2.

STRUKTURALIZAM I SEMIOTIKA

Sjevernoameriko drutvo tijekom 50-ih sve je vie scijentistiko i menadersko

po svom nainu razmiljanja te se poinje javljati potreba za ambicioznijim
oblikom kritike tehnokracije (za neke rijei bi trebao rjenih stranih rijei )
NOVA KRITIKA-usredotoena na goli knjievni tekst i njegovanje profinjene
osjeajnostizanemaruje ire, konkretnije aspekte knjievnosti. to je napravila s
povijeu knjievnosti?
- kritici je trebala knjievna teorija koja e ostati pri formalistikim
sklonostima nove kritike i njezinom poimanju knjievnosti kao estetskog
objekta,a ne kao drutvene prakse.
- odgovor dolazi 1957. u obliku snane totalizacije knjievnih anrova-to
nudi u svojoj knjizi Anatomija kritike Kanaanin NORTHROP FRYE.

NORTHROP FRYE-knjievnost nije sklepana zbirka tiva razasutih po povijesti, ona

funkcionira u skladu s odreenim objektivnim zakonima
- kada bi knji.formulirala te zakone,kritika bi bila sustavnija
- zakoni knjievnost razliiti su modusi,arhetipovi,mitovi i anrovi od kojih
je sastavljeno svako knjievno djelo
- u temelju svekolike knjievnosti lee 4 pripovjedne kategorije :
KOMINO,ROMANTINO,TRAGINO I IRONINO.
- Svaka od tih kategorija odgovara etirima mitova: MITU
PROLJEA,MITU LJETA, M.JESENI i M.ZIME
- Teorija o knjievnim modusima glasi: u mitu je junak po vrsti nadmoan
drugim ljudima i svojoj okolini; u romansi im je nadmoan po stupnju; u
visokomimetskim modusima epa i tragedije nadmoan je po stupnju
drugim ljudima,ali ne i svojoj prirodnoj okolini; u niskomimetskim
modusima komedije i realistike proze jednak je svim ljudima,jedan je od
nas; u modusu satire i ironije slabiji je od drugih ljudi.
- Tragedija i komedija mogu se dijeliti na VISOKOMIMETSKI,
NISKOMIMETSKI I IRONIJSKI modus
- Tragedija se bavi ljudskom izdvojenou,a komedija ljudskom
ukljuenou.
- Frye utvruje 3 uestala uzorka simbola: APOKALIPTINO,
DEMONSKO i ANALOGIJSKO.
- Ovakvim sustavom knjievnost prolazi fazu od mita do ironije i ponovno
se vraa mitu.
- Prednost Fryeove kritike: kao i nova kritika, uva knjievnost od dodira
povijesti, ali za razliku od nove kritike, u knjievnost nalazi nadomjestak
za povijest.
- Knjievni modusi i mitovi su transpovijesni,oni povijest svode na
istovjetnost, ada bi se sustav odrao-mora biti zatvoren.
- Zato Fryeov znanstveni pothvat iziskuje strogo formalistiki pristup

Nova kritika doputala ideju da je knjievnost kognitivna,da nam nudi znanje o

svijetuFrye istie da je knjievnost autonomna verbalna struktura,odsjeena od
svega izvan sebe,da je zatvorena.
Knjievnost nije nain spoznavanja zbilje-ona je neka vrsta utopijskog sna koji traje
kroz itavu povijest,izraz dubokih ljudskih elja iz kojih je ponikla civilizacija
Knjievnost ne treba gledati kao samoizraavanje pojedinih pisaca

Fryeovo djelo Anatomija kritike - naglaava utopijske korijene knjievnosti jer je

proeto dubokim strahom od konkretnog drutvenog svijeta
- jedino u knji.moemo nai duhovni zaviaj
- konkretna povijest za Fryea je ropstvo i determinizam,a knji.je jedino
mjesto gdje moemo biti slobodni
- ovakva teorija zdruuje esteticizam sa znanstvenou(klasifikacija) i
podrava ideju o knjievnost kao imaginarnoj alternativi za suvremeno
drutvo
- teorija vrlo vjeto smjeta svako djelo u odgovarajui mitoloki pretinac,a
proeta je najromantinijim udnjama
- s jedne je strane antihumanistika pojedincu oduzima sredinjost,a u
sredite stavlja sam kolektivni knjievni sustav.

