ODGOVORI NA PITANJA IZ OSNOVE HIDROTEHNIKE

1.Hidrotehnike graevine u starim kulturama

(Prva opaanja vodostaja Nila, tzv. nilomjeri u 4. Tisuljeu pr. n.e., a prvi sauvani podaci datiraju iz
1827. G. pr. n.e. , postavljani su uz hramove, a pri motritelji bili su sveenici.)
Egipat - Prvi hidrotehniki objekti u Egiptu seu u daleku prolost - najraniji poznati zapisi spominju
kanale za navodnjavanje jo iz doba kralja korpiona iz prve dinastije (oko 3200 pr. n. e.), a kralj Menes,
takoer iz prve dinastije, dao je izgraditi branu za skretanje vode Nila.
Oko 2850 g. pr. n. e. Izgraena je u Egiptu velika brana Sadd el-Kafara, iji ostaci i danas postoje.
Brana Orentes izraena je 1300. G. pr. n. e., Amenemhatova brana(1850 g. pr. n. e. ) duljine 36 km.
Mezopotamija problem suvine vode-drenani sustavi
Perzijanci su se isticali gradnjom qanaata-tunela izgraenih u jednolinom padu od izvorita do
vodoopskrbnog mjesta, esto presijecajui i vodonosni sloj ime je sluio i kao kaptana graevina.
Kina izgradnja brana i nasipa za zatitu od poplava.
Stara Indija i Grka- prve ideje o kruenju vode u prirodi.
2.Ope znaajke sustava
Sustav je skup elemenata povezenih u jedinstvenu strukturu tako da tvore cjelinu ta se struktura formira
radi realizacije nekih ciljeva, djeluje u nekoj okolini, te ima ulaze i izlaze.
Znaajke sustava:

Sustav ini skup elemenata izdvojen kao cjelina iz okruenja,

Kroz interakcije dijelova ostvaruju se zajedniki ciljevi,
Postoji stalna interakcija sa sustavnim okruenjem,
U sustavu se obavlja transformacija i razmjena energije, materije i informacija

Osnovni zadatak sustava je taj da utjee na ulaze koji se mogu potpuno ili dijelom kontrolirati tako da se
maksimiziraju poeljni izlazi i minimiziraju nepoeljni izlazi.
3.Bilanciranje vodnih resursa
U bilancnim razmatranjima oborina uglavnom predstavlja ulaz, a otjecanje izlaz.
Za svaki hidroloki sustav moe se napisati jednadba vodna bilanca za neko odreeno vrijeme
diskretizacije procesa:
U - I = V

U- volumen vode koji ima karakter ulaza u taj sustav

I volumen vode koja ima karakter izlaza iz tog sustava
V promjena mase u analiziranom sustavu- ogranienom prostoru tijekom odreenog vremena
Bilanciranje je sloen zadatak ponajvie zbog :
toga to obino nedostaju potrebni kvalificirani pokazatelji o pojedinim elementima vodne
bilance
koliina vode u pojedinim komponentama variraju u vremenu (dominantan utjecaj geolokih i
klimatskih znaajki)
Bilanciranje treba koristiti kao metodu pri analizi vodnogospodarskih sustava da bi se dobila stvarna slika
kretanja vode unutar promatranog sustava te odnosa tog sustava i okoline.
4.Osnovne znaajke otjecanja
Otjecanje je dio oborina koji preostaje nakon svih nepovratnih gubitaka, te dotjee u recipijent
(podzemlje, vodotok ili more). Javlja se s vremenskim zakanjenjem s obzirom na oborine.

Gubici vode u slivu razlika izmeu ukupno palih i oteklih oborina

POVRINSKO OTJECANJE
Promjenjivo u vremenu i prostoru, na njega utjeu razni indbenici:
-klimatski(oborine, isparavanja, temperature, vjetrovi, vlanost zraka...)
-geografski (veliina i oblik slivova, reljef, gustoa rijene mree, zalihe snijega, jezera movare,
ledenjaci...)
-geoloki(geoloke znaajke terena, propusnost terena...)
-bioloki(biljni pokrivai, biocenoza...)
-antropogeni(ovjekovi zahvati u vodnim resursima, poloprivredne aktivnosti, izgradnja...)
Za integralno upravljanje vodnim resursima nuno je i kvantitativno i kvalitativno promatrati vodne
resurse u cjelovitosti njihova hidrolokog sustava.
GEOGRAFSKI I GEOLOKI UTJECAJI NA OTJECANJE:
1. Veliina sliva- granice sliva
Povrinske vododjelnice(topografska, orografska, hidrografska)

