldom, umro od sranog udara
Jim Koethe, koji je takoer bio navedenog datuma kod Rubya, ubijen
C. D. Jackson, jedan od predsjednika LIFE magazina, koji je kupio Zapruderov film

umro, uzrok smrti nepoznat
Mary Pinchot, prijateljica JFK-a ubijena; nakon smrti CIA je zaplijenila njen
dnevnik
Tom Howard, Rubyev advokat, koji se nalazio u njegovu stanu 24.11, umro od
sranog udara
Mona B. Saenz, intervjuirala Oswalda za posao; udario je autobus
David Goldstein, koji je pomogao policiji Dallasa pronai Oswaldov pitolj umro
prirodnom smru
Dorothy Kilgallen, kolumnistica koja je intervjuirala Rubya i tvrdila da e

"razotkriti sluaj", predozirala se drogom
Earl Smith, prijateljica od Dorothy, koja joj je pomagala sreivati biljeke, umrla
dva dana nakon toga, uzrok smrti nepoznat
Frank Martin, policajac koji je Warrenovoj komisiji rekao kako ima puno toga za
rei ali kako je i moda bolje da ne kae, umro od raka
Lee Bowers, jedan od Grassy Knoll svjedoka, nastradao u saobraajnoj nesrei
Marilyn Walle, jednu od Rubyevih plesaica, ubio je mu nakon mjesec dana braka
6
___________________________________________________________
William Pitzer, fotograf autopsije, poinio samoubistvo
Hank Suydam, urednik LIFE-a koji je vodio JFK sluaj, umro od sranog udara
Jack Ruby, umro je od raka, no obitelji je rekao kako mu je rak ubrizgan injekcijom
Harold Russella, koji je vidio kako Tippitov ubojica bjei, ubio je policajac
Clyde Johnson, koji je trebao svjedoiti o povezanosti Oswalda i Rubya, ubijen
Dr. Charles Gregory, psihijatar guvernera Connalya, umro od sranog udara
i tako dalje, reklo bi se... Sluajeva udnih smrti je jo, no ono to se da primjetiti je
da je dobar broj kljunih svjedoka umro od sranog udara, kao i da su ljudi umijeani u
Tappit sluaj ubijen od strane policije. Neobinije od smrti koje su okruivale one koji su
iskopali Tutankamona svakako. Ako su svi ovi ljudi ubijeni od strane onih koji su zavjeru
pokrenuli, zamislite opseg same zavjere...
7
___________________________________________________________
NIBIRU, PLANET KRIANJA

Savremena nauka je (napokon) otkrila postojanje nepoznatog planeta na rubu naeg
sunevog sistema. Planet vrlo velike mase (mogue i do pet puta vee od Zemlje) i jo
uvijek neutvrene udaljenosti (navodno oko pola svjetlosne godine od Sunca), otkriven
je matematikom metodom, a na osnovu neobinih
anomalija u orbitama Urana i Neptuna, kao i u pojasu
asteroida koji krue unutar sunevog sistema. Te su
anomalije, dodue, zabiljeene ve mnogo prije otkria
Plutona 1929. godine, kada se pekuliralo o postojanju
ogromnog nebeskog tijela, u neposrednoj "blizini",
koje ih uzrokuje. Pronalazak minijaturnog Plutona nije
mogao dati zadovoljavajui odgovor zato dva velika
planeta imaju nepravilne putanje, pa je to pitanje ostalo
otvoreno sve do danas. Zato je trebalo gotovo jedno stoljee da se izae s ozbiljnijim
informacijama o tajanstvenom planetu ? Nepostojanje tehnikih mogunosti ili neto
drugo, moe se samo nagaati. Ali dobro je podsjetiti se da je Uran otkriven primitivnim
teleskopom jo 1781. godine, a Neptun 1846. godine.
Meutim razlika izmeu ovog i ostalih planeta u sunevom sistemu je ogromna i to je
osnovni razlog zbunjenosti i zabrinutosti dananjih astronoma i naunika. A glavna
posebnost planeta je ta da se kree eliptinom putanjom i suprotnim obrtanjem oko osi
od svih ostalih planeta.
Zabrinutost je tim vea zbog delikatnosti pojave koja bi mogla ugroziti ivot na Zemlji,
a slubeno bi objavljivanje, dakako, izazvalo nevjerovatne reakcije irom svijeta.
Teko je i zamisliti kakve bi samo poremeaje doivjele religijske zajednice, zbog
injenice da je planet nastanjen naprednom civilizacijom, a naroito kranska Crkva
iji bi krvavo graeni temelji i 2000 godina stara doktrina bili teko uzdrmani.
O poremeajima u svijetu kapitala i financija teko je i razmiljati, a toga se najvie i
boje oni koji su za sebe odabrali uloge deurnih svjetskih duebrinika, na prvoj crti
obrane civilizacijskih steevina (i kapitala).
Gdje se trenutno planet nalazi nije poznato, ali postoje odreene pekulacije i dobar su
temelj za razne proraune i predvianja. Kakva nas budunost oekuje i da li emo
uskoro biti svjedoci apokaliptinog nebeskog dogaaja nitko ne moe sigurno rei, no ne
treba zaboraviti neospornu injenicu da Zemlja, kao i cijeli Sunev sustav, ciklino,
prolazi kroz turbulentna razdoblja; prirodnih katastrofa, promjena klime, nestajanja
civilizacija.... !
~ *** ~
"Ovo je veliko udo Sina,
Koje se nije dogodilo Zemlji
Od davnih dana.....
....Da je Sin,
Gospodar svih Bogova I Boica,
Koji boravi na nebu,
Siao sa nebesa."
(Stih na glinenoj ploi iz Sumera)
SUMERI, MI I NIBIRU
Ono to je za savremene naunike zbunjujua novost, drevni Sumeri su znali prije 6.000
godina. Svoja su saznanja zapisivali na razne naine, izmeu ostalog i na tzv. "glinene
ploice" koje su, jednim dijelom i nekim udom, ostale sauvane do danas. Meutim,
8
___________________________________________________________
podaci koji se nalaze na tim ploicama neprihvatljivi su dananjim naunicima, ne zato

to im nisu zanimljivi ili vrijedni prouavanja, ve zato to su u suprotnosti s njihovim,
veinom, patrijarhalnim uenjem, zasnovanim prije svega na Darwinovim evolucijskim
tezama i ovjeku nastalom od primata ili majmuna (!?).
Sreom, postoje iznimke vrijedne spomena. Prije svega, prerano preminuli, Carl Sagan,
ovjek velikog otvorenog uma, koji se usudio prije dvadesetak godina, u svojoj
fantastinoj seriji (i knjizi) "Cosmos", spomenuti "... ogroman, tamni planet koji krui
dubinama Mlijenog puta, o kojem ne znamo gotovo nita osim da na njemu postoji
ivot..." (!). Tko se jo sjea predivnih putovanja na zamiljenom brodu - maslakovoj
pahuljici i preleta preko tajanstvenog planeta ?
Carl Sagan ispod "Krilatog Diska".
Dr. John Murray, britanski astronom, nakon opsenih

matematikih izrauna, prvi se usudio objelodaniti
podatke o postojanju velikog, nepoznatog planeta
u susjedstvu Sunevog sistema, kao uzronika
neobinih odstupanja u putanjama udaljenih kometa.
Do istog su zakljuka doli i fiziar Daniel Whitmire i
astronomi amerikog Sveuilita u Luisiani. I to tek
nedavno, 1999. godine.
Dr. Zecharia Sitchin, je naunik koji svoja istraivanja, ve vie od pedeset godina,
ne usmjerava prema nebu ve upravo suprotno, prema zemlji, kopajui po arheolokim
nalazitima, prouava povijest zapisanu u drevnim narodima. Jedan je od rijetkih ljudi na
svijetu koji moe itati sumersko pismo i, kao to sam kae u Prologu svoje knjige
"Dvanaesti Planet", svoj je ivot posvetio prouavanju Starog zavjeta, Knjige Postanka i
povijesti drevnog Bliskog istoka; sumerskih, babilonskih, asirskih, hetitskih, kanaaskih i
ostalih drevnih tekstova i epskih pria. Arheoloka otkria i odgonetavanje starih zapisa
potvrivali su ispravnost biblijskih aluzija na kraljevstva, gradove, vladare, hramove i
obiaje drevnih vremena. Stari Zavjet na vie mjesta navodi : "Prijestolje Jahvea je u
nebesima"... "Sa nebesa Gospodin gleda na Zemlju". Rukopisi drevnog Bliskog istoka,
ukljuujui mnotvo astronomskih podataka, nedvosmisleno govore o postojanju planete
sa koje su stigli astronauti ili "bogovi". Svi drevni narodi vjerovali su u bogove koji su se
sputali na zemlju sa neba i koji su mogli sa zemlje poletjeti natrag u nebo.
Glineni peat sa Sunevim sistemom i 12 planeta.
"Krilati disk".
~ *** ~
"On je taj koji sjedi na krugu Zemaljskom ...."
(Prorok Izaia, veliajui Jahvea, Stari Zavjet)
9
___________________________________________________________
~ *** ~
"....Vidi moj prijatelju kako izgleda Zemlja !
Pogledaj more, na stranama planinske kue.
Zemlja je zaista postala tek breuljak,
iroko more je tek poput kade."
(Dio sumerske prie o kralju Etanu, koji je uzaao na nebo)
PLANET ILI RATNI BROD
Sva dosadanja istraivanja, saznanja, pretpostavke, kalkulacije, tumaenja ili
jednostavno nae elje o tajanstvenom planetu kao prebivalitu napredne rase u
mnogome se mijenjaju posljednjih godinu-dvije. Postoji nekoliko verzija najnovijih
istraivanja da se ne radi o "obinom" planetu, dodue netipine putanje, ve o
planetu-zvjezdanom brodu, opremljenom za duga galaktika putovanja, ali i za ratovanja
i odbranu.
Povrno gledajui ovo izgleda poput nekog detalja iz SF filmova, no sve je mnogo
kompleksnije i uvjerljivije od filma, a ne treba smetnuti s uma da filmska industrija
uporno smilja i najnevjerovatnije scenarije s ogromnim dolarskim budetima. Pitanje za
razmiljanje; tko i s kakvom namjerom !?
No, ovdje je rije o planetu kojeg od milja zovemo Nibiru, iako mu daju razne nadimke i
nazive; od Planeta X (!?), Tamne zvijezde, Smeeg patuljka do 10. planeta (10. u naem
sunevom sistemu, iako taj planet uope tu ne pripada). Dakle planet do 4 puta vei od
Zemlje krui eliptinom putanjom unutar Mlijenog puta i u na sustav ulazi, priblino,
svakih 3600 godina. Otuda i prisvajanje ovog kozmikog putnika i svrstavanje u red
planeta koje krue oko Sunca. No, prema tvrdnjama nekih medija (u pravom smislu te
rijei) Nibiru pripada "Galaktikoj federaciji" nae galaksije (na Zemlji nazivane Mlijena
staza) kao njen glavni predstavnik. Zbog svoje specifinosti da kao planet putuje na
razmjerno ogromne udaljenosti i tako dotie mnoga podruja galaktike Nibiru je odabran
za svojevrsnog ambasadora i rasadnika civilizacija. Ako je Nibiru samo jedna stanica
federacije gdje se nalazi baza !?
~ *** ~
"Duboko u Visinama, On odreuje svoj put;
Gdje svjetlost i tama nastaju."
(Psalam iz Knjige o Jobu - Z. Sitchin, "12 Planet")
Originalno, Nibiru je nastao raspadom zvijezde Sirius B i u toj koliziji odbaen u kozmos.
Premalen da se zapali i tako postane novo sunce, poprima eliptinu putanju privuen
snanijim tijelom, najvjerovatnije naim Suncem. U jednom trenutku daleke kozmike
prapovijesti proavi sunevim sustavom udario je u ogroman planet (Tiamat, prema
sumerskim zapisima) koji mu se naao na putu i od tog sraza nastaje dananja Zemlja,
Mjesec i pojas asteroida - "Nebeska narukvica".
Kako, kada i zato je Nibiru nastanjen prvom civilizacijom ostaje enigma. Ali ono to nas
vjerovatno vie zanima od toga je pitanje to skori prolazak tog planeta znai za Zemlju.
Da bi se to razumjelo potrebno je imati na umu tri kljune injenice;
Nibiru je planet do etiri puta vei od Zemlje koji u svom perigeju prolazi putanjom
izmeu Marsa i Jupitera,
Nibiru je nastanjen naprednijom civilizacijom,
10
___________________________________________________________
Nibiru nije samo planet ve i kozmiki "brod" opremljen ogromnim brojem letjelica i
oruja.
Nibiru je u jednom trenutku svoje povijesti iz obitavalita niih ivotnih formi postao
boravitem naprednije vrste kojoj je za ivot na takvom putujuem planetu bilo potrebno
odgovarajue okruenje u uvjetima dugotrajnog izostanka suneve svjetlosti. Planet je
doslovno izdubljen i sav ivot je prebaen u njegovu utrobu, dok se na povrini nalaze
postrojenja te baze letjelica i oruja.
I dok nam sve ovo moe izgledati udno i nevjerovatno nije na odmet baciti pogled na
na divni planet i zaviriti pod povrinu. Navodno je i Zemlja ispresjecana podzemnim
tunelima, od kojih mnoge nisu izgradile poznate civilizacije. Razlog postojanja podzemnih
boravita na Zemlji, ako nisu namjenjeni iskapanju rudaa, vjerovatno lei u potrebi
skrivanja stanovnika u sigurnije okruenje dok se na povrini planete dogaaju
izvanredne okolnosti; npr. poremeaj suneve aktivnosti !?
11
___________________________________________________________
SKRIVENE MOI U NAMA

Gotovo da nema osobe koja nije doivjela neko paranormalno iskustvo. Telepatija,
telekineza, vidovitost... Radi li se o pukim sluajnostima ? Halucinacijama ? Ili su to
dokazi da nadnaravne pojave uistinu postoje ?
Jo od prahistorije ovjek je vjerovao u postojanje duhova i mogunost da ih prizove i da
s njima komunicira. Moda je prvi parapsiholog bio lidijski kralj Krez koji je 550. pr.n.e.
iskuao sedam proroita, traei da predvide ta je najuputnije za uiniti - na dati dan.
Kau da je samo proroite u Delfima polozilo "ispit". Ipak, pravo zanimanje za
paranormalne pojave nastaje sa pojavom spiritizma polovinom 19. stoljea : 31. Marta,
1848. godine u Hydesvillu (New York). Porodicu Fox probudili su udni udarci koji kao da
su izlazili iz zidova sobe u kojoj su spavale njihove djevojice Kate i Margaret. Roditelji su
doli do zakljuka da u kui boravi duh, a djevojice su sa jednim spretnim medijem,
krenule na turneju po SAD prizivajui duhove po narudbi.
NAUNA PROUAVANJA
Krajem 19. stoljea i znanost se poela zanimati za parapsihologiju. Dok cijenjeni
engleski fiziar, sir William Crookes, tvrdi da su paranormalne moi nekih medija istinite,
u Londonu se formira Drutvo za psihiko istraivanje (Society for Psychical Research),
koje e demaskirati mnoge obmane. Tridesetih godina panja se usmjerava na
laboratorijske eksperimente sa ljudima obdarenim telepatijom i vidovitou. Rije je o
sposobnostima za koju je Joseph Rhine skovao termin ESP (ekstraulne percepcije).
Danas su se prouavanja paranormalnih fenomena proirila na slijepe i gluhe koji svoje
nedostatke mogu nadoknaditi telepatijom. Za to je zasluan parapsiholog Charles
Honorton, koji je 1974. godine, uveo tehniku "gancfeld" (ganzfeld). Prvi eksperimenti
su dali sjajne rezultate, ali nakon paljivijeg prouavanja otkrivene su, navodno,
metodoloke greke. Godine 1990. Honortonova grupa je, pak, ponovila uspjehe, i pored
strogih kontrola. Statistika je predviala 25 posto tanih odgovora. No, procenat je,
meutim, iznosio 35 % posto. Vjerovatnost da je rije o sluajnosti bila je jedan prema
dvadeset hiljada.
PRISUSTVO FENOMENA
Godine 1997. Robert Morris, profesor parapsihologije na univerzitetu Edimburg, iskuao
je osobe koje su se smatrale kreativnim. Tani odgovori umjetnika bili su 47 odsto, a kod
muziara ak - 56 odsto. Anthony Lawrence, parapsiholog sa univerziteta Coventry se
nada da e se za deset ili dvadeset godina nai efikasni instrumenti za poboljanje
telepatskih sposobnosti svakog ovjeka. Na polju psihokineze (sposobnost premjetanja
ili uticaja na predmete pomou misli) koristi se "generator sluajnih dogaaja",
elektronski aparat koji emituje signale (svjetlost, brojevi ili zvuci) prema sluajnom
slijedu. Osoba treba nastojati da utjee na mainu tako da rezultatima vie ne dominira
sluaj. Jedna analiza rezultata 800 eksperimenata iz 1989. ubjedljivo je potvrdila
prisustvo stvarnog fenomena. U stvari, eksperimenti su dostigli nivo tolike tanosti da su
iskljuene metodoloke greke ili obmane. Ali ni formalna besprijekornost nije
zadovoljava skeptike. Pokuali su otkriti manjkavosti koje, kada se jednom koriguju,
drastino smanjuju procenat uspjeha. Jedan od najspektakularnijih psihokinetikih
efekata je, na primjer, proimanje materije. Godine 1988. vicarac Silvio Meyer je rekao
da je "snagom misli" spojio dva kvadrata, jedan od papira a drugi od aluminija. Federalna
laboratirija za probu materijala u St. Galenu, koja je dobila zadatak da to provjeri, nije
otkrila nikakav znak lijepljenja ili neeg slinog. Mnogim "nevjernim Tomama" u znanosti
krajnje su sumnjivi pranoterapeuti ili bioenergiari, koji sve bolesti lijee rukama,
odnosno bioenergijom vlastitog organizma. Ipak, najtee je provjeriti takozvana
"vantjelesna putovanja", iskustva u kojima subjekt, znajui da ne sanja, "vidi" ambijent
iz poloaja koji je drukiji od poloaja njegovog tijela. Ovoj kategoriji pripadaju i
12
___________________________________________________________
"iskustva pred smrt" : osobe probuene iz kome koje tvrde da su bile odvojene od tijela i
da su susrele mrtve roake.
SLABE TAKE
Jedan od najveih eksperata iz ove oblasti, parapsihologinja Susan Blackmore, smatra da
je za ovaj fenomen odgovoran perceptivni ili ulni poremeaj mozga. Ona smatra da se
na istim osnovama zasniva i raireno miljenje da ovjek ne koristi vie od 3-4 procenta
svoga mozga, to bi znailo da je preostali dio rezerviran za paranormalne moi.
Ona misli da su principi funkcioniranja i mogunosti ljudskog mozga definisani i jasni i da
ne postoje "misteriozni" dijelovi u kojima se kriju nae paranormalne moi. Jedna od
slabijih taaka parapsihologije jeste nepredvidljivost fenomena. Poetkom sedamdesetih,
CIA je pokrenula tajni program za angaovanje senzitiva u pijunai. Godine 1995.
angaovani su parapsiholog Jessica Utts i psiholog Ray Hyman da ocijene rezultate.
Ako je vjerovati zvaninim izvjetajima, zakljueno je da su informacije bile nejasne i
dvosmislene. Po mnogima potpuno beskorisne ! Ali sve to moe biti i pria za javnost, iza
koje se kriju ultratajni projekti za koje se zna da postoje i na Zapadu i na Istoku. Godine
je 1990. japanski elektronski kolos Sony zapoeo s projektom za provjeru da li psihiki
fenomeni mogu imati neku upotrebnu vrijednost. Program je, navodno, poslije dvije
godine obustavljen, jer se nije odmaklo ni korak od poetka ! No, pouzdano se zna, da
uenjaci, meu njima i oni najugledniji, ve godinama eksperimentiraju istraujui
parapsiholoke fenomena, a rezultati njihovih saznanja dre se, kau, u strogoj tajnosti...
13
___________________________________________________________
TELEPATIJA, PORUKE O SVIJESTI

Mada su moderna istraivanja uspjela da zabiljee "ukljuivanje" jedne svijesti u drugu,
naunici jo uvijek ne znaju tano kako funkcioniu procesi telepatije.
U rano jutro 1980. godine neka je veoma preplaena starica jedva hodajui ula u
policijsku stanicu u Barceloni. Gospoa Izabel Kasas 81-godinja udovica, toliko se
preplaila stranog sna, "da je uprkos svojim godinama i fizikoj slabosti, uspjela da doe
do mjesne policije da ih upozori. Govorei od straha nepovezano, ispriala je deurnom
policajcu da je vidjela lice svog prijatelja i susjeda, Rafaela Pereza, "iskrivljeno od
uasa", i ula njegov glas kako kae : "Ubie nas ! " panjolska policija je odbacila
upuzorenje, ali se zainteresovala za injenicu da gospoa Kazas ve deset dana nije
vidjela
56-godinjeg Pereza, koji je do nje svraao skoro svakog dana. Umjesto posjete,
Perze joj je ostavio poruku u kojoj je saoptavao da odlazi na nekoliko sedmica. Policija
je smatrala da je udno da je ova poruka uruena tek tri dana nakon to je ona posljednji
put vidjela svog susjeda.
SLUAJ KENONA VORBERTONA
Odluili su da sluaj ispitaju i nali su Pereza vezanog na krovu zgrade. Ispriao im je
kako su dva ovjeka provalila u njegov stan, natjerali ga da potpie 28 ekova tako da bi
mogli podii 15.000 funti njegove ivotne uteevine, a onda ga natjerali da napie
poruku gospoi Kasas tako da ona ne bi nita posumnjala. Zatim su ga vezali i rekli da e
se vratiti, kad podignu sav novac da ubiju i njega i
njegovu susjedu. Zapanjujue je da je, izgleda, starica
osjetila misli svog prijatelja dok u uasu ekao da se
vrate ubice. ivot mu je spasao njen ivi telepatski san,
pa je policija napravila zamku i uhapsila dvojicu
razbojnika kad su se vratili na mjesto zloina. Ova
sposobnost jedne osobe da "zaviri" u svijet druge bila je
jedna od prvih tema koju su u tajnosti izuavali
istraivai. Tipian doivljaj spontane telepatije, koji su
pokuavali da objasne uenjaci 19. stoljea, bilo je iskustvo jednog engleskog svetenika
iz 1883. godine. Vorberton je sjedio u fotelji u bratovom stanu i zadrijemao. lznenada se
probudio uzviknuvi "Zaboga ! On je pao ! " Svetenik je u snu vidio svog brata kako je
izaao na osvijetljeno odmorite stepenica, spotakao se i naglavake pao niz stepenice,
jedva uspijevi da se spasi od ozbiljnih povreda. Kua koju je vidio u snu nije mu bila
poznata. Jedino to je znao bilo je da mu je brat ostavio poruku u kojoj mu saoptava da
ide na ples i da e se vratiti oko jedan sat. Oporavivi se od poetnog oka Vorberton je
opet zadrijemao oko pola sata sve dok ga brat nije probudio i rekao : "Ja samo to nisam
slomio vrat ! Izlazei iz dvorane spotakao sam se i strmoglavio se niz stepenice ! " Ovaj
neobian san je jedan od mnogo stotina - podjednako impresivnih, sluajeva spontane
telepatije koje su sakupili aktivisti Drutva za psihika istraivanja u Velikoj Britaniji i
Americi.
PRVI EKSPERIMENTI
Rije "telepatija" skovao je 1882. vodei uenjak i istraiva iz Kemtorida, F. V. H.
Majers, a prva studija tih paranormalnih iskustava "Popis halucinacija", objavljena 1890.
godine, ispitivala je odgovore na 20.000 upitnika. Meutim, nauci je bilo potrebno da
ispita telepatiju pod kontrolisanim uvjetima. Jedan od pionira naunih istraivanja iz
telepatije bio je ser Viljem Beret, profesor fizike na Kraljevskom koledu za nauku u
Dablinu, koji je izvodio eksperimente sa hipnotisanim ispitanicima i to ga je uvjerilo da je
telepatija stvarna. Kada je ser Viljem podnio Britanskom udruenju za unapreenje
nauke svoj referat "Neke pojave u vezi sa abnormalnim stanjima svijesti", odbijen je od
14
___________________________________________________________
strane odbora za biologiju. Kasnije je isti referat primljen u pododboru za antropoloka

istraivanja. Do poetka ovog stoljea mnoge grupe istraivaa su se ukuljuile u
matovite testove iz telepatije. Dvadesetih godina Rene Varkolije je rukovodio grupom
telepatskih eksperimenata, koji su se odvijali izmeu Francuske i SAD od kojih su mnogi
dali vrlo impresivne rezultate. Tridesetih godina djelo poznatog pisca Aptona Sinklera
postalo je jako poznato. Sinklerova supruga je imala znatne vidovnjake sposobnosti i
bila je u stanju telepatijom da "prima" slike koje je crtao njen mu ili drugi parapsiholozi.
Ponekad su ovi eksperimenti izvoeni u susjednim sobama, a nekad i na veoj razdaljini.
Sinkler je objavio rezultate u knjizi "Mentalni radio", u kojoj se vidi da je od
290 ekperimenata gospoa Sinkler bila uspjena u 23 procenta, djelimino uspjena u
53 posto, i nije uspjela u 24% sluaja. Slinost izmeu originalnih crtea i kopija gospoe
Sinkler bila je upadljiva. Sinkler koji je bio deklarisani socijalista bio je svjestan toga da
ueni ljudi jo uvijek sa skepsom gledaju na sve parapsiholoke fenomene, pa i na samu
telepatiju. Njegovi prijatelji osjeali su da je njegovo zanimanje u suprotnosti sa
racionalistikim gledanjima na svijet, a jedan od njih ga je ak napao u novinama,
objavivi da se Sinkler "bavi duhovima".
PROJEKT "NAUTILUSA"
Da bi se ovoj temi dao ugled u oima nauke dr J. B. Rajn poeo je da istrauje telepatiju
u laboratoriji. Rajn je koristio Zenerove karte da ne bi bilo sumnje da li ispitanik pogaa
ili ne pogaa u testovima. Rezultati su bili impresivni. Meutim, jo je bilo skeptika a
jedan od njih je bio psiholog Bernard Rajs. Kad je doktor Rajn pozvan da predaje o svom
ESP (ekstra senzitivna percepcija) radu na Barnard koledu, Rajs
ga je na takav nain ispitivao da je Rajs protestvovao govorei
da ga optuuju da je laac. Rajn je predloio Rajsu da on sam
izvodi testove, koristei se svim kontrolama koje je smatrao
potrebnim. Rajs se sloio i nekoliko mjeseci je sam izvodio
eksperimente sa kartama. Napravljeno je 1850 eksperimenta i
oni su pokazali nevjerovatnih 18 pogodaka od moguih 25. Rajs,
koji je nekada opovrgavao ESP istraivanje pozvan je da brani
svoj eksperiment 1938. kada je Ameriko udruenje psihologa
organizovalo nauni simpozij o ESP. On je u tome i uspio, ali je
Rajnovo djelo je i dalje bilo tema javnih osporavanja i rasprava.
No, sve vie je bilo istraivaa koji su izvodili svoje istraivake
programe na raznim ESP temama, pa su telepatiju uskoro zasjenile teme kao to su
vidovitost i predskazivanje koji su dali iznenadjujue eksperimnetlane rezultate. Krajem
pedesetih godina, telepatija se ponovo vratila u prvi plan sa pisanjem francuske tampe o
uspjenim telepatskim testovima koji su izvedeni izmeu ispitanika na zaronjenoj
amerikoj podmornici USS "Nautilusa" i drugog broda koji je bio na obali. Vojne
implikacije takvih metoda komuniciranja ako bi se pokazale pouzdanima, bile su oite i
pobudile su veliki interes vojnih obavjetajaca. Uprkos poricanju amerike mornarice,
Sovjeti su to uzeli ozbiljno objavivi djelimine rezultate svojih tajnih istraivanja.
RUSKI USPJESI
Dr. Vasiljev se sluio hipnotisanim ispitivaima kako bi istraivali "mentalni radio", a kada
je 1962. objavljena knjiga o njegovom radu otkrio je da su on i drugi istraivaci bili u
stanju da navedu hipnotisane pacijente da izvravaju telepatska nareenja. U jednom
izuzetnom sluaju ena sa paraliziranom lijevom stranom tijela bila je predmet opita.
To njeno stanje je bilo psihosomatsko, i pod hipnozom je bila u stanju da s lakoom
pokree lijevu ruku i nogu. Meutim, Vasiljev je otkrio da je bilo potrebno da on samo da
mentalno nareenje i ona bi pokretala lijevu aku, ruku ili stopalo prema zahtijevu - bez
hipnoze. On je demonstrirao ove mentalne komunikacije pred grupom posmatraca.
Kao dodatno obezbjeenje, pacijentu su bile vezane oi. Svaka uputa je napisana,
a svjedoci su bili grupa pred kojom je ili Vasiljev ili njegov saradnik, hipnotiar dr.
Fine, bio koncentrisan na nju. ena je sluala sa nevjerovatnom tanou i ak je mogla
15
___________________________________________________________
da odredi da li Vasiljev ili Fine daju uputstva. Uskoro su Rusi izveli jo jedan, jo
nevjerovatniji eksperiment iz telepatije, sa biofiziarem Jurijem Kamenskim i
moskovskim novinarem Karlom Nikolajevim. Kamenski je bio u Novosibirsku u Sibiru,
Nikolajev u Moskvi, a skup naunika je nadgledao cijelu stvar. Rezultati su pruili sjajan
dokaz mentalne komunikacije izmeu ta dva ovjeka. U jednom testu, Nikolajev je tano
opisao est predmeta koji su dati Kamenskom. Ono to je posebno impresivno u ovim
opitima jeste to da su naunici uspjeli i instrumentima potvrditi da se uistinu deavalo
neto paranormalno. Oni su prikljuili Nikolajeva na elektroencefalogram (EEG), koji prati
modane talase. im je Kamenski poeo da prenosi slike, talasi u Nikolajevljevom mozgu
su se promijenili. Koristei ovo saznanje oni su izmislili tehniku za odailjanje poruka
Morzeovom azbukom. Umjesto da zatrae od Kamenskog da misli na neki predmet,
oni su zatraili da zamisli kako se tue sa Nikolajevim. Dok su naunici u Moskvi pratili
modane talase Nikolajeva na EEG, otkrili su da je dolo do izrazite promjene u uzorku
talasa kad god je Kamenski zamislio da se tue s njim. Kamenski je iz Sibira uspio
mentalno da prenosi Morzeovu abecedu na rastojanja od 3200 km.
MORZEOVA TEKA
Uslijedilo je otkrie istraivaca dr S. Figara da intenzivno razmiljanje o nekoj osobi
proizvodi porast volumena krvi kod te osobe - promjena koja se mogla tano izmjeriti
instrumentom nazvanom pletizmograf. To je u brojnim naunim eksperimentima potvrdio
i britanski prof. Daglas Din. Ako se poiljalac koncentrie na ime osobe koja je ispitaniku
emocionalno znaajna, pletizmograf pokae mjerljivu reakciju koja se interpretira kao
Morzeova teka. Ako se ne zabiljei nikakva reakcija tokom odreenog perioda, to se
smatra kao Morzeova crta. Koristei ovu tehniku, Din je uspjeno komunicirao na kratke i
duge relacije. U jednom sluaju poslao je Morzeom poruku na rastojanje od 2000 km,
izmeu Njujorka i Floride. Uprkos ovim otkriima i izuzetnim pojedinanim rezultatima
koje su dali neki eksperimenti, nisu svi istraivai tako uspjeni kad pokuaju da ponove
testove telepatije. Mentalni radio ostaje zagonetni fenomen. U njegovo postojanje vie
niko ne sumnja, jer je javljajui se spontano i u laboratoriji - uvjerio veinu istraivaa
u svoje postojanje.
16
___________________________________________________________
SNOVI, PORUKE IZ DRUGOG SVIJETA

Mnogi veliki umjetnici i mislioci kau da im inspiracija dolazi iznenada potpuno uobliena.
ta je izvor ovih unutarnjih poriva i koliko doprinose stvaranju genija ?
Snovi mogu otkriti ne samo budunost, ve izgleda i oite istine o dananjem svijetu.
Mnoge dananje inovacije su se pojavile u snovima. Jedna od najpoznatijih imala je
revolucionarni uinak na razvoj hemije. Godine 1863. mladi i daroviti njemaki naunik
August Kekule, pisao je drugi tom rasprave o hemiji u kome se bavio problemom
hemijske strukture aromatskih jedinjenja. To su supstance jakog mirisa koje su
sadravale vodonik i ugljik, a dobivane su iz ugljenog katrana.
Najmanji djeli svakog jedinjenja zove se molekul : to je skup
atoma, koji se moe predstaviti vezan hemijskim "kukama",
koje se zovu valentne veze. Sve te "kuke" su meusobno
povezane i nijedna ne ostaje slobodna. Svaki tip atoma ima
utvren broj valentnih veza. Ugljik ih, na primjer, ima etiri.
Kekule je ve pokazao kako ugljikovi atomi mogu formirati
lance koji ine "kimu" sloenih molekula. On je racistio neke
nedoumice, pokazavi da se atomi mogu vezivati duplim ili
ak dvostrukim vezama. Struktura jedne molekule se esto
mogla objasniti povezivanjem valentnih veza atoma od kojih
je sastavljen. Ali, nikakva koliina dovitljivosti ne bi mogla formirati lanac od est atoma
ugljika sa est atoma vodika od kojih svaki ima samo jednu valentnu vezu, a zna se da je
to sastav benzola, najjednostavnijeg od aromatskih spojeva. To rjeenje Kekuleu je dolo
kada je bio u polusnu. Ugledao je molekul benzola kao neku zmiju koja se savila u krug i
progutala vlastiti rep. Kekule se probudio i shvatio da se problem strukture benzola moe
rijeiti ako est atoma ugljika obrazuju prsten, sa pridodatim atomima vodika. Jedno
ogromno podruje, hemija prstenastih sastojaka se otvorilo pred njim i postalo osnovom
uspjene njemake industrije boja.
EKSPERIMENT U SNU
Jo jedan nauni prodor vodi porijeklo iz sna njemakog fiziologa Ota Levija 1921. On je
izuavao prenos signala du nerava ivotinja. Gotovo 20 godina ranije, Levi je razmiljao
da su hemijski procesi usko povezani sa mehanizmom transmisije nervnih signala, ali je s
tom idejom uinjen mali napredak. Inspiracija je Leviju dola u snu : "No uoi Uskrsa
(1921.) probudio sam se, upalio svjetlo i navrljao nekoliko zabiljeaka. Onda sam
ponovo zaspao. U 6 sati sljedeeg jutra palo mi je na pamet da sam tokom noi zapisao
neto jako vano, ali nisam bio u stanju da deifrujem to to sam napisao. Sljedee noi
u tri sata, ta ideja mi se vratila. Bio je to plan eksperimenta da se odredi da li je hipoteza
o hemijskoj transmisiji nervnih nadraaja koju sam izrekao prije 17 godina bila tana.
Smjesta sam ustao, otiao u laboratoriju i izveo jednostavan eksperiment na srcu abe.
Ti rezultati postali su osnov teorije o hemijskoj transmisiji nervnih impulsa"
Levijevi eksperimenti bacili su novo svjetlo na nain na koji se elektrini signali prenose
nervima i izazivaju reakcije u miiima - to e rei kako mozak kontrolie tijelo. Iz svog
eksperimenta Levi je zakljuio da kod aba nervi ne stimuliu srce direktno; oslobaaju
se specificne hemijske supstance na krajevima nerava koje modificiraju rad srca.
Za svoje djelo o hemijskoj transmisiji nervnih impulsa, Levi je podijelio Nobelovu
nagradu sa ser Henri Dejlom 1936. godine. Johan Volfgang fon Gete, veliki njemaki
pjesnik, naunik i filozof, izvjetava nas da je u snu rijeio mnoge naune probleme i
napisao pjesme. Francuski kompozitor Sari Nodje je komponovao kompoziciju "Lidija" u
snu. Semjuel Tejlor Kolerid odsanjao je itavu poemu "Kubla Kan" i jednostavno je
prepisao sljedeeg jutra. Meutim, kad ga je u "prepisivanju" prekinuo neki posjetilac,
kraj poeme mu je iscilio iz sjeanja.
17
___________________________________________________________
IZUM U SNU
I industrijski su se izumi esto javljali u snu, poput tehnike za pravljenje olovnih kugli,
tako to se rastaljeno olovo kapalo u vodu sa visokih kula. Olovne kapi tokom pada
postanu savreno okrugle. Ova ideja pala je na um Dejmsu Votu, konstruktoru parne
maine, u snu ! vajcarski paleontolog iz 19. stoljea Luj Agasi dugo je vremena
pokuavao da rekonstruie strukturu fosila neke ribe iz vrlo slabo vidljivih izmijeanih
tragova u kamenu. Na kraju je zakljuio da je to nemogue. U snu je, meutim, vidio je
kompletnu ribu savreno restauriranu. No, kada se probudio, san se izgubio prije nego
to ga je zabiljeio. Sljedee noi Agasi je sanjao isti san, ali mu je opet iscilio iz sjeanja
kada se probudio. U nadi da e sanjati kompletnu ribu naunik je stavio pero i papir
pored kreveta. Bio je nagraen jo jednim ponavljanjem sna i bio je u stanju da nacrta
sliku fosila, dok je jo uvijek bio u polusnu. Sljedeeg dana crte nije impresionirao
Agasija. Smatrao je da je po svemu nevjerovatan. Vratio se fosilu i poeo da obrauje
kamen, koristei svoju skicu iz sna. Na svoje iznenaenje otkrivao je nedostajue
dijelove fosila, za koje se ispostavilo da su upravo onakvi, kakvi su opisani u snu od
prethodne noi.
DREVNE TAJNE
Izvjetaj Drutva za parapsiholoka istraivanja iz 1900. godine opisuje kako je prof.
Hilpreht deifrovao rijei ugravirane na dva mala komada ahata iz drevnog Babilona.
Prof. Hilpreht je jedne noi zaspao nakon to je satima uzaludno pokuavao da shvati
znaenje tih natpisa. Sanjao je da ga je neki mravi svetenik predkranskog Nipura
(sveti grad blizu Babilona) poveo u riznicu. Uli su u sobu bez prozora u kojoj je bila
velika drvena krinja. Komadii ahata i lapis-lazulija su bili razbacani po podu.
Taj svetenik je ispriao profesoru : Kralj Kruigauzu (oko 1300. p.n.e.) je nekom prilikom
hramu u Belu poslao jedan ispisani zavjetni valjak od ahata. No, tada smo mi iznenada
dobili nareenje da za kip boga Niniba napravimo par naunica od ahata. Mi smo bili jako
ojaeni jer pri ruci nismo imali ahata. Da bismo izvrili nareenje, nita nam drugo nije
preostalo nego da dragocijeni zavjetni valjak isjeemo u tri prstena od kojih je svaki
sadravao dio natpisa. Prva dva su posluila kao naunice za kip. To su ova dva
fragmenta koja su vam zadala toliko muke... Profesorova ena je posvjedoila kako je
pomenute noi vidjela svog mua kako iskae iz kreveta, juri u radnu sobu da pregleda
dva komada ahata i uzvikuje : "Tako je, tako je !"
PAKT S AVOLOM !
uzepe Tartini vodei italijanski violinista iz 18. stoljea, navodno je u snu napravio
Ugovor sa avolom. Njegov noni duhovni posjetilac odsvirao je jedan komad na violini
sjajnije nego to je Tartini ikada uo. Kada je ujutro pokuao da se prisjeti tog komada,
komponovao je sonatu koju je nazvao "avolji triler", za koju su najugledniji muzicari tog
vremena potvrdili da uistinu ima - davolju teinu ! Po Tartinijevom miljenju to je bila
samo sjenka muzike koju je uo u snu. Meutim, njegov Ugovor sa avolom doveo ga je
do svjetske slave i uspjeha. Ova pria je moda nastala zbog dogaaja iz Tartinijeve rane
karijere, kada je uhapen zato to je oenio lijepu tienicu arhiepiskopa od Padove.
Njegova vjetina na violini mu je doprinjela da mu arhiepiskop sve oprosti.
18
___________________________________________________________
TA JE STRAH !?
Uas u dui Hladan znoj, noge klecaju, srce snano lupa, hoe da iskoi.... Znate li ta
vam se dogaa u tom trenutku ? ta je izazvalo takve reakcije ? Zato vam se usta sue
i u tijelo uvlai nemo koja vas paralie...
Poput ljutnje, radosti, tuge, i strah je ljudska emocija. Ponekad blage, ponekad snane,
emocije nastaju kada je mozak zateen i iznenaen. Mozak prima i analizira informacije
koje dolaze od nasih ula (oi, ui, nos...), paljivo promatra logiki nastavak onoga to
nam se dogaa i reaguje. Tako smo, ponekad, iznenada sretni, zadovoljni, uplaeni,
bijesni... Za specijaliste, emocija je psiholoka i fizioloka reakcija (rad hormona ili
nervnog sistema...), koja nastaje pred iznenadnom i nepredvienom situacijom.
Ta reakcija predstavlja adaptaciju na promjenu nae okoline i javlja se prilikom pojave
opasnosti, prijetnje ili rizika. Ta emocija, zapravo, priprema organizam da efikasno
reaguje kako bi obezbijedila njegovo preivljavanje. No, da li na pojavu opasnosti, kada
ih strah obuzme, ljudi i ivotinje reaguju na isti nain ?
IZBJEI SMRT
Neosporno, strah je univerzalan. Sve ivotinje, bilo da su beskimenjaci (crvi, ljuskari,
insekti...) ili kimenjaci (ribe, reptili, ptice, sisavci...) poznaju strah. Strah da e biti
pojedene, uguene, da e pasti, da e se udaviti... Ukratko, strah pred opasnostima !
Pravi alarmni sistem, strah omoguava ivim biima da izbjegnu smrt prilikom pojave
opasnosti. Ali, strah muhe nije isti kao strah plivaa. Kod insekata, on je refleks
preivljavanja. Naravno, i kod ovjeka se uoava taj refleks (drhtanje, jeza, trzaj...),
ali je prisutna i emocionalna komponenta. Budui da mozak ovjeka moe da objasni ono
to vidi, strah se raa kao manifestacija mate i predvianja onoga to se moe dogoditi.
ovjek istrauje svoj lini doivljaj da bi hranio svoje strahove. Neki ovjek, suoen s
opasnosti, reagovat e drugaije u zavisnosti od konteksta. Pred ajkulom pliva osjea
kako mu se krv ledi u venama : ali, gledajui je u akvariju, ajkula postaje lijepo morsko
stvorenje koje ne izaziva nikakvo uzbuenje. Kao mali plaimo se svijeta koji nas
okruuje. Postavlja se pitanje : postoji li gen straha koji se budi s naim roenjem ?
Naunici smatraju da ne postoji. Ali, od insekata do primata (raunajuci tu i ovjeka),
izgleda da je strah ugraviran u srce DNA, velike molekule koja sadri program
funkcioniranja ivih bia. U kom obliku ? U stvari, mnotvo gena uestvuje u izgradnji
nervnog sistema. S te take gledita, strah je bioloski, to jest, integriran od naeg
roenja. Istraivanja to su ih vodili etnolozi, pokazala su da se bebe, ba kao i mlade
impanze, spontano boje pauka i reptila. Kao da ivotinje oblika bitno drugaijeg od
naeg i obdarene drugaijim nainom premijetanja iskljuuju instinktivne strahove.
Selekcionirane tokom evolucije, omoguavaju nae preivljavanje. Drugi primjer, snaan
zvuk ili naglo gubljenje ravnotee povlae refleksni strah i ne poznavajui uzrok !
IVOT PUN STRAHOVA
Dok su drugi, naprotiv, naueni tokom doivljenih iskustava, "steeni strahovi" nastaju
zahvaljujui "plastinosti" mozga. Zamislite medu koji prvi put sree jea. Medo poetnik
misli da e mala ivotinja biti lak plijen, ali mu ova baca pregrt bodlji u njuku.
Kod sljedeeg susreta, medo e se povui ! ovjek je neosporno ampion u uenju
straha. Roditelji, profesori, knjige, televizija, asopisi... On ui da se boji vjetica,
elektrine struje, serijskih ubica, nezaposlenosti, side, globalizacije, nuklearnog oruja...
Ali, ovjek i sam sebi stvara strahove. Suprotno od ivotinja, on ima svijest o sebi.
Sposoban da se vine u budunost, ovjek zamilja hiljadu bolesti, nesrenih sluajeva,
neuspjeha itd. I jo gore od svega : on vidi dolazak smrti, neizbjene i nepredvidive.
Gdje ? Kada ? Kako ? Kod ovjeka, strah od smrti pred stvarnom opasnosti se razlikuje
od filozofskog pogleda na smrt, to druga iva bia ne poznaju. Da li su nai strahovi
vjeni ? U veini sluajeva, da. Prvi pravi strah koji obuzima ovjeka od dana roenja,
19
___________________________________________________________
i od pamtivijeka, je strah da bude odvojen od mame. Slijedi strah pred drugim osobama i
novim stvarima. Izmeu 2,5 i 5 godina, strah od mraka spreava dijete da spava. Jer, tu
su fantomi, lopovi, ljudoderi sakriveni u ormaru, ispod kreveta, iza zavjesa... Neki
naunici povezuju ove none more sa onima to su ih morali osjeati prehistorijski ljudi,
zavueni u svoje peine, i stalno izloeni napadu divljih zvijeri. Strah od tame kod
ovjeka izgleda potpuno prirodan. Jer, suprotno mnogim ivotinjama koje se snalaze u
tami zahvaljujui ujnim i njunim osjetilima, ovjek ije je najotrije osjetilo vid, je
bespomoan pred divljim zvijerima tokom noi. Dodajte malo mate, i ovjeiji duh
proizvodi vlastite monstrume u pomrini.
VLASTITI MONSTRUMI
U prolosti, nai preci bojali su se svega : snijega, grada, groma, meteora zemljotresa,
oluja, tornada, duge, pomraenja, sue, pozara... mnogo vie nego danas. udne klime i
drugi prirodni fenomeni za njih su bili prije svega boja predskazanja. Danas, u mnogim
tehnoloki razvijenim zemljama, znanost je objasnila udi prirode. Ali, novi strahovi
odmah protjeruju stare : atomska opasnost (ernobil), genetski modifikovane namirnice,
zagaena industrijska hrana (lude krave, belgijski pilii...), i tako dalje sve do novih
dostignua i novih strahova Drijemate na otomanu. Odjednom, trgne vas metalni zvuk.
Izgleda da neko pokuava da otkljua bravu s vanjske strane vaih vrata. Obuzima vas
strah. ta inite ? Otvarate prozor i skaete... ? ekate da lopov ue pa da ga tresnete
peglom... ? Paralisani ste, nemoni da mrdnete prstom... ? Otvarate vrata, bijesni, ak
spremni da vas uljez ozlijedi... ? Pred nekom opasnou, u funkciji line emotivnosti, koja
dobrim djelom zavisi od kulture pojedinca i njegovog obrazovanja, niko ne osjea isti
strah i ne reaguje na isti nain. Seosko dijete rijetko se boji krave dok se gradsko dijete
ne boji da ue u tramvaj. Bilo o emu da se radi, za specijaliste koji prouavaju
ponaanje, postoje etiri naina reagovanja : pobjei, braniti se, ostati nepokretan ili se
vinuti u opasnost.
SMRT OD STRAHA
Bjeite kada ocijenite da e vas noge nositi. Borite se ako ocijenite da se moete uhvatiti
u kotac s opasnou. Ostajete nepokretni, najee sakriveni, kada ocijenite da je
bjekstvo nemogue. Bacate se u eljust vuka kada mislite da nemate ta da izgubite, va
strah se pretvara u bijes. Moe li se umrijeti od straha ? Teko je odgovoriti. Ipak, kad
neko ima slabo srce, snane emocije, kao to je strah, mogu mu nanijeti velikog jada.
Jer, strah obino prati snano poveanje sranog ritma. A srce, zato ne, moe da
popusti pred tako brutalnom navalom. U sluaju dueg i intenzivnog straha, osoba
zdravog srca moe da umre od oka : u ovom sluaju reaguje nervni sistem nareujui
prestanak disanja i rada srca. To se dogaa nekim vrstama gazela koje umiru od straha u
eljusti lava prije nego to on i zarije svoje zube. "Prirodni" prestanak rada srca koje,
izgleda, nastoji da skrati trajanje patnje ivotinje u trenutku uginua. Kod ovjeka,
negativne posljedice to moe da ih izazove snaan strah vie su psiholokog reda.
Atentat, rat, strah za djetetom iji je ivot ugroen, saobraajni udes, katastrofalni
zemljotres... teko se zaboravljaju. Kada je neto doivljeno i kada se ovjek vrati u
"normalne ivotne tokove", strah zauvijek ostaje. rtva je u stanju neprestane
pripravnosti i stresa. Nou ima komare, a danju joj slike dogaaja ne izlaze iz glave.
Ljekari to nazivaju posttraumatskim stresom. Danas u mnogim zemljama postoje
medicinsko-psiholoki centri za pomo traumatiziranim osobama. rtva moe da "istrese
svoju vreu", da ispria ta joj se dogodilo u prolosti i ta sada osjea. Koliko joj to
pomae zavisi i od nje i od samog psiho-tretmana.
20
___________________________________________________________
TELEPORTACIJA - LET KROZ PARALELNE SVJETOVE