Fry nudi knjievnost kao verziju za izgubljenu vjeruza njega je knjievnost najbolji
lijek za slom vjerske ideologije

U djelu Put kritike suprotstavlja konzervativne mitove skrbi liberalnim mitovima

slobode i eli ih dovesti u ravnoteu.
- Fry pripada liberalno-humanistikoj tradicija Matthewa Arnoldacilj mu
je slobodno, besklasno i uglaeno drutvo.
- Djelo se moe nazvati strukturalistikim
- Nastalo u doba kad se razvijao klasini europski strukturalizam
-

STRUKTURALIZAMbavi se strukturama,tonije, ispitivanjem zakona

njihova djelovanjakao i Fry,svodi pojedinane pojave na puke primjere
spomenutih zakona.

U ORTODOKSNOM STRUKTURALIZMUpostoji doktrina koje kod

Fryea nema; vjerovanje da pojedini elementi svakog sustava imaju
znaenje jedino po svojem odnosu prema drugim elementima sustava.

Primjer pria: analiza prie u kojoj djeak nakon svae s ocem odlazi od
kue te usred bijela dana bjei u umu gdje upada u duboku jamu. Otac
odlazi u potragu za sinom,naie na jamu,zaviri u nju,ali zbog mraka u jami
ne vidi sina.U tom se trenutku pojavi Sunce,osvijetli jamu i otac izbavi
sina.Nakon radosna pomirenja vraaju se kui.

Tumaenje prie na razne naine,a strukturalist e shematizirati priu u

dijagramatski oblik: djeak se posvadio s ocem=ugnjeteni se pobunio
protiv gazde, pad u jamu= ponovno ugnjeteni, sunce=gazda,pomirenje oca

i sina=ravnotea niskog i visokog,zajedniki povratak kui=postgnuto

eljeno srednje stanje.
-

Ovakva analiza usredotouje sa samo na formu;pria bi ostala ista i kad

bismo oca i sina,jamu i Sunce zamijenili npr.majkom i keri.

Elementi u prii mogu stajati u odnosu paralelizma,inverzijepa jedne

elemente moemo zamijeniti drugima uz uvjet da ne diramo strukturu
njihovih unutranjih odnosa.

3 stvari povezane sa strukturalistikom metodom: 1)za strukt.nije bitno to

pria ne spada u veliku knjievnost,zadovoljava se sa svime(od Rata i mira
do pretparakog romana) ona analizira,a ne vrednuje, 2) struktur.odbacuje
bjelodano znaenje prie i iz njega izvodi duboke strukture koje na povrini
nisu uoljive, ne uzima tekst zdravo za gotovo ve ga dislocira, 3) ako je
tono da su pojedini sadraji teksta zamjenjivi,moemo rei da je sadraj
pripovijesti ujedno i njezina struktura.

Strukturalizam u knjievnoj kritici cvjetao 60-ih kao pokuaj da se na knjievnost

primjene spoznaje i metode utemeljitelja moderne strukturalne lingvistike Ferdinanda
de Saussurea ( BLJAK!!!!!)

(UKRATKO U NAVESTI SAUSSUREOVE GLAVNE POSTAVKE JER SE VEE NA OSTATAK

PRIE): Po Saussureu jezik je sustav znakova,treba ga prouavati sinkronijski(kao

cjeloviti sustav u odreenom vremenskom trenutku), a ne dijakronijski(u

njeg.pov.razvitku)
-

svaki znak sastavljen je od oznaitelja(zvune slike) i oznaenog(pojma ili

znaenja)
veza izmeu oznaitelja i oznaenog je proizvoljna,tj. utvrena jedino
drutvenim dogovorom

Strukturalizam je pokuaj primjene ove lingvistike teorije na predmete i djelatnosti

izvan neposrednog podruja jezika
- sve promatra kao sustav znakova:mit, natjecanje u hrvanju,jelovnik, a
strukturalistika analiza nastoji izdvojiti odgovarajui niz faktora pomou
kojih se znakovi zdruuju u znaenje
- strukt.analiza ignorira ono to znakovi stvarno govore,a usredotouje se na
njihove unutranje meuodnose
- strukturalizamsimptom injenice da je jezik sa svojim
nejasnoama,tajnama i skrivenim smislovima postao paradigma i opsesija
intelekt.krugova 20.st.

