BOLESTI I NJIHOVA SKRIVENA ZNAENJA /

PORUKE TELA
Astma, autoimuni poremeaji, kandidijaza, rak, sindrom kroninog umora, depresija,
dijabetes, fibromiom, fibromijalgija, srani udar, visoki kolesterol, nesanica, migrene,
multipla skleroza, plantarni fascitis, prostata, reumatoidni artritis, herpes zoster,
modani udar, problemi sa titnom lijezdom, smanjena funkcija,

Ovdje u opisati nekoliko primjera bolesti i njihova skrivena znaenja na dubljim

razinama.

Astma

Opi opis: Astma je upala bronha prouzroena alergenima kao to su dim, kemijski
toksini, ivotinjske ljuskice, plijesan i prehrambeni aditivi. Moe se aktivirati uslijed
prehlade, gripe, stresa, slabosti nadbubrenih lijezda, hipoglikemije, oslabljene funkcije
titne lijezde ili visokog unosa soli. Mogu je prouzroiti i prehrambene alergije na
penicu, kukuruz te mlijene proizvode.

Psiholoke implikacije: Sklonost zabrinjavanju i ivljenje s blagom tjeskobom zbog

strepnje da e se neto lose dogoditi. Ako se ne zabrinjavaju zbog budunosti, astmatiari
su skloni baviti se prolou i svim neuspjesima, tekim trenucima i negativnim
dogaajima koji su im se dogodili, a to podupire njihovu potrebu za zabrinjavanjem.
Skloni su potiskivati emocije i nerado izraavaju svoje potrebe. Uspostavljaju
meuovisne odnose, ali zamjeraju roditeljima i osjeaju da ih sputavaju - te ak gue. U
donoenju odluka ravnaju se prema drugima jer strahuju da e donijeti loe odluke, a
zatim drugima zamjeraju pokuaje da i upravljaju njima. Mrzovoljni su i osjeaju se
krivima zbog gotovo svega. Takvi su zato jer vjeruju da su sami krivi kad neto poe po
zlu.

Povezane emocije: alost, razoaranje, zamjeranje, gnjev, krivnja i stid.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se.

to valja promijeniti: Stavove.

Autoimuni poremeaji

Opi opis: Autoimuni poremeaji dogaaju se uslijed naruavanja ravnotee mehanizama

imunolokog sustava. Na normalna tjelesna tkiva reagira kao da su alergeni. inei tijelo
alerginim na sebe i uzrokujui okretanje sustava protiv sebe.

Psiholoke implikacije: Uzrok svakog autoimunog poremeaja - kroninog umora,

lupusa, reumatoidnog artritisa, fibromilalgije ili AIDS-a - u pravilu je psiholoki obrazac
nerealnih oekivanja od samoga sebe te gnjeva usmjerenog prema sebi. Posrijedi je gnjev
zbog kojeg su ljudi alergini na sebe i okreu se protiv sebe, poput bolesti uslijed koje se
imunoloki sustav okree protiv sebe.

Ovim su poremeajima najpodlonije osobe koje su sputane sumnjom u sebe, koje nikada
ne nalaze osobno zadovoljstvo i zadovoljenje kojemu tee i za kojim ude, koje osjeaju
da se nikada ne uklapaju u konvencionalne drutvene strukture, koje strahuju od
neuspjeha, koje ne vjeruju i koje strogo kritiziraju sebe.

Povezane emocije: Strah, gnjev, tjeskoba, frustracija, stid

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se; potreba uma - osjeati se
sigurno i upravljati vlastitim ivotom.

to valja promijeniti: Stavove i misli.

Kandidijaza

Opi opis: Kandida je gljivica koju nalazimo u crijevima i koja normalno ivi u zdravoj
ravnotei s drugim bakterijama i gljivicama cijeloga tijela. Meutim, kad se pH
vrijednost (kisela i lunata) poremeti, uvjeti u crijevima se promijene i nastaje savreno
okruje za brzo mnoenje te gljivice. Imunoloki sustav zbog toga oslabi, a njegova je
sposobnost odravanja ravnotee gljivica i bakterija naruena. Posljedica je kandidijaza,
gljivina infekcija koja se moe pojaviti u podruju vagine ili mokranog mjehura,
sistemski zahvatiti cijelo tijelo ili se oitovati kao oralna kandidijaza.

Psiholoke implikacije: Kandidijaza odraava emocionalni distres zbog odnosa, osobito s

majkom. Ti ljudi osjeaju da ne primaju potporu, da ih drugi ne cijene i ne vole. Postaju
ogoreni i mrzovoljni. Pesimistini su i skloni optuivati druge za nesree u svojemu
ivotu. Osjeaju bespomonost, gaenje i gnjev - prema sebi i prema ljudima koji ih
okruuju.

Budui da je odnos s majkom vrlo vaan za emo-cionalni razvoj, ako ne postoji vrsta
veza, pojavljuju se snani osjeaji manjkavosti te sklonost ovisnostima kao to su

ovisnost o hrani, troenju i katkad ak kockanju. Te osobe ovisnostima nastoje ispuniti

emocionalnu prazninu koju osjeaju. Takoer su sklonije napadajima depresije. Postoji
sklonost potiskivanju emocionalnih povrjeda i uskraivanje samome sebi uitka ljubavi
ili brinog odnosa.

Povezane emocije: alost, tuga, mrnja, strah od naputanja.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela povezati se s drugim ljudima i osjeati se

voljeno.

to valja promijeniti: Obrasce.

Rak

Opi opis: Rak je mutacija stanice koja je izgubila svoje normalne zrne pa je poela
neregulirano rasti. Moe zahvatiti bilo koje tkivo u organu. Budui da malformirane
stanice rastu neuobiajno brzo, stvaraju masu kanceroznog tkiva koja zadire u susjedna
tkiva; rak moe metastazirati i u druge dijelove tijela. Vjerojatnost za njegov nastanak
vea je kad imunoloki sustav ne funkcionira pravilno.

Psiholoke implikacije: Alopatska i bihevioralna medicina slau se po pitanju ove bolesti:

smatraju je boleu ljubaznih ljudi, to znai da su joj podloni i ljudi koji potiskuju svoje
osjeaje i emocionalne potrebe, koji su skloni izbjegavati sukobe pod svaku cijenu (ak i
na vlastitu tetu) i koj su skloni ne zahtijevati nita od drugih jer ne ele da ih
doivljavaju kao teret ili kao previe potrebite.