Podzemne vododjelnice(hidroloka ili hidrogeoloka) obino promjenjive tijekom vremena

2. Oblik sliva- o njemu ovisi brzina koncentracije voda- max. protoke
3. Visinski poloaj sliva o njemu ovisi odnos snjenih i kinih oborina, veliina isparavanja,
zaleivanja, utjecaj leda i snjega na dinamiku otjecanja. Karakteriziran srednjom nadmorskom
visinom sliva
4. Nagib terena utjee na veliinu infiltracije-poniranja, slijevanja, vlanost zemljita, a time i
veliinu dotjecanja u podzemlje i rijeke. Utjee na vrijeme povrinskog otjecanja. (Izraava se
prosjenim padom sliva).
5. Gustoa rijene mree to je vea gustoa, bre je slijevanje, te je vea brzina koncentracije.
6. Geoloke znaajke terena utjeu na formiranje rijene mree. to je propusnost vea gustoa
rijene mree je manja. Vea propusnost manja povrinska otjecanja.
7. Jezera i druge retencije utjeu na izravnanje toka. Smanjuju max protoke i poveavaju
minimalne.
8. Led i snijeg djeluju slino kao retencije. Nagla topljenja snjega i leda pojave poplava
UTJECAJI VEGETACIJE NA OTJECANJE
-10-30 % vode nikada ne dospije do tla
-Doprinosi ravnomjernom otjecanju kod kinih i snbjenih oborina, ali i troi vodu problem u aridnim
krajevima
-Pozitivan utjecaj na smanjenje erozije, kakvou vode i dinamiku zapunjavanja retencija.
5.Povrinske retencije voda
To su jezera, movare, akumulacije i vodospremnici.
To su dijelovi sustava povrinskih voda u kojima se ona sprema zadrava.
Volumen najvanija znaajka odreuju je krivulje povrine i volumena u ovisnosti o (nadmorskoj)
visini.
O volumeni i koliini dotoka zavisi i dinamika izmjena vode.
Prirodne retencije ponaanje u skladu s prirodnim karakteristikama sustava i njegova okolia, a
dotjecanja i istjecanja nisu regulirana. Radi se o posebno osjetljivim sustavima, pa je posebno naglaen i
problem kakvoe voda u njima. Umjetni-regulacija reima.
Gubici vode putem isparavanja, poniranja i produciranja.

6.Podzemne vode

Infiltracija otjecanje(poniranje) vode u tlo. Izraava se u m/sat. Tijekom vremena /trajanja kia se
smanjuje.
Veliina infiltracije uglavnom ovisi o dva faktora:
Karakteristikama tla
Tipu i gustoi vegetacijskog pokrova
KRETANJE VODE U TLU
Voda se u tlu kree na razne naine-dominantna tri:
Pelikularno kretanje vode uslijed molekularnih sila privlaenja izmeu estica tla i vode
Kapilarno kretanje vode pod djelovanjem povrinskog napona
Pod djelovanjem gravitacije kod tla s veim porama veliina kretanja odreena Porozitetom (npr.
granit 1%, krke stijene obino 1-3%, ljunak 30%, glina45%)
VODONOSNICI (AKVIFERI)
Podzemna spremita voda. Posebno sloeni sustavi vodonosnika u kru.
Kapacitet vodonosnika ovisan o njegovim dimenzijama (volumen) i veliini poroziteta.

Ve efektivni volumen podzemnih voda

Vt ukupni volumen prostora koji ispunjava podzemna voda
p srednja vrijednost poroziteta za cjelokupni prostor
Koeficijent uskladitenja povrinskih i podzemnih voda meuodnos efektivnog volumena (Ve) i
volumena srednjeg godinjeg dotoka (Vs). Pokazuje koji dio ukupnog volumena sudjeluje u opskrbi
koliko je raspoloivog kapaciteta aktivno.
RAZINA PODZEMNIH VODA
Razina podzemne vode je vrni dio saturirane zone podzemne vode. Ispod nje su sve pore tla ispunjene
vodom, a iznad su djelomino ili potpuno bez vode. Neposredno iznad razine vode prostire se tanki sloj
kapilarne vode iznad kojeg je u pravilu prostor dijelom ispunjen zrakom.
Ovisno o poloaju razine podzemnih voda, poloaju okolnog prostora i drenane baze, formirat e se
reim istjecanja podzemnih voda.