De Saussureovo miljenje o jeziku utjecalo na ruske formaliste

FORMALIZAMpromatra knji.tekstove kao strukture
- ne mari za duboke zakone strukture, da ispita znak obraa panju na
referenciju

ROMAN JAKOBSON - uspostavio snanu vezu izm.formalizma i

suvremenog strukturalizma
osobit doprinos poetici; smatrao je dijelom lingvistike
po njemu,svaka komunikacija ukljuuje 6 elemenata: POILJATELJ
PORUKE, PRIMATELJ POR.,PORUKA,ZAJEDNIKI KOD POMOU
KOJEG RAZUMIJEMO POR.,KONTAKT i KONTEKST.
u pojedinom komunikac.inu moe prevladavati bilo koji element
u pjesnitvu, panju poklanjamo evivalencijama(strast-plamen-ljubav)
praka lingvistika kola-Jakobson, Jan Mukarovsky, Felix Vodikapredst.prijelaz s formalizma na moderni strukturalizam.
U djelu prake kole naziv strukturalizam se manje-vie stopio s rijei
semiotika.

SEMIOTIKA(SEMIOLOGIJA)sustavno prouavanje znakova,a to je ono ime se

strukturalisti zapravo bave(rije strukturalizam ozna.metodu ispitivanja koju moemo
primijeniti na bilo to)
- semiotika posebno podruje prouavanja, podruje sustava koje obino
ne smatramo znakovima:pjesama,semafora,simptoma bolesti..
- ta 2 naziva se preklapaju; strukturalizam-smatra da u sustav znakova spada
i ono to inae ne bismo nazvali znakovnim sustavom(rodovski odnosi u
plemenu npr.), semiotika-slui se strukturalistikim metodama
- tvorac semiotike C.S.PEIRCE

C.S.PEIRCErazlikovao 3 temeljne vrste znakova: -IKONIKI ZNAK(nalikuje na

ono to predstavlja, fotografija osobe npr.)
- INDEKS(znak povezujemo s onim ega je on znak, dim s vatrom)
- SIMBOL(znak je arbitrarno ili dogovorom povezan sa svojom
referencijom)
- semiotika prihvaa ovakvu klasifikaciju pa razlikuje: DENOTACIJU(ono
to znak predstavlja) i KONOTACIJU(drugi znakovi asocijativno povezani
sa porukom), KODOVE(strukture to proizvode znaenje) od poruka to ih
kodovi prenose,PARADIGMU(skup znakova koji mogu stajati jedan
umjesto drugoga) od SINTAGME(znakovi se udruuju u lanac)
- semiotika govori o metajezicima(znakovnim sustavima kojima oznaujemo
dr.znakovne sustave), o polisemnim znakovima(imaju vie znaenja).

Praktina primjena semiotike analizena djelu JURJA LOTMANA, Struktura

umjetnikog teksta i Analiza pjesnikog teksta:
- Lotman promatra pjesniki tekst kao slojeviti sustav ije znaenje postoji
jedino u kontekstu(znaenjem upravlja niz slinosti i oprenosti)
- Poezija ima minimalnu zalihost(zbog unutranje organizacije)
- Pjesniki tekst za Lotmana-sustav sustava, najsloeniji mogui oblik
diskursa,kondenzira nekoliko sustava.
- Pjesmu moemo samo ponovno itati,a ne itati(jer pojedine strukture
uoavamo tek u retrospektivi)
- Knjievno djelo je neprestano stvaranje i naruavanje oekivanja,sloena
igra pravilnog i sluajnog,norme i odstupanja.