Tipovi osobnosti skloni raku jesu oni ljudi koji osjeaju da emocionalnim potrebama
drugih moraju dati prednost pred vlastitim potrebama. Iako se samoprijegor smatra
poeljnom i hvalevrijednom znaajkom, posrijedi je sklonost obuzdavanju izraavanja
emocija, osobnih potreba i elja. Takvo ponaanje potie stav muenistva te podupire
strahove od naputanja i odbacivanja.

Kad oboljele od raka upitate zato se ele iscijeliti, meu najeim odgovorima je elja
da budu zdravi za svoje suprunike i djecu. Malokad za sebe. Doima se da tuim
potrebama daju prednost pred svojim ak i kad je njihov
ivot u pitanju.

Povezane emocije: Usamljenost, beznae, bespomonost, pesimizam, zamjeranje, nemo.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se.

to valja promijeniti: Stavove.

Sindrom kroninog umora

Opi opis: Ovaj se sindrom neko smatrao primarno prouzroenim opim umorom
uslijed pretjeranog rada ili duljili razdoblja stresa, ali istraivanja danas otkrivaju da je
zapravo posljedica autoimunog poremeaja koji, zanimljivo, vie pogaa ene nego
mukarce. Iako nije potvreno, smatra se da je uzrok Epstein-Barr virus, odgovoran za
mononukleozu, jer su im mnogi simptomi zajedniki

Psiholoke implikacije: Najei dublji uzrok sindroma kroninog umora jest frustracija
zbog mentalne prcoptereenosti te injenice da osoba nikada nema vremena za ono to je
vano. Oboljeli patc'od onoga to dr. Stephen Covey, autor djela Sedam navika uspjenih
ljudi, naziva "ovisnou o hitnosti", to znai da ih pokree potreba za obavljanjem
onoga to je hitno umjestoonoga to je vano.

Ljudi oboljeli od sindroma kroninog umora bez iznimke govore kako su prije bolesti
osjeali da ne upravljaju vlastitim ivotom, da su bili preoptereeni, emocionalno obamrli
i da su jurili od jedne obveze na drugu, ne nalazei vremena za uivanje u ivotu. alili
su se da im ljudi crpe energiju, da uvijek uzimaju, ali nikada ne daju nita zauzvrat. Nisu
imali vremena za ono to su voljeli. Umjesto toga su vrijeme provodili odgovarajui na
potrebe drugih.

Oni boluju od onoga to nazivam "ne sindrom", odnosno nisu sposobni rei "ne" ako je
nekome potrebna njihova pomo. Doima se da teko predaju zadatke drugima i vjeruju da
nita nee biti uinjeno kako valja ili na vrijeme ako to sami ne uine.

Povezane emocije: Gnjev, zamjeranje, frustracija, tjeskoba, razdraljivost, strah od

izdaje.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati svojim ivotom.

to valja promijeniti: Misli.

Depresija

Opi opis: Depresija se najee pojavljuje uslijed remeenja normalne ivotne

ravnotee, gubitka, sukoba ili traume, a smatra se da nije jedinstvena bolest ili stanje, ve
posljedica vie poremeaja raspoloenja razliitih intenziteta. Medicinski je uzrok teko
ustanoviti, ali ako je razmotrimo sa psiholokog stajalita, opaamo specifine
predvidljive misli i emocije.

Psiholoke implikacije: Prema svjetonazoru oboljelih, ljudi i ivot su ih iznevjerili pa

nemaju od koga primiti emocionalnu potporu. Osjeaju se usamljeno i naputeno te se
ponaaju kao rtve okolnosti. Smatraju da nemaju nadzor nad onim to im se dogaa. Oni
reagiraju umjesto da svoj put uzmu u svoje ruke.

Smatraju da je sve protiv njih, a ivot za njih nije onoliko divan kao to se pria. Njihov
se svijet smanjuje jer se povlae od njega, a mogu i potpuno izgubiti entuzijazam za
sudjelovanje u ivotu. Sve im je gnjavaa, preteko ili
nije vrijedno truda. Osjeaju se praznima iznutra, bez emocija.

Povezane emocije: alost, tuga, oaj, bespomonost, beznae.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela - povezivati se s drugima i osjeati se voljeno

to valja promijeniti: Obrasce.

Dijabetes

Opi opis: Posrijedi je poremeaj uslijed kojega je razina glukoze (eera) u krvi
abnormalno visoka jer tijelo ne oslobaa inzulin ili ga ne iskoritava primjereno. Dva su
tipa - tip 1 i tip 2 - uestalija. Ljudi s dijabetesom tipa 1 proizvode malo inzulina ili ga
uope ne proizvode. Kod tipa 2 guteraa i dalje proizvodi inzulin, ali tijelo razvija
otpornost na njegovo djelovanje, to dovodi do pomanjkanja. Pretilost i obiteljska
genetika poveavaju rizik od dijabetesa tipa 2.

Psiholoke implikacije: Ovi ljudi osjeaju da im slatkoa ivota izmie, a optereenosti

naruava njihovu sposobnost uivanja u njoj. Iako se raa sklonost pribjegavanja drugim
stvarima s ciljem hranjenja unutarnjeg nezadovoljstva, a to je u mnogim sluajevima
hrana. Pa ipak, hrana koja zadovoljava njihove psiholoke udnje nije nuno i hrana koja
pogoduje zdravlju tijela.

Psiholoki uzroci dijabetesa povezani su s osjeajima nedostatka, strasti, ljubavi, sree,

radosti, obilja, nade i sposobnosti nalaenja jednostavnih uitaka te uivanja u njima.
Takvi su ljudi skloni udjeti za onime to je bilo i ivjeti u prolosti. Izraavaju duboko
nezadovoljstvo ivotom. Mnogi vjeruju da ne zasluuju da njihove potrebe budu
zadovoljene i smatraju da nisu dostojni uitaka koje ivot nudi. Ogoreni su i osjeaju se
jadno te zbog toga pate od niskog osjeaja vlastite vrijednosti i samopotovanja.

Povezane emocije: alost, tuga, krivnja, zabrinutost, bezvoljnost, ogorenost,

bespomonost.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se; potreba tijela - povezivati se
s drugim ljudima i osjeati se voljeno.

to valja promijeniti: Stavove i obrasce.