7.Specifinosti podzemnih voda u kru i priobalju

Podzemne vode u kru imaju specifine znaajke koje proizlaze iz specifinih hidrogeolokih i geolokih
znaajki kra, koje je u pravilu vrlo nehomogeno podruje. Infiltracija u kr od difuznih do
koncentriranih veih utoka. Teenja u krkom podzemlju od difuznog do otvoreno turbulentnog toka.
Teenje je uglavnom vrlo brzo, a odvija se i prijenosom pritisaka.
Izuavanje vodne bilance u kru je sloenije nego li u drugim strukturama.
Za neki krki sliv moe se predstaviti meuodnosom:
P = O + EPT D + I
P oborine
O otjecanje povrinskim vodotocima
EPT evapotransporacija
D dotoci u sliv iz susjednih slivova ili dubokih vodonosnika
I istjecanja izvan rijenog sliva
Problem je to su i dotoci D i istjecanja I uglavnom slabo kontrolirani.
8.Opi principi koritenja vodnih resursa
Voda u prirodi krui vodni resursi su obnovljivi. No na zonalnoj, regionalnoj i lokalnoj razini mogu se
tijekom vremena bitno mjenjati, tako da praktiki i nestanu na tom prostoru, ili im se kakvoa toliko
promjeni da vie nisu podobne za uporabu.
ovjek svojojm aktivnou vri znaajan utjecaj koji na toj razini mijenja znaajke hidrolokog ciklusa i
kakvou voda.
Aktivnosti ovjeka u odnosu na vodna bogatstva su usmjerena poveanje njihova aktivnog koritenja, te
poveavanju koliina na mjestima i u vremena kada je voda potrebna.
Osnovni ciljevi zahvata voda:
Izravnanje i akumuliranje voda kako bi bile na raspolaganju u to duljem razdoblju
Transport vode s podruja gdje je ima povrine s obzirom na lokalne potrebe, u podruja gdje su potrebe
vee od raspoloivog resursa.
13.Poplave i mjere za njihovo spreavanje i ublaavanje posljedica
Poplava je pojava neubiajeno velike koliine vode na odreenom mjestu zbog djelovanja prirodnih
sila(velika koliina oborina, topljenje snijega) ili drugih uzroka kao to su proputanje brana, ratna
razaranja i slino.
Provodi se ureenje vodnog reima u cilju zatite od poplava, te osiguranja mogunosti koritenja voda za
razliite namjene. To se postie provedbom strukturalnih (graditeljskih) i nestrukturalnih (upravljakih)
mjera, i to kako radovima na ureenju samih vodnih tokova, tako i radovima na ureenju samoga sliva.

Sastavni dio tih mjera su i regulacijski radovi zahvati kojima se provodi ureenje prirodnih vodnih
tokova i njihovih slivova u cilju sreivanja vodnog reima kojime se omoguuje koritenje voda, zatita
od tetnog djelovanja voda i zatita samih voda.
Zadatak reguliranja prirodnih vodotoka ogleda se:
U sabiranju, uvanju i kontroliranom koritenju raspoloivih vodnih koliina (iz razloga to te vodne
koliine nisu neogranine)
U otklanjanju ugroavanja i nastanka znaajnijih teta na postojeim materijalnim dobrima zbog
nekontroliranog otjecanja velikih vodnih koliina iz nereguliranih (neureenih) prirodnih vodnih tokova
U zatiti kvalitete, koliine (bioloki minimum) i poloajne komponente vodnih resursa.
Regulacijski zahvati podrazumjevaju graditeljske aktivnosti kojima se korigira vodna linija vodotoka,
pogodnim formiranjem rijenog korita, osiguranjem dna i obala, gradnjom ustava i brana te
kanaliziranjem rijeka kao plovnih putova.
14.Znaajke povrinske rijene mree
Prema osnovnim osobinama prirodni vodotoci mogu se podijeliti na:
1. Protoke
Brdske(bujine i bistre)
Ravniarske (s pokretnim i nepokretnim dnom)
2. Rijeke
Brdske(bujine i bistre)
Ravniarske (s pokretnim i nepokretnim dnom)
PROTOCI
Protoci su manji, stalni ili privremeni tokovi koji se uglavnom javljaju u gornjim dijelovima rijenih
slivova. Imaju relatvno strmi pad i vrlo izraenu promjenu hidrolokog i hidraulikog reima.
Za vrijeme velikih voda esto dolazi do pokretanja relativno krupnog i vrstog (kamenog) materijala sa
sliva (nanosa), koji setransportira zajedno s vodom u vidu vuenog ili suspendiranog nanosa.
RIJEKE
Rijeke su veliki i vrlo veliki vodotoci koji se formiraju na veim slivnim podrujima. Imaju gornji,
srednji i donji tok.
Zbog velike energije vodnog toka, u gornjim dijelovima sliva rijeke razvijeni su procesi erozije
produkcije nanosa, u srednjem toku taj se nanos uglavnom transportira do donjeg toka gdje se taloi.
Pri tome se generalno smanjuju padovi vodotoka, a uslijed troenja i usputnog deponiranja veeg nanosa,
smanjuju se i estice nanosa voda nosi.

