Uvod

Menadzment je proces ostvarivanja ciljeva preko ljudi.

Biblioteki menadzment i druge informacijske organizacije preuzimaju generalne odlike i
prakse menadzmenta, a na drugoj strani postoji tendencija ljudi zainteresovanih za rjesenja
novih menadzmentskih izazova.
Svakoj organizaciji je potreban neko ko ce odrzavati stvari pod kontrolom, to je sustina
menadzmenta.
Charles Lindblom, ekonomist sa Yale-a opisao je menadzment kao nauku o 'probijanju' kroz
nered. (1959). Bez obzira na njihovu obuku ljudi moraju biti ukljuceni u nered, ali opseg
nereda se smanjuje kako se poboljsava obuka ljudi.
Neprofitne i vladine organizacije su jako kasno prepoznale potrebu za formalnim
obrazovanjem i obukom u menadzmentu. Kao formalni predmet proucavanja u edukacijskim
programima za informacijske strucnjake javlja se od nedavno.
Informacijske usluge i biblioteke djeluju sa poprilicno neprecizno definiranim uslugama
(pristup informacijama), sto je veoma raznoliko polje. S nedostatkom preciznih ciljeva i
mjerila uspjeha (kao sto je profit) nisu zahtjevale neku posebnu formalnu edukaciju i obuku
na polju menadzmenta.
Staro uvjerenje da svaki informacijski strucnjak moze biti menadzer sve vise se mijenja u
prepoznavanje cinjenice da osoba treba imati odreenu formalnu obuku u menadzmentu.
Konferencija edukatora iz International Federation of Library Associations and the
International Council od Archives (1983)-cilj ovog sastanka je bio da se istraze mogucnosti
identifikacije univerzalnih temelja za edukaciju informacijskih strucnjaka u menadzmentu.
Na konferenciji je zakljuceno: a)da je potrebno provesti menadzmentsku obuku sa svim
informacijskim strucnjacima b)da postoji set tema koje bi informacijski strucnjaci trebali
znati.
Administrator-sinonim za menadzera u s vezi sa javnim sektorom ili neprofitnim
organizacijama
Executive (Izvrsni direktor)-vrhovni menadzer organizacije
Supervizor (Nadzornik)-odnosi se na prvu fazu menadzerstva, na nekoga ko upravlja i
kontrolira svakodnevne aktivnosti vecine zaposlenih u nekoj organizaciji.
Definicija menadzmenta
Mary Parker Follett: Menadzment je umijee ostvarivanja zadataka kroz ljude. (Getting others
to do your work)
Daniel Wren's: Menadment je kljuna organizacijska djelatnost kojom se nastoje
preoblikovati odreene funkcije kako bi se uinkovito prikupljali, rasporeivali i koristili
ljudski napori i fiziki resursi u svrhu ostvarivanja nekog cilja (1979)
Skoro svaka definicija menadzmenta sadrzi dva elementa: pominjanje ljudi i aktivnosti, i
referencu formalnim organizacijama.