Fibromiom

Opi opis: Fibromiomi su nekancerozne mase koje rastu u sluznici maternice i u tkivu
dojke. U maternici su neopazivi sve dok ne narastu toliko da stvaraju probleme kao to je
obilno menstrualno krvarenje. Tada mogu prouzroiti i bol u trbuhu te zdjelici. U
dojkama su pomini, gumasti vorii koji se pojavljuju kao male kvrice. Skrb za jetru
moe sprijeiti nastavak fibromioma.

Psiholoke implikacije: Fibromiomi su toksina odlagalita emocija usmjerenih prema

sebi: gnjeva, stida, zamjeranja : razoaranja. To su spremita starih emocionalnih rana
koje hrane strahove od naputanja i izdaje. Prisutni su i jaki osjeaji manjkavosti te
osjeaj da nismo do-voljno dobre. Prisutni su i problemi odbacivanja s jednim roditeljem:
u sluaju majke posrijedi je frustracija zbog nesposobnosti da joj udovoljimo ili da
postignemo njezino odobravanje.

U sluaju oca posrijedi je problem izbjegavanja te kritiziranja zbog pretjerane

emocionalnosti, ili je otac moda postavio nerealna oekivanja koja su urodila
abnormalnim ponaanjem. Te se ene bore s pitanjima osobne moi te s tekoama
vezanim uz vlastitu vrijednost. Doima se da koliko god se trudile, to nikada nije
dovoljno. Kao da se neprestano moraju dokazivati kako bi postigle eljeno prihvaanje i
potovanje. Perfekcionistice su te nerealna oekivanja postavljaju pred sebe i pred druge
ljude.

Povezane emocije: Gaenje, razoaranje, gnjev, alost, tuga, stid, bijes, nesnoljivost.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela - povezivati se s drugim ljudima i osjeati se

voljeno.

to valja promijeniti: Obrasci.

Fibromijalgija

Opi opis: Fibromijalgija je zapravo artritina bolest miinog sustava i njegovih

sastavnica: fascije - tanke, prozirne, polutekue tvari koja dri miie, ivce i tkiva na
okupu; tetiva, koje povezuju miie s kostima, i ligamenata, koji povezuju kosti. Najvei
dio nelagode i boli povezane s fibromijalgijom proizlazi iz fascije, koja je odgovorna za
uklanjanje toksina drugih nepotrebnih otpadnih tvari iz miia i tkiva, radi eliminacije.

Psiholoke implikacije: Ovi se ljudi bore s pitanjima vezanim uz nedostatak - nedostatak

osobne moi, ljubavi prema sebi, vlastite vrijednosti, sposobnosti, sredstava (vremena i
novca) te potpore. Osjeaju se odvojeno od svijeta, kao da su autsajderi koji gledaju kako
drugi ive u srei i zdravlju i. U sebi nose duboko zamjeranje i frustraciju jer se doima da
nisu sposobni ostvariti svoje elje i snove. Kao da su zaglavili i, koliko god se trudili, ne
uspijevaju napredovati.

Smatraju da je ivot borba i da je teak. Skloni su susprezati svoje emocije i potiskivati

stare emocionalne povrjede. Osjeaju se zarobljeno, u negativnoj vezi ili na loem
radnom mjestu, i plae se poduzeti korake potrebne za promjenu. Teko im je zadrati
uzemljenost u stvarnosti. Lake im je gledati kroz prizmu vlastite mate nego vidjeti ono
to uistinu jest. Ti ljudi lako pokleknu pod zahtjevima ivota; oni to smatraju
neprijateljskim, a ljude si smatraju bezobzirnima.

Bore se s nasiljem i neprijateljskim stavom svijeta te ne shvaaju zato se svi jednostavno

ne sloe i ne prihvate jedni druge umjesto da izazivaju sukobe i stvaraju emocionalnu bol.
Umjesto da teku sa strujom, oni se opiru, a umjesto da rjeavaju probleme oni ih nose
uokolo u fascijama miia.

Povezane emocije: Nezadovoljstvo, krivnja, zabrinutost, bespomonost, beznae, oaj,

razoaranje.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma osjeati se sigurno i upravljati vlastitim

ivotom; potreba tijela povezivati se s drugim ljudima i osjeati se voljeno.

to valja promijeniti: Misli i obrasce.

Srani udar

Opi opis: Dotok krvi je odjednom i znatno ogranien ili prekinut pa srce prestaje
funkcionirati. Ako se krv brzo ne vrati, srani mii odumire zbog nedostatka kisika.

Psiholoke implikacije: Ovi ljudi ive s neprestanim i dugotrajnim stresom te iskazuju

tipino ponaanje tipa A: naprasitost, agresivnost, zahtjevnost i malokad su zadovoljni.
Imaju potrebu upravljati ljudima i svojim okrujem. Doima se da se neprestano natjeu sa
samim sobom i teko prihvaaju vlastite slabosti, postavljaju nerealna oekivanja, a tada
se prisiljavaju ostvariti svoje ciljeve.

Gnjevni su, skloni zamjeranju, nesnoljivi, cinini, svadljivi i neumoljivi u tenji

ostvarenja ciljeva. Smatraju da je ivot teak, da se mora mnogo raditi i da napredovanje
iziskuje vrlo mnogo naprezanja. esto doivljavaju napadaje tuge i osjeaju se prazno
iznutra, kao da ih ivot mimoilazi. Osjeaju se izrabljeno, kao da ih ljudi iskoritavaju.
Zamjeraju drugima jer moraju nositi odgovornost skrbi za njih. Bore se sa strahovima
vezanim uz opstanak i nepoznato.

Sklon i su sumnjiavosti i ne vjeruju nikome u mnogim sluajevima ak ni sebi. Nikada

se ne ale zbog nedovrenih poslova, ve umjesto toga tvrde da uvijek imaju previe
posla. ude za sporijim tempom, za kvalitetnijim ivotom i za vremenom u kojemu e
uivati u onome to toliko marljivo priskrbljuju. Tvrde da ne uspijevaju postii ljubav,
potporu ili uvaavanje koje im je potrebno.

Povezane emocije: Tuga, gnjev, zamjeranje, strah, izdaja, nesnoljivost, oaj.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se.

to valja promijeniti: Stavove.