Gornji tok-karakteriziraju relativno veliki uzduni padovi (preteno iznad 1%), nagle promjene
hidrolokih i hidraulikih parametara, velika energija toka i uglavnom intenzivan proces dubinske erozije.
Srednji tok karakteriziraju blai uzduni padovi (oko o,5 do 5 %o) i promjene hidrolokih i
hidraulikih veliina manjeg intenziteta. Promatrano kroz dulje razdoblje, rijeno korito je na potezu
srednjeg toka relativno stabilno, to ukazuje na odreenu ravnoteu izmeu raspoloive energije toka i
koliine rijenog nanosa koji pristie s uzvodnih dionica i prinosi se nizvodno.
Donji tok poinje od ulaska rijeke u ravnicu. Na ovom dijelu toka rijeku karaktriziraju relativno mali
uzduni padovi, velike koliine sitnijeg nanosa i nestabilno rijeno korito s ozraenom bonom erozijom.
Brdske rijeke nastaju u viim dijelovima rijenih slivova. Karakterizirane su srednjim padovima,
izraenim promjenama hidrolokog reima i silovitim hidraulikim reimom, te relativno krupnijim
rijenim nanosom. Mogu biti bujine ili bistre, ovisno o obratenost sliva.
Ravniarske rijeke razvijaju svoje korito u niim dijelovima sliva. Od brdskih rijeka se razlikuju
padovima, hidrolokim promjenama manjeg intenziteta i poglavito mirnim hidraulikim reimom.
Ravniarske rijeke u pravilu teku irokim aluvijalnim dolinama, tj. formiraju svoje korito u vlastitom
nanosu.
Na niim dijelovima toka prevladava suspendirani nanos koji se najbre taloi na uu vodotoka u more
uslijed el. Naboja estica.
15.Razvoj i morfoloki elementi rijenih korita
Uslijed djelovanja gravitacije voda nastoji tei u smjeru najveeg pada birajui put najmanjeg otpora,
kako di disipacija energije toka bila to manja. Meutim rijeni tok nailazi na prepreke i otpore teenju.
Vee prepreke i otpori otklanjaju vodni tok od teenja po pravcu. Budui da vodni tok istodobno djeluje i
na prepreke, kod prirodnih se vodotoka samo na kraim potezima nalaze pravci, odnosno vodotok
preteno krivuda.
Zbog jakog erozijskog djelovanja vodne struje na konkavama (vanjskim stranama obale) i taloenja na
konveksama (unutarnjim stranama obale), krivine postaju sve izraenije, rijeka vijuga, tj. dolazi do
meandriranja. Rijeni se tok sastoji iz krivina (meandara), a samo na kraim dionicama je teenje u
pravcu. Meandri nemaju stalan oblik, ve se tijekom vremena pomiu nizvodno putujui meandri.
Prilikom reguliranja prirodnih tokova moraju se uvaavati prirodne morfoloke zakonitosti toka uoio i
formulirao ih u 6 zakona jo Fargue (1868):