Priroda menadzerskih aktivnosti u kontekstu formalnih organizacija

Menadzeri upravljaju i olakavaju rad drugih. Ljudi koji nabavljaju, katalogiziraju,
klasificiraju ili fizicki uredjuju informacijske resurse za druge da ih koriste su ukljuceni u
nemenadzerski posao, s obzirom da oni ne nadziru druge.
Svaka organizacija ima nesto kao piramidalni oblik organizacije poslova.
Gotovo uvijek organizacija se sastoji od 'vrha'(par ljudi), 'sredine' (nekoliko ljudi) i 'dna' (veci
br ljudi).
Iako je neko na vrhu ili sredini ne znaci da on ne ucestvuje ili ne treba da ucestvuje u
obavljanju donjih funkcija.
Dr.Evans Everyone here must get their hands dirty. Kada veliki zadak se pojavi, svako mora
raditi. Razultat je bio taj da su se svi osjecali kao da su dio tima i svi su pomagali u
sudjelovali.
Mjesavina aktivnosti sa vrha i dna onogucava uvid u ono sto se svakodnevno desava u
aktivnostima sa dna. Takoer tako se osigurava da sredina i vrh imaju tehnicku podrsku i
vjestine da obavljaju i upravljaju aktivnostima na dnu hijerarhije. Jedan elemenat vodstva je
da osoblje vjeruje u tehnicke sposobnosti svog voe.
ta menadzeri rade?
Pitanje se odnosi na dvije stvari: na funckije menadzera i njegovo ophoenje. Primjeri
funkcija su: planiranje i upravljanje, budetiranje, dok ophoenje podrazumijeva:voa grupe
ili glasnogovornik.
Mijeanje glavnih i osnovnih aktivnosti osigurava prvorazredni uvid u ono to ljudi s nieg
nivoa svakodnevno rade
Funkcije menadzera po Gulick i Urwick:
POSDCoRB = Planing, Organizing, Staffing, Directing, Coordinating, Reporting, Budgeting
Ovih sedam funkcija opisuje menadzersko behavior. Ne opisuju posao koji menadzer obavlja,
one identifikuju objektivnosti menadzerskog posla.
Da li svi u hijerarhiji obvavljaju iste aktivnosti?
U sustini da, ali postoje razlike u primjenjivanju razlicitih vjestina na razlicitim nivoima
hijerarhije. Na vrhu vise se vremena posvecuje planiranju sto zahtjeva vecu razinu
konceptualnih (pojmovnih) vjetina.Takoer oni koji rade na vrhu susreu se sa razliitim
skupinama ljudi, to zahtjeva razvijene vjetine meuljudskih odnosa. Na vrhu vrlo je malo
dodira sa uslunim poslovima to rezultira limitiranom upotrebom tehnickih vjestina.
Robert Katz ''Skills of an Effective Administrator'' smatra da vrijeme provedeno na razlicitim
aktivnostima pokazuje razliku izmeu dna i vrha. Dno je skoro suprotno od vrha: razvijene
tehnicke sposobnosti, vjestine s ljudima, i limitirana upotreba konceptualnih vjestina. Sredina
se uvijek nalazi izmeu tako da rezultira manjom upotrebom tehnickih vjestina za razliku od
dnam, a vecom za razliku od vrha.
Dno-60-70 na tehnicke vjestine, 20-30 na odnose s ljudima, i balans pojmovnih aktivnosti.
Sredina: 20-30 na tehnicke, 10-50 na odnose s ljudima, balans conceptual.
Vrh: 40-50 conceptual, 10 ili manje na tehnicke i balans u odnosima s ljudima.
Menadzersko ophoenje/posao po Henry Mintzberg

On kritikuje pristup menadzmentu prema funkcijama. On radije preporucuje osvrt na uloge.

Njegov koncept prikazuje 10 uloga podjeljenih u 3 kategorije: interpersonalne uloge,
informativne uloge i uloge u odlucivanju.
Interpersonalne uloge dalje se dijele na: nominalni voa, voa, i zajednicko djelovanje.
Informativne:glavni centar, diseminator, i glasnogovornik. I moguca uloga politcara.
Uloge u odlucivanju: uloge entrepreneur, disturbance hendler, resource allocation and
negotiator.
Da li je menadzment nauka ili umjetnost?
Iako ima mnoge elemente nauke, menadzment je umjetnost. Iako osoba moze nauciti osnovne
koncepte, principe, funkcije i tehnike, svaka menadzerska situacija je drugacija. Iako neka
situacija moze biti slicna prethodnoj osobe koje su ukljucene u tu situcaciju ce biti drugacije.
Ovo je istina i kada je rijec o slicnim situacijama sa istim osobljem. Ono sto je funkcionisalo
juce danas mozda nece. (What worked yesterday may not work today).