Visoki kolesterol

Opi opis: Kolesterol je tvar srodna masnoi koju tijelo prirodno proizvodi i koja je
presudna za normalne funkcije kao to je stvaranje novih stanica, izoliranje ivaca i
proizvodnja hormona. Jetra je odgovorna za proizvodnju sveg kolesterola koji je tijelu
potreban. Genetika, slab metabolizam, kronina upala i pretjerana konzumacija hrane
koja zaepljuje arterije pridonose povienju razine. Dvije su vrste kolesterola: HDL ili
dobar kolesterol i LDL/VLDL ili lo kolesterol. VLDL je odgovoran za prijenos
triglicerida - eeru srodnih masnoa u krvi koje se najee oituju na bedrima i
bokovima.

Psiholoke implikacije: Ovi su ljudi iznutra gnjevni i imaju problem s povjerenjem.

Vjeruju da ljudima nije stalo do njih i da ih samo iskoritavaju. Imaju probleme s
nesigurnou vezane uz gubitak - novca, radnog mjesta, stvari i zdravlja. Prisutna je

sklonost cinizmu, sumnjiavosti, predrasudama i paranoji. Pretjerano su skloni

kritiziranju i osuivanju, tvrdoglavi i nerealni u oekivanjima.

Lako se razljute te osjeaju frustraciju i gaenje kad drugi ne sluaju njihove prijedloge
ili ne uine ono to oni smatraju ispravnim. Teko oprataju i skloni su kipjeti iznutra
umjesto da izraze svoje emocije. U tim su stanjima mrani i mrzovoljni te im je teko rei
bilo to pozitivno ili vidjeti neto dobro u svijetu. Usredotoeni su na probleme i bave se
njima do pretjerivanja. Teko im je pronai radost u ivotu. Naprasiti su, pretjerano
ambiciozni, skloni pretjerivanju, preoptereeni i rade previe. Malokad s zadovoljni
onime to su postigli.

Povezane emocije: Gnjev, krivnja, stid, zamjeranje.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom.

to valja promijeniti: Misli.

Nesanica

Opi opis: Nesanica obuhvaa razne poremeaje spavanja kao to su oteano tonue u
san, uestala buenja, tekoe pri povratku u san i prerano buenje.

Psiholoke implikacije: Tri su glavna straha koji pridonose nesanici:

1. strah od nepoznatoga (neposjedovanje nadzora)

2. strah vezan uz opstanak (sigurnost)

3. strah od naputanja (nedostatak osjeaja voljenosti).

Ljudi koji pate od nesanice, u pravilu se bore s problemima povjerenja, iako ee sa

sobom nego s drugima. To stvara stav nezadovoljstva i jada. Situacija nikada nije
ispravna ili onakva kakva bi trebala biti, ili nikada nemaju dovoljno - vremena ili novca.
Emocionalno su iscrpljeni i pojedinosti ih Iako preopterete. Imaju beskrajan popis
zadataka koje je potrebno obaviti, ali koliko god se trudili, doima se da nikako ne
uspijevaju obaviti sve to je potrebno. Taj golemi popis zadataka ih izjeda, to oslabljuje
njihov imunoloki sustav te ih ini podlonima kroninim bolestima povezanim sa
stresom. Njihova uobiajena prituba jest da nemaju ravnoteu u svojemu ivotu. Stres je
uobiajen, a ako imaju slobodnog vremena, ispune ga kuanskim poslovima umjesto da
se opuste.

Povezane emocije: alost, strah, zabrinutost, zamjeranje.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom.

to valja promijeniti: Misli.

Migrene

Opi opis: Migrena je glavobolja karakterizirana pulsirajuom, jakom boli na jednoj

strani glave, praena muninom, osjeajem hladnoe, povraanjem, slabou, vizualnim
poremeajima i vrtoglavicom. Moe biti genetska ili prouzroena prehrambenim

alergijama, natrijevim glutamatom, umjetnim zaslaivaima, hormonskom

neravnoteom, promjenama vremena ili pomanjkanjem serotonina.

Psiholoke implikacije: Osobe koje pate od migrena u pravilu su pretjerano ambiciozne,

tee besprijekornosti, samokritine, osjetljive na kritiku, neprestano tjeskobne i sklone
potiskivanju emocija. Kao da su na rubu vrenja te neprestano u stanju napetosti. Osjeaju
se preoptereeno ivotnim odgovornostima i katkad jednostavno poele udaljiti se od
svih. Lako ih zaslijepe tui postupci i osjeaju kao da su "u mraku" te ne znaju to se
dogaa oko njih.

ive u strahu od odbacivanja i naputanja. Perfekcionisti su i vjeruju da se moraju

dokazivati kako bi drugima bili potrebni i kako bi im se sviah. Lako podlijeu frustraciji
i razljute. se gotovo do bijesa ako netko od njih oekuje da uine neto, a ne prui im
informacije ili orue potrebno da se to ostvari. Ne vole da im drugi govore to im je
initi, kako da neto uine ili da im zapovijedaju.

Povezane emocije: Gnjev, bijes, zamjeranje, frustracija, prezir, gaenje, strava, stid.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due rasti i izraavati se; potreba uma osjeati se
sigurno i upravljati vlastitim ivotom.

to valja promijeniti: Stavove i misli.

Multipla skleroza

Opi opis: Posrijedi je propadanje mijelinske ovojnice koja titi ivce. Ovojnica se upali i
poinje gubiti funkciju pa dolazi do kratkog spoja u elektrinom protoku te do upale
ivca. Ponavljanje takvog nadraivanja uzrokuje sklerozu (otvrdnjavanje) i premda se
ovojnica normalno obnavlja, oteenje se dogaa prebrzo da bi se odvio proces
iscjeljivanja. Multipla skleroza je degenerativna bolest sredinjeg ivanog sustava koja
moe napredovati polako te na neko vrijeme ak nestati i ponovno se vratiti. Posrijedi je
autoimuni poremeaj i doima se povezanim s virusom herpes zostera i Epstein-Barr
virusom.

Psiholoke implikacije: Najea implikacija je bolesnikova nesposobnost da vjeruje

samome sebi, svojoj intuiciji ili procesu ivota - da e imati ono to mu je potrebno za
preivljavanje. Prisutna je sklonost osjeaju neposjedovanja nadzora pa je osoba
pretjerano usredotoena na raspored i planiranje. Odluna je, tvrdoglava i mentalno kruta
te vjeruje da je uvijek u pravu i da svi drugi grijee. Opire se promjeni sve dok potpuno
ne shvati to ta promjena obuhvaa i kako e utjecati na nju.