Mogu li se vrsti objekti dematerijalizirati i ponovo pojaviti na nekom drugom mjestu ?
Neki sluajevi to potvruju, ali je pitanje kako ih objasniti.
U jutro 06. Maja, 1878. Johan Celnar, profesor astronomije i fizike na univerzitetu u
Lajpcigu, sjedio je sa Henrijem Slejdom, amerikim medijem, u sobi za eksperimente iz
parapsihologije. Niko drugi nije bio prisutan. Iznad stola za kojim su sjedili, Celner je
drao obje Slejdove ruke. Minutu kasnije okrugli drveni stoli koji je stajao u blizini poeo
je da se ljulja tamo-amo a gornja daska se podigla iznad ruba stola za kojim su sjedili,
zatim je okrugli stoli polako kliznuo ka ovom stolu, malo se nagnuo unazad i skliznuo
ispod njega. Sljedeih minuta se nita nije deavalo i Slejd se upravo spremao da
konsultuje svoje "duhovne kontrolore" o tome ta treba da oekuju, kad je Celner bacio
pogled ispod veeg stola i sa zaprepatenjem otkrio da je okrugli stoli netragom nestao.
Zatim su njih dvojica pretraili sobu, ali stoli nisu nali ! Kao da je u zemlju propao.
ZAUUJUA POJAVA
Celner i Slejd su zatim ponovo zauzeli svoja mjesta, stavivi ruke iznad stola. Slejd nije
mogao napraviti nikakav neprijmijeen pokret. Nakon pet minuta Slejd je vidio svjetlosti
u vazduhu, kao to se to obino deavalo prije nego to su mu se dogaali paranoramlni
fenomeni. Ni Celner niti iko od njegovih kolega nisu nikada vidjeli ova svjetla kad su bili
prisutni sesijama sa Slejdom. "Dok sam okretao glavu, slijedei Slejdov pogled prema
plafonu iza mojih lea", sjea se Celner, "iznenada sam primijetio na visini od 1,5 metra
onaj okrugli stoli kako se sa nogama okrenutim navie sputa na sto za kojem smo
sjedili" Ovo nevjerovatno svjedoanstvo opisuje teleportaciju - iezavanje materije i
njeno ponovno pojavljivanje na istom ili drugom mjestu. Ovaj je fenomen, navodno, usko
povezan sa ostalim slinim fenomenima - prolaskom jedne materije kroz drugu i
vezivanjem vorova bez ljudske pomoi, o emu izvjetavaju mnoga svjedoanstva iz
prolosti. I druge sesije sa Slejdom, kojima je prisustvovao Celner, rezultirale su
"nemoguim" kretanjima predmeta; u nekim sluajevima sami od sebe su se vezivali
vorovi na vrpci, koi ili ak svinjskom crijevu dok ih je Celner drao ili ih jednostavno
samo posmatrao. Jedna seansa ija je namjera bila da se poveu dva drvena prstena nije
uspjela - ali se seansa zavrila tako to su ta dva prstena balansirala "na memogu
nacin" na sredinjoj nozi okruglog stolia iju smo teleportaciju ve opisali. Kad se taj
dogadaj zbio, stoli je bio izvan Slejdovog domaaja. Da bi se ti prstenovi navukli na
nogu stola, bilo je potrebno rastaviti sto na dijelove pa da ga ponovo sastaviti !
UDESNE MOI SAI BABE
Celnerovo djelo o parapsiholokim fenomenima sastoji se od nekoliko debelih svezaka, ali
je samo neznatan dio ovog materijala dostupan javnosti. U njemu se nalazi i izvjetaj
objavljen 1932. godine, u asopisu "Journal" amerikog Udruenja za parapsiholoka
istraivanja. Izvjetaj je napisao V. Batn, tadanji predsjednik
Drutva, koji je prisustvovao eksperimentima medija Marderi
Kandon. U tim eksperimentima duh Marderinog umrlog brata,
Voltera, navodno je stavljao i vadio male predmete iz raznih
vrsta kutija, najee kartonskih, zatvorenih samoljepljivom
trakom, te vrsto zakljuanih drvenih i metalnih kutija. Ovo je
raeno vie puta, a za to vrijeme Marderi Kandon je bila vezana
za stolicu. Kad su ti predmeti teleportirani iz kutije u kutiju bilo
je lako provjeriti tu injenicu. Godinama kasnije, Uri Geler je
tvrdio da je uspjevao teleportirati ne samo manje predmete nego
ak i ljude i ivotinje, ali to nikada nije i nauno potvreno. Ipak, mnogi uglednici bi se
zakleli da se jedne prilike Geler iznenada pojavio na ustakljenoj verandi svog prijatelja
Andrije Puharica u Osining, u dravi Njujork, nakon to je trenutak prije etao
21
___________________________________________________________
Menhetnom, koji je od Osininga udaljen jedan sat vonje automobilom. Indijski guru Sai
Baba je posebna pria. Njegova specijalnost je materijaliziranje malih predmeta;
najuobiajeniji poklon je sveti prah vibhuti, prakasta siva supstanca, koja se koristi za
lijeenje. Zapadnim parpsiholozima koji su ga posjetili nikada nije dozvoljeno da mu
nametnu neku kontrolu. Meutim, Karlis Osis i Erlendur Haraldson uspjeli su, navodno,
da prekontroliu jednu od Babinih haljina i nisu nali na njoj depove ili neka druga
skrovita mjesta. A nije bilo ni znakova vibhutija niz rukave, to bi se moglo oekivati ako
ga je Baba istresao iz rukava u ruku.
INTELIGENTNI PROJEKTILI
Primjeri oiglednih teleportacij, prenoenja materije kroz materiju, poznati su i kao
"slucajevi kunih duhova" u kojime se u zatvorenim sobama deavaju nevjerovatne
pojave, najee kamenje ili drugi predmeti pristiu iz - niotkuda. Ponekad nisu vidljivi
sve dok ne udare u neki predmet. Moda se najpoznatiji sluaj ove vrste dogodio 1903.
Neki geolog, V. F. Grotendik, izvodio je geodetska mjernja na Sumatri. Jedne noi dok je
spavao u kolibi pokrivenoj debelim slojem lia, odjednom ga je probudilla "kia"
kamenja koje je padalo po njemu i svuda oko njega. To se ponovilo i sljedee noi dok je
leao budan. Oito, kamenice su dolazile s krova ali on nije mogao naci rupe u liu kroz
koje je kamenje prolazilo. Uz sve to, kada je treu no pokuavao da uhvati poneki
kamen, on bi istog asa promijenio pravac ! To se ponovilo nekoliko puta. "Inteligentni
projektili" ove vrste nisu neobini u "sluajevima kunih duhova". Ali, u velikom broju
sluajeva deavalo se da odredeni predmeti misteriozno iezavaju, mada postoji samo
jedan kratki nauno obraeni izvjetaj koji potvruje istinski nestanak nekih predmeta.
NEPOZNATE DIMENZIJE
Dogodilo se to nekoj gospoi Kogelnik u Londonu 1922. godine ije je kuanstvo
mjesecima uznemiravano raznim nestalucima "kunog duha". Ali jednoga dana desilo se
neto krajnje nevjerovatno. Njen mu pria : "Kad je moja ena vidjela kako joj sjekira
nestaje pred oima izala je iz sobe. Sve se ovo dogodilo izmedu 10 sati i podneva."
Moe se navesti znatan broj prilino uvjerljivih sluajeva teleportiranja - iezavanja i
ponovnog pojavljivanja razliitih predmeta. Postoji sve vie dokaza da nam se to
deava u svakodnevnom ivotu. Telepatija se javlja mnogo ee, ali ni teleportacije
zasigurno nisu tako rijetke kako bi se moglo pretpostaviti na prvi pogled. ta sve ovo
znai ? Odgovor lei, kau neki parapsiholozi, u injenici da prostor ima i etvrtu
dimenziju, ili ak i vie nama nepoznatih dimenzija. Drugim rijeima kad se predmeti
pojavljuju ili iezavaju, oni se tada kreu etvrtom ili jednom od tih dimenzija.
Ovo je savreno razumna hipoteza, ali naravno postoje i dodatna objanjenja. Jedna
hipoteza kae da predmeti postaju nevidljivi samo privremeno. Ali, ona ne bi mogla da
objasni izlazak predmeta iz zatvorenih kutija. S druge strane, halicinacije - jedno drugo
esto ponueno objanjenje - ne mogu objanjavati sluajeve u kojima se odvija trajna
strukturalna promjena - kao to su vorovi na Celenrovim vrpcama. Tamo gdje je
materija prola kroz drugu materiju u obinom trodimenzionalnom prostoru, ona je
moda rastavljena, prenesena atom po atom i opet ponovno sastavljena. Ili su moda
dotini atomi uinjeni "pasivnima" i nekohezivnim, tako da nisu djelovali jedni na druge
dok su prolazili jedan kroz drugi ?!
PARALELNI SVJETOVI
Neki naunici teleportaciju objanjavaju "kvantnim provoenjem", u kojem jedna
atomska estica na "nemogu" nain prodire kroz barijeru energije : estica se vidi kao
da se probija kroz neku barijeru koja je suvie visoka da bi se preskoila. Moda bi se
moglo i prihvatiti da je transpot materije kroz materiju fenomen "kvantnog provoenja"
ali se tada postavljaju mnoga druga pitanja na koja znanost jo uvijek nema racionalne
odgovore. Ako etvrta dimenzija uistinu postoji ona otvara zapanjujuu mogunost
22
___________________________________________________________
postojanja beskonanog broja drugih dimenzija koje ine neogranien broj univerzuma
paralelnih sa naim. A to ve prelazi u naunu fantastiku !
23
___________________________________________________________
TUNGUSKA ENIGMA
Dan kada su se otvorila nebesa...
Bilo je praskozorje 30. Juna, 1908. godine kada se misteriozno plamtee tijelo pojavilo
na nebeskom obzorju. U dugoj kosoj putanji letjelo je prema sjeveru... A onda je
odjeknula strana eksplozija, ije uzroke nauka ni do danas nije odgonetnula... Samo
je jedna injenica do kraja neupitna. 30. Juna, 1908. godine,
u sredinjem Sibiru se dogodilo neto nevieno, silovita
eksplozija jaline termonuklearnog oruja razorila je i
opustoila umski masiv na preko 2150 etvornih kilometara
i izazvala potres kojeg su registrirale sve geofizikalne stanice
u svijetu. Sljedeih godina i desetljea, kada su prve
ekspedicije krenule u to negostoljubivo pustono podruje
kako bi istraile to je eksplodiralo u Sibiru, misterija se
samo poveala. Zbog toga nije ni udo to taj dogaaj i
danas zbunjuje naunike i pobuuje interesovanje svjetske
javnosti. Arthur Koestler ga je nazvao "najveom naunom
misterijom 20. stoljea", Isaac Asimov "fantastinom eksplozijom koja prevazilazi matu i
najboljih SF pisaca", a znameniti Arthur C. Clarke ga proglasio - "scenarijem sudnjeg
dana" !
TA SE ZAISTA DOGODILO 1908. GODINE, U SIBIRU ?!
Ugledni ruski naunik Nikolaj V. Vasiljev, koji je u Tomsku osnovao Kompleksnu
samoinicijativnu ekspediciju za istraivanje tunguske katastrofe (KSE) u ijem je
istraivanju sudjelovalo preko 1500 naunika razliitih profila, sedamdesetih je godina
izazvao pravu senzaciju kada je svoja otkria saopio Sovjetskoj akademiji nauka,
ustvrdivi da se u Sibiru sruio vanzemaljski svemirski brod ili svemirska sonda i da za
ove tvrdnje posjeduje valjane dokaze !
Onima koji se profesionalno ili amaterski bave istraivanjem i odgonetanjem misterioznih
dogaaja posve je jasno da sibirska enigma spada u mali broj onih kojima je nauka
poklonila podosta vremena. Proteklih desetljea, dogaaj u Sibiru pokuali su objasniti
najeminentniji naunici Istoka i Zapada; vrena su detaljna prouavanja izrovanog tla;
analizirana je flora i fauna; biljeena su dramatina svjedoanstva onih koji su
preivjeli "susret tree vrste" s nevjerojatnom eksplozijom; izvodene su komplicirane
kompjutorske animacije i raunice; odgonetavan pravac leta zagonetnog tijela... Kao
posljedice svega toga, rodile su se, ni manje ni vie, ak 72 razliite naune teorije !
Na koncu, ni jedan od njih nije prevagnula, ali se izdvojilo pet-est teorija koje su
vjerojatno mogue objanjenje za ono to je 1908. uzbudilo i potreslo svijet.
Tvrdnja ruskog naunika Nikolaja V. Vasiljeva da je posrijedi bila eksplozija
meuplanetarne letjelice nije nova. Novo je jedino to, to je sve do svoje ekspedicije na
mjesto zagonetnog dogaaja, Vasiljev bio jedan od najogorenijih protivnika teorije da je
iznad Tunguzije eksplodirao svemirski brod neke nama nepoznate kozmike civilizacije !
to je to utjecalo da ugledni naunik promijeni svoj stav i prikloni se teoriji koja se jo
juer doimala vie nego fanatstinom ?! - Raspolaem s dokazima - izjavio je Nikolaj
Vasiljev u velikom intervjuu za sarajevski "Svijet" - da je zagonetno tijelo, prije nego to
je eksplodiralo, napravilo nevjerojatan luping. To je bio posljednji pokuaj nepoznatih
gostiju iz svemira da otklone kvar i uspostave kontrolu nad letjelicom. Na alost, nisu
uspjeli... Vasiljev rapolae i drugim, konkretnim dokazima. Ali, o tome kasnije... Vratimo
se u prolost.
24
___________________________________________________________
KAO SMAK SVIJETA...

Bilo je praskozorje, 30 Juna, 1908. godine, kada se zagonetno tijelo pojavilo visoko iznad
Indijskog oceana. U dugoj kosoj (?) putanji letjelo je prema sjeveru preko azijskog
kopna, iznad ledenih vrhova Himalaje. to je dublje prodiralo u Zemljinu atmosferu,
postajalo je svjetlije, grmljavina sve paklenija, a istovremeno oko sebe je irilo i sve
ubitaniju jaru. Prvi put postalo je vidljivo iznad pustinje Gobi. Karavane koje su se
probijale izmeu sprenih pjeanih dina, zaustavljale su se i u udu gledale misteriozno
letee tijelo to je, poput golemog leteeg Sunca,
plamtjelo na jutarnjem nebu, bljetei silnom vrelinom
od blizu 3000 stupnjeva Celzijusovih (5000 F).
Istodobno, iznenaeni nomadi i siroti stanovnici ubogih
naselja, u udaljenim prostranstvima sredinje Rusije, u
strahu su promatrali nebo, panino se hvatajui za ui,
jer im je zagluujua buka, inilo se, prodirala sve do
samog mozga. Mnogi su od silne tutnjave za sva
vremena izgubili sluh. Tano u 7,17 sati usnula
sredinja sibirska visoravan, koja se prua nedaleko od
rijeke Tunguska Podkamenaja, desne pritoke monog Jeniseja, inae rijetko naseljen i
nepristupaan kraj nepreglednih tresetita i borovih uma, po kojima su tumarala golema
stada sobova, poela je silovito da podrhtava. Istodobno, Zemljine drhtaje registrirali su
svi seizmografi svijeta, a eksplozija se ula u radijusu od 1000 kilometara. Podzemni
potres se osjetio bez ikakvih ureaja ak i u Irkutsku, a strah je ispunio ljude u radijusu
od 700-800 kilometara. Zatim je nastupio nevieni kaos. Eksplozija ! Vatra ! Lom !
Paklena vatrena jara, dim i praina u kojima se gubi jutarnja svjetla ! Sibir nestaje u
zlokobnoj pomrini ! Je li to bio smak svijeta ?! Kraj planete Zemlje ?!... Nad Sibirom se
iri gigantska vatrena peurka. Zrak je suh i ispunjen zagluujuom eksplozijom, koja
odjekuje deset tisua kilometara unaokolo. Golemi val vruine, to se silnom brzinom iri
preko movara i blagih breuljaka sjeverne tajge, topi i spaljuje sve pred sobom. Plamen
i dim dizat e se i zamraivati nebo jo mjesecima iza tog kataklizmickog dogadaja.
Nepregledne tisuugodinje ume u jednom jedinom su trenutku povaljane kao da se
radilo o ibicama koje je netko neoprezno istresao. Drvene kolibe sjevernih nomada
naprosto su sravnjene s tlom, a ljudi i ivotinje - to su imali (ne)sreu da preive,
unezvjereno su lutali opustoenim krajolikom tragajui za odgovorom - to se dogodilo.
Prizori pakla su svuda oko njih. Pet tisua kilometara unaokolo. ini se da za njih nema
spasa. I dok se beskrajni gusti oblaci, ispunjeni udnim dimom i pepelom, diu
dvadesetak kilometara iznad Sibira, cijelo podruje je zasuto zloslutnom "crnom kiom".
Za sirote i neuke sibirske nomade to je jo jedan predznak da je odista stigao - sudnji
dan !
ZEMLJA SE ZATRESLA
Svjedoanstva onih koji su preivjeli tungusku katastrofu su vie nego uzbudljiva : "Bilo
je vrijeme doruka i zadesio sam se na trijemu kue blizu trgovake postaje u Vanovari.
Upravo sam podigao sjekiru da presijeem obrue na jednom buretu, kada su se otvorila
nebesa, a visoko iznad ume, itav sjeverni dio svoda kao da je bio zahvaen silnim
plamenom... U istom trenutku zapljusnula me je strana jara. Kao da mi je koulja
buknula pravim ognjem... Maio sam se da je strgnem sa sebe i odbacim, kada se u taj
mah nebom razlijegao prasak, a odmah zatim oglasila grdna lomljava. Bio sam odbaen i
tresnuo sam na zemlju nekih est metara daleko od mjesta gdje sam radio, izgubivi na
trenutak svijest. Moja je ena istrala i uvukla me u brvnaru. Poslije silnog treska zaula
se zagluujua buka, kao da je kamenje padalo s neba. Zemlja se poela tresti, a ja sam,
leeci na tlu, prekrio glavu rukama, plaei se da me ne pogodi neki kamen ili neto
drugo, jo opasnije, to je padalo s neba. U trenutku kada su se nebesa otvorila, sa
sjevera je oko nae kolibe poeo da hui vreli vjetar, kao iz topovske cijevi, ostavljajui
sagorjeli trag na tlu... "
25
___________________________________________________________
Stravicne je trenutke zagonetne eksplozije jedan seljak doivio u polju : "Tek to sam
sjeo dorukovati pored pluga, kada se najednom razlegoe silni prasci, slini
detonacijama topova. Konj mi pade na koljena, a sa sjevera povrh ume suknu plamen...
U tom trenutku spazih kako je vjetruina poobarala drvee i najprije mi pade naum da je
u pitanju orkan. epah vrsto rukama drke pluga, kako ga oluja ne bi otpuhala. Vjetar
je bio tako snaan da je podizao gromade tla s povrine, a onda orkan poe da die
vodeni zid uz Angaru. Jasno sam ga mogao vidjeti, jer se moje imanje nalazi na obronku
brda. Istodobno, tutnjava je toliko prestraila konje da su upaniene ivotinje poele
sumanuto galopirati vukui za sobom opremu za oranje... "
I seljanka je Lj. Konova tog jutra bila izvan svog doma : "Prala sam vunu na obali rijeke
Kan, kada se iznenada zaula buka slina snanom lepetu krila prestraenih ptica..., a uz
rijeku otpoe da se valja golemi unitavajui val nalik vodenom zidu. Ubrzo zatim,
razlijee se jo jedan prodoran prasak, koji je bio toliko silovit da je jedan od radnika u
mojoj blizini, kao pokoen pao u vodu !"
U isto vrijeme iznad Sibira se irio gigantski stub vatre, a zrak je bio ispunjen serijom
silovitih razornih detonacija koje su odjekivale tisuama kilometara unaokolo.
Vrela zrana struja munjevito se irila preko blagih breuljaka ostavljajui ugljenisanu
pusto. Drvee je bilo sravnjeno, nomadske kolibe dignute u zrak, ljudi i ivotinje rasuti
kao estice praine. Zapanjeni Sibirci u Vanavaru, skrivali su lica od kobne vreline, dok
im je zagonetni udarni val pustoio selo, rujui zemlju poput dinovske krtice....
Dodatak : www.galaksija.com
Nexus magazin je objavio u svom posljednjem broju Vol. 10, No. 4, na strani 63, pod
naslovom "The Installation", dio intervjua koji je britanski novinar Graham W. Birdsall
snimio nedavno s Valerijem Uvanovom, predstavnikom ruske Akademije za Nacionalnu
Bezbjednost.
Graham Birdsall : ta je vaa zvanina funkcija ?
Valerij Uvanov : Ja sam ef Odjeljenja za Istraivanje NLO-a, Nauke i Tehnologije, ruske

Akademije za Nacinalnu Bezbjednost, koja je bazirana u Petrogradu.
Da li je to zvanina vladina organizacija ?
Naravno da jeste. Ja imam samo dva ovjeka iznad sebe, a oni su direktno odgovorni
predsjedniku Putinu.
ime se bavite ?
Nae istraivanje je je podjeljeno na dva dijela. Prvo neprestano skupljanje podataka

koji dolaze iz cijelog svijeta, a onda njihovo sortiranje u "utu" ili "crvenu" kategoriju.
Ti podaci se onda dalje raspodjeljuju raznim drugim odjeljenjima po cijeloj Rusiji. Drugi
dio naeg rada potekao je iz pitanja postojanja NLO naravno, mi znamo da oni postoje,
ali ne znamo ta se krije iza te njihove aktivnosti i kakvi su njihovi interesi. To je
trenutno na najvaniji zadatak tj. ono emu poklanjamo najvie panje.
Neto prije nego smo poeli sa snimanjem ovog intervjua pomenuli ste par
interesantnih detalja u vezi eksplozije u Tunguskoj, 1908. g. Moete li sada da opet
da kaete ta je bio pravi uzrok te eksplozije ?
Mi sa sigurnou znamo ta je bio uzrok. Radilo se o meteoru, meutim, taj meteor je bio
pogoen recimo nekom vrstom projektila. Taj projektil je bio ispaljen iz jedne
instalacije, tj. baze. Mi ne znamo ko je tu bazu sagradio, ali ona je sagraena veoma
veoma davno i nalazi se u Sibiru, nekoliko stotina kilometara sjeverno od Tunguske
26
___________________________________________________________
pokrajine. Ovo mogu sa sigurnou da tvrdim jer pouzdano znamo da se u tom regionu
dogodilo nekoliko eksplozija. Rei u vam i ovo, posljednji put kad je iz ove instalacije
ispaljen projektil i pogoen meteor, bilo je u pono izmeu 24. i 25. Septembra, prole
godine. To je poznato i nekim amerikim krugovima, koji su pratili ovaj dogaaj.
Izvinjavam se, ali meni to sve nekako zvui kao nauna fantastika.
Znate, Graham, mi inae kad razgovaramo o sutinskim aspektima pozadine svega

ovoga, mi to inimo samo s onima koji razumiju i prihvataju i odgovornost koja ide
zajedno sa tim. Znate, mi ovdje imamo posla s tehnologijom koja je daleko ispred nae, i
koja je u stanju da ini stvari koje mi jo uvijek ne moemo.
Moete li biti malo vie specifini u vezi tane lokacije gdje se ta baza nalazi ?
Kada pronaete na karti mjesto u Tunguskoj, gdje se ova eksplozija dogodila, na

jugoistoku ete vidjeti poznato Bajkalsko jezero. Iza njega se prema sjeveru protee
ogromna pustara veliine nekih 100 000 km2. To podruje je veoma slabo naseljeno,
nema ni gradova ni sela. Tamo smo pronali tu bazu. Sada u da budem otvoren i kaem
da ova baza ima i neku vrstu vlastitog energetskog sistema, kojeg smo mi uspjeli da
lociramo. Za vrijeme sukoba u bivoj Jugoslaviji po prvi put smo primjetili pojaanu
emisiju energije iz tog postrojenja, odnosno, baze. Za nas je ovo bilo jedno nevjerovatno
otkrie, mada ve od prije pouzdano znamo da je ta baza u nekoj vrsti interakcije sa
socijalnim previranjima i ratovima. Veliki dio naih istraivanja ini i pretraga prastarih
spisa. Tako smo pronali i zapise Echutin Apposs Alanhor, koje jednostavno nazivamo
Alanhor spisima, i koji su prema naim procjenama stari najmanje 4000 godina. Ono to
je najnevjerovatnije je to to je u njima jednim naunim jezikom opisano sve to se tu
deava. Ja sam posjetio to podruje dva puta. Prvi put su nai detektori otkrili veoma
visok nivo radijacije. Moram da priznam, bilo je veoma opasno jer nismo nikako mogli da
se zatitimo od nje. Nekoliko lokalnih itelja znaju dosta toga o tom postrojenju, ak su
nam detaljno opisali i nacrtali metalne tvorevine koje su tamo vidjeli. Ovi ljudi, lanovi
njihovih porodica i njihove ivotinje, svi pate od radijacione bolesti. Jo u neto da vam
kaem u vezi Tunguske eksplozije, to vjerovatno nikada prije niste imali priliku da
ujete. Sva iva bia su ve bila napustila taj region dva mjeseca prije nego to se
eksplozija dogodila
27
___________________________________________________________
TAJANSTVENE PORUKE, IFRA SVETOG PISMA

Da li su u Bibliji ve zapisani dogaaji ovog svijeta ? Ameriki autor Michael Drosnin
vjeruje da je "provalio" tajanstveni kod Svetog pisma...
Prvog Septembra, 1994. godina ameriki novinar M. Drosnin je odletio za Izrael da bi
tadanjeg predsjednika tamonje vlade Jiaka Rabina (Jizchak) upozorio na smrtnu
opasnost koja mu je navodno prijetila. Zbog nedostatka poznanstava, novinar i pisac iz
Njujorka (New Yorka) je jednom Rabinovom
prijatelju, piscu saimu Guriu (Chaim), predao pismo
za Rabina. U njemu je bilo upozorenje na atentat,
koji e se kasnije uistinu dogoditi. "Bojim se",
napisao je Drosnin Rabinu, "da se nalazite u
samrtnoj opasnosti, ali istovremeno smatram da se
ta opasnost moe zaobii i izbjei... !!!" Lov na
duhove ! Guri je smatrao, a to je saopio i Drosninu
da izraelski predsjednik tom upozorenju nee
pokloniti previe panje, ali je ipak predao pismo
nadlenom ministarstvu.ta se kasnije desilo ve odavno nam je svima poznato : 04.
Novembra, 1995. godine Rabin je ubijen, ustrijeljen od jednog vjerskog fanatika. Rabin i
njegova sluba sigurnosti ovo su upozorenje, kao i velik broj prijanjih, naalost, smatrali
neozbiljnim ! Na dan ubistva Rabina, Drosnin je na najgori mogui nacin dobio dokaze za
svoje upozorenje. Jiak Rabin je ustrijeljen s lea od ovjeka koji je sebe smatrao
poslanim od Boga, a ono to je u svemu istinska senzacija jeste injenica da je - ubistvo
zapisano u Svetom pismu koja je, kako je poznato pisana prije 3000 godina ! Upravo
atentat u Izraelu bio je jo jedna potvrda i dokaz o postojanju tajanstvenog koda Biblije,
ifriranog teksta kojim je, navodno, zapisana cjelokupna budunost ovjeanstva.
U svojoj knjizi "ifra Biblije" ("The Bible Code") ovaj ameriki novinar nam otkriva, ako
je istina, da su praktino svi svjetski vaniji dogaaji ve davno zapisani u Bibliji. Pomou
matematikog izraunavanja izvedenog pomou raunara, navodno se mogu dobiti
proroanstva iz izvornog teksta na hebrejskom jeziku. "Rabinovo ubistvo nije jedini
dogaaj naeg doba zapisan u Bibliji. Dodatno su tu jo i dogaaji kao to su ubistva
egipatskog i amerikog predsjednika Sadata i D. F. Kenedija (J.F.Kennedy), Drugi
svjetski rat, afera Votergejt (Watergate), Holokaust, tragedija Hiroime (Hiroschima),
slijetanje ovjeka na Mjesec, Zaljevski rat, pa sve do predsjednikovanja Bila Klintona (Bill
Clinton). I sve to napisano je - "Boijom rukom", navodi u svojoj knjizi ovaj ameriki
novinar. Drosnin je ozbiljan novinar "Vaington Posta" ("Washington Post") koji je radio
izmeu ostalog i na policijskim reportaama, te se njemu ne moe tako lako pripisati
lakovjernost. Nakon ubistva Rabina njegova situacija se naglo mijenja, za njega na bolje.
U trenutku kad se ostvarilo proroanstvo koje je sam proitao u Bibliji, ifra Biblije mi je
po prvi put zaigrala pred oima kao potpuno jasna i izvjesna !... Do sada je pria o
proroanstvima zapisanim u Svetom pismu zvuala preapsurdna da bi zaiteresirala vei
broj strunjaka. ifrovane poruke koje se navodno mogu nai u Bibliji predstavljaju
potragu za duhovima, smatra Andreas Michel sa katedre za Strari zavjet na Sveuilitu u
Tibingenu (Tbingen). Autori Starog zavjeta dodaje on - nisu posjedovali takvu
matematiko-unjetniku spoznaju svijeta da bi svoje tekstove mogli ifrirano zapisivati !
UBICA KOJI ELI UBITI !
Dodatni dokazi za one koji vjeruju u postojanje koda Biblije dolaze iz matematike. Elijahu
Rips je matematiar u pjeanim zgradama Hebrejskog sveuilista u Jerusalemu,
smjetenom na breuljku iznad "Vjenog grada". Odatle se prua magian pogled ka
Faseldonu, ka starom gradskom zidu - idelno mjestu za inspiraciju ? Ripsovo specijalno
podruje je takozvana grupna teorija, matematiki element moderne fizikalne teorije.
ifra Biblije je kompjuterski program ! - objanjava izraelski naunik. Zajedno sa
28
___________________________________________________________
dvojicom izraelskih kolega, fiziarom Doronom Witztumom i Joavom Rosenbergom sa

jerusalemskih Visokih tehnolokih kola - Rips je tekst Biblije podvrgnuo jednom
programu za deifriranje. Posao je trajao sve do 1994. godine kada su u poznatom
naunom asopisu "Statistical Science" objavili svoja iznenaujua saznanja pod
naslovom "Konstante slova u Knjizi". Oni su prvo izabrali 300 hebrejskih pojmova koji
imaju slina znaenja, kasnije su tome dodali imena, dane roenja i smrti
66 najpoznatijih Jevreja koji su ivjeli izmeu IX i XIX stoljea. Tada su sve to skupa
tretirali kao jednu cjelinu, jedan tekst, bez praznog prostora izmeu rijei i znakova.
Tada su u tom tekstu, u kome je bilo jedan do drugog 304.805 znakova, potraili
prethodno izabrana imena. Raunar je poeo kombinirati slova tako to je kombinirao
prvi sa drugim, pa sa treim... sa hiljaditim itd. Onda je kobinirao to isto samo sa
poetnim drugim slovom. Na kraju je tako proao sva slova. Upozorenje za Rabina je bila
kombinacija slova redanih - svako etvrto, dvanaesto ili petnaesto slovo teksta. Ako pri
itanju znakova preskaemo odreeni broj slova, dobivamo itak tekst. Rijei kao :
"Rabin", "Amir", "Tel Aviv" i godina ubistva. Poprijeko preko Rabinovog imena mogu se
nai rijei : "Ubica koji zeli ubiti". Da li je to sve samo sluaj ?!
ZAPANJUJUE OTKRIE
Izraelski matematiar je objavio svoje iskustvo u vezi sa Zaljevskim ratom. Raunaru
smo dali zadatak da nae ime - Saddam Hussein. To smo uinili poto smo se uvjerili da
je kombinacija slova koji daju traeni pojam povezana nekom matematikom logikom.
U podruju koje je ukazivalo na zaljevski rat nali su se pojmovi kao : "Scuds", "ruske
rakete" kao i datum poetka rata i ime "Hussein". Za Michaela Drosnina to je bio
neoborivi dokaz za postojanje ove ifre : sve rijei tvore neku vrstu ukrtenice. Tako se
moe ispitati da li se rijei meusobno povezanog znaenja nalaze jedna blizu druge.
Tako se uz pojam "Bill Clinton" nalaze pojmovi "Predsjednik", kod "Sletanje na Mjesec"
nalaze se pojmovi "Svemirski brod", "Apollo 11", kod rijeci "Hitler", nalazi se rije "Naci",
kod "Kennedy", rije "Dallas"... Zar to moe biti puki sluaj ?! Da e jedan renomirani
struni asopis publicirati ovakve tvrdnje nisu se ni sami autori nadali. Robert Kass, koji
je 1994. godine bio izdava "Statistical Science", kae da su itaoci u poetku bili
skeptini to je normalna reakcija. Mislim da niko u to vrijeme ovu fantastinu teoriju nije
prihvatao kao neto ozbiljno - navodi ef Odjela za statistiku amerikog univerziteta
Carnegie Mellon u Pittsburghu. Svi su mislili da tu postoji neka caka, ali nisu znali koja i
kako je otkriti... A da bi se uvjerijo da kod Biblije uistinu postoji, Rips je novostvorenom
programu podvrgnuo jo neke tekstove, na primjer, prijevod Tolstojevog "Rata i mira".
Ali, traena su se imena, podaci i datumi mogli nai jedino u Bibliji i to, kako navodi,
u ifriranom obliku. Za odluujui eksperiment izraelski je matematiar od 32 imena i
64 podatka napravio oko 10 miliona razliitih kombinacija, od kojih je samo jedan jedini
par bio taan. Rips je ponovo pohranio podatke u raunar da bi saznao koja od
10 miliona kobinacija daje zadovoljavajui rezultat. I ispostavilo se da je zadovoljavajue
rezultate mogao nai samo u Svetom pismu !
OVO PREVAZILAZI LOGIKU !
Robert Kass je, nakon svega, dao trojici ekspeata da provjere njegova otkria i oni su to
uinili. Kad su sva trojica potvrdila korektnost statistikih postupaka i brojeva, Kass je
odluio da objavi rezultate. Harold Gans, zaposlen u tajnoj slubi SAD na poslovima
deifriranja, uvi za ovu priu bio je odmah ubijeen da moe nai dokaze za obaranje
teorije o biblijskom kodu. Da bi otkrio "u kom grmu lei zec" on je ispisao 64 osobe i to
ne samo njihova imena, nego i mjesta roenja i smrti. Rezultat ga je okirao.
"Niz lea mi je prola neka hladna jeza", sjea se Gans. "Imena gradova su odgovarala
imenima osoba naenim u Bibliji." Australijski statistiar, Abraham Haofer, jedan je od
onih koji su uporno kritikovali tezu o ifri u Bibliji : "Pri analizi tolikog broja podataka,
neminovno je da se odreene mustre pojavljuju", kae on. "Ali, ovo prevazilazi logiku i
postojee zakone vjerovatnoe !" Sljedee analize su Drosnina jo vie uvjerila u
ispravnost svoje teze. On i koautor Doron Witztum su oko pojma "holokaust" potraili jo
29
___________________________________________________________
neke pojmove i pronali rijeci kao to su : "Njemaka", "Berlin", "Eichmann", "Ciklon B"...
Matematiar Piatetski-Shapiro sa Yale univerziteta, kome je Drosnin meu prvima
pokazao svoje analize, pun je zbunjenosti i oduevljenja : "Ovdje je rije o jednoj
inteligenciji koja je izvan naeg znanja i shvatanja - mi govorimo o Bogu. Jedini siguran
odgovor je Bog !" U Svetom pismu su se do sada otkrili jo neki zanimljivi podaci :
propast njujorke burze 1929; Beethoven, Bach, Picasso, izbor Natanjahua na vlast uz
koje je jo stajao i nadimak "Bibi", udar kometa na Jupiter u Julu 1994. i Trei svjetski
rat kao najava posljednje apokaliptine borbe na Zemlji 2112. godine. Atomski napad se
nije desio ! Dana 26. Januara 1996. godine otkriven je podatak koji je Drosnina uzbudio.
U veernjim satima 06. Maja, 1996., Libija e napasti Izrael atomskim orujem ! Naao
je naina da razgovara sa Peresom, tadanjim predsjednikom izraelske vlade. Razgovor
je tekao ovako : PERES : Za kad je predskazan napad ? ta moemo uiniti. To je
upozorenje, a ne predskazanje, odgovorio je Drosnin i time relativirao svoje upozorenje.
On je jednostavno od biblijske ifre napravio neku vrstu proroanstva, a la Nostradamus,
kakva ve odavno poznajemo. 06. Maj je, sreom, proao bez atomskog napada, ali
Drosnin, ne umije objasniti kako to da se to nije dogodilo. Gdje je pogrijeio ? Na
Drosninovo pitanje - da li je u Bibliji skrivena prolost ili budunost - odgovara Rips :
"Sve to je bilo, jeste ili e biti !" A kako je ovo mogue u jednom tekstu od samo 304
805 znakova ? "Teoretski ne postoje ogranienja za broj informacija sadranih u jednom
tekstu !", odgovara matematiar iz Jerusalema. Broj
skrivenih informacija se ne moe otkriti, ak i ako
nije beskonaan. Na taj nain su se Rips i Drosnin
nali u situaciji slinoj vulkanolozima ili onim koji
prate pokrete Zemljine kore i koji stoje pred dilemom
kad e se dogoditi sljedea katastrofra, kako bi
blagovremeno i tano obavjestili gradonaelnika koji
bi trebao evakuirati grad. Zemljotres iz 1995. godine
u Kobeu u Japanu je takoe pojam koji je Drosnin
naao u Bibliji. Osim toga, naao je jo i ove rijei : "Kobe", Japan", "Vatra", "Veliki
zemljotres", sa tano navedenom godinom. Moda se uz pomo deifriranja Biblije
stvarno moe proitati prolost i predvidjeti budunost. Moda moemo predvidjeti
sliljedei atentat ili neki dogaaj planetarnih razmjera, kao to je bio udar komete prije
65 miliona godina, koji je unitio dinosauruse... Ali, onima koji ifrirane poruke nalaze u
Bibliji, takoe bi se moglo desiti neto slino to se dogodilo Kasandri. Lijepi Apollon je
bio u nju zaljubljen i obeao joj, ako mu uzvrati ljubav, pokloniti dar proroka. Kasandra
je prihvatila ponudu i dobila moi proroka, ali se ogluila o svoje obeanje. Tada je
Zeusov sin uinio da lijepa Kasandra ostane proroica, ali je uinio i da je niko ne slua
niti joj vjeruje !
30
___________________________________________________________
NEOBJANJIVE POJAVE
UDNA SLIKA DJEVOJICE
Jedan od najzanimljivijih i najuspjenijih britanskih "psihografa" bio je dr. T. D'Aute
Hooper, jednonogi iscjelitelj i medij iz Birminghama - ovjek koji je, po rijeima svojih
pristaa, bio "iznad svake sljeparije i prljave podvale". Tako je jednog dana Jedan njegov
pacijent doao kod njega i rekao mu da se osjea udno; da ima osjeaj da ga netko
prati i da Hooper uzme aparat i da ga slika. Hooper je uzeo aparat , te vidio da kraj
pacijenta stoji prekrasno dijete. Slikao je i nakon to je razvio sliku pokazao ju je
pacijentu. On je uskliknuo : "Gospode Boe !, pa to je moja ker koja je umrla prije 30
godina". Jedan istraiva je pisao : "Ona vidovnjaka fotografija je, drim, naprsto lukava
dvostruka ekspozicija. Jo je jedan duh 'upokojen', bojim se".
JEZOVITA SLIKA DUHA
Godine, 1959. gospoa Mabel Chinery iz Suffolka snimila je
sliku svog mua Jima kako sjedi u automobilu. No, ta slika
nije jezovita sve dok se nakon razvitka slike nije ustanovilo
da pokraj Jima sjedi njegova punica.Prema izjavi gospoe
Chinery, gospoa izgleda kao njezina majka. Mabel je
sigurna da je u automobilu sjedio samo Jim. Kada su slike
napravljene i kad je prepoznala izrazite crte lica svoje
majke, Mabel je bila uasnuta : "Osjeala sam se jezivo,
zbilja. Naprosto nisam mogla vjerovati". Kompjuterskom
analizom ustanovili su se tri injenice :
inilo se da svjetlo na liku dolazi iz drugaijeg smjera od onog koji je osvjetljavao

ostali dio slike.
Njene naoale kao da su odraavale vie svjetla nego to ga je moglo biti unutar
automobila.
Stara dama nije ba dobro pristajala uz vozilo. Na primjer, njeno rame kao da se
protezalo ak na drugi prozor.
Strunjaci su dakle zakljuili

sastojala od snimke Jima u
snimljene ve ranije. Dakako,
nijedna slika snimljena u toku
nadnaravnih bia.
da je slika bila sluajna dvostruka ekspozicija, koja se

automobilu, i vrlo kratke ekspozicije Mabeline majke
i kompjuteri i kamera mogu lagati. Tuna je injenica da
150 godina ne prua uvjerljiv dokaz o postojanju duhova,
FANTOMSKA KUA
Geoff i Pauline Simpson i Lan i Cynthia Gisby putovali su automobilom kroz Francusku na
praznike u panjolsku. Naveer su odluili pronai hotel u kojem bi mogli prespavati i
veerati. Doli su do hotela Ibis, ali sve su sobe bile zauzete, pa su tako krenuli dalje.
Nakon kratke vonje doli su do dugake dvokatnice okrenute proeljem prema
autoputu. Putnici su se parkirali, a Len Gisby je prvi uao u hotel. Naao se u dugakoj
prostoriji u kojoj je bio smjeten bar. Onda se pojavio patron i rekao im da ima slobodnih
soba. Hotel se parovima uinio draeso, gotovo smijeno, starinski. prozori nisu imali
stakla, plahte su bile od tekog platna, a umjesto jastuka podmetai. Sve je bilo uredni i
isto. Nakon veere - biftek, pommes frites i pivo - poli su na spavanje. Ujutro su
dorukovali, a u hotel su uli ena s psom i dva policajca. ena je imala dugu haljinu, a
policajci su nosili gamae, plateve i visoke eire. Uniforme su bile razliite od onih koje
su viali putem kroz Francusku. Raun ih je okirao, ali u pozitivnom smislu. Bio je
31
___________________________________________________________
nevjerojatno malen. Za veeru, pivo, noenje i doruak za etiri osobe, platili su svega
19 franaka (manje od 2 funte). Nevjerujui takvoj srei nastavili su prema panjolskoj.
Na povratku su se parovi opet tamo zaputili. Proli su istom cestom, kraj hotela Ibis, isto
onako kao i prije petnaest dana, ali ovog puta kao da je itava zgrada nestala.
Tri puta su se provozali tom cestom, ali ni traga hotelu. Morali su se zadovoljiti hotelom
blizu Lyona koji ih je stajao 247 franaka - realna cijena za 1979. ali trinaest puta vea od
one koju su platili u onom ljepem hotelulu, a sada, ini se, tajanstvenim.
Tjedan dana kasnije, kad su filmovi iz aparata vratili s razvijanja, parovi su se jo vie
zaudili. I Geogg i Len su sigurni da su slikali ene na prozorima tog hotela, ali tih slika
nije bilo. Nije bilo ni praznih kvadrata na filmu i brojevi su tekli bez prekida. Slika koji su
slikali u tom hotelu nije bilo. Nestake su. Jesu li oni nekako otputovali u prolost ?
Cynthia kae da su joj mnogo ljudi govorilo da rupe u vremenu postoje i da se to ba
njima dogodilo. 1983. Gisbyjevi i Simpsoni vratili su se u Francuku kako bi organizirali
temeljitu potragu za nestalim hotelom. O tome su obavjestili mjesno turistiko drutvo.
Njihov predstavnik je proeljao itavo podruje i obavjestio da je naao kuu koja
donekle odgovara njihovom opisu. Vlasnicu su M. i Mme Judges i ,premda to nije hotel,
znali su primati putnike. Kasnije se taj predstavnik odvezao s jednim istraivaem, a on
je zapisao da su ili istim putem kao i parovi. Zaustavili smo se kod benzinske pumpe i
on mi je pokazao zgradu s druge strane ceste, koja se nije poklapala s opisom parovima.
A ako je ovo ta kua, gdje je onda odmorite i kameni zid koji bi morao nasuprot. Na ta
su nam pitanja dali odgovor vlasnici benzinske pumpe. Pumpa je tek nedavno podignuta,
a cesta je znatno proirena prije dvije godine. Uli su unutra i poeli prouavati
unutranjost kue. Par je rekao da je kameno stubite s desne strane, a bio je u sredini
izmeu dvije prostorije. Na katu su bile dvije spavae sobe s prozorima bez stakla,
kupaonica s metalnim drkama za sapun, tano kako je bilo 1979. to se tie smijeno
malog rauna, Mme Judges rekla je da vole pomagati i da ne vole biti sami, pa naplauju
samo neznatnu, simbolinu svotu. Tada su brani parovi povedeni u kuu, ali su oni
nakon prianja s vlasnicima i razgledavanja zakljuili da to nije hotel u kojem su proveli
no, te se vratili u Englesku, a misterija je i dalje ostala nerijeena. Ako se dokae da
hotel u kojem su proveli no ne postoji, to e biti jedan od najzanimljivijih sluaja u
analizama psihikih istraivanja. Ako se, pak, hotel pronae, bit e to jo jedan sluaj
"mislokacije", odnosno kad vidimo neko mjesto, a poslije ga ne moemo pronai.
KRISTALNE LUBANJE
Dvadeset godina najneobiniji dragi kamen pripada eni koja ga dri na polici u svojoj
kui. Kristalna lubanja napravljena je od vrstog kristala i teka 5,18 kilograma.
to je tu neobino ? Oi lubanje napravljene su u obliku prizme, a tvrdi se da se u njima
moe vidjeti budunost. Nazvana je "Lubanja smrti". Lubanja ve pola stoljea drai
matu znastvenika koji je pomno prouavaju. Neznaju joj porijeklo i svrhu. Zapravo,
postoje dvije takve lubanje. Jedna je u "Muzeju ljudskog roda" nedaleko Londona u V.
Britaniji. Poseban problem upravi muzeja je taj to istai ne ele raditi u njezinoj blizini.
Zahtijevaju da se lubanja prekrije crnom tkaninom jer su prestravljeni njenim
ukoenim pogledom u priguenom svjetlu dvorane. Druga lubanja vlasnitvo je Anne
Mitchell-Hedger. Do nje je lubanja dolo preko njezina oca koji je bio pustolov.
Obje lubanje temeljito je pregledao i istraio istaknuti antropolog G.M. MORANT, a njegov
izvjetaj izaao je u asopisu Kraljevskog antropolskog instituta V.Britanije. Kae da su u
mnogoemu sline, ali da postoji jedna bitna razlika. Lubanja iz muzeja je u jednom
komadu, dok se onoj Anne Mitchell-Hedger eljust moe micati. Nadalje kae da su
lubanje oblikovane prema enskim lubanjama. Nema izgleda da emo dobiti odgovor jesu
li lubanje drevne ili suvremene, jer nema znastvenog naina da se ustvrdi njezina starost
iako u muzeju stoji "negdje oko 14. i 15. stoljee, vjerojatno Aztekog porijekla."
Meutim, kad je laboratorij Britanskog muzeja ispitao lubanju iz svog muzeja, nije naao
tragove koji bi mogli pomoi raistiti pitanje njezine starosti, iako je na jednom zubu
bilo i tragova elektrine pile. I zato, u nedostatku daljnih dokaza, pria o kristalnim
lubanjama ostaje tajna, ali iako je njihova izrada i svrha tajna, treba rei da bi bilo
alosno da njihova prolost prekrije njigovu ljepotu.
32
___________________________________________________________
KIA LJENJAKA
13. Marta, 1977. godine, Alfred Wilson Osborne vraao se s enom iz crkve. Odjenom je
zauo klik kao da mu je puklo dugme. Shvatio je da mu nije puklo dugme nego da ga je
pogodio ljenjak. Odjednom je poela kia ljenjaka. Osborneovi su procjenili da je palo
izmeu 300 - 400 ljenjaka. Bilo je dovoljno udno to je poela kia ljenjaka, ali u ulici
ne samo da nije bilo ljuski nego ljenjaci ne dozrijevaju prije rujna ili listopada, a bio je
oujak. Bili su posve sigurni da su ljenjaci padali s neba, a ono je bilo vedro i plavo,
izuzev jednog oblaka. Alfred se obratio prijateljima i ispriao im dogaaj. isprva su mislili
da je udaren u glavu, ali tu se naao jo jedan kojeg je zahvatila kia ljenjaka.
Niti itaoci mjesnih novina nisu mogli objasniti zagonetku. "Zapravo, to i nije mogue
objasniti", kae Alfred. "Kako su doli i odakle padali, nemam pojma, ali sam pomiljao
da ih je usisala vijavica. Samo neznam gdje je u oujku nala ljenjake."
CRNI DAN
19. Maja, 1780. izmeu 10 i 11 sati poeo je znameniti "crni dan", pa je Nova Engleska
uronila u zagonetni mrak. Izvjetaj iz toga vremena kae : "... Ptice koje su pjevale
veernju pjesmu uutjele su i nestale; ivad se vratila na spavanje; posvuda naokolo
kukurijektali su pijetli, kao u zoru; predmeti se nisu mogli razazbrati osim vrlo izbliza,
posvuda se stjecao dojam noi." Meutim, mrak nije potrajao i svi su se vratili svojim
poslovima. udnu je pojavu uskoro objasnio profesor Samuel Williams. On je prouio
vremenske uvjete i ispitao sloj prljavtine, pa je dokazao da poari mogu uzrokovati
"crne dane". Zakljuio je da je dim od umskih poara uzrok "crnih dana". U tom dijelu
Amerike je uobiajeno paliti i kriti ume, a ovog puta je ovo bio doista veliki poar.
Neto slino se dogodilo 1950. u Edinburgu kada je sunce poplavilo.
VATRENI LJUDI
U zimu 1985. dogodio se stravian dogaaj u Cheshireu. 17-godinja studentica
Jacqueline Fitzsimon silazila je s prijateljicama niz stepenice Halton Collegea u Widnesu
kad se odjednom zapalila. Odmah su dojurili nastavnici, ali je ona neto kasnije umrla.
Na scenu su stupili vatrogasci, policija, sudski kemiar i uveni Institut Shirley iz
Manchestera. Svjedoci, koji su bili prisutni na tom jezivom dogaaju, pod zakletvom su
opisivali dogaaj. Carina Lazer i Rachel Heckle prole su stepenicama pokraj Jacqueline.
Carina je izjavila da je nad Jacquelininim desnim ramenom primjetila udan sjaj, koji se
pojavio u zraku i onda kao da joj je pao iza lea.Dva starija studenta su isto prola
stepenicama, kad su proli pokraj Jacqueline uli su krik i vidjeli da ju je obavio plamen.
Prije toga nisu vidili dim ni tinjanje. Jacqueline se poalila da je samo opekla prst,
meutim na lea joj se lijepio najlon. Umrla je u bolnici. U poetku se inilo da postoji
razumno rijeenje, jer je pohaala teaj kuhanja. Malo je ranije zavrila svoj zadatak, pa
je stajala i priala s prijateljicama. Pretpostavljalo se da se naslonila na jedan plinski
tednjak koji je bio upaljen, pa je njena kuharska kuta poela tinjati. Meutim, uitelj
kuhanja Robert Carson zakleo se da su svi tednjaci bili ugaeni. Jacqueline nije bila
sama. Bilo je mnogo ljudi oko nje, a nitko nije primjetio tinjanje ni dim. Poslije je
kemiar instituta, Philip Jones izjavio kako nije uspio da se kuta koja tinja zapali, ak ni
na jakom strujanju zraka. Porota na sudu presudila je da je dolo do nesretnog dogaaja.
Nitko od oevidaca ni od onih na sudu nema objanjenje kako bi se jedna
17-godinjakinja mogla bez upozorenja sama od sebe zapaliti.
NEVIDLJIVI OVJEK
U podne, 10. Maja, 1951. ulice filipinskog glavnog grada Manile bile su pune prolaznika,
jer su slubenici u to vreme izlazili na pauzu za ruak. Usred najvee guve, na aveniji
Rizal, jedna mlada, tamnoputa devojka dozivala je u pomo, maui rukama kao da se
od nekog brani. Prolaznici su zaueno zastajkivali, a onda odlazili dalje, jer pored
mlade ene nije bilo nikoga, ona kao da se branila od nevidljivog napadaa. I dalje je
33
___________________________________________________________
zapomagala na sav glas : "Pomozite, preklinjem vas. Zar ne vidite da hoe da me