Lotmanovo djelo svjedoiSEMIOTIKA- zapravo vrst knji.kritike koju

je do temelja izmjenila strukturalna lingvisitka,pretvorila je u
strou,sustavniju analizu od dotadanje kritike.

to je napravio strukturalizam? izmijenio pristup prouavanju poezije, izazvao

revoluciju u prouavanju pripovjedne proze,stvorio novu knji.znanost
NARATOLOGIJU-predstavnici: A.J.Greimas, Tzvetan Todorov, Gerard
Genette,Claude Bremond i Roland Barthes.
Suvremena strukturalistika analiza pripovjedne proze-u djelu o mitu(ovo nije naziv
djela,nema imena) CLAUDEA LEVI-STRAUSSA
CLAUDE LEVI-STRAUSSMIT je vrst jezika,moemo ga rastaviti na jedinice
MITEME koje kao i osnovne zvune jedinice u jeziku(fonemi) ,dobivaju znaenje
kombinacijom na razli.naine.

mitovi misle sebe kroz ljude,a ne obratno

oni ne izviru iz pojedinane svijesti i nemaju osobit cilj
jedna od posljedica strukturalizma-decentriranje pojedinanog subjekta
koji ne smijemo vie smatrati poetkom i zavretkom znaenja
mitovi svaku pojedinanu svijest svode na puku konvenciju sebe samih

ruski formalist VLADIMIR PROPP, djelo Morfologija bajkesve bajke sveo na

7 podruja djelovanja i 31 stalni element(funkciju)
-svaka je bajka osobit nain kombinacije podruja
djelovanja(junak,pomaga,nitkov,osoba za kojom se traga itd.)
A.J.GREIMAS, Strukturalna semantikauvodi pojam AKTANT-nije ni
konkretna pripovijest niti lik, nego strukturna jedinica
- 6 Greimasovih aktanata:
SUBJEKT,OBJEKT,POILJALAC,PRIMALAC,POMAGA i
PROTIVNIK
GERARD GENETT, Diskurs pripovjednog tekstapojanjava o naratologiji
- u pripovijedanju razlikuje OBRADU(stvarni redoslijed dogaaja u tekstu),
PRIU(slijed kojim su se dogaaji stvarno dogaali,zaklju.iz
pripovijedanja) i PRIPOVIJEDANJE(odnosi se na sam in prianja)
- razlikuje 5 sredinjih kategorija pripovjedne analize:
- REDodns.se na vremenski slijed pripovijesti,na naine njezina
funkcioniranja pomou prolepsisa(anticipacije), analepsisa(vraanje
unatrag) ili anakronije(uzrokuje nesklad izm.fabule i siea)
- TRAJANJEozna. naine na koje pripovijest moe izostaviti pojedine
epizode,proirivati ih,usporavati.
- UESTALOSTpitanje da li se pojedini dogaaj u fabuli zbio jednom i
bio isprian jednom; da li se zbio 1,a isprian nekoliko puta, da li se zbio
nekoliko puta pa bio isprian nekoliko puta ili se zbio nekoliko puta,a bio 1
isprian (...JBT)
- NAINdijeli se na distancu i perspektivu
Distancatie se odnosa pripovijesti(pripovijedanja) prema materijalu o
kojem pripovijeda: da li pripov.prepriavamo(dijegeza) ili predoujemo

dogaaje(mimesis);da li je pria ispriana u upravnom,neupravnom ili

slobodnom neupravnom govoru.
-- Perspektivaono to bi mogli nazvati gleditem;pripovjeda moe znati
vie nego to znaju likovi,manje od njih ili isto koliko i oni
-- pripovijest moe biti nefokusiranapria je sveznajui
pripovjeda koji ne sudjeluje u radnji
-- prip.moe biti interno-fokusiranapria je jedan lik s
odreenog gledita,s nekoliko gledita ili s gledita nekoliko likova
-Pripovijeda moe biti HETERODIJEGETSKI(odsutan iz vlastita
pripovijedanja), HOMODIJEGETSKI(ukljuen u pripovijedanje u 1.licu) ili
AUTODIJEGETSKI(uklju.u pripovijedanje kao gl.lik pripovijesti)

to je donio strukturalizam? demistifikaciju knjievnosti, ukazao na injenicu

da je knji.djelo konstrukt(konstruktjedna od najveih novina strukturalistikog
poimanja) kao i svaki proizvod jezika, strukturalistika metoda dovela u sumnju
tvrdnju da je knjievnost jedinstveni oblik diskursa.