Takvi ljudi iskazuju opsesivno-kompulzivno ponaanje. Smatraju da su jedini odgovorni

za rjeavanje problema svih drugih ljudi, ali kad ih se' zamoli za pomo, ljute se i
smatraju da drugi iskoritavaju njihovu dobrodunost. Skloni su pretjerano analizirati
situacije i probleme. Zbog toga postanu mentalno sputani i neodluni te se plae uiniti
bilo to u strahu da e pogrijeiti. Radije bi ostali gdje jesu i izbjegavah odluke nego
poinili pogrjeku koju e zaaliti. Paraliza analize za njih je uestao problem.

Povezane emocije: Tjeskoba, gnjev, tuga, gaenje, strava, uas, strah od nepoznatoga,
strah vezan uz opstanak i strah od izdaje.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma osjeati se sigurno i upravljati vlastitim

ivotom.

to valja promijeniti: Misli.

Plantarni fascitis

Opi opis: Plantarni fascitis je est uzrok boli u stopalu i peti. Posrijedi je kronini upalni
problem prouzroen ozljedom ili pretjeranim istezanjem plantirnog ligamenta. Budui da
plantarna fascija nije elastina, uslijed opetovanog istezanja nastaju mikroskopske
napukline, koje se potom upale. Uslijed istezanja napete fascije u napuklinama se taloi
kalcij. Ako se problem ne rijei, odnosno ako se plantarni ligament ne stabilizira i zatiti,
kalcij se sve vie taloi i stvara kotana izboenja. Ovo je stanje uobiajeno u ljudi koji
mnogo vremena provode na nogama, pleu, redovito koriste pokretnu traku i tre.

Psiholoke implikacije: Plantarni fascitis nosi dvije razliite poruke. Prva je vezana uz
osjeaj zaglavljenosti i strah od napredovanja tih ljudi. Dio problema je osjeaj da ne
primaju potrebnu potporu, ali je i ne trae. U najveoj su mjeri motivirani onime to je
hitno umjesto onime to je vano, uslijed ega jaa duboko zamjeranje. Teko im je
zakljuiti situacije i dovravati poslove. Mui ih strah od nepoznatoga i zbog toga se
osjeaju ukopano.

Nisu sigurni tko su i to moraju poduzeti da bi se neto dogodilo. Ne osjeaju se

uzemljenima u stvarnosti i u raskoraku su sa svijetom. ive u svojem mentalnom svijetu i
teko im je odravati prisutnost u sadanjem trenutku.

Druga je poruka vezana uz njihovu sklonost nezadovoljstvu. Zbog toga se pretjerano

napreu i prisiljavaju initi te postizati vie. Plae se predugo ostati na jednom mjestu jer
strahuju da e ivot proi pokraj njih. U ostvarenju svojih ciljeva su nepokolebljivi i jure
od jedne situacije do druge. Prema njihovu vienju: ako je malo dobro, mnogo je bolje.

Povezane emocije: Zamjeranje, frustracija, tjeskoba, razdraljivost, gaenje.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim ivotom.

to valja promijeniti: Misli.

Prostata

Opi opis: Prostata je lijezda veliine oraha koja proizvodi tekuinu za prenoenje
spermija. Ujedno regulira protok urina iz mokranog mjehura i premda veina mukaraca
nije sklona razgovarati o zabrinutosti zbog problema s prostatom, znatno ih optereuju jer
su muka inaica raka dojke. Nailazimo na tri osnovne vrste problema s prostatom:
1. poveanje prostate zvano benigna hiperplazija prostate
2. prostatitis, bakterijska infekcija
3. rak prostate.

Psiholoke implikacije: Ovi mukarci sebe shvaaju kao samodostatne, odnosno vjeruju
da se ne moraju oslanjati na druge. Teko im je izraavati emocije jer to smatraju znakom
slabosti. Prisutan je stid zbog neispunjavanja tuih oekivanja ili neodgovornosti; vjeruju
da su na odreeni nain podbacili u svojoj ulozi skrbnika i zatitnika. Osjeaju da su
razoarali one koje vole, to se moe oitovati kao im-potencija. Potisnute su emocije
gnjeva, krivnje i alosti kao posljedice razvoda, gubitka radnog mjesta ili slabog zdravlja.
Smatraju se neuinkovitima i nemonima te osjeaju da vie nisu korisni. Problemi s
prostatom u starijim godinama esto su posljedica preuzimanja snane muke uloge rano
u ivotu, na to prisiljavaju majke koje svoje sinove potiu susprezati emocije i ponaati
se kao mukarci na koje mogu biti ponosne. Majina oekivanja nisu im dopustila nauiti
izraavati se na zdrav nain. Odnosi s oevima sklonim nadzoru i dominaciji takoer
inhibiraju sposobnost razvijanja pozitivnih naina izraavanja emocija.

Povezane emocije: Stid, krivnja, alost, tuga, razoaranje, gnjev, ravnodunost.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se; potreba tijela - povezivati se
s drugim ljudima i osjeati se voljeno.

to valja promijeniti: Stavove i obrasce.

Reumatoidni artritis

Opi opis: Posrijedi je autoimuni poremeaj uslijed kojega imunoloki sustav pogrjeno
protumai dio tijela, kao to je kolagen u vezivnom tkivu zgloba, kao neprijatelja i
napadne ga. Kolagen se razgrauje i zamjenjuje ga oiljno tkivo, koje zglob ini
ukoenim ili nepokretnim. Meu imbenicima koji pridonose njegovu nastanku mogu biti
genetika virusne i bakterijske infekcije, prehrambene alergije, kronina upala, slabost
nadbubrenih lijezda te due uzimanje aspirina i kortizona.

Psiholoke implikacije: Prvi emocionalni imbenik koji pridonosi nastanku reumatoidnog

artritisa jest nezadovoljstvo - ivotom, samim sobom, odnosima, vlastitim tijelom i
zdravljem. Osoba oboljela od reumatoidnog artritisa ivot smatra tekim i osjea se
razapeto izmeu tuih potreba i sebe. Prisutna je sklonost pasivno-agresivnom ponaanju.
Depresija je uestala, kao i osjeaji emocionalne ranjivosti.

ivot im je teak zbog unutarnjeg previranja, stanja emocionalnog nemira, optereen je

dugoronom napetou i nikada onakav kakav oekuju. Sebe doivljavaju kao
zaglavljenog i nesposobnog napredovati, za to su krivi drugi ljudi, okolnosti ili zla srea

koja ih dri u toj situaciji. Stoga se ljute na sebe i napadaju se u svojim unutarnjim
dijalozima. Pate od kroninog gnjeva i zamjeranja. Umjesto da raspravljaju o problemima
odgovornim za te emocije, oni ih potiskuju vjerujui da je bolje utjeti nego stvarati
problem.