ubije !". Ljudi su samo odmahivali glavom i, verovatno, zakljuivali da se radi o psihiki
poremeenoj osobi u trenucima nervnog napada. Tada je devojka, kao da je na
trenutak uspela da se otrgne neijim rukama, potrala kroz gomilu, a onda uzasno
vrisnula : "On me je ugrizao !". Na blijedoj i napola onesvjeenoj eni prolaznici su
zaista ugledali jasne tragove zuba na koi i ranu iz koje je tekla krv. Tog trenutka
uslijedili su novi ujedi, a jedan od posmatraa, ubjeen da je djevojka histerina,
predloio je da je odvede u policijsku stanicu. Putem do stanice Filipinka se jo tri puta
bolno trzala, a novi tragovi zuba pojavljivali su se na razliitim dijelovima njenog tijela.
Kada je stigla do policije, i ruke i noge bile su joj krvave. Hitno je stigao ljekar i poeo
ispitivati djevojku. Saznao je da se zove Klarita Viljanova, da ima 18 godina, da ivi sa
tetkom i da odnedavno radi kao bolniarka. Pregledajui rane, ljekar je sluao njenu
priu kako se iznenada, niotkuda, pojavio neki straan ovjek, bacio se na nju dok se
oblaila i ugrizao je na nekoliko mijesta. Pokuala se spasti istravanjem na ulicu, ali on
ju je i tamo sledio. Sada ve siguran da je pred njim bolesna osoba, ljekar je ipak, toboe
zainteresovano, upitao Klaritu kako je izgledao taj ovjek. "Bio je mali, uasan, velikih
oiju. Imao je na sebi neto kao pelerinu i ogromne bijele zube". Jo kada je ovjek koji
je dopratio Klaritu u policijsku stanicu izjavio da nije video nikakvog napadaa, doktor je
deurnom policajcu u pola glasa objasnio da je djevojka epileptiarka i da je u trenucima
napada sama sebe izgrizla. Iskusni policajac, navikao da zapaa detalje, samo je zavrteo
glavom i pokazao na vrat Klarite Viljanove : "Kako je mogla ugristi samu sebe i za lea i
za vrat ?". Dok je sada i ljekar zbunjen i zaprepaen utao, pred njihovim oima
djevojka je zavriskala i inila pokrete kao da se otima viui da je udovite ponovo tu i
da je opet napada. Ljekar joj je pritrao u namjeri da je sprijei da sama sebe povrijedi,
ali je ugledao nove jo vlane ugrize na njenim obrazima i ramenu. Pozvao je jo jednog
ljekara, pa su odluili da Klaritu prebace u bolnicu, a policajac je o svemu obavestio
gradonaelnika Manile Arsenija Laskona.
Dok su je etvrt sata kasnije kola hitne pomoi nosila u bolnicu, nesrena djevojka jo se
borila protiv nevidljivog napadaa. U posebnoj sobi psihijatrijskog odjeljenja prizor se
ponovio jo nekoliko puta, ak i u prisustvu ljekara, gradonaelnika i nadbiskupa Manile.
Doktorica Marijana Lara uputila je na hitnu analizu tragove sline koji su ostali oko mjesta
ujeda, a ona je pokazala ne samo da ne pripada Klariti, nego uopte nije ni ljudskog
niti bilo kakvog poznatog porijekla ! Sluaj mlade Filipinke jedan je od najbolje
dokumentovanih, jer ga je objavila sva filipinska tampa, kao i brojne intervjue sa
doktoricom Marijanom Lara. Klarita Viljanova do veeri kobnog 10. Maja ve potpuno
smirila, a doktorica je morala da konstatuje da djevojka ne pati ni od kakvih psihikih
smetnji. Ostala je u bolnici dok joj rane nisu zarasle, a posle toga nikada vie nije susrela
nevidljivog napadaa. Ko je bio mali runi ovjek u pelerini, sa ogromnim bijelim
zubima ? Doktor Vilijam Sotfel, ozbiljni britanski naunik, nije se libio da se pozabavi
ovakvim zbunjujuim sluajevima. Nakon istraivanja u oblasti parapsihologije, on je
zakljuio : "Stie se utisak da je sve ono to nazivamo nevidljivim nastanjeno biima
sposobnim da se prikau osobama koje sami izaberu. Moda su to bia koja nastanjuju
paralelni svijet uz nas, ili lutajui pokojnici ?". Doktor Sotfel naveo je primjer takozvanih
"prekobrojnih" osoba na fotografijama, naroito na porodinim proslavama, kada nakon
razvijanja filma lanovi porodice na slikama ugledaju i svoje davno pokojne roake.
Poznati istraiva okultnog, Carls V. Lidbriter, autor knjiga "Astralni svijet", "Nebeski
svijet", u prvoj govori o preminulima koji nastanjuju nii astral, a tu se radi o sjenama
okrutnih i surovih ljudi, ubica i samoubicama, pa esto i o "vampirima" koji za
produavanje sopstvene egzistencije na onom svijetu crpe i oduzimaju energiju ivima.
Po njemu, ova astralna bia, u sluajevima kada ne mogu nai pogodne medije, izvode
manifestacije kao to su bacanje kamenja, zvonjava i slino. U poglavlju o "neljudskim
stanovnicima", kojih takoe ima na astralu, Lidbiter navodi da oni, ako to iz nekog
razloga ele, stvaraju privremeno tijelo od astralne materije, a ako i doemo sa njima u
dodir, "to je onda na istoj fizikoj ravni".
34
___________________________________________________________
VELIKA SVJETSKA UDA

EGIPATSKE PIRAMIDE SA SFINGOM
Tri velike piramide, grobnice drevnih egipatskih faraona IV. dinastije : Keopsova,
Kefrenova i Mikerinosova proteu se u pravilnom obliku (u meusobnom Pitagorinom
trokutu sa stranicama u omjeru 3:4:5) na desetak km od grada Kaira do Fajumske oaze
u Gizehu.
U starom Egiptu se vjerovalo da je ovjekova linost sastavljena od razliitih elemenata
od kojih su neki bili besmrtni. Na smrt se gledalo kao na prekid ivota, prepreku preko
koje ovjek mora prijei da bi dosegnuo vjenost.
U trenutku smrti tijelo naputa besmrtni element, Ba.
Vjerovanje u nain na koji on postoji razlikovalo se
prema poloaju to ga je pokojnik zauzimao na
ovome svijetu, a takoer i s obzirom na razdoblje
egipatske povijesti u kojem je ivio. Meutim, ma koji
mu se oblik postojanja pripisivao, on je predstavljao
trajnu vezu izmeu ovoga svijeta i tijela u grobu pa je
i nadalje bio ovisan o hrani i drugim poklonima koje
se ostavljalo u grobu za njegovo neprekidno trajanje
na drugome svijetu. S razvojem izuzetno profinjenog i sloenog drutva, poglavare
raznih zajednica pokapalo se u razraenije grobove od naredanih opeka, koje se bogato
opremalo. Tijelo u grobu vie nije bilo u neposrednom dodiru s vruim, suhim pijeskom.
Stoga bi tjelesno tkivo doseglo mnogo vei stupanj raspadanja prije no to bi prirodno
isuivanje zaustavilo taj proces. Zato se razvilo vjerovanje da tijelo pojedinca treba
ouvati nakon njegove smrti, kako bi se, ako poeli, u bilo koje vrijeme mogao vratiti na
zemlju, na mjesto koje mu je namijenjeno u njegovu uuvanu tijelu u grobu. Stoga je
postalo nuno razviti metodu ouvanja tijela u beskonanost i postupno, kroz pokuaje i
pogreke, metoda je bila pronaena : mumificiranje.
Mumificiranje je postupak u kojem se iz mrtvog tijela uklanjala utroba koja se odlagala u
posebne posude, kanape, zatim se tijelo ispiralo palminim vinom, natapalo solju,
bitumenom i eterinim uljima, ispunjalo aromatinim tvarima, uranjalo due vrijeme u
natron i konano vrsto umatalo u trake i povoje u smolastim ili u alkoholnim
supstancama. Kad je mumija konano posve umotana jo jednom se obavija tamjanovim
parama dok sveenici izgovaraju veliku zavrnu molitvu : "K tebi Ozirise, dolazi tamjan,
koji je doao iz Hora, mirha koja je dola iz Rea, natron koji je doao iz Nekbeta, bilje
ankjemi, koje je dolo iz Ozirisa : smola koja je dola iz blaenoga Kenofrea..."
Nakon smrti, kralj se (kojeg se dijelom smatralo boanskim) iznova sjedinjavao sa svojim
ocem Raom, bogom sunca. Piramidu, mjesto njegova ukopa, moe se smatrati rampom
ili nekom drugom vrstom kraljeva pristupa na nebo.
Kralj Keops (2575.-2550. pr.Kr.) je dao izgraditi svoju piramidu, Veliku piramidu. Velika
piramida je jedan od najvelianstvenijih i najsavrenijih primjera tehnikog umijea svih
vremena i svake kulture. Ako i ne uzmemo u obzir primitivnost raspoloivih orua u
3. tis. pr.Kr. po tehnikoj virtuoznosti i smjelosti nju ne nadmauje ni jedna dananja
graevina. A ipak tog velikog pothvata latila se kultura koja je netom izala iz kamenog
doba, i jo se dugo sluila kamenim oruem i jako je raspolagala bakrom za dlijeta i pile
kojima su oblikovani golemi kameni elementi za nove spomenike. Sve radnje na
piramidama obavljale su se iskljuivo runo ! Za gradnju tih gigantskih struktura bili su
nuni ne samo matematiki prorauni, nego i pomno astronomsko opaanje, jer je svaka
njihova stranica tano usklaena sa stranama svijeta. Tako fino mjerenje zahtijevalo je
visoke zanatske standarde, nenadmaene sve do naih dana. Budui se za vrijeme
poplave piramida nalazila samo nekoliko stotina metara od Nila, za izgradnju je bila
35
___________________________________________________________
potrebna vrsta kamena podloga, to je zahtijevao pijesak. Ploha leita Velike piramide
odstupa od libele tek neto vie od pola palca.
Rad su obavljali specijalizirani radnici i obrtnici potpomognuti vojskom neobuenih ili
priuenih radnika koji su se svaka 3 mjeseca regrutirali iz poljoprivrede. itava gradnja
je obavljena uz pomo ona dva "jednostavna stroja" klasine mehanike : poluge i kosine.
U to vrijeme nisu bili izumljeni kota, ni kolotura ni zavrtanj. Visina piramide je dosezala
147m, a stranice su duljina po 230m. Izgraena je od 2.5 mil kamenih blokova teine i
do 3t. Pri gradnji nije primjenjivano nikakvo vezivno sredstvo. Kamene gromade su
prislanjane jedna na drugu da su se drale samo vlastitom teinom. Pretpostavlja se da
je gradnja trajala 20 godina. Velika piramida je struktura sloene unutranjosti koja se
sastoji od 3 glavne komore i niza hodnika na raznim razinama. Hodnici vode u krajnju,
pogrebnu komoru. U samom srcu piramide nalazi se jo jedno graevinsko udo : Velika
galerija. Naime, granitne grede u toj komori koje su postavljene na svodu visokom 8.5m
ne lee u horizontalnom smjeru, nego koso gore. Obrade greda i ploa je tako perfektna
da se fuge jedva prepoznaju. Velika galerija vodi koso gore ka kraljevskoj komori
monim hodnikom duljine 46.61m, irine 2.09m, visine 8.53m. Hodnik se suava u
pravcu tavanice. Kraljevska komora je etverokatna prostorija koja u pravcu sjever-jug
mjeri 5.27m, a istoka prema zapadu mjeri 10.47m, a visina joj je 5.28m. Zidovi ove
male sale sastoje se od 5 enormnih granitnih greda koje su postavljene jedna na drugu,
a pod je obloen granitnim ploama. Na zapadnom zidu se danas nalazi prazan kraljevski
sarkofag dimenzija : 2.280.981.04m. Zanimljivo je da su njegove dimenzije vee od
dimenzija hodnika koji se penje i vodi ka velikoj galeriji. Isto su tako hodnici u
piramidama Kefren i Mikerinos ui od njihovih sarkofaga. Uz brojne pretpostavke ni ova
tajna koja se pripisuje piramidama nije objanjena. Trea komora, duboko pod zemljom
nije nikad dovrena.
Svaka je piramida imala i svoje pomone zgrade, meu njima i hram-mrtvanicu, gdje se
dua mrtvoga kralja pripremala za drugi ivot. Unutranjost piramida kod Gizeha ureena
je vrlo domiljato kako bi se odbili pljakai grobnica. Ulaz je u Keopsovu piramidu bio
skriven iza obloge od glatkog i finog kamena, a ini se i da su prazna podzemna komora i
prolaz koji se sputa prema njoj bili namijenjeni skretanju pljakaa s puta prema
zazidanom gornjem prolazu i samim grobovima. Arheolozi koji su iskapali kasnije
piramide otkrili su pravi labirint pun skrivenih vrata, slijepih prolaza i stubita koja ne
vode nikamo. Na istanom rubu kompleksa piramida u Gizi, kraj puta prema Kefrenovoj
piramidi nalazi se poput uvara groblja divovska sfinga, tajanstveni sloeni lik grabeljive
make i kralja, koja se esto objanjava simbolom u kralju utjelovljenog jedinstva snage
i duha. Egipani Nove drave nazivali su tog diva "Hor u horizontu" videi u njemu boga
Sunca u stadiju izlaenja, svitanje kao simbola uskrsnua i buenja u novi ivot.
Sahranjivanjem u kou grabeljive make, kralj se tjelesno sjedinio s boicom
grabeljivom makom u nadi da e se iz njena tijela ponovno roditi. Ova sfinga je
napravljena u vrijeme Stare drave, 4. dinastije (2550.-2500. a. Ch.) otprilike kad i
piramide. Napravljena je od vapnenca, duine je 7.35m, visine 20m. Ima oblik lava sa
ljudskim licem.
Stare civilizacije poznaju sfinge u svim varijacijama : tijelo lava sa glavom ovna, tijelo
jarca ili psa sa glavom ovjeka, tijelo ovna sa glavom ptice, ljudsko tijelo sa glavom
krokodila, itd. Ovi neobini likovi su pripadali boici Hator. U narodnim vjerovanjima
ovakva su udovita ivjela kao boanski pijuni meu ostalim ivotinjama.
Ovo posljedne udo obavijeno je velom misterije sa iznenaujuom injenicom da su u
to vrijeme arhitekti ovog spomenika izvrili ova (tek ih je par navedeno) precizna
mjerenja : Piramida je tano postavljena prema stranama svijeta Meridijan koji prolazi
kroz Gizeh dijeli mora i kontinente Zemlje na dva dijela iste veliine Piramida je divovski
pjeani sat. Sjenke koje ona stvara od sredine listopada do poetka oujka pokazuju
godinja doba i duinu godine. Duljina kamenih ploa koje se nalaze oko piramide
odgovara duini sjenke u jednom danu Rastojanje Velike piramide od sredita Zemlje je
36
___________________________________________________________
isto tako rastojanje od sjevernog pola i time odgovara rastojanju od sjevernog pola do
sredite zemlje Ukupna povrina etiri strane piramide odgovara kvadratu visine piramide
Vrh Velike piramide se poklapa sa sjevernim polom, njen obujam odgovara duljini
ekvatora (duljina ekvatora = 40 076.592 km, a obujam Zemlje izraunat preko
polova = 40 009.153 km) Jesu li sve ovo puke podudarnosti ? Samo e vrijeme i budui
povjesniari moi dati odgovor na to pitanje.
RODSKI KOLOS
Rodos je otok iz otone skupine Dedokanez u Egejskom moru. U drevnoj Grkoj Rodos je
bio istaknuto sredite Grke i helenistike kulture. Prema navodima nekog suvremenika
na bogatom otoku Rodosu bilo je 3000 kipova, od toga ih je 100 bilo izvanredne veliine.
Tu se nalazi i najznamenitiji kip, orijaki Kolos, skulptura boga Sunca Helija.
Pretpostavlja se da je stajao na ulazu u luku grada
Rodosa. Helije je bio zatitnik grada. Po mitu, Helije je
dobio otok od Zeusa, budui da ga je Zeus zaboravio
pri razdiobi otoka i gradova ostalim boanstvima.
Da mu se odui obeao mu je svaki novi otok. Tako je
prvi niknuo Rodos i pripao Heliju. U grkoj mitologiji
Helije je bog Sunca, sin Titana Hiperiona i Titanide
Teje pa esto i njega smatraju Titanom. On, kao bog
sunca, svaki se dan u svojim sjajnim kolima i konjima
koji sipaju vatru vozi gore-dolje : rano jutrom izlazi iz
valova Oceana, a uveer se ponovno sputa u njih.
Helijem su se stari zaklinjali, jer on kao Svevidni iznosi na vidjelo skrivenu krivnju.
Najavljuje ga sestra Eoja (lat. Zora). Sestra Helijeva je i Selena (lat. Luna), boica
Mjeseca koja se polako vozi po nonom nebu, a vuku je dvije bijele krave. Od Helijeve
djece su najpoznatiji : Faetont, Ejet i Kirka.
Odluku da podignu gigantski kip donijeli su stanovnici Rodosa po predaji poslije njihove
pobjede nad makedonskim kraljem Demetrijem. Naime, mali se otok Rodos sastojao od
tri grada drave : Ialisosa, Kaimeirosa, Lindosa. 408. pr.Kr. ujedinivi se, stvorili su
jedan teritorij sa glavnim gradom Rodosom. Grad je cvao i imao jake ekonomske veze sa
svojim glavnim saveznikom Ptolomejem I. Soterom. Roani su iz Egipta uvozili i ito.
305. pr.Kr. rivali Ptolomejevia, Antigonidi iz Makedonije opsjeli su Rodos u pokuaju da
slome Rodsko-Egipatsko saveznitvo. Nikad nisu uspjeli slomiti otpor Roana ni prodrijeti
do grada te su po sklopljenom primirju 304. pr.Kr. kralj Demetrije i njegova vojska
ostavili obilje ratne opreme za sobom. Na narodnom skupu je bilo odlueno da se novac
dobiven od prodaje ratne opreme iskoristi za podizanje kipa bogu Heliju, zatitniku grada
koji ih je i ovom prilikom sauvao od neprijatelja.
Podizanje Kolosa bilo je povjereno Haresu iz Linda. Kipar je prvo trebao stanovnicima
pokazati kako je zamislio da e izgledati njihov zatitnik. S prvim je nacrtima zapoeo
291. pr.Kr. Skicirao je Helija kao visokog i vitkog mladia sa svijetlim vijencem na glavi,
po uzoru na Homerove opise. Nakon svih priprema Hares je sa oko stotinjak radnika
zapoeo gradnju. Podnoje je bilo isklesano od bijelog mramora, a kip je bio uvren
eljezom jer je bio vrlo teak. Prvo su bili privreni zglobovi i stopala. Kostur kipa je bio
od eljeza i kamena, zatim je obloen glinom pa tankim slojem voska te opet glinom
kako bi gornji sloj bio to privreniji. Hares je odluio koristiti tanke listove bronce za
vanjski dio kipa, zbog teine. Za osnovu Kolosa postavljena su tri masivna stupa od
kamena sastavljenih od etiri kamene ploe uvrene eljezom. Da bi se dosegnulo do
viih dijelova, oko kipa je bila izgraena rampa koja je kasnije bila otklonjena. Rad na
Kolosu je odmicao vrlo sporo. U podnoju kipa se ak formiralo malo naselje u kojem su
ivjeli slobodni robovi i bili pri ruci kiparu. Ukratko, itava izgradnja je trajala 12 godina.
Kolos kad je bio dovren 282. pr.Kr. dosezao je oko 35m i bio je, kako se smatra,
postavljen na obali zaljeva; na odabranom mjestu u luci i to u stavu raskoraka.
No s obzirom na visinu i irinu prolaza u luku takav, stav je vrlo malo vjerojatan.
37
___________________________________________________________
ak tovie, srueni bi Kolos blokirao ulaz u luku. Po nekim istraivanjima lokacija je na

istanom rtu luke ili ak malo dalje, u unutranjosti. Svakako, kip je plijenio svojim
preciznim proporcijama i monumentalnou sve do 226. pr.Kr. kad je jaki potres
pogodio Rodos. Grad je bio razruen, a Kolos je bio slomljen u najosjetljivijim tokama,
koljenima. Poslije ovog stranog potresa stanovnitvu Rodosa pristizala je materijalna
pomo. ak je egipatski faraon Ptolomej III. (246.-221. pr.Kr.) poslao pomo za ponovnu
rekonstrukciju Kolosa, no kip nisu mogli pomaknuti sa zemlje. Ni kasniji pokuaji obnove
nisu bili uspjeniji. Ali, i onako leei Kolos je impresionirao svojim divovskim
razmjerima. Ostaci su tako leali sve do 97. pr.Kr. kada su ih arapski osvajai rastavili i
prodali nekom idovskom trgovcu iz Sirije. Sauvano je svjedoanstvo da su dijelovi bili
prenoeni na leima 900 deva. Tako se izgubio svaki trag Kolosu.
Iako vie ne postoji, uspomene na tog diva su ostale, sauvale su se i u svakidanjem
govoru. Kae se da je neto kolosalno kad zapanjuje svojom veliinom. Kolos je
inspirirao i mnoge umjetnike dananjice, npr. Augusta Bartholdija poznatog po svome
radu,
"Kip Slobode".
FIDIJIN OLIMPIJSKI ZEUS
Ovaj kip je bio postavljen u Zeusovom hramu dorskoga reda u Olimpiji na zapadnoj obali
dananje Grke, oko 150 km od Atene.
Stari Grki kalendar poinje s odbrojavanjem godina od 776. pr.Kr. za kad se smatra da
su poele Olimpijske Igre. Za vrijeme Olimpijskih Igara bio je proglaavan i "sveti mir".
Grke Olimpijske Igre su se odravale u Olimpiji na svetom mjestu gdje se nalazi grob i
rtvenik Pelopa (po kojem je Peloponez i dobio ime). Prema mitu, Olimpijske Igre je
utemeljio Heraklo u ast Zeusove pobjede nad Kronom. Olimpijske Igre su trajale pet
dana i odravale su se svake etvrte godine u srpnju i kolovozu.
U Zeusovu ast je bio sagraen i velianstveni hram u dorskom stilu. Konstruirao ga je
Libon i izgraen je oko 450. pr.Kr. No, pred rastuom moi Grke hram nije izgledao
dolino raskoan. Bile su potrebne preinake; rjeenje : velianstveni kip. Ta sveta zadaa
bila je povjerena Fidiji, atenskom kiparu. O Fidijinom se ivotu ne zna ba mnogo.
Ali sigurno se zna da je bio Periklov prijatelj. Otac mu
se zvao Harmid i imao je brata takoer kipara. Poslije
465. pr.Kr. posvetio se kiparstvu i stvorio mnoga
nenadmana djela izmeu kojih su Atena Partenos
i Zeus Olimpijski. Fidije je Zeusa gradio izmeu 456. i
447. pr.Kr. Pomagali su mu njegovi uenici. Fidije je
ve savladao izraivanje kolosa u hriselefantinskoj
tehnici. Tijelo kipa je bilo uplje. Lealo je na
potpornim gredama, bilo je od drveta i ve sasvim
izrezbareno. Na to se lijepila slonovaa i zlato;
slonovaa u tankim ploicama koje su se jo tople
lijepile na otkrivene dijelove tijela; a zlato u listiima oblikovanim poto se ohladi. Zatim
su se prikucavali na drvo. Neophodan je bio toan proraun veliine uglaanih listia jer
je i najmanji nagib zahtijevao veliko iskustvo. Moralo se voditi rauna da listii tano
prianjaju jedan na drugi kako se avovi ne bi vidjeli (da bi se na taj nain stekao dojam
cjeline). Umetanje dragog i poludragog kamenja pojaavalo je sjaj oiju i inilo bogatijim
izvjesne dijelove ukrasa. Mogu se samo zamisliti umjetnikove tekoe pri izradi tako
sloenog rada, koji je pored kiparskih zahtijevao i draguljarska znanja. Osim toga, nakon
to je kip bio zavren, trebalo ga je briljivo uvati da ne bi spojevi otkazali, da se ne bi
dijelovi odvojili ili potamnili. Trebalo je paziti da takori ili mravi ne napadnu kostur.
Ve od samog njegovog postavljanja pribjegavalo se predostronostima : tlo se polijevalo
vodom ili uljem da se ne bi osuilo ili raspuklo. Kad je kip bio dovren, jedva da je stao u
hram. Strabon je napisao : "...iako je sam hram veoma velik, kipar je bio kritiziran to
38
___________________________________________________________
nije precizno odredio proporcije. Iako je Zeus prikazan u sjedeem poloaju, glavom je
doticao strop, tako da se stie dojam da, ako bi se Zeus pomaknuo, sruio bi krov
hrama." Strabon je bio u pravu, samo to Fidije nije bio kritiziran, nego hvaljen. Ba taj
dojam veliine ini statuu velianstvenom. Taj dojam da se kralj bogova moe ustati i
sruiti krov hrama fascinirao je kako pjesnike tako i kipare. Zeusovo postolje je bilo 6.5m
iroko i 1m visoko. Sam kip je bio visok 13m (visina dananje etverokatne zgrade).
Kip je bio tako visok da su posjetitelji opisivali tron vie nego sam Zeusov lik. Prijestolje
na kome je sjedio Zeus bilo je izraeno od sjajne bijele slonovae i crne ebanovine
ukraene zlatom, gemama i reljefima. Tu su bile predstavljene mitoloke scene i legende,
motivi sa olimpijskih takmienja, ljudske i ivotinjske figure. Na naslonima za ruke i lea
vodile su kolo krilate Nike i Hore. Tu su bile prikazane i zagonetne sfinge. Na irim
povrinama Zeusovog prijestolja prikazana su znaajna djela Heraklova, a pored njih
tragedija Niobida te scene iz borbi s Amazonkama. Na postolju je prikazana i Afrodita
kako se raa iz morskih dubina.
Izgled Zeusa poznat nam je i po novcu Elide iz doba cara Hadrijana. Izvjesnu predodbu
o Zeusu daje i glava koja se uva u muzeju u Dresdenu, ali koja prije ukazuje na Fidijinu
kolu, nego na Fidiju. Sline podatke pokazuje nam i Fidijina glava u Bostonu. Na osnovu
ovoga, predodba o Zeusu iz Olimpije svodi se na podatke sauvane u pisanim antikim
izvorima. Zeus je u desnoj ruci drao figuru boice pobjede Nike, a u lijevoj ezlo
vrhovnog boga iji je simbol orao, kao kralj ptica, irio krila na vrhu tog ezla. ezlo je
bilo napravljeno od skupocjenih metala, ukraeno dragim kamenjem. Glava boja bila je
ukraena vijencem od maslinovih granica. Otkriveni dijelovi tijela, osim brade i kose
koje su bile od zlata, izraeni su od slonovae. Plat, koji se sa lijevog ramena sputao
prema trbuhu i nogama ostavljajui nagim snano poprsje, bio je od finog zlatnog lima.
Od zlata su bile i sandale kao i neke figure na trnu i podnoniku na kojeg su se oslanjale
noge vrhovnog boga. I od ovog uda su ostale samo legende. Jedna od njih kae da je
Fidije, kada je zavrio i postavio kip na za to odreeno mjesto, uao u hram. Podigao je
glavu prema Zeusu i pitao : "Jesi li zadovoljan, Zeuse ?". Zauo se udarac groma i
mramorni pod se zatresao tamo gdje je stajao kip. ini se da je to bio odgovor : "Da !".
ALEKSANDRIJSKI SVETIONIK
Svjetionik se nalazio u Aleksandriji, uvenoj prijestolnici Egipta koju je osnovao
Aleksandar Makedonski koja po njemu i nosi ime. Grad se pruao na obali Nila na mjestu
gdje je bilo malo egipatsko naselje Rakotis. Aleksandrija je prvi grad helenistikog
perioda i bila je poznata po tome to je podignuta na osnovu jedinstvenoga plana.
Plan je izradio rodski graditelj Dinokrat. Grad je u
osnovi graen poput pravokutnika, a ima opseg 15km.
Grad je podijeljen na 5 podruja. Dvije najvee ulice
irine 30m sjekle su se pod pravim kutem, a itavom
njihovom duinom pruali su se mramorni stupovi.
Nedugo nakon smrti Aleksandra Velikoga, Ptolomej I.
Soter preuzeo je vlast u Egiptu. Bio je svjedokom
osnutka i utemeljenja Aleksandrije kao glavnoga
grada te je odluio poveati sjaj i popularnost svoje
drave pa je 308. pr.Kr. utemeljio Muzeon "hram
muza", boginja umjetnosti. Tu je bio usredotoen itav
umjetniki i znanstveni ivot Aleksandrije. Tada je bila sredite, odnosno "ogledalo
svijeta". U tu kulturnu instituciju je bilo smjeteno svo blago grkog pjesnitva i preko
700 000 svitaka. Unitili su ga Arapi. Meutim, usprkos znaenju Muzeona ipak je jedno
od najveih uda u Aleksandriji bio Aleksandrijski svjetionik. Bio je podignut na stijeni
koja se uzdizala na istanoj obali otoia Farosa. Prema legendi ime otoia je varijacija
od imena "Faraonov otok". Otoi je pripojen kopnu nasipom od zemlje i kamenja, duine
34 km, 285. pr.Kr. Tako se dobila i dvostruka luka (ratna i trgovaka). Zbog raznih
nanosa rijeke i mulja na dnu mora prilaz lukama Aleksandrije zahtijevao je veliku
39
___________________________________________________________
obrazovanost i iskustvo jer su i podvodne stijene ugroavale plovidbu. Zbog svega toga
bilo je potrebno izgraditi svjetionik.
Izgradnja je bila zapoeta za Ptolomeja I. Sotera, oko 290. pr.Kr; a bila je povjerena
Sostratu iz Knida. Arhitekt, Sokratov suvremenik se latio posla i oko 280. pr. Kr.
svjetionik je bio gotov. Svjetionik je bio trokatna kula 117m visoka. Najnii kat je bio
kvadratnog oblika dok mu je unutranjost bila valjkasta i bio je visok oko 56m.
Bio je izgraen od velikih komada vapnenca, a strane su mu bile okrenute prema
stranama svijeta. Srednji kat je bio osmerokutnog oblika; strane osmerokuta su iroke
18.30m, a visina mu je 7.30m. Na samom vrhu je bila kupola pridravana uglaanim
granitnim stupovima. Tu je, na zadnjem katu gorjela vatra iju je svjetlost reflektirao
itav sustav metalnih konkavnih zrcala koje je navodno izumio Arhimed. Gorivo za vatru
donosilo se na magarcima spiralnim stepenicama koje su ile unutar prva dva kata.
Svjetionik je ujedno bio i tvrava. Osmerokutnu kulu su ukraavali bronani kipovi
kojima su se pripisivala uda. Jedan je pokazivao smjer vjetra. Drugi je pratio kretanje
sunca po nebeskom svodu. Kada bi sunce zalo tada bi i kip spustio ruku. Trei je
otkucavao vrijeme svakoga sata, danju i nou. Najudniji je bio kip koji vie. Kada bi se
Aleksandriji pribliavali neprijatelji, on je sve glasnije proizvodio buku. Oito se radilo o
alarmu i to prvom na svijetu.
Stoljeima je tako svjetionik obiljeavao luku. Danju reflektirajui sunevu, a nou
svjetlost vatre. Kad su Arapi osvojili Egipat, oko 651. pr.Kr., divili su se Aleksandriji i
njenom bogatstvu. Svjetionik se nastavlja spominjati i u njihovim djelima. Kako im
pomorske veze sa Mediteranom iz Aleksandrije nisu bile jake, glavni grad su Arapi
premjestili u Kairo. Jednom prilikom su grekom skinuta zrcala sa svjetionika i nikad vie
nisu postavljena. 956. p.Kr. potres je pogodio Aleksandriju i nanio sitne tete svjetioniku.
Tek kasnije vei potresi : 1303. i 1323. p.Kr. znaajno su otetili graevinu. Posljednje
poglavlje u povijesti svjetionika ispisano je 1480. p.Kr. kada je tadanji sultan Mehmed
II. Osvaja izgradio srednjovjekovnu tursku utvrdu na istom mjestu gdje je stajao
svjetionik, koristei kamen i mramor iz ruevina.
Do dana dananjeg sauvalo se samo ime i uspomena. Ta nije uzalud Sostrat, graditelj
ovog svjetionika, u elji da ouva svoje ime za pokoljenja koja e doi iza njega, uklesao
na mramornom zidu ovaj natpis : "Sostrat, sin Dekstifona iz Knida, posvetio ovo
bogovima spasiocima pomoraca." Ovaj natpis je prekrio tankim slojem buke koja je bila
iste boje kao i mramor, a odozgo je napisao ime cara Ptolomeja I. Sotera samo da bi ga
prevario dok je u dubini due bio uvjeren da e se vremenom ovaj sloj buke skinuti i da
e itavom svijetu biti poznato ime pravog graditelja ovog velianstvenog svjetionika.
Nije se prevario !
ARTEMIDIN HRAM U EFEZU
To je Artemidin hram u drevnom gradu Efezu, oko 50km juno od dananjeg grada
Izmira u Turskoj. Boicu lova, Artemidu, su tovali diljem Male Azije. Prema grkom mitu
Artemida je bila ki Zeusa i njegove prve ene Lete, a sestra blizanka Feba Apolona.
Roena je na otoku Delu kamo je pobjegla Leta da se sakrije od Pitona kojeg je poslala
ljubomorna Zeusova ena Hera da ju podere. Prema drugoj verziji roena je u Ortigiji, u
Efezu, zbog ega su joj uostalom ovaj hram i podigli. Artemida je inae bila boica lova i
smrti, zatitnica uma, livada i prirode. Izgradnju svetita svojoj boginji zatitnici Efeani
su u drugoj polovici 6. st. pr.Kr. povjerili arhitektu Herzifronu. Za graevni materijal uzeo
je mramor koji se dovozio sjeveroistano od mjesta koje je odreeno za svetite. Kako je
Efez trusno podruje, hram se gradio na obali rijeke Kaistre, na movarnom tlu gdje
ruilaka snaga potresa i nije tako jaka kao na suhim i vrstim mjestima. No to je
oteavalo prenoenje mramora. Izgradnja hrama trajala je dugo, 120 godina. Herzifrona
je naslijedio njegov sin Metagen, a kad je i on preminuo gradnju su dovrili Peonije i
Dimitrije. 450. pr.Kr. hram je bio konano gotov. Nije bio ponos samo grada Efeza, ve i
ostalih maloazijskih gradova budui su i oni uestvovali u njegovoj izgradnji. Veliku
novanu pomo je pruio lidijski kralj Krez. Hram je izgraen u jonskom stilu.
40
___________________________________________________________
Pravokutnog je oblika. Tlocrt je imao dimenzije 10055 m i sa svih strana dvostruki red
stupova koji su dosezali i do 15m. Dva puta po 8 stupova skrivalo se straga, dva puta po
20 stupova stajalo je sa strane, a sve su to bili monoliti od mjesnog mramora.
Cijela zgrada je sa fasadom gledala na prostrano dvorite. Mramorne stepenice koje su
okruivale graevinu vodile su do visoke terase. Hram je bio u dvostrukoj funkciji : kao
hram i kao svetite. Godinama su svetite posjeivali trgovci, turisti, umjetnici i kraljevi
koji su iskazivali poast boici darivajui joj blaga iz svojih riznica. Arheoloka iskapanja
su otkrila darove hodoasnika : kipie Artemide od zlata i slonovae, razne naunice,
narukvice, ogrlice... umjetnine iz itave Perzije i Indije.
Noi 21. Jula, 356. pr.Kr. neki luak Herostrat je do zemlje spalio hram, u namjeri da
svoje ime uini besmrtnim. Herostratov prijestup izazvao je ogorenje Grka budui je
Artemizij bio riznica svih maloazijskih gradova. Poslije toga sve su Jonske drave donijele
odluku da Herostratovo ime nitko od pisaca vie nije smio spomenuti, ak ni u
dokumentu o poaru u kome je zauvijek nestao Artemidin hram. Meutim kod nekih se
autora i pored toga sjeanje na Herostratovo ime sauvalo pa mu se tako bolesna elja i
ostvarila. Zanimljiv sluaj je da se Aleksandar Makedonski rodio te iste noi kad je hram
spaljen. U naredna dva desetljea su svi graani prionuli na posao i prikupljali novac za
obnovu hrama. Kad je 333. pr. Kr. Aleksandar Makedonski osvojio Efez pri osvajanju
Male Azije pripomogao je obnoviti Artemidin hram.
Obnavljanje je povjereno Dejnokratu. On se okvirno
drao prvotnoga izgleda hrama. Kao ranije hram je
bio u jonskom stilu postavljen na stepeniastoj
osnovi i okruen dvostrukim redom stupova od po
18m. Artemidin kip u hramu izradio je poznati kipar
Praksitel. Artemidin hram predstavlja jedan od
najznaajnijih muzeja staroga doba. Kad je itavo
Sredozemlje potpalo pod vlast Rima, Efez kao
trgovaki centar nije izgubio svoj znaaj. Rimljani su
potovali Artemidu pod imenom Dijana. Kad je
Sveti Pavao u 1. st. p.Kr. posjetio Efez da propovijeda kranstvo bio je suoen sa
oboavateljima Artemidinog kulta koji nisu imali namjeru napustiti svoju boicu. 262.
p.Kr. privueni glasinama o bogatom hramu Goti su osvojili Efez i razorili hram. Efeani
su prisegnuli da e ga ponovo obnoviti no do 4. st p.Kr. veina ih je prela na kranstvo.
Tako je Artemizij pao kao rtva potresa i Gota, a njegove posljednje stupove dao je
odvesti car Justinijan za ukraavanje Aje Sofije. Godine 389. p.Kr. car Teodozije je izdao
edikt protiv poganskih hramova. Mramorni materijal svetita koristio se za izgradnju
raznih objekata, a nekoliko elnih stupova s podnojima, do kojih kranima nije bilo
naroito stalo, nakon desetogodinjeg traenja naao je ispod 6m dubokog sloja blata
Englez J. T. Wood i dopremio ih 1869. u British Museum. Na jednome od njih nalazi se
darovni natpis lidijskog kralja Kreza. No najstranije ruenje hram je doivio zato to se
nalazio na movarnom tlu koje ga je trebalo, po graditeljevoj ideji tititi od potresa.
MAUZOLEJ U HALIKARNASU
Grad Halikarnas se nalazio u Maloj Aziji na mjestu dananjeg Bodruma, na obali Egejskog
mora u jugozapadnoj Aziji. Kad su Perzijanci proirivali svoje kraljevstvo u Egipat, Siriju,
Mezopotamiju, sjevernu Indiju i Malu Aziju; kralju je bila potrebna pomo pri nadziranju
svoga velikog carstva. Uveo je lokalne vladare-satrape. Jedna od provincija, Karija u
zapadnom dijelu Male Azije (danas Turska) bila je toliko udaljena od Perzijskog glavnoga
grada da je praktiki bila autonomna.
Od 377.-353. pr.Kr. dorskom provincijom Karijom vladao je kralj Mauzol i premjestio je
glavni grad u Halikarnas. Svaki obrazovani Grk potovao je Halikarnas, domovinu
velikoga grkog povjesniara Herodota (484.-424. pr. Kr.), grad pun znamenitosti.
Meutim, putnike je najvie privlaila grobnica kralja Mauzola. Iz njegova ivota nema
nekih znamenitosti : pripojio je Kariji neka obalna mjesta i otoke. Po osvojenju poeo ih
41
___________________________________________________________
je pljakati uvoditi u cijeloj dravi poreze i dadbine. ak je uveo i porez na sahranu

stanovnitva. Tako je od raznih poreza i prireza sakupio ogromno bogatstvo koje mu je
bilo potrebno za podizanje vlastite grobnice. Ta je grobnica bila tako velika da su stari
Rimljani nazivali "mauzolejima" sve velike, monumentalne nadgrobne graevine i od njih
je mauzolej preao u jezik i njegovo znaenje : veliki nadgrobni spomenik.
Naime, Mauzolej je zamiljen i kao grobnica i kao hram. Sa izgradnjom je zapoeto jo za
Mauzolova ivota. Mjesto za Mauzolej odreeno je u jednoj od najirih ulica Halikarnasa.
Ova se ulica pruala kraj samoga mora, du luke. Projekt je povjeren arhitektima Piteju i
Satiru. Po zavretku izgradnje Mauzolej je izgledao velianstveno : pravokutno zdanje
irine 66m i duine 77m. Bio je visok 45m i podijeljen na tri dijela : prvi kat visok 20m je
bio grobnica Mauzola i njegove ene Artemizije sav obloen mramornim ploama i
okrunjen frizom (trakom koja je opasivala grobnicu mramornim reljefima. Na tom frizu je
prikazana borba Grka s Amazonkama, enama ratnicama koje su prema mitologiji ivjele
na sjevernim obalama Male Azije, na dananjem Krimu, a praotac im je bio bog rata
Ares. (Ovaj se reljefni ukras danas nalazi u British Museumu u Londonu) Iznad prvog
kata se uzdizala kolonada visoka 12m koja je okruivala prostorije za prinoenje rtava u
ast kralja i njegove supruge te podupirala krov visok 7m. Krov je imao oblik
stepeniaste piramide, a u prostoru izmeu stupova nalazili su se mramorni kipovi lavova
koji su bili simboli kraljevske moi. Na vrhu krova, dakle na vrhu piramide isklesana je
koija u koju su bila upregnuta etiri konja, a njom su upravljali Mauzol i Artemizija.
Ljepota Mauzoleja ne lei u veliini graevine, ve u dekoracijama i kipovima koji su ga
krasili izvana na razliitim katovima. Kod kipova se teilo prirodnoj veliini, iako nije bilo
pravilo. Kipove su izradili grki kipari : Skopas, Timotej, Brijaksid i Leohar. Svakome je
bila povjerena jedna strana graevine. Svi su doli sa svojim radionicama da sudjeluju
u ukraavanju ogromne velianstvene grobnice.
A evo ve vie od jednog stoljea otroumni
arheolozi uzalud pokuavaju da fragmente naene
u ruevinama spomenika svrstaju u jednorodne
grupe da bi na taj nain odredili koji od majstora
ih je izradio, a sve to zato to su ti majstori, i te
kako slavni, i svakako obdareni vrlo osobnim
nainom izraavanja umjeli da svoj osobni talent
prilagode zahtjevima nune suradnje. Osjeaj
za zajedniki rad i potivanje zanata; to su
najvanije osobine grkog kipara. Tu, u prisutnosti
takmiarskog duha agona kako su ga stari Grci
zvali, nastale su majstorske skulpture izvanrednih proporcija, vjeti spoj grkog i
istonjakog kiparstva. Gradnja ove grobnice bila je naporna. Mediteransko sunce i suha
zemlja koja se pretvarala u prainu oteavali su rad. Prije nego to je zavrio svoj rad
Pitije je umro. Nedugo za njim umro je i Mauzol. No izgradnju je nastavila Artemizija ne
alei ni ljude ni novac da otme svog voljenog mua zaboravu. Poslije godinu dana umrla
je i ona, a Mauzolej je konano dovren za Mauzolovog unuka 356. pr.Kr. Do 15. stoljea
Mauzolej se drao u dobrom stanju dok mu nije potres otetio krov i kolonadu. U prvoj
polovici 15. st. p.Kr. kriari reda Sv. Ivana iz Jeruzalema provalili su u to podruje. Nisu
potedjeli Mauzolej i na ruevinama nekad prekrasne grobnice-hrama podigli su
nepristupanu tvravu, Zamak Svetog Petra.
Danas, u Bodrumu, masivni zamak jo stoji i brueno kamenje i mramorni blokovi
Mauzoleja se mogu vidjeti u strukturi zida zamka. Zamisao kralja Mauzola da sebe
ovjekovjei ovim spomenikom ispunila se. Jer da nismo obavijeteni o ovom
umjetnikom djelu antike, nitko ne bi znao za kraljevo ime, kao to danas ne znamo
imena mnogih regionalnih kraljeva i tirana. Osim toga, ovaj spomenik ostaje i kao simbol
jedne velike ljubavi, Mauzola i njegove Artemizije, ljubavi koja je ovjekovjeena u
nadgrobnoj graevini.
42
___________________________________________________________
VISEI VRTOVI BABILONA