Znaenje je proizvod opeljudskih znaenjskih sustava. Jezik prethodi pojedincu,

on nije toliko proizvod pojedinca koliko je pojedinac proizvod jezika. Nain na
koji ovjek tumai svijet zapravo je funkcija jezika kojim raspolae.
Postoji prirodna veza izmeu, predutvrena podudarnost izmeu rijei i stvari, jezik
razotkriva pravu sliku svijeta.
Zbilja se ne odraava u jeziku , nego jezik proizvodi zbilju: jezik je poseban nain krojenja
svijeta, duboko ovisan o znakovnim sustavima kojima vladamo ili sustavima koji vladaju
nama.
Freud je nakon Marxa dokazivao da je pravo znaenje naih rijei i postupaka nevidljivo
ljudskoj svijesti. Strukturalizam je moderni nasljednik vjerovanja da su ljudi i nain na koji je
doivljavamo nespojivi. Strukturalizam potresa temelje epirizma knjievnih humanista
vjerovanja da je najstvarnije ono to moemo iskusiti.
De Saussure je prvo morao odbaciti ili zaboraviti ono o emu jezik govori, iskljuio je
konkretni predmet na koji znak upuuje, kako bi bolje ispitao strukturu samog znaka.
Strukturalizam iskljuuje materijalni svijet kako bi to bolje osvijestio nau svijest o njemu.
To je kao da ubijemo ovjeka da bismo mu na miru ispitali krvotok. :D
De Saussure je postavio tezu o postojanju kolektivne svijesti na kojoj se temeljisustav jezika
langue.
Mijena je naruavanje i izbacivanje iz ravnotee jednog u biti neproturjenog sustava, koji e
se u trenutku zaljuljati, a potom brzo povratiti u ravnoteu i saivjeti sa mijenom. Promjena se
u jeziku dogaa slijepo, nepredvieno.
Nijedan se element ne gubi, ve samo mijenja oblik promjenom odnosa prema ostalim
elemantima.
Dokinuem stvarnog predmeta strukturalizam je dokinuo i ljudski subjekt. On ga je likvidirao,
sveo ga na funkciju impersonalne strukture.
Za humanistiku tradiciju znaenje je neto to ja sam stvaram ili to stvaramo zajedniki: ali
kakao moemo stvarati znaenje ako ve ne postoje pravila koja njime upravljaju. Da bi
uope mogao prenijeti poruku, ovjek je ve morao biti uhvaen u jezik i od njega nainjen. U
poetku bijae Rije.
De Saussurea nije zanimalo to ljudi stvarno govore, nego struktura koja im omoguuje da
govore. Prouavao je jezik, langue, a ne govor, parole. Jezik prouavamo kao drut. injenicu,