Povezane emocije: Gnjev, ogorenost, zamjeranje, krivnja, gaenje, tjeskoba.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se.

to valja promijeniti: Stavove.

Herpes zoster

Opi opis: Virus herpes zoster potjee iz obitelji kojoj pripada i virus uzronik vodenih
kozica. Oituje se u obliku kone erupcije akutnih upaljenih, preosjetljivih, bolnih
mjehuria koji se pojave na trupu, du perifernog ivca. Posrijedi je akutna infekcija
ivanog sustava. Aktivan virus uzrokuje povienu tjelesnu temperaturu, bol u miiima i
jaku bol zahvaenog dijela tijela.

Psiholoke implikacije: Ove osobe imaju osnovnu temu da nikada nije onako kako bi
trebalo biti. Stoga ive u kroninoj frustraciji i razoaranju. Lako se uznemire i uzrujaju
ako se situacija ne odvija onako kako oni ele. Skloni su krajnje pomno pristupati
zadacima, ljudima i ivotu jer strahuju da e se sve raspasti. Bijesni su zbog gubitka
potpore i novca. Tjeskobni su i napeti zbog ivota i odnosa. Smatraju da drugi
iskoritavaju njihovu dobrotu te iz njih cijede zadnju kap energije.

Toliko su usredotoeni na svoje tjelesne potrebe da se osjeaju odvojeno od vlastite

duhovne prirode. Kad su preoptereeni, izoliraju se, izbjegavaju interakcije i preputaju
samosaalijevanju. Ako ne ispune vlastita oekivanja, okreu se protiv sebe. Osuuju i
kritiziraju sebe do te mjere da stvaraju autodestruktivno ponaanje. Oajniki ele
dokazati da si sposobni uspjeti i ostvariti svoje snove - te da to mogu uiniti bez iije
pomoi, to je istinsko proturjeje jer oekuju da im drugi pomau i pruaju potporu.

Povezane emocije: Razoaranje, gnjev, frustracija, stid, krivnja, zabrinutost.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba tijela - povezivati se s drugima i osjeati se voljeno.

to valja promijeniti: Obrasce.

Modani udar

Opi opis: Modani udar je zastoj dotoka krvi u mozak uslijed kojega stanice mozga
odumiru gdje god je dolo do zastoja. imbenici koji pridonose modanom udaru mogu
biti nepravilan rad srca, visok krvni tlak, dijabetes, visoka razina kolesterola u krvi,
pretilost, puenje, pretjerane koliine soli i stres. Mukarci su u pravilu podloniji
modanom udaru i nego ene.

Psiholoke implikacije: Ovi su ljudi zabrinuti, uzrujavaju se i nailaze na tekoe s

povjerenjem. esto su agresivni, skloni dominaciji, svadljivi i neumoljivi u svojoj potrebi
za nadzorom. Napraiti su i usredotoeni na probleme umjesto na rjeenja. Frustrirani su
zbog ljudi koji kau da e uiniti neto, ali to ne uine. Stoga im je teko predati dunosti
drugima. Imaju kompulzivnu potrebu postizati sve vie, ali su ogoren: ako moraju nositi
teret odgovornosti za nekoga.

Oni su na vrhuncu ili vrlo duboko, to znai da proivljavaju krajnje emocionalne uspone
i padove. Kad dosegnu dno, zaokupe ih negativne misli koje sputaju mozak i izobliuju
njihovo vienje vanjskog svijeta. Doivljavaju ga kao nesigurnog i pokuavaju se izolirati
kako bi se zatitili. Skloni su depresiji i teko prihvaaju promjenu. Potrebno im je da
imaju mo nad svojim okrujem i agresivni su u nastojanju da je ostvare. Tajnoviti su i
potiskuju osjeaje jer se plae ranjivosti. S modanim udarom povezani su i strah od
nepoznatoga, strah vezan uz opstanak i strah od izdaje.

Povezane emocije: Gnjev, bijes, frustracija, zamjeranje, nesnoljivost, strava.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba uma - osjeati se sigurno i upravljati vlastitim

svijetom.

to valja promijeniti: Misli.

Problemi sa titnom lijezdom, smanjena funkcija

Opi opis: Hipotireoza je stanje smanjene aktivnosti titne lijezde, koja ne proizvodi
dovoljno hormona da bi zadovoljila zahtjeve tijela. Zbog toga metabolizam usporava.
Hashimotova bolest je najei uzrok nedovoljne aktivnosti titne lijezde te najei
uzrok gue, poveanja titne lijezde.

Psiholoke implikacije: Ovi se ljudi plae zauzeti za sebe i izraziti svoje potrebe. Mue ih
osjeaji manjkavosti i smatraju da svi mogu biti uspjeni osim njih, jer situacija nikada
nije pogodna - nikada nije pravo vrijeme ili mjesto. Skloni su preputati se

samosaalijevanju i teko im je isplivati iz ivotnog mrtvila. Uspjeh je za njih neto to

im neprestano izmie, koliko god se trudili.

Osjeaju kao da su uvijek u raskoraku sa svijetom i kao da se nikada ne uklapaju. Skloni

su susprezati emocije i gotovo su tajnoviti. Njihova metafora glasi: "Govorim kako se
osjeam, ali me nitko ne slua". Duboko su ogoreni jer ih nitko ne slua ili ne mari za
njih. Osjeaju se usamljeno i bez potpore. Pate od niskog samopotovanja i mukotrpno
nastoje postii da ih drugi prihvate. ele stei potovanje drugih, ali su skloni potkopavati
samoga sebe samoomalovaavanjem.

Povezane emocije: Tuga, oaj, frustracija, usamljenost, malodunost.