Herodot : "Tim Babilonom vladalo je mnogo kraljeva koji su zidove i hramove sagradili,
a meu njima i dvije ene. Ona koja je davno vladala i kojoj je ime bilo Semiramida,
podigla je nasipe na ravnici vrijedne da im se ovjek divi. To su bili Semiramidini vrtovi."
Babilon se nekad nalazio na istanoj obali Eufrata, oko 50km juno od dananjeg
Bagdada u Iraku. Babilonsko carstvo je cvjetalo za slavnog cara Hamurabija
(1792.-1750. pr.Kr.). Civilizacija Mezopotamije je dosegla vrhunac moi za vladavine
kaldejca Nabopolasara (625.-605. pr.Kr.) koji je htio prema Hamurabijevom uzoru
osnovati novu Babilonsku dravu. Diplomatska spretnost te vojni uspjesi dopustili su da
se brzo ostvari ideja obnove velike Babilonske drave iz II. tis. pr.Kr. To "ludilo veliine"
oitovalo se za Nabopolasarova sina Nabukodonosora II. (605.-562. pr.Kr.) u samom
Babilonu, glavnom gradu nove drave. Grad je izgraen u bogatu i prekrasno oblikovanu
metropolu. Prvobitno ime grada je Ka-dingir (sumerski=boji dvori) to je u akadskom
prijevodu znailo Bab-ilu (=boja vrata). U novobabilonsko doba to je ime promijenjeno
u naziv istoga znaenja, Bab-ilani. Bio je izgraen na sedam breuljaka. Grad je
opkoljavao dvostruki zid ili, bolje reeno, sustav dvostrukih zidova. Na sjevernoj je strani
Nabukodonozor dao izgraditi jo jedan zid od 18km. U grad se ulazilo kroz 8 vrata.
Ona su bila posveena bogovima koji u gradu imaju svoja svetita. U sjevernom se dijelu
grada nalaze Sjeverni i Glavni dvorac, a du obje palae protee se Ulica procesije.
Obje te palae titile su Juni dvorac koji se nalazio neposredno unutar gradskih bedema.
To je ogromna palaa babilonskih kraljeva, a u tlocrtu ima 322190m. Na sjevernoj
strani dvorca blizu vrata boginje Itar vjerojatno su bili izgraeni Visei vrtovi. Za njihovu
izgradnju su vezane mnoge prie i legende koje se veu za ime kraljice Semiramide.
Jedna od njih kae da je Semiramida bila kerka smrtnika i nimfe Derkete. Poto ju je
majka napustila, prihvatili su je golubovi i othranili je mlijekom i sirom. Kad su je nali
pastiri, odnijeli su je nadzorniku koji ju je oenio. Tako ju je primijetio kralj Ninos i on ju
je uzeo za enu. Poslije njegove smrti vladala je sama i osvojila je : Perziju, Egipat,
Libiju. Kad je saznala da e ju ubiti sin s kojim je ivjela u incestu izala je na terasu i
pretvorivi se u golubicu odletjela je u besmrtnost. Druga legenda kae da je bila obina
dvorska dama na dvorcu nekog asirskog kralja. Poto je stekla njegovu naklonost,
postala mu je enom. Jednom ga je prilikom nagovorila da joj na pet dana da vlast u
ruke. On je to i uradio, a Semiramida ga je bacila u
tamnicu i nastavila vladati sama. Proslavila se kao
vojskovoa, no i kao graditeljica Viseih vrtova. No, dao
ih je izgraditi Nabukodonozor da, kako se prialo,
udovolji svojoj eni ili prilenici Semiramidi dovedenoj
iz Midije. Vrtovi su leali na etverokatnoj kuli. Po
Strabonu svaka je strana bila 4 pletara duga. Unutar
svakoga kata bili su vrsti svodovi od crijepa koji su se
oslanjali na snane visoke stupove. Platforme terasa
bile su izraene od masivnih kamenih ploa razliitih
oblika, a odozgo prekriveni jednim slojem trske, a
potom zalivene asfaltom. Na to je bio nasut debeli sloj
plodne zemlje dovoljan da u njemu rastu ak i male ume. Katovi vrtova bili su spojeni
stepenicama i pokriveni ploicama ruiaste i bijele boje. Stupovi su dosezali visinu i do
25m te je bilo dovoljno svjetlosti za raslinje. Na polijevanju ovih vrtova radilo je stotinjak
robova po itav dan vukui vodu iz Eufrata pomou sustava poluga i pumpi.
Dok mnogi opisi Vrtova dolaze od Grkih povjesniara kao to su Beros i Diodor sa
Sicilije, Babilonski opisi o njima ne govore nita. Ploice za pisanje iz vremena
Nabukodonozora ne daju ni aluziju o Viseim vrtovima; opisi kraljeve palae, grada
Babilona i zidina su naeni. ak ni antiki povjesniari koji su dali detaljne opise Viseih
vrtova nisu ih vidjeli. Po legendi je ak i Aleksandar Makedonski htio umrijeti u vrtovima.
Umro je od malarije 13. Juna, 323. pr. Kr. u Babilonu. Tako su prolazila stoljea.
Voda je poela unitavati loe peene glinene ploice. Pali su svodovi i stupovi na kojima
43
___________________________________________________________
su se nalazile terase sa zelenim vrtovima. Mrano proroanstvo Izaijino se obistinilo :

"Babilon, ures kraljevstava, ures i ponos kaldejski bit e kao Sodoma i Gomora kad ih
Bog zatrije. Nikad se vie nee naseliti, od koljena do koljena ostat e nenapuen.
Arapin ondje nee dizati atora, niti e pastiri ondje poivati."
KINESKI ZID
Za izgradnju zida bio je odgovoran car i-huang-ti.
Kasnije su mnoge dinastije koristile u svrhu obrane.
U izgradnji je sudjelovalo oko 300 000 vojnika, ali nisu
mnogo napredovali, pa je car otvorio zatvore i pustio
zatvorenike da rade. Ni to nije bilo dovoljno, te je
zaposlio i veliki dio stanovnika. Govori se da je kineski
zid izgraen na leevima, jer su mnogi tu umrli od
gladi i iscrpljenosti. Zid se nije obazirao na tekoe
terena; uspinjao se uz najstrmija brda, vijugao je
kroz puste pustinjske predjele i zaokruivao itave
planinske lance. Dolaskom dinastije Ming na vlast zid je obnovljen. Time su sebi postavili
trajan spomenik.
STONEHENGE
Trideset snanih uspravnih blokova, svaki visok preko
4m i irok do 2.5m nalazi se na podruju junoengeske
grofovije Wiltshire. Postavljaju se razna pitanja o svrsi
Stonehengea. Jesu li to bili hramovi za prinaanje
rtava ? Ili moda opservatorij ? Neka prahistorijska
zvijezdarnica ? Odgovore na ova pitanja nitko ne zna.
Stonehenge je svjedok megalitike kulture; one
prahistorijske kulture; gdje se njegovao kult groba i
smrti. 30 vanjskih i 49 unitranjih blokova bilo je
izraivano kamenim alatom. Ali i dalje ostaje jo pitanje bez odgovora : zato su
"arhitekti" Stonehengea nosili kamene gromade iz kamenoloma 180 km daleko ?
44
___________________________________________________________
PROKLETSTVO FARAONA
Od onih stvari koje su povezane sa kletvama i koje su se urezale u svijest ljudi jeste i
ono to se zove "Faraonsko prokletstvo". Primjeeno je da mnogi oni koji se bave
iskopavanjem faraonskih grobnica ili uestvuju u prenoenju njihovoh ostataka bivaju
pogoeni razliitim vrstama nedaa. Za ovu temu se veu mnoge prie tako da neki ljudi
vjeruju da ta mrtva tijela nose sa sobom prokletstvo koje zadesi svakog onoga koji im se
priblii. Poslije dueg prouavanja ove tajne jedan njemacki pisac Filip Vandenberg u
svojoj knjizi "Prokletstvo faraona" je rekao pitajui se :
Da li je ovo prokletstvo povezano sa nuklearnim zraenjem ? Ili su faraoni

upotrebljavali neke druge radioaktivne materije kojim bivaju izloeni svi oni koji
otvore grobnicu ?
Da li je to neka vrsta otrovnih gasova koji isparavaju iz biljaka i drvea prilikom

otvaranja grobnice ?
Da li je to neka vrsta sujevjerja koja slijedi svakog onoga ko otkrije grobnicu ?
Da li je prokletstvo samo koincidencija tako da osoba umre u isto vrijeme kada se

otvara grobnica ?
Da li imii koji se nalaze u katakombama i grobnicama imaju kakve veze sa

ljudima koji zapadnu u histeriju tako da umru ?
Da li su pljackai grobnica i stranci koji su umrli u misterioznim uvjetima doli u

dodir sa radioaktivnom zemljom ili otrovom iz biljaka ?
Zatim nastavlja sa izlaganjem svoje zbunjenosti onim to se deava u egipatskim

istorijskim grobnicama, govorei : "Kako da objasnimo injenicu da na bilo kojem mjestu
na kojem se nalazi mumija mora doi do nekakve nesree, tako da najvei brod kojeg su
ljudi nainili tj. Titanik se sudario sa santom leda i potonuo, a razlog je to se na njemu
nalazila ukradena faraonska mumija."
Sa istim udenjem i zbunjenou pita se Enis Mensur u svojoj knjizi "Prokletstvo faraona"
te kae : "Veliki broj naunika vjeruje da ima neto u unutranjosti piramida i faraonskih
grobnica to utie na zdravlje ovjeka, meutim ta je to ? Niko to ne zna."
Kakva je to pria koja se zove "faraonsko prokletstvo" ? Kako je poela ? Kako objasniti
sve ono to se deava onima koji uestvuju u potrazi za tijelima drevnih egipatskih
faraona i njihovim bogatstvom ?
Ova pria koja se zove "prokletstvo Faraona" je poela 06. Novembra, 1922. godine,
kada je Hauard Karter poslao telegram lordu Karterfonu obavjetavajui ga o sljedeem :
"Otkrio sam neto velianstveno u "dolini Kraljeva" !
Postavio sam prekriva na vrata i tunel kako bi mogao
i ti doi i vidjeti to lino." Lord je stigao u
El-Aksar 23. Novembra, a s njim je bila i njegova
kcerka. Kada je doao do "doline Kraljeva" Karter je
priao, slomio katanac i vrata iza kojih je naao tijelo
mrtvog faraona Tutakamona koji je tu poivao 35
vijekova. Svjetske novine su bile preplavljenje ovim
vijestima, a ljudi su ih prepriavali, ali odjednom
Karterovo srce je pocelo bre da udara i osjetio je
panian strah. Meutim blago, zlato i slava su ga bili zanijeli tako da nije obraao panju
na ono to osjea. Hauard Karter biljei u svojim memoarima : "Prema dogovoru, oko
45
___________________________________________________________
2 sata sakupili su se svi koji su imali privilegiju da prisustvuju otvaranju grobnice.

Ukupno dvadeset dvije osobe." Meutim, u pozadini velikog dogadjaja, zbivala se
neverovatna drama i niz misterioznih dogadjanja je pokrenut. Nedugo zatim, lord
Karnarvon se razbolio. Patio je od malaksalosti, groznice i visoke tamperature, koja je
dostizala i 40 stepeni. Buncao je dok ga je groznica tresla. Ljekari su ustanovili da je lord
prilikom brijanja rasjekao ubod nekog insekta i povrijedio se. Meutim, po njihovom
miljenju, to nije moglo uzrokovati tako visoku temperaturu. Doao je i njegov sin iz
Indije kako bi ga posjetio. Jedne noi, oko dva asa poslie ponoi, u itavom Kairu je
dolo do nestanka struje iz neobjanjivih razloga. Iz hotelske sobe u kojoj se nalazio lord
Karnarvon zauo se udan um koji je probudio njegovog sina. Naao je oca u bunilu,
oblivenog znojem. Peti lord Karnarvon je bio na samrti. U bujici nerazumljivih rijeci koje
je izgovarao na kraju, njegov sin i sestra su uspeli da uju samo posljednju reenicu :
"Posluao sam njegov zov, odlazim za njim." Iz kairske elektrine centrale su javili da
nema tehnikog razloga za iznenadni nestanak struje.
Tako zapoinje legenda o prokletstvu faraona. Meu kopaima i radnicima na lokalitetu
Tutankamonove grobnice, poslije smrti lorda Karnarvona zavladala je prava panika.
Uzrok tome je bila mala glinena ploica, koju je Karter naao u pretkomori.
Nakon deifrovanja, ustanovljeno je da natpis glasi : "Smrt e
svojim krilima prekriti svakog ko narui mir faraona". Ova ploica je
kasnije nestala i iz popisa i iz fundusa, a da niko nije uspio da
odgonetne kako i gdje. Zanimljivo je, da se i na jednoj od figura
koje su se u drevnom Egiptu koristile iskljuivo u magijske svrhe,
postoji slian zapis : "Ja sam onaj koji plamenom pustinje
protjeruje razbojnike prodrle u grobnicu. Ja sam onaj koji uva
Tutankamonov grob." Smrt lorda Karnarvona je, naravno, mogla
biti i ista sluajnost, bez ikakve veze sa grobnicom egipatskog
faraona, da se sve zavrilo na tome. Meutim, nekoliko godina
poslije otkria Tutankamonove grobnice, dvadeset dvije osobe iz
ekipe Hauarda Kartera umrle su na udan i neobjanjiv nain.
Trinaestorica su direktno prisustvovala otvaranju grobnice, poput
Artura Mejsa. Ubrzo posle Karnarvonove smrti, Mejs je poeo da se ali na premorenost.
Njegova agonija je trajala kratko. Umro je od posledica "nedefinisane" bolesti.
Prokletstvo faraona je delovalo.
Doktor Muhamed Muhamed Da'fer navodi u svojoj knjizi "Sihr" jedan dio ovih pria te
kae : "U britanskom muzeju se trenutno nalazi jedan koveg veoma precizne izrade u
kojoj se nalazi egipatska mumija." Priu ovog kovega koja sama po sebi izaziva uenje
biljee akti britanskog muzeja. Ovaj koveg je kupio Daglas Mevari kako bi ga prenio u
svoju kuu u Londonu. Svi oni koji su imali bilo kakve veze sa ovim kovegom su zadesile
nekakve nedae tako da su ga se rijeili poklonivi ga britanskom muzeju.
Na dan kupovanja kovega dok je Mr. Daglas istio svoje oruje pitolj je odjednom
opalio i pogodio ga u lijevo stegno. Izvrena je operacija u toku koje je preminuo.
Prije operacije je oporuio jednom od svojih drugova koji se nalazio u Egiptu, a zvao se
Mr. Hobli, da ako mu se neto desi u toku operacije da urui taj koveg njegovoj sestri
koja je ivjela u ulici Bejker u Londonu. Poslije smrti Mr. Daglasa krenuo je Mr. Hobli da
izvri opruku te je prenio koveg u Bur Seid pripremajui ga za prijevoz parnjaom do
Londona, meutim kad je doao u Bur Seid doekao ga je telegram u kome stoji da je
njegov brat ubijen. Kada je stigao u London predao je koveg sestri pokojnog Daglasa.
Postavila je kovceg u uglu salona i od momenta preuzimanja kovega nevolje su poele
da se redaju jedna za drugom. Na dan preuzimanja kovega njena kerka je poginula od
udara auta prelazei cestu dok je ila u kolu. Poslije sedam dana preminuo je mu
izvrivi samoubistvo zbog smrti svoje kerke. Njihovo materijalno stanje se pogoralo.
Pogubila je ivce i postala histerina. Pozvala je vraare, parapsihologe, astrologe i one
koji prizivaju duhove te su se svi sloili da ta mumija koja se nalazi u njenoj kui izaziva
sve ove probleme koje nije mogue sprijeiti. Nazvala je britanski muzej kako bi uzeli
46
___________________________________________________________
ovu mumiju kao dar od nje i prenijeli je u muzej. U toku noenja mumije poeo je jedan
od nosaa da se ismijava i podruguje na raun Engleza koji vjeruju u takva sujevjerja
tako da osnivaju posebne muzeje kako bi u njima radili njegovi sunarodnjaci kao sluge.
Koveg jo nije ni bio postavljen na svoje mjesto kada ovog radnika uhvatie strahoviti
bolovi od kojih se uvijao i cvilio nekoliko minuta, a zatim pao mrtav pokraj kovega.
Svi oni koji su se bavili prouavanjem drevnih egipatskih tragova u Engleskoj su vodili
strogog rauna o ovom kovegu tako da su formirali komisiju koja je istraivala taj
problem. Ova komisija je zaduila H. I. Mansela da fotografie ovaj koveg iz razliitih
perspektiva. Njegova kompanija je poslala svog izaslanika da uslika koveg to je on i
uinio. Kada se vratio u ured doekao ga je drugi zahtjev. Otiao je da ga izvri i kada se
vraao doivio je saobraajnu nesreu u kojoj je izgubio prste desne ruke tako da vie
nije mogao da slika. Kada je razvio film i izradio slike otkrio je da se na kovegu nalazi
izrezbarena slika djevojke ili djevojice obuena u vraarsku odoru, na licu joj se
odraavao izraz ljutnje i zla. Kada su pitali sve one koji su vidjeli koveg ili bili povezani
sa njim prije slikanja svi su potvrdili da nisu vidjeli nikakve slike na njemu niti bilo ta
slino tome.
Ima mnogo pria koje govore o katastrofama i nesreama koje zadese sve one koji
uestvuju u iskopavanju i otkrivanju faraonskih ostataka, takva je i pria jednog Engleza
koji se zove Pol Brejton koji se zatvorio u sobi kralja Hofo i tu proveo itavu no.
Ujutro kada je ustao obavjestio je prisutne kako je vidio duhove i da je vidio ogromnu
sahranu, a sve ono to je vidio i osjetio lii u potpunosti na stanje onoga koji uzima
drogu koja izaziva halucaniciju, a izdisaji su ga guili sve dok nije umro. Tu je i pria
Engleza Emerija koji je nadgledao iskopavanje u selu Sekare 10. Marta, 1971. godine,
kada je odjednom vrisnuo jedan radnik te poeo da mjaue kao maka, zatim da laje kao
pas, zatim da zavija kao vuk. Njegova supruga je bila pored njega u bolnici sve dok nije
preminuo 11. Marta.
Naunik Johats Vemti je precrtao sa zida na stotine rezbarija i pokuao da ih razumi i
protumai, meutim obuzelo ga je ludilo to su kasnije i lijenici ustanovili. Jedan
francuski naunik je uspio da rijei te znakove ali ga je poslije svog povratka u njegovu
zemlju obuzela paraliza, a poslije nje buncanje, i na kraju padavica.
Mnogi naunici, skloni da poveruju samo u ono to se eksperimentom moe dokazati,
pokuali su da pronau neko logino objanjenje uzroka smrti brojnih istrazivaa. Biolog i
ljekar dr. Ezedin Taha sa kairskog univerziteta, obavestio je novinare 1962. da je
konano uao u trag prokletstvu faraona. Taha je u laboratorijskim uslovima dokazao
postojanje itavog niza moguih uzronika smrti, meu kojima i gljivicu "Aspergillus
niger" koja, po miljenju dr. Taha, moe u mumijama i zatvorenim grobnicama preivjeti
i nekoliko hiljada godina. Teorija dr. Ezedina Taha, potkrepljena je i injenicom, da je kod
slubenika muzeja i arheologa koji istrauju grobnice otkrio ovu gljivicu koja izaziva
upale disajnih organa, svrab i nadraaje na koi. Smatrajui da su naunici umrli zbog
infekcije gljivicama, dr. Taha je izjavio da su naklapanja o prokletstvu faraona samo
puste prie. Nekoliko dana posle konferencije za tampu, dr Taha je poginuo u
saobraajnoj nesrei. Uzrok smrti - zakazivanje krvotoka. I danas je javno mnjenje
podjeljeno u pogledu toga postoji li nekakvo "prokletstvo" ili je to samo pria
i vjesto smiljena prevara. Gamal Muhtar, direktor Uprave za prouavanje starina u
Kairu, na pitanje da li vjeruje u prie o prokletstvu faraona, odgovorio je : "Ne. Mnogi
ljudi pokuavali su da poveu zagonetno umiranje istraivaa grobnica sa poznatim
ploama prokletstva, otkrivenim u sarkofazima faraona. Ali ja u to ne vjerujem.
U toku gotovo cijelog svog ivota, imao sam posla sa grobnicama farona i njihovim
mumijama i, kao to vidite, predstavljam ivu negaciju tih pria." Dvadesetak dana
poslije intervjua i poslije razgledanja blaga iz Tutankamonove grobnice, Gamal Muhtar je
iznenada umro od "infarkta". Sluajnost !?!
47
___________________________________________________________
CRNA KIA
Stanovnici Cimarron Drivea u junom Lakelandu ve nekoliko sedmica (godina 2002) ne
znaju kako da se nose s udnim meteoroloskim fenomenom. Neto smrdljivo i crno
svakodnevno pada po njihovom gradu i na sve strane ostavlja prljave otiske. Zbunjenost
graana Cimarron Drivea dijele i slubenici amerikog Ministarstva zdravstva koji su uzeli
uzorke i obeali da e izvriti detaljnu analizu. U poetku su svi sumnjali da je moda u
pitanju izmet ptica koje visoko lete ili ulje koje kaplje s aviona, ak se spominjao i polen.
No, vrlo skoro se odustalo od svih takvih pretpostavki. U svakom sluaju izgleda da
spomenute crne kapi ipak organskog porijekla. I tako, vrijeme prolazi, a strpljivi ljudi s
amerikog Juga uglavnom sjede kod kue i peru svoju isprljanu odjeu. Tu i tamo kroz
prozore bace tuan pogled na parkirane automobile koji iz dana u dan gube svoju
prvotnu boju i postaju jednoobrazno crni.
Poetkom Oktobra prole godine slini fenomen se dogodio i u Australiji. Za vrijeme
vikenda juna obala je bila zahvaena kiom crne boje. Stanovnici Smoky Baya i Laura
Baya svjedoili su kako je ta kia ostavila tragove pepela na njihovim automobilima i
brodovima. Nakon to je sve bilo gotovo ljudi su istom vodom ispirali krovove zgrada i
ulice. Po australskim su se novinama nakon dugo vremena ponovno pojavili tekstovi o
drevnim aboridjinskim proroanstvima koja su se prenosila s generacije na generaciju
usmenom predajom. U njima se najavljuje kraj svijeta
ovakvog kakvog poznajemo i ulazak u novu dimenziju
postojanja. Kao glavni znak dolaska tih vremena
spominje se pojava "crnih kia" koje e padati irom nae
planete. U Junoafrikoj Republici ivi poznati Zulu
saman Credo Mutwa. Prije mjesec dana posjetio ga je
ameriki novinar Richard Woolly i s njime napravio
intervju. U tom intervjuu Credo Mutwa je odluio ispriati
drevnu legendu iz svoje samanske tradicije. To je pria o
kraju ovog svijeta i ona u ovoj afrikoj interpretaciji glasi
ovako : "Sad u vam rei dvije posljednje stvari. Prva je ona koju sam doznao od velikih
pripovjedaa svog plemena i odnosi se na to da svjea voda nije nastala na naoj Zemlji.
Prije mnogo tisua godina pojavila se strana zvijezda s imenom Mu-so-so-no-no,
zvijezda koja je imala vrlo dugaak rep i spustila se vrlo blizu s neba. Bila je tako blizu da
se Zemlja okrenula naopake i ono to je bilo nebo je otilo dolje. itav svijet je bio
naopake. Sunce je izlazilo na jugu i zalazilo na sjeveru. I onda se pojavila crna kia.
Njezine gorue kapi sprile su sva iva bia koja se nisu mogla skloniti. Nakon toga je
slijedila grozna poplava uz vjetrove tako snane da su otpuhivali vrhove planina. Poslije
poplave su pali ogromni komadi leda, tako da je tijekom mnogih generacija svijet bio
prekriven ledom. Ljudi koji su preivjeli mogli su tada vidjeti udesan prizor. Vidjeli su
rijeke i izvore pitke vode, te neke od riba iz mora koje su sada bile u rijekama. Ovo je
velika pria naih predaka. Nama je bilo reeno da e se ta ista stvar uskoro ponoviti.
To e biti zato to e se velika zvijezda, koja je lava naeg sunca, vratiti na dan crvenog
bika, a to je 2012. godina. Hm, meni je drago to tada neu biti ovdje da vidim tu
zabavu. Moja je elja da bude blagoslovljeno sve to ste uinili, ba kao i sve to ete
uiniti. Neka snaga koja je iznad zvijezda, ma koja ona bila, osnai vaa nastojanja, jer
svako jezero koje vratite natrag u ivot je svetinja za itav svijet. Ovdje je aman Credo
Mutwa zautio i vratio se svojim astralnim putovanjima. Najavio nam je dolazak strane
zvijezde i crne uarene kie. Da li uistinu svako otvaranje nove dimenzije postojanja
mora biti popraeno globalnim katastrofama ? Da li e ponovno pljutati crne kie ?
U svakom sluaju neizmjerno se zanimljivim ini 2012. godina koju afriki aman uzima
kao poetak kraja. To je ona ista godina kojom zavrava drevni kalendar Maya
Indijanaca. Ve dugi niz godina Hopi Indijanci upozoravaju svjetsku javnost kako se blii
kraj svijeta kakvog poznajemo. Oni su osjetili dunost da ukau na sve greke koje
inimo i koje e za rezultat imati nesagledive posljedice. Odlazili su i do Skuptine
Ujedinjenih naroda, no nitko nije ozbiljno sasluao njihove rijei. Bijelo pero iz plemena
48
___________________________________________________________
Hopi Indijanaca ovako je opisao vremena u kojima ivimo : "etvrti svijet e uskoro
zavriti i poet e Peti svijet. To znaju starosjedioci po itavom svijetu. Znaci koji
najavljuju to dogaanje tijekom mnogih godina su se skoro svi pojavili, a tek nekoliko ih
je ostalo.
Ovo je prvi znak : Reeno nam je da e k nama doi ljudi bijele koe, isti kao
Pahana, ali koji nee ivjeti kao Pahana. To e biti ljudi koji e oduzimati zemlju koja
nije njihova i koji e neprijatelje gaati gromovima (vatreno oruje).
Ovo je drugi znak : Naa zemlja e doekati pojavljivanje kutija na kotaima

ispunjenih glasovima (koije).
Ovo je trei znak : Velika ivotinja slina bizonu, no s dugim rogovima, naselit e u
velikom broju nae krajeve (longhorn govedo).
Ovo je etvrti znak : Zemljom e vijugati eljezne zmije (zeljeznicke tracnice).
Ovo je peti znak : Zemlja e biti uhvaena u mreu velikog pauka (elektrine i
telefonske ice).
Ovo je esti znak : Zemlja e biti ispresjecana kamenim rijekama koje e stvarati
slike pod zrakama sunca (ceste i efekti koji na njima nastaju za vrijeme sunanih
dana.
Ovo je sedmi znak : ut ete vijesti o moru koje je postalo crnim, a mnoga iva bia
e zbog toga umirati (zagaenost mora).
Ovo je osmi znak : Vidjet ete mnotvo mladih koji e nositi dugu kosu poput
Indijanaca. Oni e se skupiti u plemenima kako bi nauili na nain ivota i mudrost
(hipi generacija).
A ovo je deveti i posljednji znak : ut ete o naseljenom mjestu na nebu, iznad

zemlje, koje e pasti uz veliki tresak. Ono e se pojaviti kao plava zvijezda. Ubrzo
nakon toga prestat e rituali naroda Hopi.
Ovo su znaci da je blizu veliko razaranje : Svijet e se ljuljati i tresti. Bijeli ljudi e
napadati ljude ostalih zemalja, one koji su posjedovali prvotno svjetlo mudrosti. Biti e
mnogo dimnih i vatrenih stupova, onakvih kakve stvaraju bijelci u pustinji. Oni koji e
ivjeti u mjestima Hopija biti e na sigurnom. Nakon svega trebat e mnogo toga
ponovno izgraditi. I ubrzo, vrlo skoro, doi e Pahana. On e donjeti sa sobom poetak
Petog svijeta. On e zasaditi sjeme svoje mudrosti u naa srca. To e svima olakati
ulazak u Peti svijet." Neprestano povezivanje crne kie s dolaskom zvijezde koja e
unititi vei dio ivota na Zemlji povlai sa sobom pitanje o karakteru tog nepoznatog
nebeskog tijela. U prvi as moglo bi se pomisliti kako je to jedan od mnotva opasnih
asteroida ili neka kometa, no ono to odmah negira takve pretpostavke je cikliko
ponavljanje te globalne katastrofe. Kometa ili asteroid mogli bi jednokratno posluiti u tu
svrhu, ali nikako ne i ponoviti istu stvar vie puta. Dakle, radi se o neemu to rotira oko
Sunca i u pravilnim vremenskim intervalima dolazi u neposrednu blizinu Zemlje. Prije
neto vie od godinu dana engleski astronom je ponovno aktualizirao pitanje nepoznatog
lana Sunevog sustava. Radilo bi se o ogromnom planetu kojem treba na tisue godina
da uini ophodnju oko Sunca. Murrayeve pretpostavke potvrdili su prije nekoliko dana i
znanstvenici NASA-e koji dodatno smatraju da spomenuti planet rotira pod pravim kutem
na putanje svih ostalih, pa tako s vremena na vrijeme prolazi i u neposrednoj blizini nae
Zemlje. Ove znanstvene teorije samo recikliraju sad ve tridesetak godina stara otkria iz
proroke knjige Zecharia Sitchina pod nazivom "Dvanaesti planet". Sitchinov NIBIRU
je ta zagonetna planeta koja je direktno odgovorna za nastanak ivota na Zemlji, ali i sve
ostale kljune transformacije tog ivota.
49
___________________________________________________________
LJUDI U CRNOM
U Oktobru, 1953. godine, asopis "UFO MAgazine" je izdan poslednji put, a na prvoj
stranici bila je i naznaka kako se radi o poslednjem izdanju. Tu je bilo i par udnih
komentara, kao npr : "urednik asopisa obavjeten je iz pouzdanih izvora kako je
istraivanje, odnosno, rjeenje fenomena NLO ulo u svoju zavrnu fazu." "Isti izvor od
kojeg smo dobili ove materijale sugerirao nam je da ovo nije ni vrijeme ni mjesto da se ti
podaci javno i objave." U nastavku : "Vano obavjetenje : Misterija leteih tanjira nije
vie nikakva misterija. Njihovo porijeklo nam je poznato, meutim, sa viih instanci dobili
smo naredbu da informacije o tome ne objavljujemo. Mi smo eljeli da objavimo cijelu
priu, meutim zbog same prirode informacija, morali smo da odustanemo od toga."
Na kraju je bilo : "Savjetujemo sve one koji se bave ovom tematikom da budu veoma
oprezni."
Nakon toga, Bender je zatvorio biro za istraivanje NLO-a i prestao sa daljim
objavljivanjem magazina "Space Review". Oni koji imaju imalo iskustva u prouavanju
kojekakvih tajnih drutava, ve dobro znaju kako svi oni tvrde da znaju odreene tajne,
koje isto tako iz odreenih tajanstvenih razloga ne smiju javno objelodaniti. ak ni apel
"budite veoma oprezni" nije bio nita specijalno novo, osim to je uinio kod onih koji se
bave ovom tematikom da se osjeaju jo vie vanima. Na kraju krajeva, ko bi to jo
proganjao one koji gube vrijeme istraujui neto slino ?
Kratko nakon to je zatvorio tu svoju organizaciju i prestao sa objavljivanjem asopisa,
Bender je dao jedan intervju za lokalne novine u kome je izjavio kako su ga posjetila tri
"ovjeka u tamnim odjelima" i naredila mu da prestane sa tampanjem materijala na
temu NLO-a. On je rekao kako su ga ti ljudi "na smrt isprepadali" i da nakon toga nije
nije mogao "ni da jede nekoliko dana." Neki od njegovih kolega tada su pokuali da
iznude od njega neto vie informacija o tom dogaaju, meutim, Bender je na sve to
samo odmahivao glavom. Mnogi od onih koji su se bavili istraivanjem UFO fenomena, u
to vrijeme, bili su dosta skeptini u vezi ove Benderove prie. Tako su govorili kako su
Benderova organizacija kao i asopis bili na rubu kolapsa, te je on izmislio cijelu priu
kako bi izbjegao bankrot a da istovremeno ne izgubi i obraz. Meutim, kako je vrijeme
prolazilo ova pria je dobijala sve vie i vie kredibiliteta. Neki od Benderovih prijatelja
smatrali su da su ona tri ovjeka, u stvari, bili agenti CIA-e ili neke druge vladine
organizacije. Kasnije se ve poelo vjerovati kako se ipak radi o natprirodnim entitetima,
vanzemaljskog porijekla, jer se isti sluaj poeo deavati i drugima koji su se bavili ovom
problematikom. Neto vie o onim svojim misterioznim posjetiocima Bender je rekao tek
1963. godine. kada je objavio knjigu pod naslovom "Flying Saucers and the Three Men in
Black" (Letei Tanjiri i Tri ovjeka u Crnom). Knjiga je bila dosta konfuzno pisana sa vrlo
malo injeninog materijala u vezi samih NLO-a, meutim, materijal kojeg je iznjeo, dao
je mnogo vie kredibiliteta ovom fenomenu. Bender je tu ak opisao i jo jednu slinu
misteriju, tj. govorio je o tome kako nasuprot "ljudi u crnom," postoje i tzv. "ene u
bijelom", tj. veoma lijepe ene koje nose bijele kostime vrsto pripijene uz tijelo, a imaju
i svijetle, odnosno, bljetave oi. Navodno, razlog to ova stvorenja uvijek i nose
naoale, upravo je bio taj da sakriju te "svijetlee oi".
Veina ljudi u crnom bila je opisana tako da su imali sivomaslinastu boju koe i crnu
ravnu kosu, te da su izgledali slino kao "cigani," odnosno, bili su "orijentalnog" izgleda.
Veinom se radilo o grupi od tri ovjeka koja su se obino vozila u novim, dobro
uglancanim autima, uglavnom marke Kadilak. Svjedoci koji su imali priliku da se priblie
tim autima, tvrdili su kako su oni imali i miris specifian za nove aute. Ljudi u crnom su
se sami esto predstavljali kao agenti CIA ili neke druge vladine organizacije. Imaju i
obiaj da samo mahnu nekom "slubenom iskaznicom", meutim, nikome nisu davali
priliku da provjeri detalje sa tih kartica. Ponekad nose kojekave bedeve sa nepoznatim
amblemima, a isto tako na autima im se ponekad mogu vidjeti i odreeni simboli.
Sama svrha njihovih posjeta je uutkivanje ljudi koji su vidjeli NLO-e ili bili u bilo kakvoj
50
___________________________________________________________
interakciji sa vanzemaljcima. Oni uglavnom to rade izazivajui stanje opte konfuzije kod
svjedoka ili im, jednostavno, utjeraju strah u kosti. Ljudi esto poslije takvih iskustava
ponu patiti od neke vrste paranoje, te dobiju tendenciju da svrstavaju sve nepoznate
osobe iz svoje neposredne okoline u kategoriju "ljudi u crnom", pa ak i ako ovi ne nose
crna odijela i nemaju "svijetlee" oi. Jedna od glavnih karakteristika ljudi u crnom je da
su nepoznatog porijekla i da se neobino ponaaju. To njihovo ponaanje nije
karakteristino za ljude a kod ljudi ostavljaju i neku vrstu utiska neposredne prijetnje,
odnosno, osjeaja da se nalaze u ivotnoj opasnosti. Kao i u svim ostalim sluajevima,
kada su vanzemaljci u pitanju, i ovdje imamo problema sa materijalnim dokazima.
ini se da su "Men in Black" (MIB), upravo i dizajnirani za svrhu zaplaivanja svjedoka i
zapljene svih materijalnih dokaza o postojanju vanzemaljaca i NLO-a, koji bi se
akcidentalno nali u posjedu ljudskih bia. Tako, prilikom prouavanja ovog fenomena
jedino na ta se moemo osloniti to su izjave onih koji su ipak odluili da priaju o
tome.
Jedan od klasinih sluajeva dogodio se nadzorniku autoputeva Rex-u Heflin-u, iz
Kalifornije. On je tvrdio kako je 03. Augusta, 1965. dok je stajao parkiran pored autoputa
Santa Ana, nekoliko puta snimio svojim polaroid aparatom jedan nepoznati letei
objekat, dok je ovaj lebdio iznad zemlje. Nedugo zatim, posjetile su ga neke osobe koje
su mu se predstavile kao slubenici Komande Sjevernoamerikih Zranih Snaga - North
nAmerican Air Defense Command (NORAD), te
ga ubjedili da im preda fotografije radi daljnjeg
ispitivanja. NORAD je kasnije demantovao
da je slao bilo kave slubenike kod Rex-a.
U svakom sluaju, Rex je tom prilikom dao 3 od
4 fotografije koje je imao. Na jednoj, koja je
ostala u njegovom posjedu, lijepo se vidjeo
letei tanjir, meutim, s obzirom da se radilo o
snimku napravljenom polaroid aparatom, nije
se mogla dokazati njegova autentinost, jer nije
bilo negativa. Dvije godine kasnije, Rex Heflin je prijavio jo jedan sluaj misteriozne
posjete. Ovaj put radilo se o osobi koja mu se predstavila kao C. H. Edmonds, kapetan
amerikih vazduhoplovnih snaga i tvrdila kako je ona bila ukljuena u istragu Heflinovih
fotografija, pa je sada samo dola da ga pita da li ih on eli natrag. Heflin kae da je za
to vrijeme napolju, ispred prozora njegove kue, stajala parkirana limuzina sa jo jednom
osobom koja je sjedila unutra. Ta osoba, u autu, kao da je zraila nekom ljubiastom
svetlou. Dok je razgovarao sa kapetanom Edmondsom, radio koji je do tada svirao u
sobi poeo je da ima stalne smetnje. Heflin je pretpostavljao da su ga ovi snimali, te je
dolazilo do interferencije elektromagnetnih talasa i to je bio razlog zato je radio krio
cijelo vrijeme, dok je ova posjeta trajala. U svakom sluaju, Heflin je rekao kako njemu
te fotografije vie nisu potrebne te ga je tako misteriozni posjetilac napustio "sa
znakovima olakanja na licu".Kasnije, kada je Heflin prijavio ovaj incident, istraga je
pokazala kako osoba pod tim imenom nikada nije radila za Vazduhoplovne Snage.
Ivan Sanderson, u knjizi "Uninvited Visitors", opisuje sluaj gdje je jedna porodica,
takoe nakon vienja NLO-a, bila posjeena od strane mukarca visine neto vie od dva
metra, sa relativno malom glavom, razvijenim grudnim koem, tankim ekstremitetima i
bjelom bojom koe. Osoba im se predstavila kao agent jedne osiguravajue kompanije i
rekla da trai nekoga veoma slinog ocu ove familije i kako se radi o nasljeu prilino
velike sume novca. Posjetilac je samo mahnuo ispred njihovih oiju nekom karticom a
zatim, nakon to ju je stavio u dep, skinuo je sako ispod koje se na koulji vidjeo neki
bed, kojeg je ovaj odmah pokrio rukom i sklonio. Stranac im je postavio nekoliko
pitanja koja nisu uopte bila u vezi sa NLO-ima a to je u svemu bilo najudnije, to su
bile dvije zelene ice koje su, kako je najstarija kerka primjetila, izlazile iz njegovih
arapa i na dva mjesta zavravale u miiima noge. Nakon ovog "intervjua" posjetilac je
uao u jednu veliku crnu limuzinu u kojoj su bila jo dva ovjeka i limuzina je uskoro
51
___________________________________________________________
nestala u mraku na putu koji je vodio prema umi. Na automobilu su cijelo to vrijeme
svjetla ostala ugaena, iako je bila no.
U svakom sluaju, osim to "ljudi u crnom" znaju zlostavljati i zastraivati svjedoke,
mnogi od njih su se takoe alili na mnogo nekih drugih neugodnih fizikih simptoma koji
su ostajali kao posljedica ovih udnih posjeta. Tu se ubrajaju, recimo, jake glavobolje,
gubitak memorije, osjeanje nekog udnog neprijatnog mirisa. Jo jedna od sposobnosti
MIB-a je ta, da imaju sposobnost da se pretvore u koga god hoe, tj. da izgledaju kako
god hoe. Tako recimo, John Keel, poznati istaiva NLO fenomena, koji je napisao i
dosta knjiga na tu temu, tvrdi da su se ovi u nekoliko navrata pretvarali u njega samog
prilikom posjeta nekih svjedoka, te tako kada se on kasnije pojavljivao na njihovim
vratima, ovi su bili okirani tj. nisu mogli da dou sebi i nisu mu vjerovali da je to on,
"jer je ve jednom bio" !? Kasnije su neki od onih koji su bili redovno otimani od strane
vanzemaljaca poeli da pronose glasine kako je i pravi John Keel otet, i kako su ga
vanzemaljci zamjenili sa jednom replikom, androidom, koji nije vie onaj pravi John,
mada izgleda isto kao on.
Ljudi su kroz istoriju pokuavali da objasne odreene fenomene jezikom, odnosno
pojmovima baziranim na vjerovanjima koja su za neko odreeno vrijeme bila
karakteristina. Ako uzmemo u obzir srednjovjekovne prie o susretu ljudi sa kojekakvim
demonima, moemo vidjeti kako su esto avoli takoe bili "ljudi" koji su bili obueni u
crno. Imali su sposobnost da promjene oblik, da izgledaju kao neko ko je veoma blizak
rtvi, a isto tako da uzmu izgled kojekakvih anela i svetaca. Mnogi od onih koji su tvrdili
da su sreli avola, alili su se i na cijeli niz nekih drugih popratnih simptoma, koji su
slini onima koje danas imaju ljudi koji su imali posla s "ljudima u crnom". Na Haitiju,
domoroci vjeruju u postojanje jedne grupe veoma zlih "arobnjaka", koje oni nazivaju
"zobops". Tako Haiani kau da ako ikada vidi novu limuzinu kako se bez vozaa kree
putem, ona je sigurno pod kontrolom "zobops-a", i najbolje da se dri to dalje od nje.
uveni aman junoafrikog plemena Zulu, Credo Mutwa, u jednom intervjuu koji je
snimljen i odnedavno distribuiran na video traci pod naslovom "Reptilian Agenda",
tvrdi kako su "Men in Black" poznati i u Africi jo od davnina, s tim to su se tamo tek
odnedavno "modernizovali," to se oblaenja tie. Tako on kae da su MIB prije nosili
mantije sa kapuljaama, a oko tih njihovih mantija bilo je svezano neto slino konopcu,
upravo kako su katoliki svetenici imali obiaj da se oblae. Tako on navodi i sluaj
jednog svog roaka, koji je za vrijeme dok je uvao neki objekat imao priliku da se
konfrontira i nesretnim sluajem ubije grey-a, kojeg je zatekao u pokuaju da se uvue
unutra. On je tom prilikom oduzeo od mrtvog grey-a neki "zaveljaj" koji je ovaj nosio sa
sobom i kasnije ga odnjeo kui. Ubrzo zatim, bio je posjeen od strane "ljudi u crnom"
koju su ga na smrt isprepadali i oduzeli mu sav dokazni materijal. Da li su, u stvari, oni
patuljci, vile, vilenjaci, vampiri, zmajevi itd. iz prastarih narodnih pria ono to danas
nazivamo vanzemaljcima ?!? Da je mogue da u tim narodnim priama ima i dosta istine
koja je simbolino izraena ? Da li su one nastale kao rezultat interakcije ovih entiteta s
ljudskim biima, kroz nau istoriju ?
U davnanjim vremena veina ljudi su vjerovali u avole i kojekakve "sile mraka", dok
danas malo ko vjeruje u stvorenja koja dolaze ovamo iz svemira ili iz neke druge oblasti
postojanja. Poznato nam je da su ljudi u srednjem vijeku sasvim ozbiljno uzimali avole,
pa su tako mnoga ljudska bia zavrila na lomaama pod optubom da su bili opsjednuti
avolom ili u nekom "dosluhu" s njim. Danas, bilo ko da se odlui da prijavi jedan ovakav
sluaj susreta sa "ljudima u crnom" moe se susresti samo sa nevjericom, a velike su
anse da e biti i ismijan ili proglaen ludim. Ovakve prie se i od strane medija smatraju
suvie bizarnim, tako da e oni rijetko objaviti tako neto. Do sada su takve stvari bile
najee objavljivane samo u magazinima na temu UFO, tako da je ipak mnogo ljudi
ulo neto na tu temu, mada veini njih nisu poznati svi detalji ove problematike.
Danas mnogi asociraju taj pojam sa popularnim filmom "Men in Black," mada taj film
nema nikakve veze sa samom sutinom ove teme. injenica jeste da su agenti odreenh
tajnih agencija amerike vlade pokuavali u mnogo navrata da kopiraju neke aktivnosti
52
___________________________________________________________
vanzemaljaca, kako bi izazvali konfuziju kod ljudi, meutim ta praksa je imala veoma
ograniene rezultate.
Jedan od incidenata koji je dobio neto publiciteta bio je sluaj "kidnapovanja" Betty i
Barneya Hilla. Ovaj brani par vraao se kui u Portsmouth, New Hampshire, autom iz
Kanade u noi 19. Septembra, 1961. godine, Kada su se nali na jednom izolovanom
dijelu puta, vidjeli su iznad sebe neto to je liilo na letei tanjir. Nakon toga usljedila su
dva "prazna" sata u njihovom ivotu, u toku kojih im nije bilo poznato ta se deavalo s
njima. Nisu se mogli sjetiti niega od momenta kada su vidjeli UFO pa do onog momenta,
dva sata kasnije, kada su se nali u autu na istom putu, samo nekoliko kilometara dalje
od onog mjesta gdje su primjetili letei tanjir. Mjesecima nakon tog dogaaja oba brana
partnera patila su od raznih psihikih tegoba, te su se na kraju obratili jednom psihijatru,
koji ih je hipnotisao. Pod hipnozom, Hillovi su opisali cijeli sluaj abdukcije, tj. kako su
bili kidnapovani od strane vanzemaljaca i prebaeni na neindentifikovani letei objekat.
Betty i Barney nisu ni imali namjeru da o svemu tome javno priaju, meutim, pisac John
Fuller se zainteresovao za njihov sluaj te je on, nakon jednog dubljeg prouavanja ovog
dogaaja, objavio i knjigu "The Interrupted Journey" ("Prekinuto Putovanje"). Iako je
autor na nekoliko mjesta u knjizi sugerisao kako bi se moglo raditi i o halucinacijama,
odnosno, snu, kod veine italaca ostao je utisak kako se ovdje radilo o jednom istinitom
dogaaju. Entiteti koji su navodno kontrolisali taj svemirski brod teko da se mogu
svrstati u "ljude u crnom," mada su Barney i Betty opisali jednog od kidnapera kao
"Irca sa crvenom glavom", za jednog drugog su tvrdili da je nosio crni mantil, te da je
imao crnu maramu omotanu oko vrata. Ostali entiteti na brodu su veinom odgovarali
opisu greys-a. Pod hipnozom, Hillovi su nacrtali i ske "voe" otmiara. Radilo se o
insektoidnom obliku lica sa dugim i tankim ustima, kao i velikim kosim oima.
Za razliku od mnogih knjiga na temu interakcije vanzemaljaca sa ljudskim biima,
"The Interrupted Journey" je bila veoma ubjedljiva. ovjek stie utisak da su, kako
pisac, tako i Barney i Betty Hill, sasvim inteligentni, poteni i iskreni ljudi koji
jednostavno vjeruju kako je sve ono to je ovdje opisano istinito. Tako je u naoj novijoj
istoriji ovo bila prva od knjiga u kojoj je iznesen koncept u smislu da NLO mogu da se
prizemlje, da vanzemaljci mogu da kidnapuju obine ljude, da ih izloe nizu poniavajuih
i brutalnih laboratorijskih istraga a onda da im izbriu sjeanje na sve to, to na kraju
ostavlja kod rtava cijeli niz psihikih posljedica. Da li smo pod kontrolom bia koja imaju
sposobnost da zamagle ljudski um, pa moda i da ga programiraju ? Na jedno ovakvo
pitanje svaki pojedinac bi trebao posebno da odgovori ali tek nakon jednog dubljeg
istraivanja ove tematike. Kada ljudi prijave ovakve sluajeve, oni se ve tada mahom
nalaze u jednom naruenom psihikom stanju. Oni koji ih sasluaju esto posumnjaju da
je pria koju su uli atribut naruenog psihikog stanja osobe od koje su je uli,
meutim, ne pada im napamet da je psihiko stanje te osobe narueno upravo kao
posljedica njene interakcije sa vanzemaljcima.
Klasian sluaj intervencije ljudi u crnom izgleda otprilike ovako : kratko nakon to
ovjek, kao sluajni svjedok ili istraiva, vidi ili ima neku vrstu interakcije sa NLO ili
vanzemaljcima, dobije posjetu. To se najee dogaa odmah, neposredno nakon
incidenta, dok se o tome jo nita javno nije ulo. Ukratko reeno, ne postoji ansa da su
posjetioci ve prethodno mogli da uju o tom incidentu uz pomo normalnih sredstava
informisanja a uvijek posjeduju sve podatke, ukljuujui imena i adrese svih onih koji su
imali bilo kakvog uea u tom incidentu. rtva je skoro uvijek sama kod kue za vrijeme
posjete. Posjetioci, obino trojica, stiu u velikom crnom autu. U Americi, to je najee
Kadilak, ali rijetko kada najnoviji model. Iako stari tip auta po datumu proizvodnje, auto
izgleda kao da je tek proizveden, pa ima ak i onaj "miris" novog auta. Ako neko uspije
da zapie broj tablica jednog od takvih auta, kasnije se redovno ispostavi kako se radi o
broju koji ne postoji. Posjetioci su skoro uvijek mukarci, samo u rijetkim sluajevima
meu njima se nalazi i jedna ena. Po izgledu se najee uklapaju u stereotip agenata
CIA ili neke druge tajne obavjetajne slube. Nose tamna odijela, tamne eire, tamne
kravate, tamne cipele i arape, dok uvijek imaju na sebi bijele koulje. Svjedoci uvijek
53
___________________________________________________________
tvrde da njihova odijela izgledaju kao nova tj. kao da su tek kupljena. Njihova lica su
veinom opisivana kao "orijentalnog" izgleda sa kosim oima. U jednom sluaju, ovjek u
crnom je navodno imao na usnama i svijetli karmin ! MIB su generalno opisani kao
bezizraajni, nesposobni da pokau bilo kakvu emociju, pokreti su im ukoeni, odnosno,
trapavi. Odaju utisak hladnoe, formalnosti ili prijetnje. Ne pokazuju nikada neku toplinu
ili srdanost, ak kada se i ne ponaaju neprijateljski. Svjedoci esto upuuju na to kako
njehovi posjetioci nisu imali karakteristike ljudskih bia, osim samo po izgledu, tj. kako
se u sutini, ne radi o ljudima. Neki od njih pokau kojekakve identifikacione kartice,
meutim, veina ljudi ni ne zna kako izgledaju orginalne legitimacije CIA ili neke druge
tajne slube, tako da te kartice i nisu od nekog veeg znaaja, osim to kod ovjeka
treba da ostave utisak kako se radi o posjeti agenata neke zvanine organizacije.
Posjetioci ispituju, upozoravaju a esto i prijete. Sam incident im je ve prethodno poznat
do nasitnijih detalja. Govore perfektno, odnosno, kako svjedoci esto sami kau, "previe
perfektno", bez ikakvih gramatikih greaka i sa savrenom intonacijom. Ove udne
posjete najee zavravaju prijetnjom svjedoku ili rtvi incidenta da ukoliko ovaj bude
javno govorio o tome, njemu ili nekome iz njegove ue porodice desie se "neto
strano". esto se sline posjete i prijetnje upuuju i onima koji istrauju ovu tematiku a
nisu prethodno lino imali priliku da se sretnu sa vanzemaljcima.
Meutim, ima dosta i sluajeva koji nisu toliko klasini, odnosno, stereoptipni. Jedan od
njih dogodio se doktoru Herbertu Hopkinsu, iz drave Maine, USA, u Septembru, 1976.
godine, kada je uz pomo regresivne hipnoze pokuavao da rijei jedan sluaj abdukcije
od strane vanzemaljaca. Jedne veeri, nakon to su njegova ena i djeca izali napolje,
nazvala ga je telefonom jedna osoba koja mu se predstavila kao potpredsjednik
Organizacije za Istraivanje UFO Fenomena iz New Jerseya, te ga pitala da li ga moe
posjetiti u vezi diskusije nekih detalja, na temu sluaja kojeg je on upravo istraivao.
Dr. Hopkins se sloio s tim, to je na na kraju krajeva u to vrijeme bilo i prirodno. Nakon
to je spustio slualicu, doktor Hopkins je otiao do vrata da upali vanjsko svjetlo kako bi
njegov posjetilac lake naao put od parkiralita do kue, meutim, ovaj je ve tada bio
na vratima. "Nisam vidjeo niti uo bilo kakav automobil, rekao je kasnije Dr. Hopkins, a
da ga je ovaj ak i imao, nema teorije da bi njime uspio tako brzo da stigne od telefona
do moje kue". ovjek koji mu se pojavio na vratima bio je sam, obuen u crno odijelo
sa crnim eirom, crnom kravatom i cipelama a nosio je i bijelu koulju. Kasnije je
Dr. Hopkins izjavio kako je njegov prvi utisak bio da je ovaj izgledao kao neki,
"pogrebnik". Odijelo mu je bilo novo, perfektno ispeglano bez ijednog nabora. Kada je
ovaj skinuo eir, Dr. Hopkins je primjetio kako je njegov posjetilac skroz elav, ak su
mu nedostajale obrve i trepavice na onim kapcima. Koa mu je bila bijela kao
"kod mrtvaca" dok su mu usne bile jarko crvene. Za vrijeme njihove koverzacije,
posjetilac je sluajno obrisao svoje usne sivom rukavicom koju je nosio na ruci. Doktor je
nakon toga tada ostao zapanjen jer je tek tada primjetio da je ovaj razmazao karmin na
usnama, koje su sada ostale skroz blijede dok su na njegovim rukavicama ostale mrlje
od karmina ! Govorei o svom udnom posjetiocu, Dr. Hopkins je naveo i podatak da mu
je ovaj u jednom momentu dao na znanje kako mu je poznato da on (doktor) ima dva
novia u svom depu, to se ispostavilo kao tano, te ga je onda zamolio da izvadi
jednog od njih iz depa te se koncentrie na njega dok ga dri u ruci. Kako je doktor
gledao u novi, tako je novi polako iezavao dok na kraju nije kompletno nestao.
"Ni ti ni bilo ko drugi na ovom svijetu nikada ga vie nee vidjeti," rekao mu je
posjetilac. Nakon nekog vremena diskusije na temu NLO-a, posjetioc je poeo govoriti
sve sporije i sporije; - "ostajem bez energije, moram odmah da idem, dovienja," rekao
je na kraju, oteturao do vrata pa se jedva nekako spustio niz stepenice. Dr. Hopkins je
onda vidjeo neku plaviastu svjetlost ispred svoje kue i u prvom momentu pomislio je
kako se radi o farovima automobila koji je pripadao njegovom gostu, meutim, stranac je
nestao a da se nije uo zvuk motora auta, odnosno, doktor na kraju krajeva nije uspjeo
ni da vidi ikakav auto. Kada su se doktorova ena i djeca vratili kui, zatekli su ga kako
sav rasijan sjedi za stolom na kome je leao pitolj, dok su cijelo vrijeme svjetla u kui
treperila, palila se i gasila. Kada su kasnije izali napolje ispred kue, na mjestu gdje je
posjetioev auto trebao da bude parkiran pronali su par udnih otisaka ali to nisu bili
54
___________________________________________________________
tragovi guma automobila, niti su se nalazili na mjestu gdje bi tokovi auta normalno bili.
Sutradan su ti misteriozni tragovi ve bili nestali. Neko vrijeme nakon ove posjete u
doktorovoj kui su se dogaali kojekavi bizarni incidenti. Doktora Hopkinsa je ova posjeta
toliko potresla da je postupio upravo onako kako mu je stranac i naloio, tj. izbrisao je
sve trake sa materijalom kojeg je snimio za vrijeme svog istraivanja sluaja abdukcije i
prestao je sa svakom daljom istragom.
ini se da "MIB" imaju sposobnost materijalizacije u naoj ravni postojanja i da se tu radi
o vjetakim stvorenjima koja su poslana od strane "kontrolnog sistema," iz druge ravni
postojanja (4-te dimenzije), kako bi se zatakali odreeni sluajevi koji bi mogli navoditi
na pomisao ili dokazati postojanje tog kontrolnog sistema, kao i samu sutinu
manipulacije ljudskim biima. U svakom sluaju, ini se da u poslednje vrijeme, broj
ovakvih sluajeva je mnogo manji nego prije. Da li se kontrolni sistem trenutno
vie oslanja na elektronsku kontrolu uma ljudi ili su sada zadovoljnji sadanjim
stanjem svijesti ljudske populacije na zemlji u ovoj taki vremena-prostora, te im takve
intervencije nisu vie potrebne !?
55
___________________________________________________________
OTKRIVENA TAJNA TUTANKAMONOVE SMRTI !?