a govor kao uzraz pojedinca. De Saussure oduzima jeziku drutvenost upravo ondje gdje je
ona najvanija: u produkciji jezika, u nainu na koji konkretni pojedinac u drutvu govori.
Jezik je govor ili pismo shvaen objektivno, kao lanac znakova bez subjekta.
Pojedina znaenja dobivaju drukije nijanse prilikom ponovnog itanja, ponavljana rije ili
slika ne znai ono to je znaila prvi put.
Mihail Bahtin ruski filozof zasluan za dosad najuvjerljiviju kritiku ruskog formalizma u
djelu Formalna metoda u znanosti o knjievnosti. Skrenuo je panju s apstraktnog sustava
jezika na konkretno izraavanje pojednica u drut. kontekstu.
Znak moramo gledati kao aktivnu komponentu govora, ije se znaenje modificira i mijenja
pod utjecajem promjenjivih, drut. uvjetovanih tonova. Znakovi su materijalni medij
ideologije jer bez njih ne bi mogle postojati ni vrijednosti ni ideje.
Rijei su vienaglasne, a ne okamenjene u znaenju: one su uvijek rijei jednog pojedinca
upuene drugome pa taj konkretni tekst oblikuje i mijenja njihovo znaenje: Bahtinova teorija
jezika polae temelje materijalistikoj teoriji same svijesti. Ljudska svijest po njemu jest
aktivno, materijalno znakovno saobraanje subjekta s drugima, a ne unutranje zatvoreno,
odvojeno od vanjskog svijeta.
Jezik gledamo kao materijalno sredstvoza proizvodnju u kojemu se materijalno tijelo znaka
pretvara u znaenje, procesom drutvenih sukoba i dijaloga.
Jezik ne slui uvijek tek opisivanju zbilje, on je ponekad performativan, tj. upravljen
izvritelju radnje. Postoje ilokucijski inovi gdje se radnja obavlja u samom izricanju, npr
Obeavam da u biti dobar, ili Proglaavam vas muem i enom. Perlokucijski inovi postiu
uinak izricanjem: rijeima vas mogu uvjeriti, navesti na kakvu radnju, uplaiti.
Knjievna djela moemo promatrati kao govorne inove ili kao oponaanja takvih inova.
Razmiljati o knjievnom diskurzu kao o jeziku ivog ljudskog subjekta ne znai prvenstveno
razmiljati o njemu kao o jeziku konkretnih ljudi. Knji. djelo nije ivi dijalog ili monolog,
ono je djeli jezika bilo kakvog konkretnog ivog odnosa.
Razumjeti pjesmu znai shvatiti da je njezin jezik s odreenih pozicija upravljen prema
itatelju: itajui je izgraujemo osjeaj o vrsti dojma koji jezik djela pokuava postii.
Kako bi bilo divno kad bismo mogli doista razgovarati sa Cervantesom! takav stav
dematerijalizira knjievnost.
Idealan itatelj za strukturaliste je onaj koji raspolae svim kodovima potrebnim za potpuno
razumijevanje djela. On mora biti naoruan svim tehnikim znanjemnunim za
odgonetavanjem djela, nepogreiv u primjeni tog znanja, slobodan od svega to bi ga moglo
sputavati. Rijetko se takav sree. On bi trebao biti lien svih drutvenih determinanti.
Za Bahtina ja sav jezik vrijednosno obojen upravo zato to je jezik stvar drut. praktine
uporabe.
Strukturalizam je pokazao da kodovi nisu nimalo bezazleni, ali ni prouavanje kodova nije
bezazlen posao.
Strukturalisti polaze od pretpostavke da kritiar prvo mora utvrditi primjerene kodove za
odgonetavanje tekstova, a zatim ih primjeniti na tekst. Knjievni tekstovi mogu proizvesti
kod, kriti kod i potvrivati kod, tj. mogu nas uiti novim nainima itanja, a ne samo utvrditi
postojee.
Kompetentni itatelj je onaj koji na tekst zna primjeniti stanovita pravila , ali koja su pravila
za primjenu pravila? Pravilo naznauje put kojim emo ii, ako prst koji pokazuje smjer.
Pravila ne bi bila pravila kad bi strogo propisivala nain upotrebe.