Potrebe u temelju bolesti: Potreba due - rasti i izraavati se.

to valja promijeniti: Stavove.

http://kvantnikod.com/index.php/blog/75-bolesti-i-njihova-skrivena-znaenja

PORUKE TELA

Bolest proizlazi iz onoga to je duboko u ljudskoj psihi misli, emocija, stavova,

vjerovanja, opaanja i osnovnih tema koje utjeu na nae razmiljanje, na stav o sebi,
uzroke naih ponaanja, na osjeaj stvarnosti i vjerovanje da moemo ili ne moemo
iscijeliti sebe. Bolest odraava prie naega ivota i otkriva kako je uvjetovanje utjecalo
na na doivljaj vlastitog jastva.

I ne pogaa samo tijelo ve utjee i na um, energetsko tijelo, te duu. Na odreeni nain
predstavlja psiho-spiritualnu nepovezanost tih elemenata te nas upuuje na promjene koje
trebamo ostvariti ako elimo ozdraviti. Poruke tijela otkrivaju nam gdje energetski
pohranjujemo negativne emocije u svojim organima, lijezdama i miiima, te gdje u
svojoj kraljenici zadravamo strahove i vjerovanja.

Stanice - U stanicama energetski pohranjujemo sjeanja due, sjeanja s emocionalnim

nabojem i osnovne teme povezane sa ivotnim dogaajima, iskustvima i situacijama.

Tkiva - U epitelnom tkivu energetski pohranjujemo emocije, osobito strah. U vezivnom

tkivu energetski pohranjujemo vjerovanja, a slui kao poveznica vjerovanja, osnovnih
tema i ponaanja. U ivanom tkivu energetski pohranjujemo osnovne teme. U miinom
tkivu energetski pohranjujemo emocije. U organima energetski pohranjujemo emocije i
stavove.

lijezde - U egzokrinim lijezdama energetski pohranjujemo emocije, dok u endokrinim

lijezdama pohranjujemo i emocije i stavove.

Sustavi;

Koa Sve misli, emocije i stavovi izvana primaju se kroz kou, prije nego to se
prenesu ivanom sustavu na distribuciju.
Kotani sustav U ovom se sustavu pohranjuju vjerovanja, strahovi i osnovne teme.
Miini sustav U ovom se sustavu pohranjuju emocije.
ivani sustav U ovom se sustavu pohranjuju osnovne teme.
Endokrini sustav U ovom se sustavu pohranjuju emocije.

Kardiovaskularni sustav U ovom se sustavu pohranjuju emocije i stavovi.

Limfni sustav U ovom se sustavu pohranjuju stavovi. Tjelesni imunitet ili njegov
nedostatak ponajprije ovise o optimistikom ili pesimistikom svjetonazoru.
Dini sustav U ovom se sustavu pohranjuju emocije, stavovi i osnovne teme.
Probavni sustav u ovom se sustavu pohranjuju emocije, vjerovanja i osnovne teme.
Mokrani sustav U ovom se sustavu pohranjuju emocije.
Reproduktivni sustav U ovom se sustavu pohranjuju emocije, osobito strah i ljubav,
vjerovanja i osnovne teme. Reproduktivni sustav ima vaan utjecaj na nae
samopoimanje i nae interakcije s drugim ljudima.

GLAVA, KOSA, USI, OCI, VRAT I GRLO, TITNA ZLEZDA - uzroci problema

GLAVA predstavlja nas. Ona je ono to pokazujemo svijetu oko sebe. To je obino ono
po emu nas prepoznaju. Kada neto nije u redu s glavom, to obino znai da osjeamo
da neto nije dobro s nama.
KOSA predstavlja snagu. Kada smo napeti i uplaeni, esto stvaramo eline okove koji
poinju u miiima ramena i ire se prema vrhu glave, a ponekad i na podruje oko oiju.
Kosa raste ba na tom vrhu i ako postoji ogromna napetost vlasita, ono se tako skupi da
kosa ne moe disati i zato umire i opada. Ako ova napetost potraje, vlasite nije oputeno
i nova kosa ne moe narasti. Rezultat je elavost. Porasla je i elavost ena otkad su se
ukljuile u poslovni svijet, prepun napetosti i frustracija. Nismo ni svjesni kolika je
elavost ena jer enske perike izgledaju prirodno i atraktivno. Naalost, veina mukih
perika jo je uvijek veoma zamjetljiva i s velike udaljenosti. Osjeaj napetosti dokaz je
slabosti. Ako se osjeamo relaksirano, smireno i usredotoeno, stvarno smo jaki i sigurni.
Bilo bi dobro kada bismo mogli opustiti svoja tijela, a mnogima od nas dobro bi dolo
oputanje tjemena.
UI predstavljaju nau sposobnost da ujemo. Ako postoje nekakvi problemi s uima, to
obino znai da postoji neto to ne elite uti. Bol u uhu pokazuje da je u vama bijes
zbog neega to ste uli. Djeca esto imaju bolove u uima. Obino moraju u svojoj kui
sluati neke stvari koje ne ele uti. Kuna pravila obino zabranjuju djeci da pokau