Grobnica kralja djeaka Tutankamona izazvala je pravu senzaciju od trenutka kada je
otkrivena davne 1922. Kao jedna od malobrojnih pogrebnih odaja koje su preivjele
vijekove skoro potpuno netaknute, ona je ujedno i najbogatija poto je prepuna zlata,
slonovae i izrezbarenog drveta, ukljuujui moda najuveniju svjetsku pogrebnu
masku. Meutim, bilo je neeg udnog u nainu na koji je Tutankamon sahranjen, do te
mjere da su mnogi arheolozi pomislili da nije umro prirodnom smru.
Tutankamon je imao jedva 18 godina kada je umro, to je premalo za faraone koji su
uivali najbolju ljekarsku zatitu i dobijali najbolju hranu u tada najcivilizovanojoj
kraljevini starog svijeta. Osim toga, njegova grobnica je bila u
takvom stanju, malih dimenzija, sa nedovrenim detaljima - da je
navodila na pomisao da je kralj-djeak preminuo neoekivanom ili
ak nasilnom smru. Posle brojnih pekulacija i nagaanja tokom
svih ovih decenija, danas se pojavila hipoteza koja potkrepljuje
miljenje svih onih koji su oduvijek tvrdili da je Tutankamon
ubijen. Posle vie od 3.300 godina nakon to je Tutankamon
sahranjen, Greg Kuper, bivi profajler FBI i naelnik policije
u Provu u dravi Juti, i Majk King, direktor kriminoloke jedinice
policijske stanice u Ogdenu, u Juti, pozabavili su se ovim
istorijskim sluajem na zahtev britanskog filmskog producenta
Antonija Gefena. Njih dvojica, u saradnji sa Gefenovom
londonskom kompanijom "Atlantic productions", prouila su itav
niz izvora, ukljuujui knjige, akademske radove, fotografije Tutankamonove grobnice,
rendgenske snimke same mumije i razgovore sa savremenim strunjacima - da bi
primijenili dostignua savremene sudske medicine na taj drevni sluaj. Dvojica njukala
smatraju da su pronali dokaz da je rije o ubistvu i pri tom vjeruju da znaju ko je ubica !
Istaknuti egiptolozi, meutim, kau da su sve to gluposti. Sluaj je podrobno razmotren
toliko puta u prolosti i nije donio nita konkretno. Ko god da je u pravu, u startu je bilo
savreno jasno da je britanski arheolog Hauard Karter prije 80 godina otkrio grobnicu
koja nije liila ni na jednu drugu. Bila je prije svega aljkavo sagraena i loe ureena.
Po veliini nije odgovarala ovjeku kraljevske krvi, po podu su se vidjeli tragovi boje koje
niko nije oprao, a brojni predmeti kojima se svijet toliko divi uzeti su izgleda iz
pogrebnog skladita, s tim to su sa njih izbrisana imena ljudi kojima su bili namenjeni i
urezano Tutankamonovo. Postupak balsamovanja je obavljen na brzinu, to se vidi po
tome to su na mumiju prosute itave kofe balsama. Da li je to dio rituala ili dokaz
prikrivanja ubistva ? Prvim pregledom nije otkriveno nita sumnjivo. Preko 40 godina
kasnije, meutim, istraiva sa Univerziteta u Liverpulu je dobio dozvolu da napravi
rendgenski snimak mumije i pri tom otkrio zanimljive detalje : u modanoj upljini je
lebdio djeli koice, a u dnu lobanje se vidjela tamna mrlja koja je mogla da predstavlja
krvni ugruak nastao udarcem tupog predmeta u glavu. Da bi bacili malo vie svjetla na
misteriju, Kuper i King su se dokopali tog snimka i odnijeli ga medicinskom strunjaku,
radiologu i neurologu. Oni su odmah otkrili nove pojedinosti - abnormalnosti u kostima
iznad Tutankamonove one jabuice govore o prelomu koji nastaje prilikom udara glave o
vrstu podlogu pri emu se mozak pomijera naprijed. tavie, prljenovi u djeakovom
vratu su bili spojeni, to je simptom miino-kotane deformacije poznate kao
Klipel-Fejlov sindrom. Ljudi s tim sindromom ne mogu da okreu glavu a da pri tom ne
okrenu cio torzo, zbog ega se teko kreu. Drevni kriminalac je iskoristio tu kraljevu
slabost i likvidirao ga. Isljednici su se zapitali, kao u svakom savremenom sluaju,
ko je za to imao sredstvo, priliku i motiv. Zato su detaljno prouili cjelokupnu egipatsku
imperiju iz tog vremena. Krug osumnjienih su suzili na etiri osobe : Maju,
Tutankamonovog glavnog rizniara; Horemheba, njegovog vrhovnog komandanta;
Akesenamen, njegovu enu; i Aja, njegovog premijera. Sistemom eliminacije, na osnovu
slika iz grobnice na kojima se vidi u kakvim je odnosima kralj-djeak bio sa svojim
56
___________________________________________________________
saradnicima i enom, na osnovu poklona koje su mu blinji ostavili, kao i po tome ko ga

je naslijedio, zakljuili su da je vinovnik bio premijer Aj. On je obavljao istu funkciju i za
vladavine Tutankamonovog oca, bio je de facto kralj poto je o svemu savetovao mladog
Tutankamona i tako zadobio njegovo povjerenje. (Tutankamon je postao faraon sa devet
godina.) I, to je najvanije, preuzeo je presto poslije deakove smrti. Veina egiptologa
ne vjeruje u pekulacije savremenih detektiva i smatra da njihovi dokazi nisu dovoljno
ubjedljivi. Meutim, koliko god da su dokazi protiv Aja vrsti ili slabi, oni sigurno nee
staviti taku na drevnu zagonetku. "Kriminalno ponaanje je kriminalno ponaanje", kae
Kuper. "Nije bitno da li se radnja deava danas ili prije 3.500 godina." To je samo jo
jedna potvrda gesla savremenih strunjaka za sudsku medicinu - zloin nikada ne
zastarijeva !
57
___________________________________________________________
ISTINITE PRIE
MISTERIJA DAVIDA LANGA
Dogodilo se to u jednom trenu, 23. Septembra, 1880. godine, sunanog poslijepodneva
na farmi Davida Langa, nekoliko kilometara od mjesta Galatin, drava Tenesi, SAD.
Sudbina je htjela da se ova misterija odigra u prijatnoj okolini. Langov dom je bila velika
kua od cigle i sastojala se od vie dijelova, sva obrasla lozicom. Ispred je bio veliki
panjak, koji je stoka uredno popasla a sada je posmeio od dugotrajne ljetne sue.
Toga poslijepodneva dvoje djece Langovih, osmogodinji George i jedanaestogodinja
Sarah, igrali su se igrakom koju im je otac tog jutra donio iz Neshwilla - drvenim
kolicima koja su vukli drveni konjii. Djeca su vukla
igraku po dvoritu a roditelji su ih gledali. Gospodin Lang
je poao prema ogradi pogledati svoje konje sa kojima se
je ponosio. Stao je uz ogradu i pogledao na svoj veliki
depni sat kada mu ena doviknu : "Vrati se brzo, Davide,
htjela bih da me odveze u grad prije nego se duani
zatvore". David mahnuvi rukom ree : "Evo me za par
minuta". Ali, nije se nikada vratio, jer je David Lang bio
samo trideset sekundi udaljen od sastanka sa sudbinom,
ma kakva da je ona bila ! Djeca su se prestala igrati jer su
ugledala laku dvokolicu kako se pribliava iz daljine.
Dolazio je sudac August Pack koji im je uvijek donosio
darove. Gospoa Lang je takoer vidjela dvokolicu, i David
isto tako, jer je mahnuo sucu i krenuo prema kui. David
Lang nije uinio vise od pet-est koraka, kada je nestao na
oigled svih prisutnih. Gospoa Lang je vrisnula. Djeca su ostala zabezeknuta. Svi su
instinktivno potrali prema mjestu gdje je Lang bio vien posljednji put prije par sekundi.
Sudac i njegov zet, koji je bio u dvokolici, potrae preko polja istog trena. Nije bilo ni
grma ni stabla ni rupe koji bi naruavali povrinu. Niti ikakvoga traga koji bi pokazivao
to se desilo sa Davidom Langom. David Lang je nestao pred oima supruge, dvoje djece
i dvoje ljudi u dvokolici.
Naknadna ispitivanja svjedoka pokazala su da su svi vidjeli iste stvari u isto vrijeme i na
istom mjestu. Mjesni geodet je pregledao teren i izjavio da nema nikakvih podzemnih
upljina ni rupa te da je sav teren vrlo vrst. Nikada nije bilo pogreba niti zadunica za
gospodina Langa. Njegova ena, koja je poivjela jo mnogo godina, ivjela je u nadi da
e se on, David Lang, jednom vratiti. Najzad je dozvolila sucu Packu da iznajmi cijelu
farmu osim panjaka ispred kue. Panjak je ostavila da bude nedirnut dok je ona iva.
Koliko je bio udan nestanak toliko je udno i ono to je primjetilo dvoje Langove djece
jedne tople veeri u Aprilu, 1881. g, sedam mjeseci poslije dogaaja. Djeca su zapazila
da se na onom mjestu gdje je otac bio zadnji put vien nalazi krug zakrljale ute trave
od nekih pet metara u promjeru. Jedne veeri dok su stajali pored tog kruga
jedanaestogodinja Sarah je zazvala oca i na njihovo iznenaenje uli su njegov glas koji
je zvao u pomo... ponovo i ponovo... sve slabije, dok nije utihnuo, zauvijek.
LJUDI IZ AMCA
Zbog nerijeenih problema u Vijetnamu, tisue ljudi je krenulo preko nemirnih mora u
potrazi za boljim. Koristili su amce i improvizirane splavove, a gutalo ih je nevrijeme,
nevjeto upravljanje i pirati. Njima nita nije ilo na ruku; od zla su plovili prema gorem.
"Ljude iz amca" su presretali pirati koji su oduzimali sve to su imali. Samo izuzetno
rijetko bi za sobom ostavljali svjedoke. Tisue ena silovano je i mueno prije nego to
su baene u more. Ukoliko su imale "sree", bile su, a na alost i djeca, prodavane u
svjetske kupleraje. Najgore od svega je injenica da su esto na moru "ljude iz amaca"
58
___________________________________________________________
sretali mnogi brodovi. Kapetani raznih nacija nisu se ni osvrtali na pla tih ljudi; svijesno
su ih ostavljali morskim razbojnicima. Godine 1986. grupa humanista iz Francuske i
Zapadne Njemacke odluila je neto pokuati uiniti. Zakupili su brod "Cap Anamoor 2",
koji je samo u Februaru i Martu te godine iz Kineskog mora spasio nekoliko stotina
izbjeglica prije nego to su do njih doli morski razbojnici.
Jednog jutra, krajem Marta, 1986. godine, osmatra sa broda "Cap Anamoor 2" primjetio
je veliki ali nespretno napravljen splav. Alarmirao je kormilara i brod je promijenio
pravac. Prili su malom brzinom splavu, spremni prihvatiti jadnike. Na palubi su se ve
sakupili spasioci, dva lijenika i gotovo kompletna posada na elu sa kapetanom
Linegeom. lan posade Vijetnamac Li Traon, dovikivao je maloj grupi da se, jedan po
jedan, ukrcavaju u sputenu koaru. Ulrih Dregher, novinar, snimao je cijeli dogaaj
kamerom. Doktor Herger je uzbueno komentirao izgled ljudi na splavu. Na splavi su bili
jedan starac sa dugom bijelom bradom, nalik na kineskog mandarina, dva mlaa
ovjeka, jedna mlaa ena i troje djece. Svi su bili oajno mravi i gotovo bez kapi krvi u
obrazima. Starac je izgleda preutno odobrio raspored i jedan od mlaih ljudi je podigao
enu i stavio je u mornarsku koaru. Ona je pruila ruke kao da eli uzeti jedno od djece
ili da se pozdravi, ali su mornari snano podigli koaru u vis. Jedan od njih je i kriknuo
kada je shvatio da na splavi vie nema nikoga.
Doktor Herger je uzbueno trljao oi a kormilar sa uasom shvatio da je toliko pio da mu
se svata privia. Li Traon je kasnije izjavio da ga je ena molila, na koji metar od
pramca broda, da je spasi. A, zatim, nestala je minut kasnije od ostalih na splavi, sa
izrazom na licu kao da ju je netko prevario. Kapetan nije elio tu pojavu
"dematerijalizacije" zapisati u dnevnik ali je kasnije priznao da se to stvarno dogodilo.
Uostalom, kamera Ulriha Dregera je sve lijepo zabiljeila, ukljuujuci tu i trenutak kada
su "ljudi sa amca" nestali !
ISPUNI UGOVOR S VRAGOM
Obitelj Brandhauser iz srednje Slovake je prokleta. To o njoj tvrdi nekoliko stanovnika
grada. Prie o povezanosti s vragom rairile su se po okolici brzinom munje. to je
zapravo u svemu istina ?
Prokletstvo obitelji Brandhauser poinje jo u 19. stoljeu. Tada je, navodno, jedan od
lanova obitelji potpisao ugovor s vragom. Nije ga ispunio, i zbog toga vrag ve vie
desetljea podsjea njegove potomke na dug, koji obitelj prema njemu ima !
Glasine o naoj povezanosti s vragom stare su godinama. O njima mi je pripovijedao ve
moj pokojni otac - kae (1996. god) danas 76-godinji Karlo Brandhauser. - "Mislim, da
to tada otac nije uzimao za ozbiljno i priao mi je to kao kuriozitet", objanjava dalje
Karlo i dodaje : "Ne, ne sjeam se da se u vrijeme mog djetinjstva u naoj obitelji
dogodilo neto, to bi potvrivalo ove oeve prie". Uprkos tome, Karlo Brandhauser,
najstariji lan obitelji u Oktobru, 1995. godine, na dan svog roendana - kao prvi od
zivuih potomaka dobio je poruku od vraga. Poruka je bila napisana crvenom tintom
(kasnije se utvrdilo da je to bila krv) i sadravala je na latinskom slijedee rijei : "Ispuni
svoj ugovor s vragom". Poruka u obliku papirnatog svitka, bila je stavljena u malu trubu,
slinu vrajem kopitu. Najprije sam pomislio kako se netko sa mnom grubo naalio, i
smatrao sam to malo neprimjerenim poklonom za ovjeka mojih godina, nastavlja priu
stari gospodin. - "Samo nisam znao tko i zato se ali na moj raun. Nitko iz obitelji si to
ne bi dozvolio". Na lo vic se zaboravilo. Kada je na dan svog roendana, dva tjedna
kasnije, dobila isti takav "poklon" njegova 55-godinja kerka Marija, a zatim istom
prigodom poetkom Decembra i njezina kerka, 36-godinja Ana, cijela stvar postala je
vie nego sumnjiva i vrlo ozbiljna. Nitko iz obitelji nije imao velikih neprijatelja, dapae,
obitelj Brandhauserovih bila je kod mnogih ljudi uvijek vrlo cijenjena. "Postepeno smo
eliminirali sve mogunosti da bi nas netko htio prestraiti." - kae Marija - "Nismo
pronali ni mogue zastraitelje, ni motiv, koji bi ih u tome mogao voditi. Tada smo
59
___________________________________________________________
poeli traiti uporinu toku u prolosti." Nakon mjesec dana uspjeli smo otkriti dnevnik
Kornela Brandhausera, mojeg pradjeda. Dnevnik je bio ut, a neke njegove stranice su
poispadale. Otkrili smo da su Kornela zanimale okultne, nadprirodne pojave. Na jednom
mjestu u dnevniku pronali smo zanimljiv dio : "Danas sam potpisao ugovor, koji e
odrediti sudbinu roda Brandhausera iduih desetljea. Nadam se da e to moji potomci,
a i svi daljnji njihovi potomci znati cijeniti." Ovaj dio otkriva da je Kornel Brandhauser
mogao s nekim tajanstvenim potpisati nekakav poseban ugovor, jer je inae bio vrlo
precizan u opisivanju svojih poslovnih poteza. Samo na ovom mjestu nema nikakvih
pojedinosti. Karlo Brandhauser tome dodaje : - "Kornel, moj djed, umro je kada je meni
bilo samo devet godina, tako da ga nisam imao prilike bolje upoznati. Ipak, jednom me
odveo u svoju sobu, pokazao mi horoskope, kristalnu kuglu za gatanje i ostale druge
okultne rekvizite. Za mene, tada djeaka, bile su sve to vrlo zanimljive stvari, ali nisam
tano znao emu slue. Nisam razumio ni neke djedove prie, koje mi je priao. Bile su
strane, ali zanimljive. Moj je otac uvijek govorio kako je moj djed udak. U takvom mi
je sijeanju i ostao." Ono to najvie zauuje jeste analiza. Njome je utvreno kako je
upotrijebljeni papir na svicima star oko 150 godina (!) a poruke su doista ispisane krvlju,
i sve tri su u najmanjoj crtici identine. Obitelj Brandhauser eka to e se dalje
dogaati.
SVEENICA SMRTI
Jedan Amerikanac neuredne vanjtine nije mogao izazvati nita drugo osim podozrenja
kada je doao na ugovoreni sastanak u Kairu 1910. godine sa egiptologom Daglasom
Moorayem. Sve, od odjee do izgleda stvaralo je odbojnost i nepovjerenje kod
prefinjenog Britanca, ali nedolini sugovornik je ponudio Moorayu otkrie od
neprocijenjivog znaaja - moda najvee u njegovoj karijeri.
Mooray nije odolio primamljivoj ponudi. Ispunio je ek na donosioca kod Engleske banke,
predao ga Amerikancu i odmah poduzeo korake da dragocjeni teret prvim brodom bude
poslat njegovoj kui u London. ek nije nikada unoven. Iste veeri Amerikanac je
pronaen mrtav. Tek tada Mooray od jednog kolege doznaje za pozadinu "dobrog posla".
Bila je to krinja u obliku mumije koja je pripadala vrhovnoj sveenici hrama posveenog
bogu Amon Ra. Pretpostavlja se da je ivjela u periodu oko 1600. g.p.n.e. u Tebi.
Na vanjskoj strani poklopca bio je ugraviran njen lik, minuciozan rad izveden u zlatu i
emajlu. Povrh svega, cijeli koveg je bio izuzetno dobro sauvan. Sveenica iz hrama
Amon Ra je zauzimala visoko mjesto u hijerarhiji kulta mrtvih, koji je nekad itorodnu
dolinu Nila pretvorio u predio smrti. Na zidovima njene grobnice stoji urezano prokletstvo
da e se ivot onog tko se drzne poremetiti vjeni mir grobnice izvrgnuti u nepregledni
niz nesrea i uasa. Prva tri dana Mooray je samo odmahivao rukom na to praznovjerje,
sve dok mu za vrijeme lova puka nije neobjanjivo eksplodirala u ruci. Poslije vietjedne
agonije ruka mu je amputirana do iznad lakta. Na povratku u Englesku umiru dva
Moorayeva prijatelja. Dijagnoza je glasila : "Uzrok smrti nepoznat". Dvoje egipatskih
sluga, koji su doli u dodir sa teretom prilikom transporta, zadesila je smrt na nepunu
godinu. Kad je Mooray stigao u London, koveg je ve bio tamo. Bacivi pogled na
izrezbaren lik sveenice na poklopcu, "inilo mu se da je oivio, sa pogledom koji ledi krv
u ilama". Sa ve donijetom odlukom da se oslobodi neprijatne kutije, Mooray objeruke
prihvati molbu jedne prijateljice da preuzme dalje uvanje kovega. Nije prolo ni
nekoliko tjedana, a umrla joj je majka, ljubavnik je napustio, a ona sama je poela naglo
slabiti od nepoznatog uzronika bolesti. Piui posljednju izjavu volje, njen advokat je
inzistirao da u testament ue odredba da prokleta krinja bude vraena Daglasu
Moorayu. Mooray, koji je sada bio sjena nekadanjeg ovjeka, nije zadrao kutiju ve ju
je na najsigurniji mogui nain isporuio dalje. Koveg je ukrcan na najsuvremeniji
putniki brod, koji je tog mjeseca prvi put trebao zaploviti na liniji iz Suothamptona
za New York. Ali, sarkofag u obliku mumije nikada nije stigao do New Yorka. Zajedno sa
ostalim teretom nalazio se je na "nepotopivom" "Titanicu", koji je 15. Aprila, 1912.
godine zaplovio prema katastrofi sa 1513 putnika. Radi potovanja prema mumiji,
mumija je smjetena na komandni most ! Ovo je prava istina o propasti broda "Titanic" !
60
___________________________________________________________
PRINCEZINA RUKA
Grof Louis Humond bio je nadaleko poznat kao okultist i psihoterapeut. I kao takav, esto
je od zahvalnih pacijenata bivao darivan nesvakidanjim poklonima. Ali, najneobiniji od
svih poklona donio je grofu i najvee nevolje. Za vrijeme posjete Luksoru 1890, izlijeio
je od malarije tamonjeg uglednog eika. Zauzvrat, eik je insistirao da grof primi na dar
mumificiranu desnu ruku davno umrle egipatske princeze. Humondovoj eni se od samog
poetka taj bizarni poklon nije svidio. A kada je ula cijelu legendu, njena odbojnost se
pretvorila u mjeavinu uasa i odvratnosti. Pria glasi da je u sedamnaestoj, posljednjoj
godini svoje vladavine, egipatski kralj Ahnaton - jeretiki Tutankamonov tast - doao u
sukob sa svojom keri oko nekih vjerskih pitanja. Osveta kraljeva bila je strana. Godine
1357. p.n.e. po nalogu kralja i oca, njegovi sveenici su djevojku najprije silovali,
a potom ubili. Odsjekavi njenu desnu ruku, potajno su je zakopali u Dolini kraljeva
odvojeno od tijela. Postupak dobiva smisao kada se uzmu u obzir tadanja vjerovanja da
osoba sahranjena necijelovitog tijela nije mogla dobiti pristup u rajske predjele.
Niti jedan kustos muzeja nije elio primiti jezivi eksponat. Nemajui kuda, Humond je
poklon smjestio u ispranjeni sef svoje londonske kue. Kada su Oktobra, 1922. godine,
Humond i njegova ena otvorili sef - sledili su se od uasa. Poklon se nije mogao
prepoznati. Mumificirana i usahla, 3200 godina stara, ruka je djelovala potpuno svijee !
Grofica je zahtijevala da se ruka neizostavno uniti i Humond, koji do tada nikada nije
osjetio strah od nepoznatog, prihvati prijedlog. Postavio je samo jedan uvjet : princezina
aka mora biti sahranjena na najprigodniji nain. Sve je bilo pripremljeno za sahranu u
noi 31. Oktobra, 1922. godine, na Dan mrtvih.
U pismu upuenom svom dugogodinjem prijatelju, arheologu lordu Karnarvonu,
Humond je do detalja opisao ceremoniju sahrane. aku je paljivo poloio u loite
kamina itajui naglas poglavlja iz egipatske "Knjige mrtvih". Iznenada, zavrne rijei je
popratio jak udar groma i kua je utonula u tamu. Ulazna vrata popustie pod naletom
snanog i iznenadnog vjetra. Od siline udara, Humond i njegova ena naoe se na podu
sa osjeajem neke neprirodne hladnoe koja je zavladala u kui. Kada su podigli pogled,
pred njima je stajala uspravna figura neke ene. Prema Humondovom kazivanju, "ona je
bila obuena u kraljevsku odoru starog Egipta, sa vijugavom zmijom oko glave, sa
znamenjem faraona". Umjesto desne ake, visio je okrvavljeni patrljak. Prikaza se na
trenutak nadvi nad plamenom u kaminu da bi narednog momenta iezla netragom.
Sa njom nestade i aka, da vie nikad ne bude viena. etiri dana kasnije Humond je iz
novina saznao da je ekspedicija lorda Karnarvona na pragu senzacionalnog otkria
grobnice Tutankamona i da e grobnica biti otvorena uprkos upozorenju uklesanom na
vanjskim zidovima. Iz bolnicke sobe, gdje se sa suprugom jo uvijek oporavljao od
pretrpljenog oka, Humond uputi starom prijatelju pismo molei ga da jo jednom
preispita svoju odluku o otvaranju grobnice. Napisao je : "Sada pouzdano znam da su
stari Egipani posjedovali znanje i mo koje na razum ne moe shvatiti. Za ime Boga,
preklinjem te, budi oprezan".
Meutim, iskuenje svjetske slave bilo je suvie veliko da bi lord Karnarvon uzeo za
ozbiljno pismo svog prijatelja. Nedugo, zatim, umro je od ujeda malarinog komarca.
Jedan za drugim umirali su i ostali clanovi ekspedicije potvrdjujui legendu poznatu kao
"Prokletstvo faraona".
TRAGOVI NA GROBU MUITELJA
Samo u 1692. godini, u Salemu, Masachusets, pod optubom da su se bavili crnom
magijom objeeno je 13 ljudi. Za pukovnika Bucksa iz Bucksporta u Mainu bila je stvar
prestia da i njegovo selo uzme uea u sveopem lovu na vjetice. Nije bilo sastanka
lokalnog vijea, a da pukovnik ne postavi to pitanje. Ustrajnost je dala rezultata. Prst
javne osude je pokazao na jednu staricu. Kroniari se ne mogu sloiti oko toga kako se je
uope zvala i koliko je imala godina. Prema jednoj zabiljeci, ime joj je bilo Comfort
61
___________________________________________________________
Ainsworth i bila je starija od 90 godina. Proces je poeo. Svjedoci su se redali jedan za

drugim izriui besprizorne osude. Na okrivljenu gotovo da nitko nije ni pogledao, a sve
oi su bile uprte u pukovnika Bucksa. Jedna je ena ispriala kako je ula staricu kako
neto nerazgovijetno mrmlja u bradu. Ali, kada joj je po dolasku u kuu potekla krv iz
uiju, bila je sigurna da su ini baene na nju. Jedan ovjek se, pak, zakleo da je na
vratima stariine kue vidio spodobu deset stopa visoku - oigledno da je to bio sam
avo ili barem netko od sljedbenika neastivog.
Porota nije dugo vijeala. Citirajui tekst "Zlo ne zasluuje da ivi", sudac je optuio
Comfort Ainsforth za bavljenje crnom magijom i osudio je na smrt. Presuda se trebala
izvriti slijedeeg dana ujutro. Tada je, prije nego to su uvari mogli bilo to poduzeti,
upirui svojim kvrgavim prstom na pukovnika, jasnim glasom povikala : "U cijelom svom
ivotu nikada nisam proklela nijedno ivo ljudsko bie ! Ali, vas, gospodine, i vae ulizice,
to me u smrt poslaste, mogu prokleti mirne due... A sada posluaj i zapamti ovo - kada
umre, a to e biti uskoro, obeavam ti da u ostaviti otisak svog stopala na tvom
nadgrobnom spomeniku. A taj biljeg, pukovnie Bucks, ostae za sva vremena da svijet
nikada ne zaboravi nepravdu uinjenu na ovaj dan".
Tri mjeseca poslije suenja pukovnik je umro. Nasljednicima je ostavio u amanet da mu
podignu nadgrobni spomenik od takvog kamena da ga nita ne bi moglo oskrnaviti.
U poetku je rad na spomeniku odmicao normalnim tokom sve dok jednog dana uzbueni
radnik nije obavijestio nasljednike da su se na mramoru pojavili tragovi stopala koji se ni
najmarljivijim trljanjem pijeskom nisu mogli ukloniti !? U potpunoj tajnosti unajmljen je
drugi kamenorezac. Obeavi da e sauvati tajnu, isklesao je spomenik u svemu isti kao
i prethodni. Stara ploa je zakopana, a nova postavljena na predvienom mjestu.
Nije prolo ni desetak dana kada nasljednici saznadoe od preplaenih ljudi da im varka
nije uspjela. Na ploi su se vidjele jasne konture stopala. Gunajui protiv neuvenog
vandalizma, objanjenje koje nikog nije uvjerilo - nasljednici nisu odustali, ve dadoe da
se napravi spomenik od jo plemenitijeg i skupljeg kamena. Dakako, i on je ponio biljeg
izreenog prokletstva. Obeshrabreni nasljednici nisu inili dalje pokuaje. Poslije tri
stoljea, biljeg je poput ive rane i dalje prisutan na grobu pukovnika Bucksa.
62
___________________________________________________________
ZNANJE PRIJE ZNANJA

I danas, mnoge ljude zauuje pria koja se desila 1927. godine, u praumi blizu Belize
(tada Britanski-Honduras). Britanski arheolog i avanturista Fredrick Mitchell-Hedges tada
je bio u potrazi za nestalim kulturama koje bi mogle biti povezane
sa mistinom Atlantidom. Njegova, usvojena, kerka je na svoj 17-i
roendan zapazila udan sjaj meu ruevinama arheolokog mjesta
koji su istraivali. Radnici su pourili da pronau uzrok tom sjaju.
Otklonili su zemlju i kamenje, i pronali lobanju izraenu od istog
kristala. Veliina je odgovarala lobanji ovjeka, vie od 5 kg teka i
savrene obrade. Pri vijesti o pronalasku lobanje odmah su doli
domorodci iz oblinjih mjesta, pali na koljena i molili se. Jedan stari
Maya je objasnio da je lobanja preko 100.000 godina stara, i da je
samo jedna od ukupno 13 lobanja koje su neprocjenjivo blago
njegovih predaka. One sadre informacije o nastanku ovjeka, odgovore na pitanja o
najveim tajnama i, ako se svih 13 lobanja spoje, poinju da priaju.
Mitchell-Hedges je izjavio da je neobian nalazak najmanje 3.600 godina star, i da je
obraen na nepoznat nain. On nema pojma na koji nain su ih Maya mogli napraviti.
Detaljnija pretraga lobanje, uinjena 1970. godine u laboratorijama Hewlett-Packard,
proizvoaa kompjutera, potvrdila je njegove navode :
Lobanja je izraena od istog kristala, i suprotno njenoj prirodnoj osovini. Pri takvoj
obradi bi trebala zapravo da se raspadne u hiljade dijelova. Vjerovatno je prvo grubo
obraena dijamantnim oruem, te kasnije sa smjesom vode i pijeska glatko polirana.
Procjenjeno radno vrijeme : preko 300 godina. "Ova prokleta stvar zapravo nebi
smjela postojati", izjavio je jedan od naunika.
ta to znai ? Dali su Maya bili u stanju izraditi predmete koje ni danas, sa modernom
tehnikom, nismo u stanju napraviti ? Dali su prijanje kulture bile mnogo dalje razvijene,
nego to to danas pretpostavljamo ? Ili ovdje utjecaj imaju neke nadnaravne sile ?
Moda ak dolaze sa drugih planeta, a doneene su od svemiraca ? Ovo zadnje tvrdi
Anna Mitchell-Hedges, adoptirana kerka Fredericka. Odgovori na ovakva pitanja nisu
jednostavna, jer naunici i arheolozi uvijek pronau predmete koje nije mogue smjestiti
u poznati tok istorije. Oni se istiu iz toga, i bivaju "Out of Place Artefacts" nazivani, na
naem jeziku prijevod bi otprilike glasio : umjetno stvoreni predmeti na udnim
mjestima. Tome pripadaju baterije iz doba prije naeg vremenskog raunanja, slike
sijalica iz starog Egipta, eljezni predmeti pronaeni u sedimentima pijeska iz kamenog
doba, pa i kompjuteri iz antike Grke. Dali su to sve krivotvorine ili moramo ranu istoriju
ovjeka potpuno novo shvatiti i pisati ?
Jedan od takvih predmeta je tzv. bagdadska baterija. 1936. godine, u Khujut Rabu'a
austrijski istrazivac Dr. Wilhelm Knig je iskopao jednu udnu glinenu, preko 2000 godina
staru, posudu. Unutar te posude se nalazio bakreni cilindar, koji
je omotavao eljeznu polugu. Omot je tako postavljen, da je bilo
mogue popuniti ga sa nekom tenou. U sredini te tenosti, od
bakra elektrino izolirana, nalazila bi se spomenuta eljezna
poluga. emu je sluila ta neobina sprava ? Naunici nisu mogli
nai odgovor i tada je Dr. Knig postavio svoju smjelu tezu : "Ta
glinena posuda mogla je da bude baterija." Prema toj tezi,
elektrina struja nije otkrivena 1798. godine od Luigi Galvania,
ve skoro 2000 godina ranije. I zaista, mnoge istraivake grupe
(meu njima i nauna grupa iz "Roemer und Pelizaeus" Muzeja u
Hildesheimu) uspjele su dokazati da je ta glinena posuda mogla
proizvoditi elektrinu struju. Naunici su identinu posudu sami napravili, te je ispunili sa
sokom od groza, izmeu bakrenog cilindra i eljezne poluge je bio napon od 0,5 Volt-a,
63
___________________________________________________________
ne mnogo, ali ipak. Sa malim naporom Partareni su znaci mogli da proizvode struju.
Ali, za ta ? Sijalice, telefoni, motori ili fliperi tada nisu postojali. Ili jesu !? "Ve su
starom Egiptu postojalo je elektrino osvijetljenje" , tvrde Peter Krass i Reinhard These,
autori knjige o sijalici iz Egipta. Glavna osnova njihove argumentacije je reljef iz
Dendere. Na tom reljefu, nastao oko 50 g.p.n.e., vidljiv je egipatski svetenik koji dri u
rukama ogromni predmet u obliku balona. U unutranjosti tog balona vidljiva je zmija
koja se kree prema nebu. Za Krassa i Habecka indicija je jasna : Taj reljef je tehniki
nacrt, balon je sijalica, a zmija je bakrena spirala u sijalici. Sa takvim elektrinim
osvijetljenjem, Egipani su osvijetljivali tamne hodnike piramida. S time bi bilo
objanjeno zato takvi hodnici nisu zaaeni po zidovima i plafonima.
Interesantna pretpostavka - ali ne i dokaziva. Bagdadska baterija proizvodi struju, ali
jako malo. Da bi i 1 Watt sijalicu upotrijebili, potrebno bi bilo 40 bagdadskih baterija
spojiti - sabrana tezina : 80 kg. "Za osvjetljenje svih hodnika jedne piramide, potrebno
bi bilo 116 miliona baterija, sa ukupnom teinom od 233.600 tona !", objanjava
fiziar i matematiar Frank Drneburg. Te dodaje : "Zato ni jedan primjerak baterije nije
pronaen ? Ni jedan !" Pored toga : Ni danas ne postoje tolike sijalice kao navodno
predstavljene na spomenutom reljefu. Iz dobrog razloga : Bile bi opasne po ivot. Snaga
implozije jednog staklenog predmeta koji nema vazduh u sebi, raste sa veliinom tog
predmeta - i veliina "sijalice" iz Dandere bi imala pritisak vazduha od 63 tone. Egiptolozi
imaju drugaije objanjenje za "sijalicu" iz Egipta : Egipatski reljefi uvijek imaju
simbolino znaenje : Stvarnost nikad nije predstavljena. Stilizacija ponekad ide tako
daleko da je iz malih isjeaka mogue rekonstruirati kompletna djela. U reljefu oni
prepoznavaju amac boga sunca, Ra, koji zavrava u cvijetu lotosa. (Drugi to shvataju
kao "kablove" u "drci" sijalice). U mitologiji Egipana sunce navee umire, da bi se
ujutro ponovo rodilo. Stoga je zmija kao simbol ponovnog raanja (i ona poslije mjenjaja
svoje koe se "ponovo raa". Na "alteru" ispod "sijalice" bog Heh prua svoje ruke
prema nebu i usmjerava Sunce prema nebu. Kontroverzni dio reljefa je predstava
"navoja sijaliine drke". Ni egiptolozi ne znaju kako tano da se odredi, odnosno tumai.
Mogao bi znaiti "horizont", i tada bi reljef predstavljao boga sunca, to u jutro Nove
Godine, putuje ka nebu.
Jedno je sigurno : Radnici koji su klesali taj reljef, svoj posao nisu radili pri elektrinom
osvjetljenju, ve pri sjaju baklji. Iz doline kraljeva pronaeni su detaljni zapisi o upotrebi
baklji, kome su dodijeljene, koliko komada i koliko ih je vraeno. A, ne zaaeni hodnici i
plafoni ? Izmiljeni su ! U stvarnosti su ti zidovi i plafoni toliko zaaeni, da je potrebno
bilo odreene hodnike rastaurirati. Ako baterija iz Bagdada nije sluila za osvjetljenje, a
je bila obloena zlatom - pozlaena. Tako je to moglo biti. Ipak, mnogo pitanja ostaje.
Da li su se baterije zaista za to upotrebljavane ? Da li su Partareni poznavali proizvodnju
zlatnog praha potrebnog za galvanizaciju ? I zato arheolozi pronalaze i sline "baterije",
u kojima se umjesto eljeznih poluga nalaze bakrene poluge u bakrenoj spirali ? Sa dva
ista metala nije mogue proizvesti struju. Da li te posude onda sluajno mogu biti
upotrijebljene za galvanizaciju, a zapravo slue drugoj svrsi ?
Nae pretke ne bi smjeli potcjenjivati. ta su stvarno mogli i ta su mogli pojedinci,
poslije par stoljea teko je znati. Vjerovatno su postojali genijalci i genijalni izumi o
kojima su nestali svi tragovi i koje nikad neemo saznati. Ako naunici danas pronau
takvu stvar, onda se nau pred novom zagonetkom.
Tu je i kompjuter iz Antikitere. Pronaen je u antikom brodu u moru, 1900. godine, na
dubini od 42, a veliine je kao karton za cipele. Arheolozi su katalogizirali pronaene
predmete : Vazne, posude vina, kipove, amfore, mramorne i bronane figure. Po svemu
sudei, bio je to trgovaki brod, potonuo u prvom stoljeu prije nove ere. ta su zaista
katagolizirali kao brvinu broda, to je otkriveno skoro dvije godine kasnije. Tada je taj
komad drveta, sada osuen, popucao i na svjetlo dana se pojavio udan metalni
predmet. Potrebno je bilo jo 70 godina da bi se taj predmet dovoljno prouio i shvatio.
Uinjeni su rentgenski snimci predmeta i ostataka u "drvetu", kao i provjereni detaljni
64
___________________________________________________________
arheoloski zapisi prvobitnog izgleda, te i stare fotografije. Otkrie je zaista bilo