3. POSTSTRUKTURALIZAM

-ako je svaki znak ono to jest i zbog toga to nije neki drugi,tada bi svaki znak morao biti
sainjen od potencijalno beskonanog tkiva
-de Sausserov jezik(langue) pretpostavlja graninu strukturu znaenja
-znaenje je uvijek rezultat podjele ili artikulacije znakovaoznaeno je proizvod razilke
izmeu dva oznaiteljaznaenje je rezultat potencijalno beskrajne igre oznaitelja,a ne
pojam privezan za re pojedinog oznaiteljaznaenje znaka moe se nai u rjeniku,tamo
dobijemo novog oznaitelja
-de Sausserovo poimanje znaka:ureeno simetrino jedinstvo izmeu oznaitelja i jednog
oznaenog
-strukturalizam:odijelio znak od referencije/ poststrukturalizam:odijelo oznaitelja od
oznaenoga
-znaenje nije neposredno prisutno u znaku,raspreno je po itavom lancu oznaitelja; ne
moemo ga posve dohvatiti jer je jezik vremenski proces
-svaki znak u lancu znaenja ne neki je nain obiljeen svim drugim znakovima;znak nikad
nije ist,moemo u njemu nai tragove drugih rijei
-znaenje nikad nije identino sebi,rezultat je procesa podjele ili artikulacije,posljedica
injenica da su znakovi ono to jesu samo zato to nisu neki drugi znak
-jezik je mnogo nepostojaniji nego to su misli klasini strukturalisti
-po tradicionalnim teorijama-funkcija znakova:odravanje unutranjih iskustava ili predmeta
stvarnog svijeta
-filozofija Zapada:odana vjerovanju u neku iskonsku rije,udi za znakom koji e dati
znaenje svim ostalim znakovima-za transcendetalnim oznaiteljem
-da je transcendentalno znaenje obmana dokazuje teorija o jeziku-ne postoji pojam koji ne bi
bio upleten u beskrajnu igru znaenja-drutvene idologije izvlae pojedina znaenja iz te igre
oznaitelja i daju im povlateni poloaj-poststrukturalizam tu mreoliku sloenost odreuje
rijeju tekst
-Derrida-naziva metafizikim svaki sustav miljenja to zavisi o neosvojivom
temelju,nepoznatom poelu na kojem moemo graditi hijerarhiju miljenja-on dri da se ne
moemo osloboditi potrebe za stvaranjem takvih poela
-ako se pomnije ispitaju takva poela,vidi se da ih je uvijek mogue
razgraditi,dekonstuirati,vidjeti ih kao proizvode odreenog sustava znaenja;obino ih
definiramo onim to ona iskljuuju:ona du sio svojevrskih binarnih suprotnosti
-dekonstrukcija je skritika operacija kojom moemo djelomice potkopati takve
suprostnosti,ili barem pokazati kako one donekle potkapaju jedna drugu u procesu tekstualnog
znaenja;ona shvaa binarne suprostnosti klasinog strukturalizma
-na odreeni nain pristupa textu,bilo da je on knjievni ili filozofski-moe se rasporiti veza
izmeu takvih suprostnosti,pokazati da je jedan pojam antiteze kriomice sadran u drugome
-strukturalizam se uglavnom zadovoljava rastavljanjem texta na binarne suprotnosti
-dekonstrukcija nastoji pokazati kako takve suprotnosti moraju katkada izokretati i ruiti same
sebe
-tipini nain na koji Derrida ita tekst jest da dohvati kakvu naoko perifernu pojedinost djela
-taktika dekonstrukcijske kritike sastoji se dakle u nastojanju da pokae kako tekstovi
potkapaju logiku sustava koji nad njima vladaju;ona to ini hvaajui se za simptomatina
mjesta,za toke na kojima tekstovi zapadaju u neprilike i odivaju se te proturjee sami sebi
-svaki jezini proces,tako i pisanje funkcionira na temelju razlika
-text nam moe pokazati neto o prirodi znaenja i smisla,neto to sam ne moe formulirati u
reenicuknjievni diskurs mjesto je an kojem je ovo najoiglednije
-dekonstrukcija odbacuje suprotnost knjievno/neknjievno u smislu apsolutne razlikovnosti

-Barthes,okorljeli strukturalist,s lakoom istrauje znaenjske sustave ;razbija pripovjednu

