Djeca potroai:

komercijalizacija djetinjstva

 Dokumentarni film koji progovara o utjecaju

medijskog oglaavanja, tj. propagandnih poruka,
na najmlae.
Velikim industrijama je cilj (prije svega
industrijama igraaka) odgojiti svoje
doivotne kupce.
Iako film obrauje situaciju amerikog drutva,
utjecaj reklama te naini na koje djeluju sustavi
propagande velikih industrija, identian je u svim
dravama svijeta.

Tko je odgovoran?

Proizvoai?
Mediji?
Roditelji?
Obrazovni sustav?
Drava?

 Reklamne kampanje imaju cilj oblikovati i

odgojiti ovjeka potroaa, koji se,
ukoliko ih nije svjestan, ne moe lako
oduprijeti njihovu utjecaju te postaje
rtvom potroakog drutva kakvo
prieljkuju oni koji ga i kreiraju kroz
osmiljavanje sustava propagande. Svaki
ovjek ima pravo znati, biti informiran te
odabarati svojom voljom. Manipulacija
kakvom se slue neki oglaivai, ne
potuje to pravo. Dodatno je moralno
upitno kada je takva politika trita
usmjerena na djecu.

Hrvatska statistika

Kakva su zapravo naa djeca:

Kompjutor i TV njihovi su najbolji
prijatelji
Agencija Ipsos Puls provela je istraivanje
na 500 djece u Hrvatskoj u dobi od sedam
do 14 godina
Omiljeno pie im je Coca Cola, a od slatkia
najvie vole okoladu. Raunalima se slui
89 posto njih. Oi im se zacakle kad uju da
e na dar dobiti novi model mobitela.

 ak 55 posto djece ulazi u skupine

koje primat daju aktivnostima
vezanim uz kompjutor i televiziju
Samostalno upravljaju deparcem i
utjeu na odluke o kupnji svojih
roditelja. Odrastaju bre, povezaniji
su, izravniji i u potpunosti informirani
o svijetu oko njih.

 Tvrtke su usredotoene na djecu jer su

ene, koje su nekada bile glavna ciljna
skupina, zasiene proizvodima - kae Mlivi
Bude. Dodaje kako sve kampanje
iskoritavaju djeju naivnost, a najpogodnija
su im djeca izmeu osam i 14 godina.
- Dovoljno su odrasli da to razumiju i da
misle kako brandovi definiraju njihov
socijalni status, a uz to su i dovoljno djeca
da im se sve moe prodati - kae Mlivi
Bude.

 - Reklame, dakako, jesu korisne kao izvor informacija i

njima svakako moemo poboljati kvalitetu ivota, ali
vjerovati i tako odgajati djecu da smo vredniji u
Armanijevom odijelu nego u Varteksovom, da nam je za
sreu neophodna Gucci torbica, pa ak i da e nas drugi
vie cijeniti ako su nam stoljnjaci i potpoulje bjelji od
bijeloga, ista je iluzija - kae Miljkovi.
Milan Matijevi, profesor medijske pedagogije na
Uiteljskom fakultetu u Zagrebu kae kako je istraivanje
jedne njegove studentice pokazalo da dijete prvo poinje
reagirati na roditeljske poticaje, pa odmah iza toga na
poruke s ekrana koji ga okruuju! Poruke s ekrana koje
su usmjerene na promociju nekih proizvoda atraktivne su
ve za novoroenad.

ZAKLJUAK?