zauujue : Astrolabijum ! "Maina" koja pokazuje vrijeme izlazka i zalaska sunca, te
kretanja 5 (tada poznatih) planeta, ukljuujui i faze mjeseca.
Skoro 30 zupanika pokretalo i pomjeralo je jedno drugo i tako
doaravalo faze mjeseca, izlazak i zalazak sunca itd. Svi zupanici
su bili napravljeni od bakra sa malom koliinom cinka. Zubi tih
zupanika imali su uglove od 60 stupnjeva. A sa strane imali su
"navojak" koji je pokreta svemu bio. Jednom navijen,
astrolobijum je pokretao oznake to su oznaavale poloaj planeta
u odreenim vremenskim periodama. Otkrie je senzacionalno.
Teko nam je shvatljivo da su stari Grci bili u stanju da naprave
jedan tako komplikovan sistem sa zupanicima. Sistem, koji
moemo usporediti sa sistemom zupanika dananjih satova na navijanje. A takvi satovi
su tek 1.400 godina kasnije po prvi puta napravljeni ! Pored toga, kompjuter iz Antikitere
ima i diferencijalnu getribu : zupanike, ije osovine na drugim zupanicima krue.
Tek 1828. je taj princip privaljen u birou za patente. Zato su stari Grci to poznavali
1900. godina ranije ? Da li je s time dokazano da su Grci
bili "napredniji" 2000. godina vie nego to se smatra ? Ili da
postavimo pitanje, koje je ve postavio Erich Von Dniken : "Od
kojeg astronautskog kuma je ta sprava i to znanje dobiveno ?"
Ovo drugo pitanje, postavljeno kao sugestija, moemo lako osporiti
: Zato bi vanzemaljci darovali znanje koje je ogranieno na samo
pet planeta, koje su Grci tada poznavali, a ne odmah svih
devet ? Plauzibilniji odgovor je, da tok razvoja nije uvijek tekao
ravnomjerno i uvijek prema gore. Postoji gore i dole kod znanja,
kao i znanje koje se u toku vremena izgubi te ponovo mora
"otkriti". Matematiar Hero iz Aleksandrije je ve u prvom stoljeu nae ere otkrio parnu
mainu i napravio dva funkcionirajua primjera. James Watt je to isto "otkrio" tek 1765.
godine. Takoe i beton je u starom Rimu bio poznat, Koloseum je sagraen uz koritenje
cementa. Ali tek 1849. je James Parker prijavio patent na "svoj" izum. ta su onda ljudi
prije 2000. godina stvarno poznavali ?
Poznavali su avione", tvrde neki istraivai i kao dokaze navode male zlatne figure iz
June Amerike. Te figure, samo 4 cm duine i datiraju od prije 1500. godina i potiu iz
Tolima kulture i bile su kao pokloni/posjed stavljane u grobove mrtvih. Nije mnogo
poznato o toj kulturi u podruju dananje Kolumbije, a jo manje je poznato o mjestima i
okolnostima pronalaska tih figurica. Veina se ipak, bez
dvoumljenja, moe odrediti kao nakit na glavi : pange i iglice za
kosu, ukrasi za noseve i ui, kao i razni privjesci. Izmeu toga
postoje i udne figure koje predstavljaju insekte, a prije slie
jednom spaceshuttleu nego ijednom insektu ! Dananji posmatra
teko se moe oduprijeti zamisli da pred sobom ima modele aviona.
Da bi tu teoriju provjerili, Dr. Algund Eenboom i oficir zrakoplovstva
Peter Belting su od stiropora i drveta napravili kopiju 16:1, te joj
dodali propelere i motor, i najzad se uputili na aerodrom sa
modelom-aviona. Senzacija Imitacije tih figurica su bile odline za
navigaciju u vazduhu. Da li je to dokaz da su pronaene figure
doista predstavljale avione ? Tesko je to rei. Naime, kopije od stiropora i drveta nisu
zaista kopije istog materijala. K tome; njih dvojica su dosta toga iz modernog znanja o
zrakoplovstvu "ugradili" u taj model : motor, propeler, "frgice" sa "pilotske kabine" su
uklonili, krilima dali aerodinamian izgled, te sve pukotine uklonili. S takvim izmjenama i
neka stolica bi mogla da leti.
I otkud da stare Inke poznaju avione ? Za proizvodnju vlastitih aviona potrebna je cijela
industrijska grana. Danas bi trebali nai milione dokaza za takvo to. Sjetimo se samo
prozvodnje eljeza, goriva, proizvodnje motora, aerodromi itd. Tada je vjerovatnije da su
avione koristili vanzemaljci, a da su ih Inke samo kopirali sa minijaturama. Ali, ni to nije
65
___________________________________________________________
dovoljno plauzibilno : Strani posjetioci bi prevalili bezvazduni prostor (svemir) da bi

doli do nae planete, a krila tada nemaju smisla. Pa i pretpostavka da su sa sobom
"vukli" avione istraivae s kojima bi istraivali nau Zemlju nije uvjerljiva. Tada su
morali ve znati kakvu atmosferu naa planeta ima, od ega se sastoji i koja je njena
gustina. Inae cijela konstrukcija aviona ne funkcionie. Da li su onda te figure samo
kopije insekata ? Ni to nije uvjerljivo. Insekti nemaju delta-krila, a krila kod insekata ili
ptica nisu na donjem dijelu trupa ve na gornjem. Takoe ni insekti, kao ni ptice nemaju
uspravan rep. Figure prije slie ribama to lete, ali ni one nemaju ogrlicu iza vrata.
Uvjerljiv odgovor ne postoji. "Ali to nije ni strano. Kada bi na sve imali odgovore, tada bi
imali samo radnike u hali to rasporeuju arheoloske pronalaske, a ne istraivae i
naunike. ak, kada i sama nauka ne bi stavljala pod upitnik ono to ve smatra
rijeenim, tada ne bi imali napredak. Ponekad je obavezno i pekulirati", tako govori
direktor gradskog muzeja u Linz-u.
Onda, pekulirajmo malo. ta je sa noem faraona ? 06. Novembra, 1922. godine
pronaeno je u grobnici faraona Tut-ench-Amun, njegovo blago : sarkofazi, maske,
figure egipatskih bogova, sanduci, zlatni nakiti itd. Ukupno vie od 5000 raznih
predmeta. Najmisteriozni nalaz je no faraona bez
hre. eljezo u to vrijeme je bilo vrijednije nego
zlato, pa i za faraona je to bila velika vrijednost.
Znaaj tog noa je itekako velik i po tome to je
faraonu bio zavezan s desne strane nogu, pa ak i u
grobu. Ali, kako je faraon doao u posjed tog noa ?
Da li je zaista taj no jedan "Out of Place Artefact" kako inae razni izvori na internetu
tvrde ? O njemu moemo skoro nevjerovatne navode proitati : Da je saliven od
nehralog eljeza, da nije bio naveden sa ostalim pronalascima, da je njegovu leguru
mogue ostvariti samo u vakuumskim uslovima. A tadanji Egipani nisu poznavali ni
salijevanje eljeza, a kamoli vakuumske uslove pri dobivanju takve legure. Manfred
Sachse, predsjednik istraivakog instituta za rudna dobra, intezivno se bavio sa
tim pronalaskom noa. No, od kojeg materijala je taj no napravljen ni on nezna.
"To niko nezna", kae Manfred. I dodaje : "Dr. Lukas, koji je te nalaze tada zapisivao,
nije analizirao sastojke eljeza kod tog noa. Niti je to do danas uinjeno. Egipatski Muzej
u Kairu odbija dati no za analiziranje van svoje zemlje, a potrebnih aparata za njegovu
analizu nema u Egiptu. Premjetaj svega potrebnog je jako skup, te nismo nali
institucije koje bi finansirale takvu analizu. Znai, svi navodi o sastojcima i nainu
salijevanja tog noa su jednostavno izmiljeni. Dok na drugoj strani u grobnici faraona su
vladali odlini uslovi za ouvanje od vlage. Svi pronaeni predmeti su u odlinom stanju."
A otkud onda faraonu eljezni no ? Kako je doao u njegov posjed ? Kupljen je u
inostranstvu : Hetiti, susjedi Egipana, poznavali su tada ve salijevanje eljeza. Druga
mogunost : eljezo je moglo biti dobiveno i od jednog meteorita. I zaista, zeljezo je
tada nosilo naziv "crni bakar s neba". I kada se nae takav meteorit, potrebno ga je
samo obraditi u eljeni oblik. S izvjesnim pravom bi znai mogli tvrdi da je no
vanzemaljskog porijekla ! I kao takav, bi tada mogao imati (to nije dokazano) kristalnu
strukturu koju je mogue imati/dobiti samo u vakuumskim uslovima. No, koliko je obian
ili neobian taj no, to moemo tek znati kada se dotini nauno provjeri. Svi navodi do
tada ostaju - pekulacija.
66
___________________________________________________________
MISTERIJA TORINSKOG PLATNA

DA LI JE ISUS UMRO NA KRIU !?
U dobi od trinaest godina Isus je starim "Putem svile" otiao u Indiju i tamo prouavao
ivi budizam ija je naela i sam usvojio i postao duhovni uitelj. Nakon ponovnog
dolaska u Palestinu, raspee je oznailo kraj Isusovog poslanstva kao mesije, to,
meutim, nije izazvalo njegovu smrt. Naime, egzaktna analiza "plata iz Torina" dovela je
do naunog dokaza da je Isus preivio raspee. Dalja istraivanja su pokazala da je
nakon "uskrsnua" Isus prvo ivio na Bliskom istoku, a kasnije se vratio u Indiju gdje je
na kraju umro u dubokoj starosti. Njegova grobnica se i sada nalazi u Srinagaru u
Kamiru.
Ovo su samo neke od brojnih smjelih tvrdnji autora nevjerovatne knjige "Isus je ivio
u Indiji", njegov nepoznat ivot prije i nakon raspea, koja je nakon svog prvog
objavljivanja (1983. godine) u SR Njemakoj tampana u deset izdanja, a uzgred reeno,
prevedena je na dvanaest jezika. Kroz objanjenje (u predgovoru ove knjige) kako se
uope rodila ideja o njenom nastanku, njemaki teolog Holger Kersten tvrdi da je pukom
igrom sluaja 1973. godine uo teoriju da je Isus, navodno, ivio u Indiji. Kako sam
priznaje, u poetku je bio veoma skeptian, pomalo nesiguran u vlastitom vienju te
materije, ali i sa vrstom odlukom da sam krene stopama Isusovog stvarnog ivota.
OBILJE ZAPANJUJUIH INFORMACIJA
Holgen Kersten je putovao u sva mjesta od povijesne vanosti, bio je u Izraelu,
Srednjem Istoku, Afganistanu, a kada je tokom istraivanja stigao u Indiju, upoznao je
ljude koji su se najozbiljnije bavili temom "Isusa u Indiji". Od njih je dobio oblje
informacija i dokaza za svoj uzbudljivi izvjetaj, uz puno
ohrabrenja i dragocjene podrke. Knjiga "Isus je ivio u Indiji"
nije pisana visoko akademskim stilom, te je i iz tog razloga
veoma privlana "obinom itaocu". Pored navoenja brojnih
iskaza koji se mnogima mogu uiniti smjelim (a neki ak i
nevjerovatnim), ona je istovremeno otvorila iroko podruje
istraivanja u mnogim srodnim disciplinama koje je preveliko
samo za jednu osobu... Ipak, da nije rije o izazivanju
pukog senzacionalizma mnotvom "neprovjerenih dokaza"
koji zasigurno nikog nisu ostavili ravnodunim, najbolje
potvruju rijei autora, Holgera Kerstena : "Nije moj cilj, a ni
moja namjera, da potkopam kranske nazore ili pustim itaoca
ispred gomile krhotina uzdrmane vjere. Od vitalne vanosti je
naprosto ponovo pronai put ka izvorima, ka vjenoj i glavnoj
istini Kristove poruke koje je bilo skoro dovedena do
neprepoznatljivosti profanim ambicijama manje vie svjetovnih
institucija koje su sebi prisvajale religijski autoritet. Zbog toga ova knjiga nije najava
jednog vjerovanja, ona je samo pokuaj otkrivanja puta u novoj budunosti, vrsto
utemeljenog na pravim spiritualnim i vjerskim izvorima iz prolosti." Ovu konstataciju
autor potkrepljuje Goeteovim citatom : "Ne umiljaj da priam nevjerovatne prie. Ustani
i dokai suprotno ! itava crkvena istorija je haos zbog zablude i moi."
SENZACIONALNO OTKRIE
Iako se Kerstenova knjiga kroz istraivanje "Nepoznatog ivota Isusa" bavi brojnim
zanimljivim temama koje su "obraene" u poglavljima "Budistika misao u Isusovom
uenju", "Isusova tajna", "Reinkarnacija u Novom zavjetu", najveu panju italaca
svakako, privlai poglavlje koje se odnosi na platneni pokrov u koji je (navodno) Isus bio
umotan nakon raspea. Naime, kroz navedene brojene detalje o tome ta je ustvari
67
___________________________________________________________
pokazala nauna analiza Torinskog pokrova, holger Kersten dolazi do senzacionalnog

otkria - "Isus nije umro na kriu !", to potkrepljuje sa dosta ubjedljivih dokaza.
Ali da krenemo redom, od biblijskih izvora koji upuuju na postojanje platnenog potkrova
iz Isusovog groba... "Kada ve nastane vee, kako bijae Priprava dan uoi subote, doe
Josip iz Arimateje, istaknuti vijenik, koji je takoer oekivao Kraljevstvo Boije, te
odvano ue k Pilatu i zatrai tijelo Isusovo. Pilat se audi da je ve tada umro te dozva
stotnika, pa da upita je li davno umro. Kada primi obavijest od stotnika, doe Josipu
mrtvo tijelo. On kupi platno i poloi u grob koji bijae izdubljen u peini, pa na vrata
groba navali kamen. Marija iz Magdale i Marija, Josipova majka, pomno su gledale gdje
ga poloie." (Marko 15, 42-47)
Matej, Luka i Ivan potvruju zahtjev za preuzimanjem Kristovog tijela od Pilata. Matej i
Luka spominju platneni pokrov za Isusovo tijelo. Od Mateja saznajemo da je platno bilo
esto, a od Ivana da su to bili platneni ovoji. I Luka i Ivan izvjetavaju da je grobnica bila
nova i da je do tada bila prazna. Matej dodaje da je pripadala Josipu. Luka opisuje da je
bila isklesana u stijeni, a Matej kae da je Josip navalio veliki kamen na ulaz.
Prema njemakom teologu Holgeru Kerstenu, platno koje se spominje u biblijskim
svjedoenjima zaista je do danas sauvano u Torinu i autentian je dokument koji za
potomstvo udesno odraava jedan od najvanijih trenutaka u povijesti ljudske
civilizacije i to na fotografski nain.
TORINSKO PLATNO
uveni Torinski pokrov je dug 4.36m, a irok 1.10m i sa zauujuom jasnoom
pokazuje otisak mukog tijela. Jedna polovica pokrova pokazuje lea, a budui da je
pokrov svojom sredinom obavijao glavu, druga strana pokazuje prednju stranu nedavno
raspetog ovjeka. U otisku se lako mogu raspoznati glava, lice, prsa, ruke i noge ovjeka.
Boja otisaka je uglavnom u tonu sepije, iako je na nekim mjestima siva. Mogu se takoer
jasno vidjeti tragovi krvi koji izgledaju blijedo grimizni.
Rekonstrukcija poloaja Isusa na kriu prema tragovima krvi na Torinskom
pokrovu.
Prvi prvom pogledu na itav pokrov, oko privlae dvije tamne

uspravne pruge koje se ire prema dvjema irokim mrljama u
obliku romba. To su tragovi paljenja koji su zakrpani neto
svjetlijim avom. Njihov poseban oblik nastao je kao rezultat
savijanja pokrova u 48 slojeva i uvanja u srebrenoj kutiji nakon
to je bio gotovo izgubljen u poaru u kapelici u Chamberyju
(Francuska, 1532. godine). Kada se srebrna kutija poela topiti
od vreline vatre, vruina i topljeno srebro ostavili su mrlje
geometrijskog oblika, eene u sloeni materijal. Pokrov je od
platna, niti su tkanjem koso isprepletene tvorei uzorak riblje
kosti. U Isusovo doba to je bio rijedak oblik tkalakog umijea koji
je zahtijevao mnogo vjetine i vjerovatno bio veoma skup... Nakon poglavlja knjige o
istorijskim podacima koja upuuju na mjesta i vrijeme u kojem je pokrov vien, Kersten
konstatuje da je 1578. godine, konano, doneen u Torino gdje mu je bilo sueno da
ostane u posjedu savojske kue. Na pedesetu godinjicu italijanske nacije (1898) pokrov
je prikazan publici i tada je fotograf Seconde Pia napravio snimke pokrova, prvi put u
povijesti. Fotografski negativ koji je snimio Pia, bio je polazna taka za pokretanje burne
rasprave o autentinosti platna, koja traje sve do dananjeg dana.
Talijanski kralj Umberto II od Savoje (u to vrijeme zakonski vlasnik pokrova), 1973.
godine je, odgovarajui na sve uestalije zahtjeve strunjaka, dozvolio trodnevno
sistematsko istraivanje i testiranje pokrova, nakon ega je torinsko platno prikazano
"uivo" u jednoj televizijskoj emisiji koju je gledalo preko milion gledalaca. U to vrijeme
posebnu panju javnosti privlaile su izjave njemakog sindonologa (strunjaka za
68
___________________________________________________________
pokrov) Hansa Nabera koji je glasno iznosio tvrdnje da le nebi mogao krvariti na nain
na koji je tijelo u Torinskom pokrovu oigledno krvarilo. Prema njegovim, esto
osporavanim izjavama, krv je tekla i nakon skidanja sa kria, to ukazuje na injenicu
(pod uslovom da se dokae da je pokrov autentian) da je Isus preivio raspee !?
AUTENTINOST KRVNIH MRLJA
Na pitanje autentinosti krvnih mrlja na pokrovu, prvi istraivaki pothvati nisu mogli dati
zadovoljavajui odgovor sve dok 1978. godine (nakon ponovnog prikazivanja javnosti
najvrednije kranske relikvije s najautentinijim likom Isusa), u sobi Palazzo Reale kraj
katedrale, platno nije podvrgnuto ispitivanjima dva tima vrhunskih strunjaka. Jedna
grupa je bila preteno europska, dok se druga grupa sastojala od 25 amerikih
strunjaka iz podruja fotografije, spektroskopije, radiografije, kompjuterske tehnologije,
organske hemije i fizike, opremljenih nizom izuzetno kompliciranih instrumenata od kojih
su neki bili specijalno konstruisani za analizu pokrova.
Prema pisanju Holgena Kerstena, pokrov je najprije bio podijeljen u mreu od 60 dijelova
da bi se mogle izvriti spektralne i fotometrijske pretrage (svaki dio je paljivo
fotografisan, uz koritenje razliitih filtera). U fotografskim laboratorijama NASA-e su
tonalne vrijednosti fotografije bile digitalizirane (tj pretvorene u jezik kompjutera) to je
omoguavalo veu jasnou slike, tako da su se fini detalji, nevidljivi za ljudsko oko, mogli
otkriti. Ta metoda je ak omoguila da se iz otiska rekonstruie trodimenzionalni reljef
tijela u prirodnoj veliini.
Na osnovu reljefa bilo je mogue odrediti pravu veliinu i teinu tijela : Isus je bio visok
1,80m, a teak 79kg ! Zatim, istraivai su zakljuili da postoji izravan odnos izmeu
slike na pokrovu i udaljenosti izmeu pokrova i tijela, te da je otisak vjerovatno morao
nastati zbog dodira s tijelom. Pokus radiofluorescentnom spektralnom analizom je
napokon dokazao autentinost krvnih mrlja. Tragovi su pokazali znatno veu koliinu
elemenata eljeza, karakteristinog sastavnog dijela krvi, a nato zagastija obojenost
tragova krvi je nastala zbog jae hemijske reakcije. Naime, Kersten to povezuje s
upotrebom veih koliina aloje (tokom pripremanja grobnice za Isusa) to se spominje u
evanelju po Ivanu : "Na to Josip doe i uzme njegovo tijelo. Doe i Nikodem. To je onaj
koji je prije Isusu doao po noi. On donese smjesu od oko sto litara smirne i aloje. Tada
uzee Isusovo tijelo te ga prema idovskom obiaju sahranjivanja obavie platom s
pomastima..." (Ivan 19, 38-40)
A sada slijedi ono glavno... Ono to njemakog teologa navodi na zakljuak da je Isus
preivio raspee jesu oni dijelovi analize pokrova koji ukazuju na ranije tragove krvi koja
se javila nakon raspea na kriu i tragove "nove " krvi koji su se javili poslije skidanja sa
kria i nakon umotavanja tijela u platno. Takvi tragovi su registrirani na mjestima gdje su
se nalazile rane od klinova na rukama i nogama. I jo neto, prema Kerstenovim
tvrdnjama, na autentinost pokrova ukazuju i tragovi krvi koji upuuju na zakljuak da
su na rukama klinovi zabijeni ispod zglobova, a ne kroz dlanove, kako to prikazuju
nebrojene ikone i djela brojnih slikara irom svijeta.
Crte prikazuje poloaj u kojem je Isus leao ispod platna.
"Ako pretpostavimo da su Josip iz Arimateje i Nikodem bili tajni svjetovni lanovi reda
Esena, tada postaje loginim da su mogli lijeiti Isusove rane i pomagati u procesu
ozdravljenja. Kao iskusni iscjelitelji Eseni su poznavali egzotine lijekove i izvanredne
69
___________________________________________________________
metode lijeenja... Isus je, naravno, prilino oslabio zbog muenja koje je morao
pretrpjeti. Ipak, gubitak krvi je bio relativno malen : svi su znakovi na pokrovu ukazivali
na gubitak krvi manji od jedne litre. Hirurki eksperimenti s leevima su pokazali da,
pribijanje na kri ne oteuje ni vee krvne ile, a ni kosti. avao se zabijao izmeu osam
koica zgloba, tako da ih je malo razdvajao. Stopala su se pribijala u drugom
metatarzalnom prostoru, uzrokujui samo rane mekih tkiva. Nakon to bi se vee rane
zaile, ozlijeeni je trebao potpuni mir, a to se moglo postii opojnim napitkom", u svojoj
knjizi konstatuje Holgen Kersten.
O IVOTU NAKON RASPEA
Prve godine nakon preivljenog raspea Isusu je, prema Kerstenovim tvrdnjama, utoite
i zatitu pruila zajednica Esena (jedva 300km sjeverno od Jeruzalema) koja je brojala
oko 900 lanova. Za ovu tvrdnju on nalazi uporite u rijeima Sossianusa Hierodesa,
jednog od najviih rimskih asnika (kojeg su smatrali jednim od najgorih progonitelja
rano-krianskih zajednica), u ijem je djelu nazvanom "Kranima" ostalo zapisano :
"Nakon bijega (!) od idova, Krist je sakupio devet stotina ljudi odanih razbojstvu."
Sasvim je mogue da je tadanja esenska zajednica u Damasku brojala 900 lanova.
Takoer, oko 5km izvan Damaska postoji mjesto koje se i danas zove Mayuam-i-isa, to
u prijevodu znai "mjesto gdje je ivio Isus." Perzijski istoriar Mir Kawand je naveo vie
izvora kojima se potvruje da je Isus nakon raspea ivio i pouavao. Broj sljedbenika
"Novog uenja" je oigledno neprestano rastao i to najvie zbog Isusovog linog
zalaganja. Prema Kerstenovim tvrdnjama, susret Isusa i Pavla dogodio se u Damasku
dvije godine nakon raspea, a glasine da je Isus u Damasku proirile su se i dalje, tako
da je za Nazarenca postalo suvie opasno produenje boravka u sirijskom dijelu rimskog
carstva...
Holgen Kersten potom navodi da je tokom svog istraivanja naiao na najmanje
21 istorijski dokument koji svjedoi o Isusovom boravku u Kamiru. Jedan od njih je i
pria o "Barlaamu i Josafatu", koja je tokom Srednjeg vijeka bila jedno od najznaajnijih
djela svjetske knjievnosti poznato svakoj obrazovanoj osobi irom Europe i na bliskom
Istoku. Bilo je mnotvo razliitih prevoda i verzija prie, premda se izvorno djelo
pripisivalo Ivanu Damaskenosu, istaknutom arapskom kraninu koji je ivio oko 700
godine n.e. u Jerualemu. U arapskoj verziji ove prie pod nazivom "Knjiga o Balauharu i
Budasafu" koja je objavljena u Bombaju, isprian je prikaz smrti islamskog proroka Yuz
Asafa (Budasafa) za koga se pretpostavlja da je bio istovjetan s Isusom...
Hadrad Fatimah A-Zahra, roak Muhammedov, prenio je izjavu proroka da je Isus doivio
odmaklu dob od 120 godina ! Kersten konstatuje da ne postoje arheoloki dokazi koji
potvruju ovu tvrdnju iako se zna da su u to vrijeme brojni tibetanski sveci dostizali dob
od 130 ili ak 150 godina...
70
___________________________________________________________
ZNAKOVI U ITU
Niti jedna tema tokom posljednje decenije nije toliko okupirala (i istovremeno zbunjivala)
svjetsku javnost i medije kao pojava misterioznih krugova-piktograma, u itnim poljima
u oblasti june Engleske (a potom i u mnogim drugim krajevima svijeta).
Ovaj fenomen je u svjetskoj javnosti poznat jo od polovine sedamdesetih godina prolog
stoljea, a kada je jedan britanski sportski pilot tokom leta, u itnim poljima ugledao
krugove neobine ljepote i simetrije, tada je po prvi put javljeno o postojanju
tajanstvenih krugova (koji su kasnije nazvani piktogramima) ije su neobine forme
nastajale na neobjanjiv nain... Naime, gotovo u pravilu trava ili itarica (u poljima) bi
bila polegnuta na zemlju (u lijevo ili desno) u rotirajuoj
galaktikoj krunoj formi, bez da je i jedna vlat trave ili
stabljika itarice prelomljena ili otrgnuta, na mjestu na
kojem je tajanstveni piktogram nastao. Ono to je tokom
brojnih, vrlo detaljnih istraivanja nepobitno utvreno
jeste to da su biljke (najee stabljike penice) doivjele
snaan spoljanji pritisak (ne fiziki), te da u stabljici
nastaju jo nedovoljno rastumaeni bioloki procesi
kakvih nema u okolnim bljkama koje se nalaze izvan
piktograma. Naime, stie se utisak da su biljke unutar
"misterioznog znaka" bile izloene djelovanju neeg to je najblie nainu rada tj. efektu
dananjih mikrovalnih penica... Osim toga u unutranjosti formacija se javlja izrazito
pojaano magnetno polje te kompas uneen u prostor piktograma jednostavno "poludi",
dok sve tehnike stvari (radio-aparati, kamere, kasetofoni...) uglavnom prestaju da
funkcioniraju. Fenomen sam po sebi nije tako nov, jer je pojavljivanje misterioznih
krugova u itnim poljima zabijeeno u Engleskim analima iz daleke 1600. godine, zatim
1920. i 1940. godine. Tanije, po miljenju brojnih istraivaa, prvo svjedoanstvo o
ovom fenomenu je zabiljeeno na jednom letku iz 1678. godine, pod nazivom "The
Moving Devil" (Pokretni avo), a radilo se o jednom seljaku koji je vidjevi svoje itno
polje nou osvjetljenim "nekom vatrom", sutradan ustanovio da mu je "avo tj. Lucifer
pokosio penicu u savrenim krugovima." Ovaj se dogaaj oigledno desio ranije, a
"gravura" nosi datum, 22. August, 1678. godine. Inae, u ovom periodu, misteriozni
krugovi su se najee pojavljivali na podrujima Australije i Engleske. U poetku su to
bili jednostavni primjerci, zatim grupe od 4-5 krugova simetrino poredanih ili otro
ogranienih. Meutim, tokom posljednje decenije (tanije od 1990. godine) kao da je
dolo do "kvantnog skoka" ovih misterioznih pojava u itu... Naime, iznenada se umjesto
jednostavnih krunica, poinju pojavljivati nevjerovatno "komplicirane mustre" koje su
nazvane piktogrami ili agroglifi, ali ovaj put ne samo u pokrajnama Wiltshiru i
Hampshiru, nego u cijeloj Engleskoj i mnogim drugim zemljama svijeta (Njemaka,
Francuska, Rusija, SAD, Brazil, Austrailja itd).
UNIVERZALNA SIMBOLIKA
Jedan od pionira danas voenih istraivanja ovog fenomena je Colin Andrews, inae
glavni inenjer Britanskog udruenja elektrinih centrala - "Test Valley Borought Council".
Jedan dio njegove izjave vezan za fenomen misterioznih znakova u itu glasi ovako :
"Moram da kaem da taj fenomen pratim ve 15 godina, prouavam podatke koje
sakuplja tim inenjera kao to sam ja. Plodove tog istraivanja predao sam britanskoj
vladi koja je pokazala veliko interesovanje. Ja lino mislim da imam posla sa
inteligentnim fenomenom, s nekim ko zna ta radi i ko slijedi neki sloeniji program.
to je vie krugova, to imamo vie naunih informacija. U piktogramima se nalaze
detalji univerzalne simbolike, kao da fenomen reaguje na nae znanje. Osim toga,
prouavanjem geometrijskih oblika u piktogramima otkrivamo, doista, precizne
matematike relacije, brojke i podatke." Ovo svjedoenje pokazuje koliko su misteriozni
znakovi u itu komplikovani, da zadiru u veoma sloena podruja : od "klasine" i
71
___________________________________________________________
takozvane svete geometrije do fraktalne geometrije i teorije haosa... Takoer, neke od

njih je nemogue kreirati bez pomoi kompjutera, kao "Mandelbort-diagram" koji je
otkriven (13. Augusta, 1991. godine) u polju blizu Kembrida, a dugaak je 56 metara.
Ako ih posmatramo izbliza, primijetit emo da su krugovi i piktogrami napravljeni sa
hirurkom preciznou, njihovi rubovi kao da su povueni estarom, isti su i izuzetno
jasni i otri. Prenici krugova se kreu od 50 centimetara do 45 metara, a velike
formacije dostiu i do 180 metara (duine) i pokrivaju povrinu 10.000 kvadratnih
metara.
SVIJETLEE LOPTE
Inae, istraivai piktograma raspolau i nizom provjerenih (vjerodostojnih) video
snimaka na kojima je lako primijetiti svijetlee lopte (kugle) koje se sa izuzetnom
lakoom i jednostavnou kreu iznad itnog polja, dok u isto vrijeme ispod njih (u roku
od par sekundi), nastaju najkoplikovaniji piktogrami. Predjeli june Engleske zasigurno
spadaju u najljepe i najtajanstvenije regione nae planete koji nikog ne ostavljaju
ravnodunim (to su arobni predjeli, kraljevstvo mitova i legendi, tajanstvenih i u
priama opjevanih breuljaka, izvora i usamljenih stabala). Tu je stolovao kraj Arthur, tu
je njegova druina tragala za svetim Gralom, tu je ivio Merlin, arhetim svih magova.
Stonehange Avaburi - Glastonburi, ine najtajanstveniji trokut u ovom dijelu svijeta, a
u samom njegovom centru se nalazi Warminister, koji je do pojave tajanstvenih
piktograma bio nepoznat i uspavan gradi. U pomenutom trouglu, poev od daleke 1964.
godine, neobjanjive "pojave" su bile sve uestalije. Gotovo svakodnevno na nebu su se
mogla vidjeti "bljetava, raznobojna svjetla" koja su izvodila nevjerovatne manevre. Ljudi
su masovno javljali o mistinim iskustvima i spiritualnim vizijama, da bi sve to, na kraju,
rezultiralo prvim mistinim "crteima" u itnim poljima (u blizini navedenih mjesta i
svetita). Zasigurno, taj nevjerovatni talas NLO vienja iz Warministera predstavlja
uvod-uvertiru u neto to e bez daha ostaviti svakog, sluajnog ili namjernog posjetioca,
laika ili strunjaka. Jedan od istraivaa ovog fenomena, George Wingfield (inae
zaposlen u IBM-u), u noi Augusta, 1987. godine, namjeravao je da izbliza pogleda jedan
piktogram koji se pojavio u blizini Warministera. Zajedno sa svojom suprugom bio je
fasciniran "bliskim susretom" sa loptastom svijetleom formom koja je odjednom izronila
iz centra kruga. Prisjeajui se ovog dogaaja Wingfield kae : "Iznenada se, niotkuda,
pojavila plavkasta loptasta forma, koja se rotirajui i pulsirajui sa zemlje usmjerila ka
nama... Zasigurno, piktogrami su proizvod jedne vie inteligencije iju prirodu jo tek
imamo istraiti, naravno, koliko je mogue !"
SNIMLJENI UDNI TONOVI
Do jedne od spektakularnih manifestacija neobjanjivih fenomena dolo je pri dnevnom
svjetlu (Jun, 1989. godine), u jednom 35-metarskom "misterioznom krugu", koji se
pojavio u blizini Beckhomptona (podruje Aveburija). Naime, jedan od istraivaa,
Part Delegado, zajedno sa snimateljem BBC-jeve ekipe stao je u centar kruga da bi
odgovarao na novinarska pitanja. Delgado je drao mikrofon u ruci, i tada, prema
njegovom svjedoenju, odjednom se neto desilo... "Odjednom sam se naao unutar
snanog, kompaktnog, u sebe zatvorenog energetskog polja. Ta energija je bila neto to
sam, imao sam osjeaj, mogao opipati prstima neto kao tanka plastina folija. Imala
je opipljiv rub unutar kojeg se nalazila koncentracija, sredite te energije iz kojeg je
dolazio onaj isti udni ton, um, koji smo hvatali i snimali na nae vrpce. Bilo je to
neto... neto zaista ivo i inteligentno, iako je za nae tjelesne oi bilo nevidljivo i
neprepoznatljivo."
Tonski inenjer pomenute snimateljske ekipe, u isto vrijeme je postao jako uzbuen, jer
je u slualicama koje je drao na uima, zauo isti zvuk, prema njegovim rijeima "neto
kao pucketanje i cvranje." Neposredno nakon toga desilo se da je u potpunosti zakazala
BBC-jeva kamera. Zvuk koji je snimljen na vrpcu, poslije je detaljno analiziran u
laboratoriju za propulziju NASA-e i identificiran je kao "neprirodni, umjetni zvuk od
72
___________________________________________________________
5.0-5.2 Khz, koji je neko, ili neto proizvodilo." U ljeto 1992. godine, a zatim i 1993.
godine, britanski fiziar Omar Fowler je, na osnovu ispitivanja provedenih u oblasti vie
piktograma, ustanovio elektrostatike promjene i injenicu da unutranjost svakog od
misterioznih znakova "proizvodi" visokofrekventna zraenja. Otkriveno je takoer, da su
stabljike itarica u jednoj formaciji, nabijene statikim elektricitetom. Na samim
sjemenkama itarica, unutar piktograma, dolo je do znaajnih promjena : poveanje
prenika sjemenke, nagli razvoj klice u sjemenci, a u nekoliko sluajeva ugljenisana je
vanjska opna stabljike.
ONI NAM PORUUJU...
Piktogrami zaista "ugroavaju" naunu i racionalnu sliku svijeta, ugroavaju onaj
materijalistiki pogled koji je uzrokom dananjih mnogobrojnih kriza (kako meuljudskih
odnosa, tako i unutar ljudskog bia). Oigledno, neko ili neto nam eli putem
misterioznih znakova neto saoptiti, tako da se logino ovjek zapita "koja je naa uloga
u svemu tome ?" Posmatrajui piktograme, jedan od najpoznatijih historiara umjetnosti,
John McEwen iz Londona kae : "Svaki ovjek bi trebao vidjeti piktograme da bi uhvatio
barem dio njihove velianstvenosti, i da bi barem malo razumio njihovu bit i poruku.
Takva ljepota i preciznost, geometrijsko i matematiko savrenstvo, njihova pozicija, a
iznad svega zauujue blagotvorno djelovanje na ljude. To su nenadmaiva umjetnika
djela. Ko god da ih je napravio, najvei je umjetnik naeg vremena genije."
I zaista, mnogi koji su ih ve vidjeli, slikali, geografisali, "opipali" (neki su ak meditirali
unutar piktograma), od skeptika do najozbiljnijih istraivaa, svima su zajednike dvije
stvari... Prvo, to to niko nije mogao ostati ravnodunim, a drugo, svi su svjedoili o
jednome : "o promjeni i tihoj toplini u njihovim srcima dok gledaju te divne slikarije."
Naime, niko nikada niije posvjedoio o tome da ih je, u vezi sa misterioznim znakovima,
neto uplailo ili ugrozilo. Dapae, veina je u tom neposrednom "kontaktu" sa
piktogramima osjeala prisutnost neeg veoma dobronamjernog i prijateljskog. Pa, iako
su o misterioznim simbolima u itnim poljima napisane brojne studije, jo uvijek se
malo zna o tome kako su oni nastali i ta se njima eli saoptiti !? Ipak, zasad je
jedno sigurno : sve upuuje na zakljuak da piktogrami nisu djelo ljudskih ruku, a ono
to nije produkt ljudske kreativnosti (a ima takvu ljepotu i svjesno usmjereno poruku),
moe biti samo vanzemaljskog porijekla. To znai iz svijeta viih duhova, svijeta po
hijerarhiji visoko iznad zemaljskog. Moda najbolje objanjenje prua izjava jednog
od brojnih istraivaa ovog fenomena, dr. Roberta Pinottia, naunika iz Firence koji
kae : "Otvoreni, nagli kontakt sa vanzemaljcima, mogao bi izazvati svojevrsni kulturni
ok za cijelo ovjeanstvo koje se nalazi u procjepu izmeu izrazite krize morala i opte
prisutnog nedostatka cilja. Zbog toga, svijest ovjeka mora biti postepeno pripremljena
za kontakt sa njima. Imam dobar razlog za vjerovanje, da su uopravo piktogrami dio
njihove strategije u naem pripremanju za to."
SLIKE PIKTOGRAMA, 1990-2001
1990
1991
1992
73
___________________________________________________________
1993
1994
1995
1996
1997
1998
1999
2000
2001
74
___________________________________________________________
CHUPACABRA (II)
Pretpostavlja se da je rije o stvorenju koja pokazuje znakove inteligentnog ponaanja,
ima ivotinjske navike, kao to su parenje i kretanje u grupi. ivotinjska krv joj je izvor
hrane. Nagaa se da je vanzemaljskog porijekla. Oevici su davali izjave o njoj u
Portoriku, Meksiku i na Floridi. Zvanine verzije za ovo bie kreu se od "... divljih pasa,
babuna, egzotinih ivotinja, ljudi koji pripadaju religioznim sektama itd."
Sve je krenulo od Decembra, 1994. kada je Portoriko postao popritem svakodnevnih
UFO posjeta. Uz letjelice na nebu, poeli su stizati izvjetaji o aktivnostima udnog bia
na zemlji. U poetku su njegove rtve bile koze koje bi bile naene u potpunosti bez krvi
i s dva para uboda/rupica na vratu. Oito je bilo da je krv isisana kroz ove rupice
("chupa" i "cabras" znae "isisati" i "koza"). Ubrzo se meni proirio s koza na sva ostala
dvonona i etveronona stvorenja (osim ljudi) : krave; ovce, zeevi, kokoi, patke,
make, psi, itd. Nakon to bi ubio rtvu, chupacabra bi isisao krv i ostale tekuine iz
tijela. Tisue ivotinja je ubijeno za kratko vrijeme tako da je Portoriko ubrzo doao u
stanje pripravnosti. Po selima se organiziraju none strae, lokalne policijske stanice
organiziraju potjere. Slijedi nalaz lokalnog veterinara dr. Carlos Sotoa :
"ivotinje su naene sa malim, perfektnim rupicama izmeu pola i jednog cm

radijusa. One ulaze duboko u vrat rtava, u glavu (mozak) i miino tkivo. Ove
rane otkrivaju inteligenciju. Naime, rupice u glavi vode direktno u cerebellum
izazivajui trenutnu smrt ivotinja bez patnje." (Ova injenica odbacuje divlje pse
ili druge predatore kao potencijalne kandidate. Cupacabra ne ostavlja nikakve
tragove borbe, ugriza, pritiska, trauma itd.)
"... Napad otkriva neku vrst tehnike eutanazije, jer ivotinje umiru bez boli. Oito
je da nije rije o divljoj ivotinji poznatoj nauci... Pojedine rtve otkrivaju izreze
na trbuhu kroz koje je izvuena jetra i isisana tekuina iz nje. Interesantno je da
usprkos prisutnosti stranog tkiva (napadaa) u organizmu mrtvih ivotinja nije
zabiljeen upalni proces, to je redovit sluaj kod mrtvih ivotinja. Ovo je iznimno
neprirodna pojava. U nekim sluajevima zabiljeeni su veliki rezovi na tijelu, kao
da je rije o skalpelu. Precizno je napravljen otvor kroz koji su izvueni organi iz
tijela : reproduktivni organi, oi i druga meka tkiva."
Bazirano na ovome, jedna od oficijelnih verzija je da je rije o pripadnicima religijskih i

sotonskih sekti. Meutim, broj ivotinja koje stradavaju, u svako doba dana i noi, na
svim stranama otoka, daleko prevazilazi mogunosti bilo koje religijske grupice u
Portoriku. Prema izjavama mjetana, chupacabre
ive u podzemnim peinama i prolazima. Mogu se
kretati u velikim skokovima kao kenguri ili hodati
kao ljudi. Imaju crvene oi i dugaki zmijoliki
jezik. Na leima im je izraslina poput krila koja im
omoguuje posebnu brzinu i visinu kod kretanja.
Boja tijela im je siva. visina od metar do metar i
po. lanak u "Boston Globe" iz 1996. godine,
opisuje posljedice histerije u Portoriku. Spominje
ljude koji su se u poetku smijali mogunosti da
takvo to postoji da bi poslije postali svjesni da je
rije o neprirodnom fenomenu. Ali, isto tako, opisuju se i situacije kada ljudi prijavljuju
"sluajeve" chupacabre samo zato to su vidjeli ou na TV-u ili proitali neto o tome u
novinama. Jedno od loginih objanjenja je u domenu genetskih manipulacija.
Najvjerojatnije je rije o ivotinji nastaloj mijeanjem genetskih informacija Greysa i
dvononog, uspravnog dinosaurusa, bez repa. Na Greyse su im oblik glave, usta i oi.
Glava nema istaknutog nosa, osim dvije rupice. vrsta dlaka je po itavom tijelu. Boja je
crna, ali ima mogunost kameleonskog prilago avanja. Bie ima dvije kratke ruke s
75
___________________________________________________________
apama po tri prsta i snane noge, tako er s troprstim apama. Brzo tranje i skokovi po
7-8 metara omoguuju mu da lako hvata rtve. Vi en je i po noi i po danu. Na primjer, u
tri popodne u mjestu Canovanas. Kada su mu se ljudi pribliili pobjegao je fantastinom
brzinom. teta u stoarstvu je dostigla tolike razmjere da je Juan Lopez, predsjednik
portorikanske parlamentarne Komisije za poljoprivredu podnio rezoluciju da se objave
rezultati istrage o chupacabri. Ukoliko se ideja o genetskom inenjeringu prihvati kao
objanjenje za chupacabru, otvara se pitanje tko stoji iza tog "projekta" ? Prvo, mogue
je da je rije o Greysima, s obzirom ne esta pojavljivanja UFO-a nad Portorikom. Drugo,
mogue je da je rije i eksperimentima amerike Vlade. Ova druga varijanta ima svoga
smisla i u povijesti Portorika kao pokusne laboratorije Amerikanaca. Tokom 1950-ih tamo
su isprobavani efekti kontracepcijskih lijekova na enama (koji su doveli do velikog broja
hendikepirane djece). Niz kemijskih sredstava je isprobavano na otoku tokom 1970-ih i
1980-ih. Gama radijacija je testirana na portorikanskim umama. Da li je mogue da se
"napredna" genetska istraivanja prakticiraju na otoku i da su, recimo, rezultati tih
istraivanja pobjegli od svojih stvaraoca !? Tree, moda je rije o zajednikom
eksperimentu. U listopadu 1995. chupacabra je viena u Campo Rico u veernjim satima.
Preskaui preko ograde pala je i ujutro je prona eno nekoliko kapljica krvi. Uzorci krvi su
dani na analizu i ovo su preliminarni rezultati :
Originalni uzorak upuuje na sline karakteristike kao ljudski tip A s Rh faktorom.
Uzorak sadri bakterije i parazite kao E. Coli i druge.
Genetska analiza je do sada pokazala da krv nije kompatibilna s ljudskom niti

ijednom poznatom ivotinjskom. Uee magnezija, fosfora, kalcija i kalija je
mnogo vee nego kod ljudi. Odnos globulina je tako er drastino razliit u odnosu
na ljude i bilo koju ivotinjsku vrstu. Trenutano se ovaj uzorak ne moe smatrati
uzorkom krvi sa zemaljskog organizma.
Dakle, ili je rije o vrlo sofisticiranoj genetskoj manipulaciji ili je rije o vanzemaljskom
organizmu. Ovakvi zakljuci naveli su vlasti Portorika i SAD-a, prvo, da ne pridaju veliki
publicitet ovim dogaajima, drugo, da daju razliita objanjenja (spomenuta na poetku
ovog priloga), i tree, da medijskim ismijavanjem obeshrabre one koji tragaju za
istinskim odgovorima.
76
___________________________________________________________
DOGONI
U ona leprava, nesvrstana vremena, ezdesetih godina, izranjale su nove afrike drave
ispod skuta neokolonijalizma. Meu njima je bio i Mali, preteno pustinjska
zapadnoafrika drava. Rijeka Niger prolazila je kroz juni dio, a nekoliko planina je na
sjeveru. Suvereni vladar Malija, pukovnik Musa Traore sastajao se niz puta s Josipom
Brozom Titom. Zae li se malo dublje u planine Malija, i odeta li se nekoliko hiljada
godina unazad, nai emo se u udu. Astronomija Zapadnog svijeta se ne moe mjeriti s
usmenim predanjima "domorodaca". Prave tajne kriju se u krilu plemena Dogon, u
planinama Homburi, u centralnom Maliju. Sredinje mjesto u "religijskim" tradicijama
ovog plemena je uenje o zvijezdi koja je nevidljiva golom oku - Sirijus B. Robert Temple
je posvetio osam godina rasvjetljavanju bizarnih informacija plemena Dogon da bi
napokon objavio knjigu : "The Sirius Mystery - New Scientific Evidence for Alien Contact
5.000 years ago". Temple potvruje tezu da ve pet tisua godina (preciznije od 3.200
g.p.n.e.) Dogoni imaju dokaze o posjeti civilizacije iz zvjezdanog sustava Sirijus.
Oni tvrde da svoje znanje duguju posjetiocima sa Sirijusa.
Naime...
Tradicija Dogona govori o tri zvijezde u ovom sustavu. Sirijus A je vidljiv golim
okom na samo 2,6 svjetlosne godine od nas. Za postojanje Sirijusa B se
nagaalo zadnjih stotinjak godina. Prve fotografije su dokazale njegovo prisustvo
tek od 1970. godine. Postojanje zvijezde Sirijus C su "prvi" pretpostavili dvojica
francuskih astronoma 1995. nakon niza godina istraivanja.
Dogoni nazivaju zvijezdu Sirijus B imenom "Po Tolo". U prijevodu "po" znai
najmanja sjemenka, a "tolo" je zvijezda. Ovime su opisali veliinu zvijezde.
Takoer tvrde da je to "najtea zvijezda" i da je "bijela". Moderna astronomija
poznaje klasu zvijezda tzv. "bijelih patuljaka". Njihove osobine su : mali, masivni i
bijeli.
Dogoni tvrde da je umjesto "zemlje", Po Tolo sagraen od "sagala" ("vrste")

materije. Rije je o izvanredno tekom metalu, toliko tekom da ga "sva
zemaljska bia kombinirana ne mogu podii". Zbilja, klasa "bijelih patuljaka" su
izvanredno guste i masivne zvijezde.
Dogoni tvrde da znaju da Po Tolo ima orbitu elipse (potvreno prije 30 godina) i
da je njen orbitalni period dug 50 godina (procjena dananjih astronoma je 50.04
godine +/-0.09 godina). I na koncu da rotira oko vlastite osi (potvreno !)
Dogoni opisuju i treu zvijezdu koju zovu "Emme Ya". U prijevodu rije je o
"sorghumu", odnosno vrsti tropske biljke, i "female" odnosno enskom biu.
Zasad nije odgonetnuto zato su joj Dogoni dali takvo ime. Naime, postojanje
zvijezde Sirijus C jo nije zvanino potvreno. Fotografija nema, ali pretpostavke
spomenutih Francuza su da je rije o "crvenom zvjezdanom patuljku" (U asopisu
"Astronomy and Astrophasics" broj 299 iz 1995. Daniel i Duvent u lanku pod
naslovom "Da li je Sirijus trostruka zvijezda ?", tvrde da samo postojanje crvenog
zvjezdanog patuljka moe objasniti promjene u orbiti zvijezda).
Dogoni tvrde da se u orbiti oko Emme Ya nalazi samo jedan satelit. Naravno, nai
aparati su preslabi da registriraju Sirijus C, a pogotovo njegov siuni satelit.
Dogonska mitologija ukljuuje etiri kalendara. Sunev, Mjeseev, Sirijuski i