strukturu na odjeljene jedinice,funkcije i indeksete jedinice pravilno slijede jedna drugu u
pripovjedanju, zadaa kritiara da ih ukljui u bezvremenski okvir objanjenja
-jezik je Barthesova tema od poetka do kraja,osobito De Sausserova teza da je znak uvijek
pitanje povijesnog i drutvenog dogovora;zdravi znak za Barthesa je onaj koji svraa panju
na vlastitu arbitrarnost,koji u asu ad priopuje znaenje kae neto o relativnosti i
artificijelnosti vlastitog statusa
-po Bathesovu miljenju postoji knjievna ideologija analogna prirodnom stavu=realizam
-relastika knji. Obino prikriva drutveno uvjetovanje ili konstruiranu prirodu jezika
-znak je sam po sebi potpuno neutralan i neobojen,jedini mu je zadatak da predoi neto
drugo,da postane sredvo znaenja koje nastaje neovisno o sebi
-realistiki ili imitativni znaka za Barthesa je nezdrav
-znak kao odraz,izraz ili predoavanje nijee produktivnu prirodu jezika
-Barthesov dvostuki znak=znak to ukazujena vlastito materijalno postojanje dok u isti mah
priopuje znaenje
-Batrhes u Sustav u mode ne postoji prvobitni metajezik / Kritika i tiina- govori o
osobitostima knjievnog jezika sluei se prepoznatljivim poststrukturalistikim
nazivljem,knjievni jezi kje jezik bez dna
-prijelomna za Barthesovo djelo je studija Balzacove pripovjetke Sarrasine- u njoj knji.
Djelu ne prilazi vie kao postojanom predmetu,a jeziku kritiara odrie svaku pretenziju na
znan. Objektivnost
-moderni text=pluralan i difuzan,neiscrpno tkivo oznaitelja,beavno tkanje kodova
-svi knji.tekstovi satkani su od drugih knji.tekstova-svaka rije,reenica ili odlomak ponovo
je ispisivanje ranije nastalih tekstova
-prijelaz sa strukturalizma na poststrukturalizam dijelom je prijelaz s djela na
tekstpomak poimanja pjesme ili romana kao zatvorene cjeline s tono odreenim
znaenjem
-na Balzacovu pripovjetku primjenjuje 5 kodova:proairetski(narativni),hermeneutski-bavi se
razotkrivanjem zagonetnih dogaaja u prii,kod kulture-ispituje inventar opeg znanja iz
kojeg djelo crpi,semiotiki kod-bavi se konotacijama osoba,mjesta i predmeta i simboliki
kod-utvruje spolne i psihoanalitike odnose u tekstu
-strukturalizam se javlja u doba kad pitanje jezika poinje opsjedati intelektualne krugove
zbog toga to Zapadna Europa kraj.19. i po.2o st. Osjea da je jezik pao u duboku krizu
-strukturalizam iz povijesti bjei u jezik;s jedne str. Dri pov. I referenciju daleko od sebe,s
druge nastoji povratit osjeaj za neprirodnost znakova od kojih ljudi ive i izgraditi snanu
svijest o povijesnoj promjenjivosti znakova
-poststrukturalizam=proizvod mjeavine eufoije,razoaranje,oslobaanja i rasipanja,karnevala
i katastrofe kakva je bila 1968.;studentski pokret=ispran s ulica
-dogma koja tvrdi da smo zatoenici jezike ima jendu prednost=daje nam mogunost da
gazimo po vjerovanjima drugih ljudi a da pritom ne sputavamo ssebe
-kritiari jejlske kole dekonstrukccije-de Man-jezik je neiskorjenjivo metaforian,funkcionira
pomou torpa i figura,Hillis,Miller,Hartman
-kni.djela obmanjuju manje nego nek idrugi oblici diskursa;drugi oblici pisanje-jednako su
firugativni i vieznani
-itanje=hvatanje itatalja u letu izmeu 2 znaenja koja ne moemo ni pomiriti ni odbaciti
-angloamerika dekonstrukcija=povratak na stari formalizam nove kritike;novva kritika
poima text kao sretni prekid s doktirnarnom vjerom u sve snanije ideologizirani svijet
--u jeziku se javlja doktrinarna opsjednutost neodreenosu;znaenje postaje odreeno,a
rijeima kao to je istina,stvarnost,sigurnost donekle vraamo snagu;jezik tada ne postaje
odreen i jasan,postaje jo bremenitiji i proturjeniji

-Derrida-dekonsturkcija za njega=politika praksa,pokuaj razaranja logike pomou koje

pojedini sustav miljenja odrava svoju mo
-feministiki pokret suvie esto istie osobnost,spontanost,ponakead bio jednako ravnoduan
prema patnjama svih osim ena
-pokret za enska prava nije bio izdvojiva pojava,nego pojava koja je odlikovala i
preispitivala sve aspekte osobnog,drutvenog i pol.ivota,ele postii preispitivanje svake
moi i poloaja u drutvu
-unutar poststrukturalizma kao cjeline,postoje stvarne suprotnosti i razlike;ima oblika
poststrukturalizma koji zagovaraju hedonistiko povlaenje od povijesti,kult
mnogoznanosti ,zatim bogata istraivanja fra.pov. Foudaulta
-oblici radikalnog feminizma-istiu pluralnost,razdvojenost spolova