svoju ljutnju i, prema tome, djeja nesposobnost da promijene te stvari stvara bol u
uima. Gluhoa predstavlja dugorono odbijanje sluanja nekoga u naoj blizini. Jeste li
primijetili da partner osobe koja puno pria obino ima problema sa sluhom?
OI predstavljaju sposobnost da vidimo. Kada imamo problema s oima, to obino
znai da postoji neto to o sebi ili o svom ivotu prolosti, sadanjosti ili budunosti na
elimo vidjeti. Najee se kod male djece koja nose naoale u njihovoj kui dogaa
neto to ne ele vidjeti. Ako ne mogu promijeniti ono to se dogaa, zamaglit e vid da
ne moraju jasno vidjeti. Veina je ljudi imala vrlo dramatina iskustva kada su odluili
suoiti se s neim iz prolosti to nisu mogli gledati godinu ili dvije prije nego to su
poeli nositi naoale. Poriete li u sebi ono to vam se sada deava? Zato se ne elite
suoiti s time? Bojite li se pogledati u sadanjost ili budunost? Kada biste bolje vidjeli,
to je to to vam se nikako ne bi dopalo? Vidite li to radite sami sebi? Interesantna
pitanja za razmatranje, zar ne?
GLAVOBOLJE se pojavljuju ako kanjavamo sebe. Idui put kada osjetite glavobolju,
zastanite i zapitajte se gdje ste i kako pogrijeili. Oprostite sebi, oslobodite se toga i
glavobolja e otii tamo odakle je i dola. Migrene imaju ljudi koji ele biti savreni i
koji sami stvaraju pritisak pod kojim ive. Tu je ukljueno i mnogo potisnutog bijesa.
Zanimljivo je da migrene mogu biti uklonjene masturbacijom ako ponete onoga trenutka
kada osjetite migrenu. Seksulano oslobaanje uklanja napetost i bol. Moda u tom
trenutku neete osjetiti elju da masturbirate, ali vrijedi pokuati. Nita ne moete
izgubiti. Ukoliko vam SINUSI, koji se nalaze posred lica i veoma blizu nosu, stvaraju
probleme, znai da vas u vaem ivotu iritira netko vrlo blizak. Moda ete ak imati
osjeaj da se taj okomio na vas. Zaboravljamo da mi stvaramo situacije i da gubimo
snagu okrivljujui druge ljude za svoje frustracije. Niti jedna osoba, niti mjesto ili stvar
nema mo nad nama jer smo jedini koji mislimo naim umovima. Mi stvaramo svoja
iskustva, svoju stvarnost i svakoga u njoj. Kada stvorimo harmoniju, mir i ravnoteu u
svom umu, pronai emo to isto i u svojem ivotu.
VRAT I GRLO fasciniraju zbog svega to kroz njih prolazi. Vrat predstavlja nau
sposobnost da smo fleksibilni u svom razmiljanju, da moemo sagledati drugu stranu
pitanja i da vidimo gledite drugih ljudi. Kada imamo problema s vratom, to obino znai
da smo bili tvdoglavi u procjenjivanju svoje situacije. Kada ugledam nekoga tko nosi
neki od onih medicinskih ovratnika, znam da ta osoba misli kako je uvijek u pravu,
veoma je tvrdoglava i nije u stanju vidjeti drugu stranu problema. Ako se drimo
uvjerenja da u svemu postoji samo jedan nain i samo jedno gledite, iskljuujemo se iz
velikog dijela ivota.

GRLO predstavlja nau sposobnost da kaemo to mislimo, da zatraimo to hoemo i

da kaemo: Ja sam. Kada imamo problema s grlom, to obino znai da osjeamo
kako nemamo pravo na takve stvari. Osjeamo se nedostatnima da se zauzmemo za sebe.
Bolno grlo uvijek je dokaz da je u nama potisnuti bijes. A ako uz to imamo prehladu radi
se o mentalnoj konfuziji. Laringitis obino znai da ste toliko ljuti da ne moete ni
govoriti. Grlo, takoer, predstavlja stvaralaki protok kroz nae tijelo. Na taj nain
izraavamo svoje stvaralatvo. Ako je nae stvaralatvo prigueno ili isfrustrirano, esto
emo imati problema s grlom. Svima su nam poznati ljudi koji su cijeli ivot ivjeli za
druge ljude. Nikada nisu uspjeli uiniti ono to su htjeli. Uvijek su udovoljavali majkama,
oevima, branim partnerima, ljubavnicima ili efovima.

STITNA ZLEZDA Problemi sa titnom lijezdom i angina dokaz su vaeg potisnutog

stvaralatva i toga da niste uspjeli uiniti ono to ste htjeli. Centar energije u grlu, tj. peta
akra, mjesto je u tijelu gdje se dogaaju promjene. Kada se odupiremo promjeni, ili smo
usred promjene, ili se pokuavamo promijeniti, u naem se grlu dogaaju mnoge
aktivnosti. Zapazite kada kaljete ili kada netko drugi kalje. to je upravo reeno? Na to
smo reagirali? Je li to otpor ili tvrdoglavost, ili je to samo proces promjene? Kaalj je
dobro sredstvo za samootkrivanje.

Bolest kao izraz protesta Due, Psiha i zdravlje

Neprestano potiskivanje agresija i borbene spremnosti, nemogunost izraavanja

neprijateljskih osjeaja, oituje se u organizmu u obliku velike napetosti. Posljedica
takvog stanja su glavobolja, visoki krvni tlak, artritis, dijabetes i poremeaj rada lijezde
titnjae. Uloga titnjae u tijelu jest, pripremiti vlasnika na bijeg kada se osjetimo
ugroeni. Tako npr. onaj tko je due vrijeme izloen duevnim borbama, ivi stalno u
stanju napetosti, to opet znai da se tijelo stalno nalazi u stanju alarma - pripreme za
bijeg, jako iscrpljuje organizam, jer je nakon uzbuenja potreban odmor i oputanje, da se
obnovi snaga. Poremeeni rad titnjae, npr. njen pojaani rad, ei je nego to mislimo.
Ljudi s takvim poremeajem, djeluju na van hladno i sabrano, ali u sebi kuhaju.
Poremeaj se oituje u nekontroliranoj elji, brinuti se o nekome - na majinski nain i

pretjeranom osjeaju odgovornosti, povezanim s jakom eljom da moramo neto postii.

Najee se bolest pojavljuje u ena koje su jako vezane za majku. Uzrok takvog
ponaanja je zapravo strah - od ega?
Stvaranje kamenca na ui je isto tako nakupljena negativna energija - posljedica ljutnje.
Kada bi odrasli reagirali kao djeca, tj. mirno i otvoreno rekli to im ne odgovara, ne bi
dolazilo do bolesti, jer bi se emocije otvoreno ispoljile, a ne zadravale i nakupljale.
Nakupljena negativna energija mora izai iz tijela, na bilo koji nain - netko eksplodira i
svaa se i na taj se nain oslobaa nakupljene negativne energije, drugi sve guta i tako
nastaju kamenci na bubrezima. Najtee je to da esto nismo ni svjesni negativnog
pogleda na svijet, jer mislimo da samo mi imamo pravo u svemu i na sve. Ali to je
negativna kritika drugo, nego negativan pogled na svijet? Prvi korak u prijelazu na
pozitivnu stranu, jest razmisliti o sebi i svojim postupcima. Kada shvatimo pravi uzrok
svojih tekoa, ve smo ih napola rijeili.

Promatrajmo sami sebe, obratimo panju na upozorenja i znakove koje nam tijelo
alje. Mi ih naalost najee ignoriramo ili ne tumaimo pravilno. Quantec sistem
skeniranjem ivotnog polja, sakupi upozorenja i znakove koje nam tijelo alje, te u svrhu
uspostavljanja ravnotee odabire informacije iz svoje baze podataka. Vie o quantec
sistemu