Venerin. Preciznost sva etiri kalendara su potvrena.
Dogoni su davno u prolosti bili svjesni o postojanju etiri Jupiterova mjeseca...
77
___________________________________________________________
Ideja da se Zemlja okree oko Sunca im je bila znana 4.500 godina prije
Galileja...
Isto kao i Saturnovi prstenovi...
Dogoni kau da im je astronomsko znanje dao NOMMOS. Rije je o amfibijskim biima,

poslanim na Zemlju sa Sirijusa da pomognu prosperitetu Zemljana. Doli su u zemlju
Dogona sa sjeveroistoka. Kada je njihovo "vozilo" sletjelo, uz veliku buku... nova
"zvijezda" (moda matini veliki svemirski brod ?) vien je na nebu... Ime Nommos kod
Dogona znai "pripremiti pie". Nommos je takoer zvan i "Vladarom vode", "Monitorom"
ili "Uiteljem". Nommos je vie sliio ribolikim nego humanoidnim biima. Morao je ivjeti
u vodi. Ta bia su bili duhovni zatitnici. Legenda kae da e Nommo u budunosti opet
posjetiti Zemlju, ovaj put u humanom obliku.
Tek kasnije e se vratiti svojoj amfibijskoj
formi i "vladat e iz vode". Prii ovdje nije
kraj. Dogoni sugeriraju da Nommosi imaju
svoju bazu u naem solarnom sustavu... koja
se kree u orbiti kao "deseti mjesec" na
jednoj od vanjskih planeta ! Pluton ima samo
jedan mjesec (Charon); Neptun ima osam
poznatih; oko Urana se kree pet pratilaca;
Saturn ih ima 18 (zadnjeg je otkrio Voyager
1990.); Jupiter ih ima 16 (etiri vea se
istiu). Kada su u pitanju Saturnovi mjeseci, svi osim jednog imaju povrinu izbrazdanu
meteorskim kraterima. Slike Voyagera pokazuju da taj jedan mjesec, poznat kao
Enceladus, ima savreno glatku povrinu. Za razliku od ostalih Saturnovih satelita,
Enceladus ima retrogradnu orbitu oko matine planete. Spomenuti mjesec ima radijus od
oko 160 km. Masa mu je nepoznata, jer se ne zna njegov sastav. Orbita oko Saturna
traje 523 dana. Brad Smith s University of Arizona je, nakon analize Voyagerovih
rezultata, zakljuio da je ovo nebesko tijelo "savreno okruglo" i da ima samo 3%
refleksije... Znaaj ove izjave je u tome da se "perfektne nebeske lopte" vrlo rijetko
sreu. Zemlja nije okrugla. Kao ni na Mjesec. Kao ni ostale planete Solarnog sustava. A
to se refleksije tie, to samo budi daljnje sumnje da je rije o umjetnom objektu. Moda
uspavanom svemirskom brodu Nommosa. Podsjetimo da su Dogoni najavili ponovni
dolazak Nommosa. Na "Dan Ribe". Prva indikacija njihovog dolaska bit e nova zvijezda
na nebu "zvijezda desetog mjeseca"...
"Ljudi stoljeima gledaju kroz teleskop eznutljivo nagaajui da li se ivot krije iza neke
od promatranih zvijezda. Moja premisa je drugaija : ja polazim od teza da iva bia
stoje iza pojedinih zvijezda... i da je sa mnogih zvijezda vidljiv konkretan utjecaj na nau
Planetu..."
A dokazi postoje. Za Sirijus. Za Zetu Reticuli. Za Plejade... Nono nebo ipak moe biti
uzbudljivo.
78
___________________________________________________________
NAZCA LINIJE - AROLIJA U PUSTINJI

Kamene pustinje s juga Perua su zaslune da se nauna terminologija obogati novim
pojmom : geoglifi. Poelo je s egipatskim hijeroglifima (slikovnim znacima na kamenim
tabletima), nastavilo s petroglifima (slikovnim znacima u stijenama), da bi uvene Nazca
linije oznaile potrebu da se da poseban termin slikama na kamenom pustinjskom tlu.
Dodue, termin se jo uvijek ne moe nai u rjenicima. Ali za koje desetljee e prei iz
"alternativne" u "oficijelnu" upotrebu. Vjeno razapeto izmeu neba i zemlje,
ovjeanstvo pokuava odgonetnuti kakva ga budunost eka. Istovremeno smo okrueni
s toliko misterioznih i mistinih ostataka drevnih civilizacija da nam se i prolost ini jako
uzbudljivom i zagonetnom. I oni su ispred sebe imali ista pitanja kao i mi danas. Ako
bismo uspjeli kreirati vezu s naom drevnom prolou onda bi razumjeli to se deavalo
u povijesti i to nas eka u budunosti. Niti naa nauka, a pogotovo religija, sa svojim
vrijednostima i idejama, nisu dovoljne da bi se deifrirale tako kompleksne strukture kao,
na primjer, Nazca linije.
Izmeu visokih Anda i pacifike obale sjevernog ilea i junog Perua, nalaze se suhe
visoravni, takozvane "pampe". Ove kamene pustinje nemaju vjetra, a tek nekoliko kapi
kie padne svakih sedam-osam godina. Pampe se s pravom smatraju najsuhijim
predjelom na svijetu. I tako je ve tisuama godina. Povrina pustinja je prekrivena
pocrnjelim vulkanskim kamenjem veliine ake. Uklanjanjem povrinskih vulkanskih
stijena otkriva se donji, znatno svjetliji, kameni sloj. Pijeska nema. Samo kamen.
Promatrajui iz zraka, ovaj donji, svjetliji sloj djeluje kontrastno i lako je uoljiv.
Na povrini od preko 500 kvadratnih kilometara kamene pustinje nepoznata civilizacija je
uklonila vulkanske stijene u ukupnoj duini od 1.300 kilometara. Gledajui iz zraka,
formirali su perfektno ravne linije. Neke od njih su samo petnaestak centimetara iroke,
a neke su iroke nekoliko stotina metara. Uz linije se nalazi i oko 300 geometrijskih
figura, kojima dominiraju trapezoidi, trokuti, cik-cak linije i spirale. I, na koncu,
najuzbudljivije su svakako biomorfne figure : ivotinje, biljke i ljudi. Njihov broj jo nije
definitivan : vjerovalo se do prije par godina da ih je pedesetak. Meutim, nekoliko
godina unatrag otkrivene su nove, na padinama kamenih brda, od kojih se neke vide
samo u odreeno doba dana (ovisno od suneve svjetlosti i sjene). Do sada je otkriveno
70 figura ija se veliina kree od 25 do 275 metara. Najpoznatiji me u njima su pauk,
majmun, kit, zmija, pas, guter, cvijet, 18 ptijih figura i... astronaut. Figure su vidljive
samo (!) iz zraka. Nekima od figura nisu najsretnije izabrani nazivi (fotografija "Nasca
linije, ruke - "manos", pokazuje da ova figura moda oznaava neto drugo umjesto
ruku). Deniken je privukao svjetsku panju tezom da su vanzemaljci autori figura pokraj
gradia Nazca-e, trapezoidi su, navodno, bili njihove sletne piste. Toku na i je stavio s
tvrdnjom da je figura ovjeka s izmama i ljemom na glavi, zapravo slika posjetioca iz
svemira i objavio ju je na naslovnoj strani svoje knjige, prije vie od 25 godina.
U meuvremenu je "astronaut" prozvan "ovjekom s glavom sove"; brojnim trapezoidima
79
___________________________________________________________
su se pridruili trokuti i spirale ... Danikenove teze su se razvodnile. Mnogi istraivai

ne vide smisla da netko pravi sletnu stazu, a pored nje spirale; gdje sletiti, a odakle
poletjeti ? Bio bi to konfuzni aerodrom. Plus, nikakvi dokazi o drevnim "sletanjima" nisu
pronaeni na samoj "pisti". Meutim, zahvaljujui Danikenu, duna panja se poela
posveivati i ovom nerazjanjenom ostatku prolosti. Miljenje mnogih UFO istraivaa je
da Daniken nije daleko od istine, ova kompleksna struktura je djelo ovjejih ruku, ali
inspiracija i dizajn nisu ovozemaljskog porijekla (Od svoje knjige "Koije Bogova",
Daniken se etvrt stoljea kasnije javio s redigiranim "Dolaskom Bogova" u kome, s 140
novih fotografija iz Nasce, tvrdi da su domai Indijanci iscrtali linije da bi zadovoljili
"Bogove" - sasvim konkretne posjetioce iz svemira). Istoriari uporno pokuavaju da
nau rjeenje za kreatore Nasca linija koje e zadovoljiti njihovu sliku svijeta.
Prevladavajua slubena teorija kae da je u ovom kraju od prije 2.300 godina do prije
1.200 godina ivjela kultura Nazca (pravo ime im ne znaju). Pronaeni su ostaci
keramike, alata, hrane... Meutim, kao i mnogo puta prije, i ovaj put im taj pokuaj ne
izdrava ozbiljnu provjeru. Naime, najnoviji rezultati radiokarbonskih testova na algama
pronaenim na odgrnutom vulkanskom kamenju pokazuju starost od 4.000 godina.
Drugim rijeima, linije su iscrtavane prije najmanje etiri tisue godina. Tu pada u vodu
ideja da je takozvana Nazca civilizacija tvorac ovih figura. Niz teorija koje pokuavaju
objasniti ovaj kompleks ugledao je svijetlo dana od 1920-ih godina, kada su figure prvi
put primijeene u preletima aviona. Toliko su razliite da ih vrijedi spomenuti.
Nijemac G. von Breunig je 1980. godine, sugerirao da su linije koritene kao trkae
staze. Navodno su lokalne trke kvalificirale pobjednike za nacionalna takmienja. Postoji
samo jedan argument koji ide u prilog njegovoj tezi. Naime, sve Nazca linije su
povuene iz jednog poteza. Tako, na primjer, figura majmuna ili kolibrija nema ni jedne
ukrtene linije. Meutim, Breunigova ideja o
svojevrsnoj Indijanskoj olimpijadi sa stotine
razliitih trkalita od kojih bi najdua dostizala
65 kilometara... ba ne impresionira. William H.
Isbell je 1978. godine, izaao s idejom da se
kultura Nasca takmiila s graditeljima piramida
na drugim krajevima Perua. Kao, eto i oni mogu
da izgrade impozantne komplekse. Usput, po
Isbellu, ovo je i bio nain reguliranja broja
stanovnika (spreavanja demografskog buma).
I njegova se ideja djelomino moe razumjeti,
obzirom da je za gradnju kompleksa, prema nekim procjenama, bilo potrebno organizirati
rad 20.000 radnika u periodu od 50 godina. Meutim, ako bi se toliko ljudi bavilo samo
ceremonijalnim graevinskim aktivnostima, koliko bi onda trebalo ljudi da njih prehrani
(ukljuivo njihove porodice) ? Dvjesto tisua, pola milijuna ? Na ovom naputenom
prostoru, koje je krto prirodnim resursima, nema izgleda da je tako brojna populacija
nekad u prolosti egzistirala. Arheolog Paul Kosok je, prije 75 godina, promatrao zalazak
sunca za vrijeme zimskog solsticija i zapazio da se sunce kree tono po jednoj od linija.
To ga je ponukalo da prave linije proglasi "najveom astronomskom knjigom na svijetu".
Njegov rad je nastavila njemaka matematiarka Maria Reiche, koja je, poevi od 1947.
godine, provela 50 godina svog ivota prouavajui figure. Njen rad je legendaran i
poznati su njeni napori u zatiti ovog kompleksa. Ponekad bi tjerala znatieljnike koji su
nemarno hodali po linijama. Tu je naviku zadrala i u starosti kada je ve bila u
invalidskim kolicima. Njeni napori su doveli do UNESCO-ve zatite ovog kompleksa (neto
ranije je, ipak, auto-put Panamericana presjekao ovu lokaciju na dvije polovine).
Uglavnom, nakon pet desetljea marljivog rada i mjerenja, gospoa Reiche je zakljuila
da linije predviaju pozicije Sunca, Mjeseca, planeta i zvijezda... i da su one pokazivale
kada treba ii sa sjetvom, kada e se pojaviti voda u rijekama, kada treba obavljati
etvu... Ona je i otkrila tri razliite jedinice za mjeru koje su stalno koritene u formiranju
figura : 32,6 metara, 26,7 metara i 32,5 centimetra. Za figure i geometrijske oblike nala
je ekvivalent na nebu zvjezdanih konstelacija... Slijedea teorija se zasniva na znaaju
irigacije i agrikulture. S obzirom da je voda najznaajniji resurs u ivotu Andskih
80
___________________________________________________________
civilizacija, a ispod kamene pustinje su postojali podvodni izvori i rijeni tokovi, Anthony
Aveni je izaao s teorijom da linije idu du podzemnih tokova vode. Ova teorija ima
takoer prihvatljivih stavova, jer je radiestezija dokazala da se uz niz linija zbilja
poklapaju vodeni tokovi (Dodue, ovo objanjava pojedinane linije, ali ne i geometrijske
i ivotinjske figure). Slijedea teorija je ona o funkciji linija kao - puteva. Po njima se,
dakle hoda (Naravno, najkompliciranija pitanja u ivotu imaju najee vrlo jednostavne
odgovore. Ovo lii na jedan takav odgovor, ali nedovoljan za potpuno objanjenje linija).
Slijedi ona o ceremonijalnoj funkciji linija; naime, smatra se da, kada se hoda po liniji
koja predstavlja pticu, onda se ima sasvim drugaiji osjeaj nego kada se ta figura ptice
promatra iz zraka. Jer, hodajui po zemlji, u glavi se formira imid ivotinje i slike se
poinju raati. I, na koncu, rad nekoliko astronoma je, u novije vrijeme i uz pomo
satelitskih snimaka, potvrdio da se linije Nasce poklapaju s kretanjem Sunca : izlascima,
zalascima, solsticijima, ekvinocijima. Naravno, markirani su i identini datumi za kretanje
Mjeseca. Zvjezdani sustav Plejada (ponovno, Plejade) i njihov izlazak na zvjezdanom
nebu je takoer zabiljeen u postojeim linijama.
Mi se suoavamo s limitom kada pokuavamo drugu civilizaciju protumaiti naim
vrijednostima i nainom ivota. U ovom sluaju to nije dovoljno. S jedne strane, ove
linije podsjeaju na rovokopa koji je proao po suhoj zemlji. S druge strane, stvoren
je takav graevinski kompleks koji trai multidisciplinarno objanjenje. Moramo
povezati astronomiju, sakralnu geometriju, astroarheologiju, agrikulturu i irigaciju,
infrastrukturu i novu, viedimenzionalnu umjetnost. Potrebna je nova teorija koja e
povezati dva svijeta : spiritualni i materijalni. Za objanjenje vie nije dovoljno ljudsko
trodimenzionalno vienje svijeta. Sedamdesetak biomorfnih figura i preko 300
geometrijskih figura dominiraju kamenom pustinjom Nasce i ine je "najveom
astronomskom knjigom na svijetu".
81
___________________________________________________________
TAJNE PIRAMIDA U EGIPTU

Egipani svoju zemlju nazivaju "To-Mera", ili "zemlja mr". Termin "mr" se prevodi kao
piramida tako da se za Egipat koristi fraza "zemlja piramida". Ipak, nije rije o
najpreciznijem prijevodu. Piramida je sekundarni prijevod "mr". Onaj osnovni oznaava
"trokut", "geometrijski oblik". Pravi prijevod za Egipat bi bio "zemlja kreirana prema
geometrijskom planu".
"Egipatska civilizacija je zapoela prije 5.000 godina... Donji i Gornji Egipat su se ujedinili
3.100 g.p.n.e. pod Menesom... U ovom periodu su razvijeni hijeroglifi... etvrta dinastija
starog Kraljevstva je razvila piramide kao kraljevske grobnice..."
Zadnjih deceniju-dvije, izale su nove teze : Robert Bauval u svojoj "Misteriji Oriona"
tvrdi da piramide u Gizi odraavaju zvjezdani raspored konstelacije Orion (drugim
rijeima, iza gradnje piramida krije se civilizacija s Oriona). Geolozi sugeriraju da je
Sfinga znatno, znatno starija nego to se mislilo (itavih 50.000 godina). I na koncu, niz
autora tvrdi da je drevni Egipat nastao na temeljima znatno starije kulture nestale prije
12.000 godina (Atlantide).
Najstarija poznata piramida je stepenasta piramida u Sahari i prema Egiptolozima, datira
27 stoljea prije n.e. Po svom izgledu neodoljivo podsjea na piramide Maja. Da bi je
izgradili, Egipani su oistili 15 hektara prostora (u to vrijeme veliina veeg grada).
Zatim su podigli kameni zid visok deset i pol metara i duine 1.600 metara, koji
je udo za sebe. Na svakom metru zida uklesali
su ornamentalne panele devet metara visoke.
Unutar ograenog prostora podignut je kompleks
paviljona, hramova, terasa, grobnica... Centralni
objekt je piramida na povrini dva nogometna
stadiona, visine preko 60 metara. Kao da to
nije bilo dovoljno, nego su izgradili skoro 6 km
podzemnih prolaza, stepenica, galerija i komora.
Direktno ispod piramide je 7 metara irok prolaz
koji ide na dubinu od 28 metara i povezuje sve
podzemne prolaze, tunele i oko 400 podzemnih prostorija ! Jedno te isto ime se susree
ispisano na mnogobrojnim zidovima i prolazima - Netjerkhet. Egiptolozi tvrde da je
Netjerkhet zapravo faraon Djoser koji je vladao Egiptom od 2.630 do 2.611 prije nove
ere. Drugim rijeima, moderna egiptologija tvrdi da je ovo graevinsko udo nastalo
samo devet generacija (450 godina) nakon to su stari Egipani izali iz kamenog doba.
To je malo teko za povjerovati. S obzirom da je Djoser vladao Egiptom samo 19 godina
postavlja se pitanje da li je imao dovoljno vremena da sebi izgradi tako monumentalan
nadgrobni spomenik. Postoje vrsti dokazi koji upozoravaju da je ovaj kompleks graen
u est faza. Devetnaest Djoserovih godina jednostavno nije prihvatljiv odgovor. Ako
Netjerkhet nije Djoser, tko je onda ?
U podzemnim galerijama pronaeno je 40.000 tanjura, vaza, aa... Datum njihovog
nastanka je mnogo stariji nego 4.700 godina. Ujedno, pronaena je i mumija u piramidi
ijom je karbonskom analizom utvrena znatno vea starost od Djoserovih suvremenika.
Zakljuak ? Piramida u Sahari je izgraena krajem kamenog doba. Tko ju je izgradio ?
Peinski ljudi ? Vrijeme izgradnje piramida je prva zabluda u kojoj nas uljuljkuju
egiptolozi. Druga zabluda se odnosi na namjenu piramida. Tvrdi se da su piramide
grobnice. Uz prvu piramidu u Sahari, izgraeno je jo sedam manjih stepenastih piramida
irom Egipta : Ombos, na otoku Elephantine, Edfu, Abydos, Hierakonpolis, Seila i
Zawiyet. Nijedna od njih nema prostoriju koja bi makar podsjeala na grobnu komoru.
Niti u jednoj nije pronaen sarkofag ili mumificirana tijela. "Grobna komora" u Saharskoj
piramidi je i previe mala da bi u nju stalo ljudsko tijelo. Dvije piramide u Dahsuru,
"Crvena" i "Bent" piramida se pripisuju faraonu Sneferu. Ali ne postoje indicije da je ovaj
82
___________________________________________________________
faraon u njima i sahranjen. Dodue, pronaeni su ljudski ostaci u Crvenoj piramidi. Isto
kao i u Saharskoj piramidi. Isto kao i u nekim piramidama u Gizi. Ali, to ne dokazuje da
su piramide originalno graene kao grobnice !
Ako sovjetske politike lidere sahranjuju u Kremlju, to nije dokaz da je Kremljanski
dvorac podignut da slui kao neija grobnica. Ako britanske monarha i crkvene
velikodostojnike sahranjuju u Westminster Abbey to ne dokazuje da je ova crkva
nadgrobni spomenik... Ako su egipatski faraoni odluili da tisuama godina stare
piramide iskoriste kao svoja vjena poivalita... to ne mijenja injenicu da piramide nisu
originalno graene kao grobnice. Prije izgradnje Eifelovog tornja u Parizu, Velika Piramida
u Gizi je vaila za najviu graevinu u svijetu i jedno od Sedam svjetskih uda Staroga
svijeta. etiri su teorije o dobu nastanka piramide.
Egiptolozi insistiraju da je piramida izgraena kao grobnica faraona Kufua.

Pretpostavlja se da je vladao 23 godine, od 2551 do 2528 g.p.n.e.
Herodot, osniva povijesti, prilikom posjete Egiptu, u petom stoljeu p.n.e.,

zapisuje priu da je piramidu izgradio faraon Keops, koji je vladao Egiptom 50
godina.
Prema Koptskoj legendi (drevni kranski narod u Egiptu, Butros Gali je Kopt)
faraon imenom Surid je izgradio Veliku piramidu tri stoljea prije Biblijske poplave
(prema njihovom tumaenju to moe biti izmeu 7.000 i 12.000 godina natrag u
prolost).
Amerikanac Ralph Ellis je u svojoj nedavno objavljenoj knjizi "Thoth : Architect of

the Universe" (1998.) izaao sa zanimljivom teorijom. Pokuao je odrediti starost
piramida prema eroziji. Prouavao je piramide u Dahsuru i na Gizi. Utvreno je da
je prije tisuu godina dolo do vandaliziranja piramida u Dahsuru i otada je erozija
napredovala za oko 5 mm. Ako se ona usporedi s erozijom na originalnim
temeljima, koja je iznosila 50 mm, zakljuio je da po slinoj stopi erozije (5 mm
svakih tisuu godina) piramide u Dahsuru imaju starost od oko 8.000 godina !
Primjenom iste metodologije na piramide u Gizi dolazi se do jo frapantnijih
zakljuaka. Dosadanja erozija originalnih temelja je napredovala za 200 mm.
To bi trebalo znaiti da je piramidski kompleks u Gizi star 38.000 godina !
Sfinga je mitsko bie s tijelom lava i glavom ovjeka. Ona u Gazi je predmet prouavanja
amerikih geologa posljednjih godina. Erozija na kamenom tijelu pokazuje viestoljetno
djelovanje kia. Egiptolozi lociraju vrijeme izgradnje Sfinge u period 500 godina nakon
posljednjih kia. Geolozi kau da je najkasniji datum za izgradnju Sfinge oko 7.000
godina p.n.e. Poto su egiptolozi "povjesniari", oni za geologe kau da "haluciniraju" i da
je to "nemogue". Nekako im se ne uklapa u njihovu sliku.
Italijanski profesor drevne povijesti, strunjak za mjere, kvantitativne nauke i
matematiku, Livio Stecchini, poznat je po svojim istraivanjima drevnog Egipta. Utvrdio
je da je ova "zemlja kreirana prema geometrijskom planu". Egipani su izmislili
arhitektonske stupove. Prvi se pojavljuju na ve spominjanoj stepenastoj piramidi u
Sahari. Stecchini je otkrio da su ovi stupovi zapravo stilizirane mape Egipta. Proporcija
odgovara relativnoj veliini Gornjeg i Donjeg Egipta po osovini. Stupovi takoer
odraavaju zakrivljenost planete Zemlje. Obino u centru stupova stoji hijeroglif koji
znai "Ujediniti" ili "Jedinstvo Egipta". Stecchini je otkrio da su Egipani koristili preciznije
mjere za geografsku irinu i duinu nego to su danas u upotrebi. Faraon Akenaten
(Eknaton) se smatra heretikom, jer je uveo kratkotrajno vjerovanje u jednog boga. Ovaj
faraon je osnovao novi glavni grad u Tel Al-Amarni po striktno geodetskim principima
(mada je lokacija bila neprikladna s praktinog stanovita). I niz drugih gradova, osobito
religiozno znaajnih, je osnivan po istom principu. Egipani su vidjeli svoju zemlju kao
ogledalo neba, nastojei da bude perfektna. Stecchini dokazuje da su Egipani davno
83
___________________________________________________________
znali da je Zemlja okrugla, locirali su svaku znaajnu geografsku pojavu, od ekvatora do

mediterana. Bez upotrebe mapa, koristili su sasvim novi geografski sustav. Naime, na
arhitektonskim stupovima su imali stilizirane geografske pojmove (udaljenosti, gradove,
prirodne objekte). Gledanjem u ove stupove dobivali su neophodne informacije.
Mnotvo obeliska, koji su teili i do 1.000 tona, bili su postavljeni irom zemlje kao
posebni markeri. Uz njih su bili i posebni kameni markeri koji su oznaavali meridijane i
paralele. Ovakav geografski sustav nije nastao kao rezultat viestoljetnog ili
viemilenijskog razvoja. On je bio u opticaju tokom (prvog) starog kraljevstva !
Komentar egiptologa na sve ovo : potpuno ignoriranje. Egipatski hramovi su, nema
sumnje, bili vrlo precizni astronomski instrumenti. Sjetimo se jednog od filmova Indiana
Jonesa i snopa svjetlosti u piramidi na ljetni solsticij. Upravo ta scena u filmu je bazirana
na primjeru hrama Amen-Ra u Karnaku. Tamo su, naime, "hvatali" sunev zrak tokom
ljetnog solsticija (najdueg dana u godini). Svjetlost ulazi u tamnu prostoriju, dostie
vrhunac, a onda se postepeno raspada i nestaje, itav proces traje dvije minute.
Izraunavanjem. egipatski astronomi-sveenici bi kalkulirali duinu zemaljske godine.
Rezultat je bio : 365,2422 dana. Dakle, sada se otvara novo pitanje. Da li je hram
bio hram, ili astronomski instrument izvanredne preciznosti ? ak ni tako precizan
instrument ne moe ostati ispravan zauvijek. Razlog - vremenom se Zemlja pokree iz
svoje osi i polovi mijenjaju poloaj. Ta smjena je spora - otprilike jedan stupanj svakih
6.000 do 7.000 godina. Izraunavajui novi poloaj Zemlje, Egipani su prilagoavali
izgradnju svojih novih hramova, odnosno astronomskih opservatorija.
I tako se dolazi do jo jedne mogunosti utvrivanja starosti egipatskih objekata.
Kalkuliranjem Zemljinog poloaja, Britanski astronom Sir Norman Lockyer (1836-1920),
je izraunao da je hram u Karnaku originalno izgraen 3.700 p.n.e. Reakcija egiptologa
je opet bila ignoriranje. Zato ? Zato to bi to znailo da su oni imali svoju astronomsku
laboratoriju 600 godina prije nego to im je civilizacija utemeljena. Oni su mu ujedno i
preporuili da ostane u svojoj struci (astronomija) i ostavi njihovu (egiptologija) na miru.
Umjesto toga, Lockyer je nastavio s izuavanjem ostalih "hramova". Mnotvo ih je bilo
poznato pod imenom "zvjezdani hramovi", koji su bili posveeni izuavanju pojedinih
zvjezdanih sustava. Na primjer, hram u Tyreu je hvatao svjetlost s Alphae Lyrae (ili
poznatija kao Vega). Hram koji je prouavao zvijezdu Dubhe je prema Lockyeru trebao
biti izgraen prije 8.000 godina. Hram posveen zvijezdi Canopus imao bi starost od
8.400 godina...
Slijedea zabluda egiptologa se odnosi na tehniku gradnje. Velika ili Keopsova Piramida u
Gizi sadri dva milijuna i tristo tisua kamenih blokova. Njihova ukupna teina je blizu
est milijuna tona ! Prije par mjeseci je Amerikanac Richard Noone objavio studiju u kojoj
se tvrdi slijedee : kada bi se kompletna industrija kamena u dravi Indiani posvetila
proizvodnji kamenih blokova, trebalo bi joj 81 godina da napravi istu koliinu kamenih
blokova potrebnu za gradnju Keopsove piramide. Osamdeset i jedna godina ! I to
upotrebom najmodernije tehnologije (eksplozivi, visokosofisticirana oprema i alati,
laserska tehnologija, dizel transport itd.) I, nakon toliko godina, tek dobivamo materijal
za gradnju. A koliko bi tek trebalo da se i izgradi takav perfektan objekt ? Podsjetimo se
tvrdnji egiptologa o faraonu Kufu i njegove 23 godine vladavine. Ako se piramida zaista
poela graditi za njegova ivota, to znai da se svake dvije minute isklesao, prevezao i
ugradio kameni blok od nekoliko tona (najtei idu i do 80 tona !). Svake dvije minute i to
sve bez toka, preciznih alata i eksploziva ! Prijevoz kamenih blokova Nilom od Tura do
Gize je podjednako neizvodljiv. Grupa japanskih inenjera je dobila dozvolu od egipatske
vlade da pokua duplirati ovaj drevni poduhvat. Napravili su repliku drvenih splavova,
natovarili kameni blok i - splav im je momentalno potonuo.
Slijedei u nizu graevinskih uda odnosi se na plato u Gizi na kojem su sagraene
piramide. Da bi se dobila preciznost na kojoj su postavljene piramide itav plato od 5,3
hektara je morao biti izravnan, niveliran. Stjenovita povrina je s jednog kraja na drugi
bila skoro apsolutno izravnana (manje od dva centimetra razlike u nivou !). Tehnologija s
84
___________________________________________________________
kojom su to uradili radnici starog kraljevstva ? Nepoznata. Pria ne zavrava ovdje.

Preciznost s kojom su kameni blokovi ugraivani bila je savrena. Odstupanja su bila
manja od milimetra. Karta za igranje im ne bi mogla upasti izmeu dva bloka. Tako neto
ne bi mogli izvesti s dananjom tehnologijom. Jer, kada uzmete kameni blok od 15-20
tona i spustite ga - on tu ostaje. Zamislimo tisue primitivnih egipatskih robova (kako
nam se sugerira) koji su uadima povlaili kamene blokove i savreno ih slagali jedne na
druge. Malo tei sluaj. Takve stvari se ne deavaju upotrebom snage ljudskih miia.
U odgovoru na pitanja u vezi egipatske enigmatske kulture, moemo se posluiti tezama
dva autora : Herbie Brennana, "The Secret History of Ancient Egypt" (2001), i
Christophera Dunna, "The Giza Power Plant" (1998). Obojica, s pravom, egipatsku
kulturu smjetaju mnogo dublje u prolost od vaee egiptoloke dogme. I obojica vide
vezu drevnog Egipta s Atlantidom. Desetine pitanja u vezi Keopsove piramide trai
odgovor. Meu njima su i :
zato je granit (kojeg je bilo teko dovesti s Asuana, a jo tee ga obraditi)

upotrijebljen iskljuivo u tzv. "Kraljevoj komori" ?
to je izazvalo naslage soli u "Kraljiinoj komori" ?
koja je funkcija ventilacijskih otvora, kad nisu nikad koriteni za ventilaciju ?
koja je funkcija bakrenih cijevi u ventilacijskim otvorima ?
kako to da je "Kraljeva komora" oteena kada je ostatak piramide netaknut ?
otkuda frekvencija od 640 ciklusa u sekundi u "Kraljevoj komori" ? itd, itd.
Christopher Dunn je naao odgovor na sve te misterije. Izaao je s tvrdnjom da je Velika

piramida izgraena kao elektrina centrala ! Zakljuivanje ide ovim redom : "...granit
sadri visok postotak kvarca (oko 55%). Kvarc ima prirodno sposobnost da transformira
kinetiku energiju u elektricitet (iskru). "Kraljeva komora" je srce masivnog energetskog
generatora. Velika Piramida je dizajnirana da vibrira. Ono to se naziva "Kraljiinom
komorom" je, u stvari, hidrogenski generator. Prostorija je svojevremeno bila opremljena
kao toranj za hlaenje. Unutra su bile kemikalije - hidrirani cink klorid i hidroklorska
kiselina. Oni su ulazili u prostoriju kroz sjeverni i juni ventilacijski otvor. Reakcijom ove
dvije hemikalije nastajao bi hidrogen. Dokazi za ovaj proces lee u razliitim bojama dva
ventilacijska otvora i ostacima soli na zidovima "Kraljiine komore". Viak hemikalija je
odvoen kroz "bunarski otvor" u podzemnu prostoriju duboko ispod piramide. Plin
hidrogen bi ispunjavao Veliku Galeriju i "Kraljevu komoru". Na scenu tada stupaju
rezonatori u Velikoj galeriji. itav objekt (piramida) poinje vibrirati i pretvara se u ujni
signal. Piramida poinje "pjevati". Ton je koncentriran kroz tunel prema "Kraljevoj
komori". Sada ova "Komora" poinje vibrirati. Pokretni granit izaziva stres u kvarcu.
Piezoelektro efekt generira kretanje elektrona, poinje se stvarati elektrina energija.
Preuzima je hidrogen koji je ve ispunio itavu piramidu. U ovom momentu, astronomsko
znanje Egipana ulazi u igru. Sjeverni otvor "Kraljeve komore" se otvara i postoji vodi
za mikrovalne signale koji u svakom trenutku bombardiraju nau planetu. Ovaj signal je
kreiran od strane atomskog hidrogena. On biva amplificiran (pojaan) prilikom prolaza
kroz piramidu. Dolazi do isputanja energije... koja se alje van piramide kao
elektroenergija..." (Sa inenjerskog stanovita, Nunn tvrdi da bi ovakva naprava radila.
Oigledno je rije o procesu bitno drugaijem od onoga to mi koristimo. Ali, zato bi mi
polagali pravo na "jedina ispravna tehnoloka rjeenja", kad smo bezbroj puta potvrdili
suprotno ?)
Mali detalji, na primjer bakrene cjevice, sada dobivaju svoje objanjenje. Sluili su kao
senzori, ispitujui da li je dovoljno kemijskih elemenata dodano u "Kraljiinu komoru".
Neprijatan miris u piramidi je posljedica istih. Oteenje u "Kraljevoj komori" je
vjerovatno uzrokovano velikom hidrogenskom eksplozijom u dalekoj prolosti - dokaz za
to je crni prah na plafonu "Komore". Ostalo je jedno nerijeeno pitanje za Nunna. A to je,
kako su Egipani (ili netko prije njih) "uvjerili" piramidu da vibrira ? Pomo je potraio u
fizici. Uzmu se dva predmeta, jedan pored drugog. Prvi oscilira (vibrira), drugi je
statian. Vremenom e i ovaj drugi, poeti lagano da oscilira. Frekvencija prvog izaziva
rezonanciju drugog. to due izloen utjecaju predmeta u kretanju, onaj statini predmet
85
___________________________________________________________
e pojaavati svoju oscilaciju. Nunn primjenjuje istu logiku na piramidu. I tvrdi : "Velika
piramida je konstruirana kao model sjeverne Zemljine hemisfere. Locirana je precizno na
toki balansa Planete. Stoga postaje subjektom Zemljine oscilacije."
U doba kada je objavio svoju knjigu, 1998. godine, nije bilo dokaza da i naa Planeta ima
vlastitu oscilaciju. Neto kasnije, u Januaru 1999. godine, "The Times" objavljuje da je
japanski tim s dr. Naoki Sudom dokazao da naa planeta postojano vibrira ispod nivoa
kojeg nae uho zapaa.
Herbie Brennan, u svojoj "Tajnoj povijesti drevnog Egipta" daje pregled najstarijih spisa
o
Egiptu i njegovim vladarima. Poinje od grkih povjesniara Solona i Platona. Prvi je
pisao o svom putovanju u Egipat gdje su mu egipatski sveenici u estom stoljeu prije
nove ere govorili o izgradnji grada Saisa osam tisua godina u prolost. A Egipat je
osnovan znatno prije toga. Platon, naravno, govori o Atlantidi i prema egipatskim
sveenicima, njenu propast smjeta u period prije 12.000 godina. Egipatski sveenik
Manetho u svom djelu "Aegyptiaca" je pripremio dotadanju povijest za svog vladara
faraona Ptolomeja Prvog (305. g.p.n.e.). Tvrdi se da je Manethov rad baziran na mnogo
starijem djelu danas poznatom kao "Torinski papirus" (rad pripreman za Ramzesa II,
1279 g.p.n.e.). Tu se, na jednom mjestu, spominju svi kraljevi Egipta od najstarijih
vremena do Devetnaeste dinastije. Torinski papirus tvrdi da su postojala tri razliita
perioda u egipatskoj pretpovijesti. Prvi je proao u vladanju pred-dinastijskih kraljeva u
ukupnom vremenu od 13.420 godina. Drugi je period "Horus-kraljeva" u trajanju od
23.200 godina. Trei period obiljeavaju polu-bogovi (papirus je na ovom mjestu oteen
tako da se ne moe odgonetnuti vremenski period).
Menetho kazuje slinu priu. Preddinastijski faraoni su ili 13.777 godina u prolost.
Horus-kraljevi i polu-bogovi imaju zajedniku cifru od 15.150 godina. Dodaju li se tim
brojkama one za koje egiptologija tvrdi da su pouzdane (3.100 godina prije nove ere) i
dananjih dvije tisue godina, dolazi se do zbira od oko 34.000 godina.
Kompleks u Sahari po arhitektonskom stilu podsjea na rani Babilon i Sumer,
monumentalnosti na ostale egipatske hramove i piramide. Zvanina
objanjenja o vremenu izgradnje su neozbiljna, samo devet generacija nakon
Egipani izali iz peinskog doba ?! Istina je negdje drugdje i mora se
potomaka Atlantiana i njihove razvijene tehnologije...
a po svojoj
arheoloka
to su stari
ii u doba
86
___________________________________________________________
LEGENDA O GRADU ZLATA, EL DORADO

EL DORADO LEGENDA ILI STVARNOST
Jedno od legendarnih mjesta ovoga svijeta koje svakoga oarava smjeteno je negdje u
junoj Americi ili tako barem kae tradicija. Stoljeima su ga ljudi traili i stotine ljudskih
ivota je izgubljeno u njegovom snu. Njihova ih je neugasiva e i pouda za zlatom
tjerala u otkrivanje i pogibelj. No sve to nas danas zapravo zanima nije zlato i malo je
drugaije prirode, neto to se u toj legendi krije. Neto mistino, mitsko, magino
"Nalazi se na otoku usred slanog jezera ije je dno zlatno. U sredini otoka nalazi se hram
posveen Suncu. Zidovi, krovovi, fontane, alati sve je tamo od suhog zlata."
Ovakvi nam opisi zlatnog grada daje Belalcazar bojnik pod komandom panjolskog
osvajaa Francisca Pizarra, a nakon njega isti takav opis dobivamo i od panjolskog
povjesniara Francisca Lopeza. Grad koji su njegovi starosjedioci isto tako nazivali
Manoa, prozvan je tako, El Dorado. Opis El Dorada utemeljen je na legendama Inka koje
su panjolski conquestadores prenjeli iz Amerike. Meu tim legendama nalazimo na
legendu kralja boanskog porijekla, legendu Muisca naroda (o narodu koji je nastanjivao
predio dananje Bogote'). Prva legenda pria o
kralju kojega su definirali kao sam sin boga
sunca koji je ivio u zlatnom dvorcu u koji nije
mogla prodrijeti vanjska svijetlost. "Njegov je
donji dio lica bilo pokriveno zlatnom maskom a
mogao se pokazati podanicima samo jednom na
godinu." Dok druga legenda pria o ceremoniji
ustolienja prijestolonasljednika. "Kada je sunce
dolo u svoj zenit, posut zlatnim prahom, morao
je uroniti tijelo u vode rijeke Guadavita dok
njegovi su podanici u istu rijeku bacali zlatan
alat." Ove su se legende vrlo vjerojatno iskrivile
prepriavanjem sve do kreiranja mita o El Doradu. Tako da se poevi od 1529. godine,
rodila zlatna groznica u potrazi za tim mitskim gradom, i mnoge su ekspedicije kretale u
potragu za njim sve do dananjih dana. Prije otprilike godinu dana antropolog Mario Polia
identificirao je El Dorado u Paititiu, gradu civilizacije Inka. Paititi je, kako se moe
proitati u jednom antiknom dokumentu, otkriven u 16. stoljeu. Otkrili su ga misionari
Isusovakog reda i opisali ga kao grad prekriven zlatom i optoen dragim kamenjem.
Ipak, nitko nikada nije doznao tonu poziciju grada. Kae se da je Vatikan izbrisao svaki
najmanji trag o njemu da bi izbjegao opasnu "zlatnu groznicu". Dananji moderni
povjesniari su zapravo skoro svi suglasni da je El Dorado izmiljen pohlepom panjolskih
conquestadoresa, iako misterij koji ga okruuje ostaje jo uvijek fascinantan i privlaan.
OTKRIE AMERIKE
Od svih dragocjenih stvari na svijetu, ona za kojom se uvijek najvie uzdisalo zacijelo je
zlato. Stari Egipani smatrali su ga svetim poput sunca, ratovi su se vodili zbog njega a
Portugalci su zbog zlata riskirali plovidbu na kraj svijeta. Zlato ne predstavlja samo
blagostanje. Simboliki je i znak ljubavi, vjenani prsten je zlatan. Isto tako u
lingvistikom smislu rije zlato znai dobro. Kao recimo u izrazima : "Zlato od djeteta ili
zlatna prilika". Manje od milijun tona zlata je iskopano, moda izgleda mnogo ali je puno
manje u usporedbi sa dijamantima i drugim dragocjenostima koje su bile ispod zemlje.
Velianstvena je legenda famoznog grada zlata El Dorada, i nevjerojatna blaga koja se na
njegov spomen ukau pred oima, ue blagodati i dobrostanja, zlata unedogled. "Zlato
je kau Zeusovo dijete. Ni hra ni plijesan ne izjedaju toliko koliko ovjekov um izjeda
pohlepa za njim.". Tako je pisao Grki poet Pindar. Zlato je kralj metala i posljednja
mjera vrijednosti. Columbo je otiao toliko daleko i izjavio da "sa zlatom ovjek moe
87
___________________________________________________________
zajamiti svojoj dui ulaz u Raj." No to nama daje zapravo uvid u ono to je bio njegov
raj a ba je on bio taj ija se ekspedicija pretvorila u eksploataciju. Columbo je tragaima
zlata otvorio put blaga kada je otkrio zlato u San Salvadoru na Hispanioli. Novosti
poslane Ferdinandu i Isabelli panjolskom kralju i kraljici uskoro se proirila diljem
Europe i od tada je poelo presjedanje na teritorije nove zemlje pod blagoslovom
Kranstva koje je potpuno decimiralo ameriku dotadanju populaciju. Pedeset godina je
prolo od Columbovog otkria i izvjea o postojanju zlata u "novom svijetu". Narodi
Azteca u Mexicu i Inca u Peruu' potpali su pod vlast panjolskih conquestadoresa i
njihove neiscrpne pohlepe za zlatom. Grobnice Sinu Indijanaca u visokim Andama
opljakane su a Europski tragai zlata 1539. godine, osnovali su grad Bogota, na
teritoriju naroda Muisca. No najvee nalazite zlata vjeruje se da je bilo u gradu Manoa,
izgubljenom u kinim praumama june Amerike. Prie i kazivanja govore o
nevjerojatnom gradu gdje je sve ukljuujui i svakodnevni alat, tanjure i ostalo bilo od
suhog zlata. Njegovi stanovnici bili su upravo Muisca narod. O njima se nije mnogo znalo
osim da je sve to su posjedovali bilo napravljeno od zlata. I ba je tu meu narodom
Muisca legenda o El Doradu po prvi put dola do uiju panjolaca. Reeno im je za
ritualnu ceremoniju koja se odravala na jezeru Guatavita, malo sjevernije od
novoosnovanog grada Bogote.
CEREMONIJA "ZLATNOG OVJEKA"
Pria ili bolje legenda o El Doradu jedan je od najjaih mitova vezan uz "Novi svijet".
Legenda koja se po prvi puta pojavila etrdesetih godina 16. stoljea. Sve su prie o
njemu zapravo potekle iz indijanskih pria o kralju koji je bio toliko bogat se mogao
prekriti zlatom tokom odreenih ceremonija. U centru prie o El Doradu su rijei koje su
meu Indijancima imala znaenje "Zlatni ovjek" a to je bio upravo taj je poglavar "El
Hombre Dorado", bio je to naziv Meksikog kralja, poglavara naroda Muisca za kojeg se
govorilo da je bio prekriven zlatnim prahom. No kasnije je El Dorado zauzeo svoje mjesto
kao bajkoviti grad od zlata, antikna, izgubljena metropola naroda Inka. Kada je narod
grada Manoa izabirao novog kralja, odravala se odreena ceremonija na vodama jezera
Guatavita. Jezero se pokazalo mistino, mirno kao ogledalo, savren geometrijski krug.
Okrueno uniformnim neplodnim breuljcima. Legenda je opisivala dno jezera pokriveno
neizrecivim bogatstvima koja su preci starih Muisca tamo odbacili. Narodu Muisca je
jezero bilo sveto. Njihov je narod vjerovao da u jezeru ivi duh ene prethodnog
poglavara njihova naroda, koju je tamo zatoilo zlokobno udovite. Osobiti ritual koji se
odravao na jezeru bio je dio saznanja novookrunjenog kralja. Neposredni svjedok tih
dogaaja Rodrigues Freyle, koji je priu uo iz usta svojeg prijatelja Don Juana neaka
zadnjeg poglavara naroda Muisca opisao je to ovako :
"Ceremonija je imala biti poetak ustolienja novog vladara naroda. Prije njenog
poetka, budui vladar morao je provesti neko vrijeme odvojen od svijeta.
Zatvoren u hramu bez ena, a zabranjeno mu je bilo jesti sol i paprenu hranu te
izlaziti van danju."
"Prvo putovanje koje novi kralj mora proi, trebalo je biti putovanje preko velikog
jezera Guatavita gdje e darovati i prinijeti rtvu demonu kojega je narod tovao
kao njihovog gospodara i boga. Tijekom ceremonije koja se odravala na jezeru,
izradila se splav koju se uljepavalo i dekoriralo sa najljepim stvarima koje su
imali Na nju se stavljalo etiri upaljena svijenjaka u kojima se palilo mnogo
aromatinih trava te smole i mnoge druge parfeme. Dim incensa pokrio je svijetlo
dana. Jezero je bilo iroko i duboko tako da je brod sa visokim bokovima mogao
ploviti kroz njega, prepun bezbrojem mukaraca i ena obuenih u perje, sa
zlatnim ukrasnim tanjurima i krunama"
"Budui kralj prekriven je blatom dok mu se puui kroz lulu zlatnom prainom
pokriva tijelo. Tada se nasljednika skine do gola i premae ljepljivom zemljom u
koju se pomijeala zlatna praina tako da je nasljednik bio potpuno prekriven tim
88
___________________________________________________________
metalom. Postavili bi ga na splav na kojoj bi ostao nepokretan a do njegovih nogu

bi se stavljalo zlato i smaragdi da ih daruje bogu. Na splav bi se sa buduim
kraljem ukrcalo i etiri poglavara optoeni krunama, draguljima, ogrlicama i
naunicama od istog zlata. I oni su kao i nasljednik bili goli i svatko je nosio
svoje darove. Kako bi splav napustila obalu, poela bi muzika truba, flauta i
drugih instrumenata zajedno sa pjevanjem koje bi streslo planine i doline sve dok
splav ne bi dola do sredine lagune gdje bi dignuli zastavu kao znak utnje."
"Nasljednik bi tada predao svoj dar izbacujui u sredite jezera hrpu zlata, a
poglavari koji bi ga pratili uinili bi isto to za svoj raun. Tom bi ceremonijom novi
vladar bio priznat kao vladar i kralj."
PRVE POTRAGE ZA EL DORADOM