1. Najvea dubina vode je u matici nizvodno od tjemena najotrije krivine za dvije irine rijenog
toka, a najmanja dubina je na prijelazu izmeu jedne krivulje u drugu i to za dvije irine rijenog
korita nizvodna od mjesta infleksije . ZAKON ODSTUPANJA
2. to je krivina otrija, vea je dubina vode u matici. ZAKON NAJVEIH DUBINA
3. Da se ne bi formirale nepovoljne dubine teiti da duina krivine ne bude ni suvie duga ni suvie
kratka, ZAKON HODA. U stvari, regulacija treba da se sastoji na izmjenice od pravaca i krivina.
Krivine treba da su to blae, jer su preotre djeluju nepovoljno na protjecanje vode.
4. Kod svih krivina odnos kuta izmeu tangenata i duine krivne trebao bi da bude konstantan. Ovaj
odnos se naziva specifina krivina. ZAKON KUTA
5. Uzduni profil korita je pravilan ako su promjene u zakrivljenosti pravilne i postepene. Krivine
treba da prelaze jedna u drugu-ZAKON KONTINUITETA
6. to je krivina manjeg promjera pad opada, i obrnuto, to je krivina veeg promjera pad rasteZAKON PADA DNA
Pad vodnog lica na nekoj dionici nije konstantan ve uz konfiguraciju dna i obale ovisi o razini vode.
Kod regulacija vodotoka koji zavravaju u moru ili npriobalnoj zoni drugih, veih vodotoka, pad vodnog
lica uvjetovan je razinom mora.
Prirodno rijeno korito nastaje kao rezultat uzajamnog djelovanja tekue faze (vode) i vrste faze
(rijenog nanosa u pokretu i nanosa u kome je voda formirala svoje korito.
Rijeno korito se neprestalno mijenja. Karakter promjena ovisi o energiji toka vode i bilanci rijenog
nanosa. Ukoliko su ulazne koliine nanosa na jednoj rijenoj dionici jednake izlaznoj, korito se nalazi u
stanju u stanju labilne ravnotee. Ako su izlazne koliine manje taloenje nanosa, a ako vee-erozija
korita. Kao rezultat prirodnih procesa kod nereguliranih korita, rijeno korito neprestano mijenja svoj
poloaj, odnosno svoju trasu. Pri tome esto ugroava i potkopava i poljoprivredne povrine u takvim
nestabilnim dolinskim tokovima. Stoga je jedan od zadataka koji se postavlja pred projektante
regulacijskih radova stabilizacija jedne odreene trase, kako bi se sprijeilo nekontrolirani razvoj
meandara.
16.Nanos u vodotocima i sedimentacijski procesi na uima i donjim dijelovima toka
Psalmologija znanost o rijenom nanosu. Nanos dospijeva u vodotoke kao posljedica povrinske
erozije(razaranje strukture tla uslijed djelovanja kinih kapi i vode generira u najveoj mjeri
suspendirani nanos) i dubinske erozije (posljedica strujanja vode u koritima generira u najveoj mjeri
vueni nanos). Suspendirani nanos dospijeva u vodotoke i kao posljedica ispiranja urbanih oneienja,
kao i usitnjavanjem vuenog nanosa u koritima.

Granina vrijednost suspendiranog (lebdeeg) i vuenog nanosa ovisi o turbulenciji strujanja te veliini i
obliku zrna, odnosno o Freudeovom broju.
Nanos se vue po dnu djelovanjem pokretne sile koja se javlja tijekom trajanja veih protoka.
Nanos koji se kree nekim vodotokom po njegovu uu pronosi se drugim vodotokom, ili ubrzano
sedimentira ukoliko se ue nalazi u morskom zaljevu ili nekoj akumulaciji ili jezeru kako zbog naglog
smanjivanja brzina, tako i zbog promjena el. naboja na esticama suspendiranog nanosa.
Sedimentacijski procesi u estuarijima ne ovise samo o rijenom donosu i energiji sedimentacijskog
okolia (energija valova i energija morskih mijena) ve i o mineralokim i povrinskim
fizikalno.kemijskim znaajkama suspendiranog materijala i sedimenata. Te znaajke utjeu na
meudjelovanje mineralnih estica s otopljenim organskim i anorganskim kemijskim spojevima u
rijenom i morsim vodenim sustavima, a time i na biogeokemijsko kruenje tvari, procese flokulacije i
sedimentacije, te na formiranje znaajki sedimentacijskog prostora.
Flokulacija je uvjetovana neutraliuzacijom povrinskog naboja zbog adsorpcije dvovalentnih kationa
prisutnih u morskoj vodi. Efikasnost flokulacije ovisi o broju meudjelovanja (sudara) meu esticama tj.
o njihovoj koncentraciji u vodenom sustavu. Nedvojbeno, procesi flokulacije i sedimentacije sitnozrnatog
glinovitog materijala na istraivanom podruju estuarija rijeke Rae znaajno su intenzivniji u morskom
nego u rijenom vodenom sustavu.
Brzina taloenja ovisi o reimu strujanja tekuina, odnosno o Reynoldsovom broju, kao i o razlici u
gustoi izmeu estica koje tonu i gustoe fluida u kojima estice tonu, promjenu estica, gravitaciji i
viskoznosti fluida. Pri laminarnom strujanju vrijedi Stokesova jednadba koja opisuje brzinu taloenja pri
emu se pretpostavlja stacionarno kretanje kuglaste estice kroz tekuinu pri vrlo malim Reynoldsovim
grojevima, pri turbulentnom reimu vrijedi Newtonov zakon, a postoji i prijelazno podruje.