1533. godine, Francisco Pizarro panjolski osvaja krenuo je u osvajanje novog svijeta
juno od Cajamarce i poslao svog asnika Sebastiana de Benalcazara da otprati naeno
blago nazad u luku San Miguel. Benalcazar je tada uo za nedozvoljeni upad na panjoski
teritorij te je sam pokrenuo isto tako nedozvoljen pohod na grad Quito 1534. godine.
Nakon uspjenog pohoda Benalcazar zaposjevi je Quito od tamo pokrenuo malu
ekspediciju na podruje dananje Kolumbije. Vjeruje se da je zapravo bio prisiljen
napustiti Quito da izbjegne uhienju Francisca Pizarra koji je nauo za njegovu
ekspediciju. Kada je tih godina poela kruiti pria o El Doradu i njegovim bogatstvima,
Benalacazar je stao tvrditi da je El Dorado bio od poetka njegov cilj, nadajui se tako da
e tom tvrdnjom postaviti pravo na grad u sluaju da ga netko pronae. Benalcazar je
preao ak natrag u panjolsku gdje je estoko zastupao tvrdnju da se grad mora nalaziti
u njegovom teritoriju. panjolsko poglavarstvo nagradilo ga je kraljevskom potvrdom o
ekskluzivi toga podruja, dok se zlatni grad El Dorado pokazao nita vie od mita.
Sir Walter Raleigh moda je najpoznatiji od svih sanjara koji je isto tako izgubio ivot u
traganju za legendarnim El Doradom. Raleigh je tragao uporno za zlatom El Dorada
ciljajui da e kada ga nae vratiti se u domovinu Britaniju i postati vladar. Engleski
avanturist i pisac, miljenik kraljice Elizabete I koja mu je 1585. dodijelila viteki status,
optuen je bio za izdaju sa strane Jamesa I kraljiina nasljednika. Raleigh je bio zatoen
u Londonskom tornju te uskoro osuen na smrt. Izmeu 1584. i 1589. pokuao je
osnovati koloniju u blizini Roanoke Island (dananjoj sjevernoj Karolini) koju je on tada
imenovao Virginija, no tamo nije on sam nikada kroio. Ve 1595 predvodio je
ekspediciju u predjele dananje Guyane u Junoj Americi, plovei po rijeci Orinoco u srcu
panjolskog kolonijalnog carstva. Svoju ekspediciju opisao je u knjizi "The Discoverie of
Guiana" izdanoj 1596. godine. Prie Indijanaca i panjolski dokumenti uvjerili su ga u
postojanje El Dorada, nevienom gradu od zlata negdje u unutranjosti June Amerike.
Otkrio je zapravo nekoliko zlatnih rudnika no nitko nije podrao njegov projekt o
koloniziranju toga podruja. 1596. krenuo je zajedno sa Robertom Deverouxom, earlom
od Essexa na neuspjean pohod na panjolski grad Cadiz. 1597. ggodine, isto tako su
zajedno krenuli na ekspediciju na Azore. Raleigh je jo uvijek elio eksploatirati dobara
Guyane navaljujui da je taj dio zemlje bio darovan Engleskoj sa strane njenih
starosjedioca jo u 1595. Sa kraljevom dozvolom krenuo je na drugu ekspediciju u istom
podruju obeavajui da e otvoriti zlatan rudnik ne vrijeajui time panjolsko carstvo.
Na putu su ga naalost isprijeile mnoge nesree. Groznica je Raleigha sprijeila da vodi
svoje ljude niz rijeku. Njegov drugi asnik Lawrence Kemys zapalio je panjolsko
uporite no nije naiao na zlato. Raleighov sin Walter umro je tokom ekspedicije. Vrativi
se neobavljena posla Kralj James I osudio ga je 1618. na smrt. Ubrzo je i Walter Raleigh
pao u zaborav, no mjesto blagodati nastavilo je ivjeti i preraslo u legendu o El Doradu.
Slijedea dva stoljea ekspedicije su se nastavile u Andama i dunglama Amazone. Nitko
se nije vratio sa izvjeem o pronalasku niti jednog jedinog komada sjajnog metala.
89
___________________________________________________________
LEGENDARNI EL DORADO POSTOJI

Moda u legendama ima i istine. Ali dali je stvarno mogue da je legendarni El Dorado,
zlatni grad iz bajke zaista postojao ? Prema nalazima arheologa Lima Pontifical Catholic
University, jest a spominjali su ga ak i Jesuitski misionari Populacije Inka zvali su ga
"Paititi", e El Dorado panjolci. Mitski grad prema legendi bio je zadnje utoite Inka
kada su pobjegli sa svojim dragocjenostima pred panjolskim conquestadoresima 1532.
godine. Mario Polia, talijanski arheolog koji poduava na Lima's Pontifical Catholic
University, pronaao je antikni dokument koji opisuje grad iji su zidovi bili pokriveni
zlatnim liem. "Paititi nije samo mit, taj je grad zaista postojao. Pronali su ga krajem
16. stoljea Jesuitki misionari Isusovake udruge." Tako je naveo Polia u zadnjem izdanju
arheolokog teksta Archeo. Jo jedan antikni tekst naznauje mogunost postojanja
zlatnog grada, "Izvjee o udu koje se dogodilo po Bojem milosru u kraljevstvu
Paititi". Tekst je dio zbirke nazvane "Peruana Historia" (povijest Perua), a uvan je u
Romanikom arhivu Isusovaca. U tom je tekstu naveden nevjerojatan susret sveenika
Andree Lopeza sa iteljima Paititia. Citat iz teksta kae "...nevjerojatno zdrav grad
optoen zlatom, srebrom i dragim kamenjem."
Prema izvjeu, sveenik je izvijestio Papu o otkriu i traio doputenje da posveti i
evangelizira podruje. Polia vjeruje da Vatikan zapravo nikada nije odao tonu lokaciju
Paititija, zlatnog grada bojei se poplave zlata i masovne histerije vjernika. El Dorado je
privlaio mnoge istraivae tijekom posljednjih pet stoljea. Meu njima je poznati
Britanski istraiva Sir Percy Harrison Fawcett, koji je krenuo u potragu za Paititijem
1925. Druga je nedavna ekspedicija koja je krenula 1972. Amerika ekspedicija
predvoena Bob Nicholsom i 1997. ekspedicija Norvekog antropologa Lars Hafksjolda.
Zadnji istraiva koji je krenuo u potragu za legendom je Jacek Palkiewicz, bolje poznat
po otkriu pravog izvora rijeke Amazone 1996. godine. Palkiewicz je prije nekoliko
mjeseci otputovao u neistraene dungle rijeke "Madre de Dios" na istraivanja, odakle
e krenuti na sistematsko traenje u Lipnju ove godine uz pomo tehnologije "State of
the art" Palkiewicz je nedavno izjavio za Dicovery News "Ve dvije godine radim na ovom
projektu. ak sam prilino siguran da sam otkrio poziciju slapa i jezera koje prema
legendi vode u Paititi. Velike su anse da u nai El Dorado." No Polia je zapravo
skeptian prema njegovoj izjavi. A sam je izjavio da njemu to zvui poput jo jedne
neutemeljene izjave. Polia je uvjeren da Paititi nije u zoni rijeke Madre de Dios, podruje
koje su do sada sve ekspedicije istraivale. Brian S.Bauer, asistent profesora na
antropolokom sveuilitu Illinois, Chicago jedan od vodeih strunjaka civilizacije Inka,
isto je skeptian prema Palkiewiczovom istraivanju
EL DORADO IZ DOBA PRIJE INKA U SREDINJEM PERUU
Dali je mogue da je El Dorado postojao prije doba Inka ? Zapravo u Aprilu prole godine
nevjerojatno otkrie britanske, amerike i peruvijanske arheoloke ekspedicije pokazalo
je da je jedan El Dorado koji se pojavljuje jo prije civilizacije Inka, izmaknuo pohlepi
panjolskih conquestadoresa. Njihova je potraga donijela na svijetlo dana velike koliine
zlata i blaga sakrivenog u grobnicama koje su stare vie od 1000 godina. Ruevine bi
pripadale gradu prije civilizacije Inka u sredinjem Peruu'. Jedna od dvije grobnice,
najvea je do sada otkrivena u Americi. Ovo otkrie bi moglo uvelike doprinijeti
studijama o pretkolumbovskim civilizacijama. Prema britanskom asopisu "Independent",
uenjaci koji su uz pomo ultrazvunih sondi ve otkrili jo dvanaest grobnica u toj zoni,
uvjereni su da grad poznat meu arheolozima pod imenom Sican sakriva stotine kostura i
tisuu dragocjenosti Najvea grobnica formirana je od bunara dubokog vie od 15
metara. U njoj je naeno 24 ljudskih kostura, jedan muki, najvjerojatnije princ od
otprilike 25 ili 30 godina i 23 ene od 20 do 25 godina. Na kosturima veine naeni su
tragovi nasilne smrti kao to su udarci u lubanju i slomljeni vrat to ukazuje na
mogunost da su ene rtvovane da bi princa otpratile na drugi svijet. Takvi podaci
uvelike pridonose prouavanju kultura tih naroda i njihovih obiaja. U toj istoj grobnici
naena je prelijepa kruna od zlata i bakra, pozlaena maska sa oima od ambre, par
90
___________________________________________________________
rukavica isto tako pozlaenih i ogrlica od dragog kamenja u vie nizova. U manjoj
grobnici naeni su kosturi jednog mukarca, dvije ene i dvoje djece, mnogo kila zlata i
drugih dragocjenosti. Cijeli kompleks koji su arheolozi otkrili osim grobnica obuhvaa i
jednu piramidu u jednu platformu. Vjeruje se da je sve to bilo dio glavnog grada, drave
od prije doba Inka koje se prostirala i obuhvaala vei dio ilea i Columbije...
LEGENDA IVI
Sve te antikne legende, prie i predaje starosjedioca latinske Amerike, ceremonije
naroda Muisca krunidbe zlatnih kraljeva i druge dale su ivot legendi o El Doradu i
nevjerojatnim blagodatima koje lee na dnu jezera Guatavita. Pokuaji da se jezero isui
zapoeli su gotovo odmah nakon to se prvi puta doulo za njih. Danas okolni breuljci
nose zanimljiv usjek koje je Antonio Sepulveda, Bogotanski trgovac urezao kada je 1580.
godine, pokuao isuiti jezero kako bi otkrio mitsko blago. Usjek je ostao vjeni spomen
na taj pokuaj koji je tragino zavrio. Pokuaj isuivanja jezera obustavljen je kada su
se izdubljeni breuljci uruili i ubili mnoge radnike. No ak i da je zlato bilo pronaeno,
pripalo bi tada panjolskom Kralju Philippu II. Mitski El Dorado ukljuuje zlatom posute
zidove, krovove, alate i ostale dragocjenosti. Ali nikada neemo doznati dali je taj
legendarni zlatni grad zaista postojao, ili dali je stvarno bio samo san panjolskih
doseljenika u potrazi za blagostanjem i sreom. Mogue je da je nekada bilo mnogo zlata
u junoj Americi i da se naavi ga novopridolima raspalila mata i preko pria
starosjedioca poeli zamiljati grad toliko velianstven i nevjerojatan koji je sav od suhog
zlata te je kroz njihovu matu nastao grad o kojem su mnogi sanjali i mnogi jo uvijek
sanjaju. Manoa, Paititi.. ili El Dorado. Koji je stvaran ? Mnogi su dali ivot da ga pronau,
a taj e mit i dalje golicati matu mnogih ljudi na svijetu i ostati e metafora koja nam
oznaava potragu za boljim sutra.
91
___________________________________________________________
EZOTERIJA
UKLETI DIJAMANT, TAJNA BUDINOG KIPA
Ezoterija, je kao vrlo zlosretna vjetina nikla na dalekom istoku i kazuje se da je upravo
istonjaka ezoterija najjaa. U toj mistinoj rijei nailazimo zapravo na vrlo jednostavan
pojam, prokletstvo. Vjetaci, amani, arobnjaci pa ak i sveenici koristili su se a moda
jo uvijek koriste tu vjetinu. No nije uvijek reeno da je dragocjeni ali opasni predmet
zaaran ljudskom rukom. A to je i ono to najvie zauuje. Neka od najpoznatijih
prokletstva nevjerojatna su jer su predmeti od prvog trenutka svom vlasniku donosili
nesreu i jad... Poput zvijezde koja zrai ledeno-plavu vatru, blistao je na elu indijskog
kumira u hramu, sve dok ga nije bezbono izvadio lopovski hinduistiki sveenik ija je
kazna za ovo svetogre bila spora i bolna smrt. Tako prema legendi poinje mrana
povijest jednog od najpoznatijih ukletih dragulja na svijetu. Poznat je pod imenom
Hopeov dijamant. Ali zato se smatrao ukletim ? Zato su njegovi vlasnici mislili da je
prelijepi tamnoplavi dragulj zlokoban ? Isto tako mnogi su zacijelo uli za jo jedan
tajanstveni dragocjeni predmet koji je pokazao sline sposobnosti ugroavanja
vlasnikova ivota. Jednaku tajanstvenu mo imao je Budin kip isklesan iz zelenog ada.
Kako i zato ? to je taj predmet inilo toliko opasnim ?
HOPEOV DIJAMANT
Legenda o jednom od najpoznatijih prokletstva na svijetu "prokletstvu dijamanta
Hope"- ija je vrijednost procijenjena na 42,52 karata, je manje-vise poznata. Skupocjeni
Hope, naime, nije donio mnogo sree nijednom od bivih vlasnika, poevi od zlosretnog
francuskog kralja Luja XIV pa do amerike bogate nasljednice Eveline Wols McLeean.
Njegova pria poinje kada biva iskopan u rudnicima Golconda u blizini rijeke Kistna i
Jugozapadnoj Indiji, a svoj europski debi imao je 1642. kad ga je kupio francuski trgovac
Jean-Baptiste Taverinier. Godine, 1668. prodao ga je za velike novce kralju Luju XIV., ali
je tim novcem morao namiriti velike dugove svog sina. Tavernier je otputovao u Indiju u
nadi da e nadoknaditi gubitak, ali su ga rastrgali divlji psi. U meuvremenu, dijamant je
prelazio iz ruke u ruku nekoliko kraljeva koji su svi doivjeli stranu sudbinu. Kralj Luj
XIV., koji je prije bio neusporediv po svojoj velianstvenosti, izgubio je veinu carstva i
svoju omiljenost. Princeza de Lamballe nasmrt je pretuena a kralj Luj XVI. i kraljica
Marija Antonietta pogubljeni su. Mnogo godina kasnije, nizozemski brusa dijamanata
vjeto je smanjio njegovu veliinu, ali ne i opako djelovanje. Njegov mu je vlastiti sin
ukrao dijamant pa je brusa, sav izvan sebe, poinio samoubojstvo. Godine 1830. kad ga
je kupio utjecajni bankar Henry Hope, taj je zlokobni dijamant dobio svoje slubeno ime.
Jedan od njegovih potomaka, siromani lord Francis Hope, prodao je dijamant kada ga je
njegova ena proklela smatrajui ga krivim za njihov neuspjean brak. A njegov kupac,
francuski zajmodavac Jaques Colot, poludio je i poinio samoubojstvo, dok su idua dva
vlasnika bila ubijena. Turski sultan koji je 1908. kupio dragulj za 400.000 $, ubrzo nakon
toga noem je ubio svoju enu i bio zbaen s prijestolja. Nakon to je 1911. Edward
McLean kupio taj isti dijamantm cijelu su njegovu obitelj snale razne nesree. Govori se
da je jedini nain da se netko oslobodi predmeta koji donosi nesreu, njegovo je
darovanje, a ne prodaja. Stoga je zanimljivo da je jedina osoba koja nije doivjela
nesreu, a posjedovala dijamant, bio ameriki draguljar Harry Winston. Kad je kupio
dijamant koji je bio u posjedu McLeanove nesreom pogoene obitelji, nije ga dalje
prodavao. Umjesto toga, darovao ga je Institutu Smithsonian, gdje se nalazi i dan danas.
Neprocjenjivo mineraloko udo, zauvijek e pratiti legenda ije prodorne plave zrake
skrivaju nasilnu povijest prskanu krvlju i morama prijanjih vlasnika.
BUDIN KIP ISKLESAN IZ ZELENE ADE
Jednaku je tajanstvenu mo kao i Hopeov dijamant imao jo jedan tajanstveni predmet.
U knjizi Neujno kroz dunglu, Ludwig Koch-Isenburg iznosi udnu povijest malena
prekrasna Budina kipa koji je isklesan iz zelenog materijala kojeg nazivamo ada. Kipi je
92
___________________________________________________________
stajao do nogu golema drvenog kipa Bude koji je bio isklesan iz kamena u peini
skrivenoj dunglom koja se koristila kao hram u Tajlandu. Nizozemac Klaasen bio je
toliko oaran savrenstvom ovog kipia, da ga je ukrao i uspio prokrijumariti u svoju
zemlju. No iako je bio strasni sakuplja umjetnina, pogled na kipi koji je otada stajao na
njegovom radnom stolu nije mu donosio radost i uitak, ve neobjanjiv osjeaj tjeskobe.
Za malo manje od godine dana prisutnost kipia ga je toliko uznemirivala da je odluio
otii na Tajland i vratiti ga na njegovo mjesto, do Budinih nogu. Dok je to radio,
priao mu je budistiki sveenik koji se nasmjeio i rekao mu da je vidio kad je prije
godinu dana ukrao kipi, ali je znao da e se prosvijetliti i vratiti ga u njegovo pravo
prebivalite...
93
___________________________________________________________
LEGENDA O KRALJU ARTHURU

KRALJ ARTHUR
Kralj Artur (Arthur, Artus) bio je britanski kralj koji je vladao oko 500. godine. Artur je
jedan od najpoznatijih likova keltske mitologije; od 13. stoljea on je sredinji lik brojnih
knjievnih djela. Bio legendarni kralj srednjovjekovne Britanije i heroj jedne od
najuzbudljivijih i esto prepriavanih legendi. Prema njoj roen je u Tintagelu, u pokrajini
Cornwalll kao sin kralja Uthera Pendragona i Igraine, ene vojvode od Tintagela. Legenda
kazuje kako je Vjetac Merlin je imao svoje prste u prijevari koja je dovela do susreta
ovo dvoje, ali je kao nagradu zahtijevao produkt ove unije, bie koje e on uzeti za svog
tienika, brinuti se za njega i poduavati ga. S vremenom je Arthur postao kralj
Britanije, te uz pomo i potporu svog savjetnika Merlina drao dvor Camelot i bio voa
vitezova Okruglog stola. Vitezovi su jahali u avanture, na mjesta gdje su mogli postizati
junaka djela, no njihova najvanija misija je bila potraga za Svetim gralom, prema
kranskoj legendi : svetom peharu iz kojeg je Krist pio na Posljednjoj veeri. Izdan od
svoje ene Guinevere i sina ili neaka Modreda, Arthur je bio smrtno ranjen u bitci protiv
Modreda, a potom odnesen na Avalon, otok besmrtnih heroja. Legenda kae da e se
jednog dana vratiti s Avalona i ponovno voditi svoj narod u vrijeme kada im bude prijetila
najvea opasnost.
POVIJESNI KRALJ ARTHUR
Malo se zna o pravom Arthuru premda se mnogi povjesniari slau da je lik Arthura iz
legende najvjerojatnije utemeljen na stvarnoj pojavi Britanskog ratnog voe iz 6. stoljea
kojeg su Rimljani nazvali Artorius. Mogue je da je on bio voa romaniziranih Britanaca u
ratu protiv Saxonaca koji su uestalo vrili napade na Britaniju od 450. godine, pa
nadalje. U "Knjizi jadikovki" koju je napisao Gildas oko 540. godine. pie da su Saxonci
bili poraeni u velikoj bitci kod Mount Badona oko 500. godine. Premda Arthur ovdje nije
zvanino spomenut po imenu. Nennijeva "Povijest Britanaca" pisana u ranom 9. stoljeu,
kae da je Arthur bio dux bellorum Britanaca, dakle ratni voa, general, u bitci kod
Mount Badona. "Kambrijski anali" pisani u 10. stoljeu,
spominju kako je Arthur porazio Saxonce kod Mount
Badona 516. a takoer i bitku kod Camlanna, u kojoj su
Arthur i njegov neak Modred pali. Arthur iz keltskih
legendi je bio heroj herkulskih proporcija. Izbavio je
zemlju od divova i borio se protiv udovita i vjetica.
Ubio je demona Cata od Losanne i uhvatio znamenitog
nerasta Twrch Trwytha, natjeravi ga u more; kao
rezultat ovoga jedna od Arthurovih titula bila je "Boar of Cornwall" ("boar" - nerast).
Velka poema, "The spoils of Annwn", vjerojatno napisana u 10. stoljeu, odnosi se na
njegov pohod u zemlju mrtvih, na otok Annwn. Cilj ovog pohoda je bio arobni kotao
Annwna, iz kojeg su samo hrabri i iskreni mogli jesti. Ovaj bi kotao moda mogao biti
originalni "Gral", pa se Arthur, opskrbljujui se hranom od besmrtnih heroja, mogao i
sam uiniti besmrtnim nakon sto bi ga ukrao. U ranim keltskim priama Arthur ima velik
broj drugova, ukljuujui Cei Wynna (sir Kay), Gereintha (sir Gareth) i Llenlleawca (sir
Lancelot), a ena mu je bila Gwenhwyfar (Guinevere). Stari keltski bogovi takoer su se
u ovim priama manifestirali kao ljudi : Manawydan, Teyrnon i Gwynn, sin Nudda,
gospodara pakla.
MERLIN MAJSTOR SVIH AROBNJAKA
Merlinu, arobnjaku iz legende o kralju Arturu. Pripisivale su se velike magijske moi.
Mogao je izazvati maglu bez tue pomoi, navodno je podignuo Stonehenge i napravio
masivni stol za okrugli stol kralja Artura. Merlin je navodno prorekao brojne krvave
pokolje i atentate na tadanje vladare. Uz to je predvidio i da svijetu u budunosti prijeti
94
___________________________________________________________
veliko zlo. Opisao je kaos koji e se jednom spustiti na Zemlju, izbaciti zvijezde i planete
iz njihovih putanja i promijenjiti zodijake znakove do beskonanosti. "Mora e u
trenutku nabujati, a prah se predaka obnoviti". Njegova je vizija bila uznemirujua, s
obzirom na poveane klimatske katastrofe.
LEGENDA O MAU U KAMENU
Prema "Povijesti britanskih kraljeva" Geoffreya od Monmoutha, Arthur je imao petnaest
godina, kada je njegov otac Uther Pendragon umro i bio pokopan na Stonhengeu. Arthur
je potom okrunjen za kralja u Silchesteru. U knjizi iz 15. stoljea, "Morte D'Arthur", koju
je napisao Thomas Malory, raspravlja se o Arthurovom dolasku na prijestolje. Nije bilo
osobe koja je mogla nadmaiti Pendragona i mnogi su se veliki baruni borili za tron.
Merlin je potaknuo nadbiskupa Canterburyja da pozove sve velikae u London gdje je on
pripremio ogroman kamen s maem zabodenim u nj. Natpis oko maa je govorio
slijedee : "Whoso pulleth out the sword of this stone and anvil, is rightwise king born of
all England", a rijei u prijevodu znae "Onaj tko ovaj ma izvue iz kamena i nakovnja,
pravi je roeni kralj cijele Engleske."
No premda su mnogi pokuavali, nitko nije uspio izvui ma iz kamena sve dok mladi
Arthur nije doao i to uinio. Odmah je okrunjen za kralja i tako pobijedio svoje rivale
u serijama borbi. Monmouthova "Povijest..." je s jedne strane bila opisivana kao
najuspjenije djelo fikcije ikada napisano, a s druge optuivana kao zloin nad
povijesnom istinom. On pie kako je Arthur sa svojim maem Caliburnom, koji je bio
iskovan u Avalonu, porazio kote i osvojio Irsku, Norveku, Island, Dansku i Francusku.
U kasnijim varijacijama ma dobiva ime Excalibur. Merlin i Arthur su otili do jezera, kada
je iz njegova sredinjeg dijela izronila ruka drei ma; on je pripadao Gospodarici Jezera
(ili Gospi od Jezera; "Lady of the Lake") koja ga je potom dala Arthuru. Kada Arthur
umire i biva odnesen na Avalon, ma je vraen u jezero.
VITEZOVI SVETOG GRAALA
Vrlo su proturjene prie o kralju Arturu i o potrazi za Svetim Graalom, za koji se mislilo
da ima veliku mo izljeenja. U najpoznatijoj prii sir Thomasa Maloryja "Arthurova smrt"
(1485) govori se kako su u potragu za Graalom otili sir Galahad (Gawain u nekim
drugim priama), sir Percival i sir Bors. Doli su do Dvorca Graala okruenog jalovom
pustopoljinom i otkrili da sveti kale uva ranjeni, nepokretni uvar Kralj Ribara. Samo
na tono postavljeno pitanje koje se odnosi na Graal, Kralj Ribara e ozdraviti, zemlja se
obnoviti, a oni e dobiti Graal. Sir Galahad je ispravno postavio pitanje, pa su trojica
vitezova brodom odnijeli Graal u sveti grad na Istoku koji se zvao Sarras, gdje je
Galahad okrunjen za Kralja. Percival se vratio u Dvorac Graala a Bors u Camelot. Daljnja
sudbina Graala je nejasna zbog brojnih urota, posredovanja kriara, katara i tako dalje.
PROPAST KRALJA ARTHURA
Arthur se eni Guinevereom, a kao svadbeni poklon od svog tasta (prema nekim
izvorima) dobiva Okrugli stol koji ima 150 mjesta za sjedenje. Njegova sestra se udala za
Lotha, vojvodu od Lothiana, i s njim imala dva sina, Gawaina i Modreda. Kasnije prie
kau kako je sam Arthur, ne shvaajui kako je Lothova ena zapravo njegova sestra,
spavao s njom i tako zaeo Modreda. Upravo je ovaj incest doveo Arthura i Okrugli stol
do propasti, onako kako je to prorekao Merlin. Kada je Arthur shvatio da su njegova ena
Guinevere i njegov vitez Lancelot zaljubljeni, nije o tome elio nikome govoriti zbog svoje
privrenosti Lancelotu. Ali Modred i Agravaine su mrzili Lancelota i izravno ga optuivali,
ravno kralju u lice, a tube na izdaju i preljub su bile otvorene za javnost. Arthur nije
imao izbora ve je naloio Modredu da zatvori Lancelota, no ovaj uspijeva pobjei u
posljednjem trenutku. Neki su vitezovi otili s Lancelotom, a drugi su ostali vjerni
Arthuru, te na njegovu pohodu sa Gawainom u Francusku, protiv Lancelota, mnogi su
hrabri vitezovi poginuli na obje strane. Modred, koji je ostao u Engleskoj privremeno
95
___________________________________________________________
vladati, pokuava ugrabiti krunu, a s njom i Guinevere. Arthur se vraa i u velikoj bitci
trai Modreda, te ga konano ubija kopljem. Ali kako ne bi bilo sve ruiasto, Modred
zadaje smrtni udarac Arthuru. Sir Bedivere mu pomae da doe do jezera i po njegovim
uputama baca ma natrag u jezero, kojeg je prihvatila izronjena ruka, a potom ponovno
nestala u dubine. Vilinski brod dolazi po Arthura i odnosi ga u Avalon, zemlju besmrtnih
heroja. Tradicija kae da je zapravo Glastonbury taj mitski otok Avalon : 1191. godine,
monaci su tu iskopali hrastov lijes iz 4m dubine za koji su tvrdili da je Arthurov.
Natpis koji je pronaen na olovnom kriu unutar lijesa je sadravao : "Here lies buried
the renowned King Arthur with Guinevere his second wife in the Isle of Avalon.", to
u prijevodu znai "Ovdje lei pokopan Kralj Arthur zajedno sa Guinevrom, njegovom
drugom enom ne otoku Avalon". Takoer je reeno da je na Arthurovoj grobnici
pisalo : "Here lies Arthur, the once and future king" ("Ovdje lei Arthur, nekadanji i
budui kralj"). Kosti su kasnije prebaene u gradsku crkvu, ali je grob uniten u doba
engleske reformacije, a kosti su nestale...
96
___________________________________________________________
PRSTEN MOI
LEGENDA O PRSTENJU MOI
Nordijska Mitologija u sebi posjeduje jednu od moda najljepih pria koje su ikada
izmiljene. Fascinantna saga ili legenda o "prstenu Niebelungena" ili "prstenumoi"
legenda je koja govori o pohlepi, izdaji i moi. Ova je legenda vrlo esto idealizirana a iz
nje je nastalo bezbroj kazalinih predstava koje predstavljaju romantine junake
nekadanjih predaji. Skoro u svakoj mitologiji postoji barem jedna legenda o prstenu koji
posjeduje nevjerojatne moi. Tajanstvenom prstenju koje svojim prokletstvom odnosi
ljudske ivote i dobro pretvara u zlo, o vjeitom prokletstvu koje jedino ista dua moe
nadjaati. Jedna od najjednostavnijih legendi openito o
razlozima nastanka prstenja je Grka legenda o Prometeju
koji je bio omraen meu bogovima jer je volio ljude i
donio im s Olimpa vatru. Vrhovni bog Zeus, za kaznu to je
to uinio osudio ga je da bude prikovan lancima za stijenu
Kavkaza gdje je po noi orao dolazio i kljuvao njegovu
jetru. Svake bi noi rana zacjeljela, a onda bi novi dan
donosio Prometeju nove muke. S vremenom Zeus je
uvrstio svoju mo i oprostio Prometeju primivi ga natrag
meu bogove svetog olimpijskog ognjita. No iako mu je
oprostio i priznao njegov ponos i ljubav spram ovijeka, nije mu do kraja popustio. Traio
je od Prometeja da zauvijek nosi prsten nainjen od okova, prsten u koji je bio ugraen
komadi stijene s Kavkaza. Tako su i ljudi u ast svog uitelja takoer poeli nositi
prstenje s kamenom, a nose ih i danas. Simbolika Prometejeva prstena je vjera u ivot,
teret kazne te obaveza koju zauvijek preuzima ljudsko bie natiui na prst simbol vjere,
u drugim mitologijama ima drugaiju simboliku. U nordijskoj mitologiji, prsten je bio
uvjerljiv simbol moi, sree i slave. Poasni dar i vrsta valute, katkad je bio kraljevska
porodina batina, kao to je to bio vedski prsten Sviagriss. esto su arobni mitski
prsteni usto bili simboli sudbine i, u svojem najsumornijem obliku, simboli propasti.
Prsteni junaka uvijek su donosili bogatstvo i mo, no ne uvijek i sreu, a ponekad
tragediju ako su bili iskvareni pohlepom. Nordijska mitologija donosi upravo jednu takvu
sagu, bio je to jedan od najpoznatijih glasovitih ukletih prstena, bio je to ukleti prsten
Andvarinautov koji je unitio mnoge ivote.
PRSTEN ANDVARINOV
Prsten u mnogome slian Odinovu velikom prstenu Draupniru, tkao je zlatno bogatstvo,
ali je bio okaljan Andvarijevom gorkom kletvom. Najslavniji zanatlije nordijskog svijeta
bili su mudri i nadareni patuljci koji su radili u podzemnim piljama prepunim dragulja.
Nadljudskim umjeem i tajnim zanjima oblikovali su neprocjenjive dragocjenosti i
amajlije. A dok su oni tkali zlato u dubinama zemlje, u vodama Rajne ivjele su snebeske
Rajnske djevice, vile koje su zimi ivjele u rijekama i jezerima, a ljeti bi izranjale iz vode
kako bi leprale umama. Djevice su u mirnim vodama uvale silna blaga a legenda kae
da boje voda u rijekama i jezerima odraavaju nimfna raspoloenja, tako da vode postaju
crne od jada kada su Rajnske djevice ljute ili tune. Desilo se to kada su nimfe izgubile
svoje zlato. U davna vremena, jo prije nastanka boanskog dvorca Valhalle kojega
su izgradili divovi, vrsni kova patuljak Alberich il bolje poznat kao Andvarin iz
Niebelungenlieda, iskovao je od rajnskog zlata ukradena Rajnskim djevicama prsten
moi. poznat i pod imenom Prsten iz Niebelungena. Potekle novosti o toj pljaki zlata i
prstenu moi stigle su i do Asgarda, grada bogova, uzburkavi bogove i divove. Divovi
Fafner i Fasolt zahtjevali su upravo to zlato za izgradnju Valhalle, te su oteli boginju
plodnosti Freyju kao taoca. Kako bi bogovi povratili svoju druicu, sam Odin odluio je
krenuti u potragu za zlatom, a pridruili su mu se brat Honir i lukavi bog vatre Loki.
No Loki im se pridruio smiljajui kako bi se domogao zlata za svoj raun.
97
___________________________________________________________
POTRAGA ZA PRSTENOM MOI

Na putovanju u Midgard zemlju ljudi, Loki kamenom ubije usnulu vidru. Nosei tako
mrtvu ivotinju Loki zajedno sa Odinom i Honirom nailaze na posjed usred ume i ponude
se podijeliti meso s ukuanima ako im zauzvrat prue prenoite. Zemljoposjednik kojega
su zamolili da prenoe bio je poznati poljodjelac arobnjak Hreidmar. Hreidmar je imao
trojicu sinova Regina, Fafnira i Ottera. Na uas Hreidmara, te njegovih sinova Regina i
Fafnira bijae mu ponuen nitko drugi do njegov vlastiti sin Otter (vidra). Odin je tvrdio
da je nevin i da nije mogao znati da je vidra Hreidmarov sin a kako je Otter imao
sposobnost pretvaranja, to i nije bilo daleko od istine. No nije se dalo nita uiniti kako bi
se ublaila Hreidmarova bol. U tuzi Hreidmar je najprije otpjevao aroliju koja je oslabila
njegove goste, a potom su im njegova dva preostala sina, Fafnir i Regin, svezali ruke i
noge, tako ih zatoivi. Nakon upornog uvjeravanja trojica bogova uvjerie Hreidmara da
ih pusti, koji im obea slobodu izraunavi cijenu smrti svoga sina Ottera : dovoljno zlata
da pokrije Otterovu kou, iznutra i izvana. Ohrabreni bogovi osmjehnue se i ponudie
mu svo zlato koje su sa sobom imali. No bijae tu ipak jedna nezgoda. Oderana koa bila
je obdarena arobnim moima jer je djeak u trenutku smrti bio obavijen arolijom, koa
se mogla rastegnuti do goleme veliine i tako nijedna prosjena koliina zlata nije mogla
biti prihvaena za naknadu. Znajui da e pomou Andvarinova blaga za kojim su ionako
bili u potrazi, zacjelo uspjeti iskupiti Hreidmara, Loki je napokon nagovorio kuedomaina
da ga pusti u potragu za tim velikim bogatstvom, dok su Odin i Honir ostali na posjedu
kao taoci i jamstvo Lokijeva povratka. No kako su Odin i Honir znali za Lokijevu
PRONALAZAK PRSTENA MOI
Doavi na morsku obalu nakon mnogo dana, Loki zazove Ran, enu boga mora Aegira.
Zatraivi pomo u potrazi za Andvarijem od nje, Ran mu dade mreu za utapanje i uputi
ga kroz labirint pokislih tunela kroz koji se mora spustiti sve do podzemnog jezera.
Naavi se u dubinama zemlje, Loki je sporo napredovao ali je na kraju doavi do
velikog podzemnog jezera koje je svjetlilo neizmjerno sjajnom svjetlou opazio veliku
tuku. Mrea boginje Ran pomogla mu je da ju s lakoom uhvati. Pokazalo se da je ta
riba, kao i vidra prije nje neto vie od onog to se isprva uinilo. Pred Lokijevim oima,
riba se na suhom pretvori u najbogatijeg stanovnika podzemlja, patuljka Andvaria.
Monim i uasnim prijetnjama Loki prisili Andvaria da mu preda zlato, a kad iz njegovog
skrovita blaga Loki silom otme i taj jedan prsten, Andvarijev prsten koji stvara zlato,
patuljak poskakujui od bijesa prokle prsten sudbinom vjene pohlepe, Andvarijevo
prokletstvo prstena moi prouzroiti e propast svakome tko ga bude nosio.
ANDVARIJEVO PROKLESTVO
Kada se Loki sa zlatom vratio na Hreidmarov posjed, nevoljko priznade da se domogao i
prstena moi kojega Hreidmar odmah zatrai, tako su i Odin i Honir bili osloboeni. Iako
ga Loki upozorava na prokletstvo, Hreidmar bijae toliko zadovoljan zlatom da ga
prokletstvo nije zabrinjavalo. Odin u znak sklonosti poklanja Hreidmaru udesni ma prije
odlaska. Bogovi tada odoe natovareni sa dovoljno zlata da otkupe svoju druicu Freyju,
boginju plodnosti iz ruku divova koji tako zavrie gradnju dvorova Valhalle. No u
Hreidmarovoj kui Andvarijevo prokletstvo zavuklo se u srce njegovog drugog sina
Fafnira. Kada je Fafnir ugledao na oevom prstu prsten, poinje udjeti za njim i za
blagom koje je mogao stvoriti posjedovavi ga. Bez mnogo premiljanja nagovara brata
Regina da ubiju oca. Usmrtivi Hreidmara upravo onim maem koji mu je poklonio Odin,
ma se tada slomi u krhotine a Fafnir elei blago samo za sebe, pobjegne s prokletim
bogatstvom. Hreidmarov posjed napustilo je Andvarijevo prokletstvo zajedno s Fanfirom
te ga je nasiljedio Hreidmanov trei sin Regin. Nakon mnogo godina na Hreidmanov
posjed dolazi djeak Siegfried poznatiji kao Sigurd, ne imavi sina Regin posvaja djeaka
koji izrasta u stasitog mladia. Regin se s vremenom izvjetio u majstorstvu kovanja
metala, postavi tako kova na dvoru kralja Hjalpreka u Jutlandu. Iako na vrijeme
osloboen prokletstva prstena, Regin ne prestaje misliti na brata Fafnira za kojega je
98
___________________________________________________________
saznao gdje se krije i u to ga je prokletstvo pretvorilo. Fafnir, izopaen zbog silnog

bogatstva pretvoren pohlepom u karakteru i obliku, pretvorio se u grozomornog zmaja
kako bi uvao svoju hrpu blaga. Mnoge nadobudne junake u potrazi za slavom i
bogatstvom privukla je legenda u njegovu jazbinu. Veina ih se nije uspjela ak niti
pribliiti njegovu brlogu, ve je nala svoju smrt na prokletoj pustopoljini ispred njegove
jazbine. Tako se proirila pria o nevjerojatnom blagu te je dola i do Regina i njegovog
posinka Sigurda. elei se dokazati, mlaahni Sigurd poeli poi u potragu za zmajem no
Regin ga zaustavlja i teka srca ispripovjeda mu tunu priu o svom bratu. Sigurd
potiten zbog voljenog pooima povlai se u sebe a Regin se posveuje svom poslu sve
dok jednog dana Regin ne odluuje iskovati iz krhotina maa svog pokojnog oca otricu
udesna maa koji mu je sam Odin poklonio.
SIGURDOV POTHVAT
Regin, pozvavi Sigurda poklanja mu iskovani Odinov ma i predvodi mladia sve do
zmajeva utoita okrueno zadahom smrti. Reginov zadnji savjet Sigurdu bjee, neka
Sigurd umorenom zmaju ispee srce i popije njegovu krv kako bi nauio jezik ptica.
Sigurd lukavo odluuje ne izlagati se izravnoj opasnosti i suoiti se sa zmajem, ve se
sakriva u rupi od zmajeva otiska u glib. Kad je zmaj izaao iz jazbine i na svojem
dnevnom izletu do prljave umske bare puzao iznad Sigurda, on mu od ispod zabija ma
u trbuh, tako ga usmrtivi. Sigurdu je, osvojivi tako Andvarijevo zlato i zmajevu
mudrost, budui da je sad razumijevao jezik ptica, ovo djelo donjelo slavu i neizmjerno
bogatstvo. Da bi se jo jednom dokazalo na djelu prstenovo prokletstvo, Regin
domogavi se prstena, biva obuzet neizmjernom pohlepom. U elji da Sigurdu preotme
zlato, pokuava ga ubiti no prije nego ita uspijeva Sigurd ga u obrani usmruje te tako
nasljeuje prsten za kojega ni ne sluti kakvo prokletstvo nosi u sebi.
TRAGINI LJUBAVNICI
Valkiria Bynhild, bila je jedna od najljepih Odinovih anela. Valkirie su oduvijek hitro i
bespogovorno izvravale Odinovu volju na bojnom polju. Odinovoj se volji Brynhild
suprostavila pomogavi svojem polubratu Siegmundu. Bila je zbog toga osuena za
pokoru bespomono leati na vrhu brijega dok je smrtnik ne zatrai. Usprkos volji ostalih
bogova Odin popusti lijepoj Brynhild i ublai joj kaznu zatoivi ju unutar vatrenog
prstena. Vatreni joj je prsten omoguio zaarani san i titio ju od svega osim od
najhrabrijeg junaka. Ubivi zmaja Fafnira, i svog pooima Regina, Sigurd je otpoeo
pustolovna lutanja po Midgardu i postao hvaljeni junak hrabra srca. Kada je naiao
tjekom svojih putovanja, na vatreni obru, jedino se on usudio ui u plameni krug da
osvoji uspavanu ljepoticu. Njegov neustraiv duh proveo ga je tajanstveno neozljeena
kroz plameni obru, kao to su predvidjele one ptice iji je pijev razumio. Kada je Sigurd
probudio Brynhild iz zaarana sna pokrenulo se tajanstveno Andvarijevo prokletstvo.
Mladi je u zavjet svoje ljubavi dao Brynhild zaarani prsten, nesvjestan njegova
prokletstva i tako ih oboje poveo ka nesretnom kraju. Ljubavnici su putujui kroz Midgard
naposlijetku doli i do Niebelungena. Kraljica Niebelunga Grimhild ugostila je Sigurda i
njegovu voljenu. Bila je Grimhild slavljena ali i pribojavana zbog njene magije. Svojim
inima i napicima mogla je osobi izbrisati pamenje i upravljati njezinom voljom.
Grimhildina ki Gudrun, zagledala se u lijepog mladia te ljubomorna na ljepoticu
Brynhild zamoli majku da ih razdvoji. Kad je Sigurdu, koji nije nita posumnjao, ponudila
svoju arobnu medovinu, on je zaboravio svoju ljubav prema Brynhild i zaas se zaljubio
i oenio Grmhildinu ki, Gudrun. Otkrivi Sigurdovu izdaju, i neznajui nita o
Grimhildinim inima, izdana Brynhild u elji za osvetom pouruje brau Gunnera i Hognia
koje je Sigurdovo zlato neizmjerno privlailo da ga ubiju. Oaran Brynhildom Gunner ju
uz Grimhildinu pomo osvaja i eni se njome. Braa ubijaju Sigurda kome se vratilo
sjeanje te pativi od grinje savjesti i jada dok je izdisao, umirui zazivae Brynhild.
Kada je Brynhild shvatila prijevaru, nadvladana dubokom alou, usmrtila se kako bi joj
tijelo mogli poloiti pokraj Sigurdova u grob. Braa Niebelunga uvuena u mreu
tragedije koju je ispleo prokleti prsten, umiru oboje nakon to ih je vladar Atli isto tako u
99
___________________________________________________________
udnji za zlatom osudio na smrt u zmijskoj jami. Svaki ivot koji je Andvarijev prsten
dotakao okonao je besmisleno u pohlepi i prokletstvu, a Nordijska mitologija
isprepletena je i nadalje arobnim prstenjem i drugim sudbinama koje su zamrene
oblikovale tajanstvene prie.
100
___________________________________________________________

Misterije Neobjasnjivi Fenomeni Knjiga II PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Misterije Neobjasnjivi Fenomeni Knjiga II PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

MISTERIJE, NEOBJANJIVI FENOMENI

Tko Je Ubio J. F. Kennedya !?....................................................................2.

Copyright [dzaHo] & AdiS, 2004.

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

TKO JE UBIO J. F. KENNEDYA !?

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Pucano je iz Mannlicher Carano puke, a na spomenutom estom katu su pronaeni i

Ispaljena su tri hica.

Isti metak koji je pogodio Kennedya u rame, pogodio je i guvernera.

Pucao je Lee Harry Oswald.

Lee Harvey Oswalda je ubio Jack Ruby.

Unato nagaanjima da mu je pomagala policija iz Dallasa ovo nije dokazano.

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Eddy Benavides, brat svjedoka Tipittova ubistva, ubijen metkom u glavu

Betty MacDonald, bivi Rubyev namjetenik poinila je samoubistvo

Hank Killamu, muu jedne od Rubyevih namjetenica, a koji je poznavao Oswalda,

Garry Underhill, CIA-in agent koji je tvrdio da je CIA upletena, poinio je

De Lesseps Morrisonm, gradonaelnik New Orleansa takoer je bio u avionu

Teresa Norton, Rubyeva namjetenica, ubijena

Guy Banister, FBI agent, povezan s Oswaldom, umro od sranog udara

C. D. Jackson, jedan od predsjednika LIFE magazina, koji je kupio Zapruderov film

Mona B. Saenz, intervjuirala Oswalda za posao; udario je autobus

Dorothy Kilgallen, kolumnistica koja je intervjuirala Rubya i tvrdila da e

Lee Bowers, jedan od Grassy Knoll svjedoka, nastradao u saobraajnoj nesrei

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

William Pitzer, fotograf autopsije, poinio samoubistvo

Clyde Johnson, koji je trebao svjedoiti o povezanosti Oswalda i Rubya, ubijen

Dr. Charles Gregory, psihijatar guvernera Connalya, umro od sranog udara

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

NIBIRU, PLANET KRIANJA

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

podaci koji se nalaze na tim ploicama neprihvatljivi su dananjim naunicima, ne zato

Dr. John Murray, britanski astronom, nakon opsenih

Glineni peat sa Sunevim sistemom i 12 planeta.

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Nibiru je nastanjen naprednijom civilizacijom,

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

SKRIVENE MOI U NAMA

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

TELEPATIJA, PORUKE O SVIJESTI

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

strane odbora za biologiju. Kasnije je isti referat primljen u pododboru za antropoloka

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

SNOVI, PORUKE IZ DRUGOG SVIJETA

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

TELEPORTACIJA - LET KROZ PARALELNE SVJETOVE

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

KAO SMAK SVIJETA...

Misterije, Neobjanjivi Fenomeni Knjiga II

Graham Birdsall : ta je vaa zvanina funkcija ?

Valerij Uvanov : Ja sam ef Odjeljenja za Istraivanje NLO-a, Nauke i Tehnologije, ruske