VELEUČILIŠTE VELIKA GORICA

S pravom javnosti

Sustavi videonadzora
SEMINARSKI RAD
(ESEJ)

Ime i prezime Krešimir Kolarić Smjer ORS - I

Građa i uporaba
Predmet Školska godina 2008/09
računala

Matični broj 77080190 Rad izrađen 01/2009.

 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

SADRŽAJ

1 Uvod 3
2 Namjena sustava videonadzora 4
2.1 Odvraćanje potencijalnog počinitelja kaznenog djela 4
2.2 Detekcija kretanja osobe ili objekta u štićenom prostoru 4
2.3 Prepoznavanje poznate osobe u prostoru 5
2.4 Identifikacija počinitelja kaznenog djela 5
2.5 Nadzor tehnološkog procesa u proizvodnji 6
3 Rječnik pojmova 7
4 Osnovni dijelovi sustava videonadzora 11
4.1 Kamere12
4.2 Objektivi 16
4.3 Monitori 17
4.4 Uređaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala 18
4.5 Instalacije 19
5 ZAKLJUČAK 20

Stranica 2 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

1 Uvod

T
emu ovog seminarskog rada
odabrao sam zbog 2 razloga. Jedan
razlog je taj što mislim da dobro poznajem
sustave videonadzora te će mi to olakšati
posao izrade seminarskog rada, a drugi je to
što su sustavi videonadzora dosta vezani uz
računalne sustave koji su tema našeg studija.

Cilj ovog seminara , osim uvježbavanja rada

s Word-om je približiti sustave
videonadzora svima koji budu čitali ovaj
seminar a dosada nisu imali nikakavih iskustva
s takvim sustavima. Uz opis sastavnih dijelova
sustava želja mi je objasniti namjenu takvih
sustava kako bi razbili opće rašireno negativno
razmišljanje o videonadzoru kao nekom Big
Brotheru i videonadzornim sustavima koji su
privilegija i potreba samo novčarskih
institucija i mafijaša.

Stranica 3 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora
Povratak na sadržaj

2 Namjena sustava videonadzora

Video nadzor primjenjuje se tamo gdje je vizuelna informacija o događajima i stanju na objektu
bitna za sigurnost ljudi, imovine ili procesa proizvodnje, odnosno za unapređenje poslovanja.

Kod odabira sustava za video nadzor potrebno je voditi računa o svim faktorima koji mogu utjecati
na rad sustava, počevši od njegove svrhe, broju potrebnih kamera, rad u vanjskim i noćnim
uvijetima, načinu snimanja, kvaliteti snimanja, potrebama naručitelja , odnosno svim faktorima
specifičnim za svakog pojedinog korisnika .

Osnovna namjena videonadzora je :

 Odvračanje potencijalnog počinitelja kaznenog djela

 Detekcija kretanja osobe ili objekta u štićenom prostoru
 Prepoznavanje poznate osobe u prostoru
 Identifikacija počinitelja kaznenog djela
 Nadzor tehnološkog procesa u proizvodnji

Odvraćanje potencijalnog počinitelja kaznenog djela

Funkcija odvraćanja potencijalnog počinitelja kaznenog djela postiže se
isticanjem upozorenja da je prostor štićen sustavom tehničke zaštite i
vidljivim uređajima (kamerama) instaliranim u i ispred štićenog prostora.
(Statistički podaci pokazuju da su kaznena djela počinjena prvenstveno
nad objektima i prostorima koji nisu štićeni, a za potencijalnog počinitelja
su predstavljala zanimljiv plijen.). U ovu svrhu mogu se ugraditi i lažne
tzv. dummy kamere .

Detekcija kretanja osobe ili objekta u štićenom prostoru

Funkcija detekcije osobe ili objekta u štićenom prostoru postići će se na
sljedeći način:
 Osoba ili objekt u punoj visini treba biti najmanje 10 % visine
ekrana, odnosno širina scene ne smije biti veća od 20 m
 Kamere trebaju biti minimalno standardne rezolucije 300 TVL
 Rezolucija monitora minimalno 400 TVL ili 480.000 pixela
(SVGA)
 Preporuka je snimanje u punoj rezoluciji, minimalno u CIF
rezoluciji (352X288) ili više od 100.000 pixela, odnosno više od 200 TVL, odnosno u VHS
standardu
 Brzina snimanja treba biti minimalno 2fps po kameri
 Uređaj za snimanje treba imati funkciju detekcije kretanja

Stranica 4 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Prepoznavanje poznate osobe u prostoru

Funkcija prepoznavanja poznate osobe u štićenom prostoru postići će se na sljedeći način:

 Osoba u punoj visini treba biti najmanje 50 % visine ekrana, odnosno širina scene ne smije
biti veća od 5 m, preporučuje se upotreba varifokal objektiva radi podešavanja vidnog polja
 Korištenjem kamere u boji visoke rezolucije, minimalno 400 TVL, prilagođenu uvjetima
osvjetljenja
 Rezolucija monitora minimalno 500 TVL ili
780.000 pixela (XGA)
 Preporuka je snimanje u punoj rezoluciji,
minimalno u 2CIF rezoluciji (704x288) ili više
200.000 pixela, odnosno više od 300 TVL,
odnosno u S-VHS standardu
 Brzina snimanja treba biti minimalno 2fps po
kameri
 Uređaj za snimanje treba imati mogućnost
presnimavanja video slika na neki elektronički
medij (floppy, USB, CD, DVD) čitljiv na PC
računalu

Identifikacija počinitelja kaznenog djela

Funkcija identifikacije nepoznate osobe u štićenom prostoru postići će se na sljedeći način:

 Širina scene ne smije biti veća od 2 m, a zbog finog podešavanja širine scene preporučuje
se upotreba objektiva sa ručnim ili moto zoom-om
 Korištenjem kamere u boji super visoke rezolucije, od 480 i više TVL prilagođenu uvjetima
osvjetljenja
 Rezolucija monitora minimalno 600 TVL ili
1.300.000 pixela (SXGA)
 Snimati se treba u punoj rezoluciji 4CIF (704x576)
ili više od više 400.000 pixela, odnosno više od
400 TVL, odnosno u DVD kvaliteti
 Brzina snimanja treba biti minimalno 2fps po
kameri
 Uređaj za snimanje treba imati mogućnost
presnimavanja video slika na neki elektronički
medij (HD, FD, DAT, USB, CD, DVD) čitljiv na PC
računalu
 U vidnom polju kamere (u djelu gdje se vrši
prepoznavanje) ne smiju se nalaziti nikakve
prepreke koje bi onemogućile identifikaciju (natpisi, ukrasno bilje i slično)

Stranica 5 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Nadzor tehnološkog procesa u proizvodnji

Koristi se za nadzor tehnološkog procesa u uvjetima koji
su štetni za zdravlje , ili na mjestima gdje ljudsko oko ne
može vidjeti određenu informaciju .( npr. Nadzor u
nuklearnoj elektrani ,ili kemijskoj industriji. )

U novije vrijeme ovakvi se sustavi koriste u proment tj. Kod

sustava automatske identifikacije registracijskih pločica na
automobilima.

Stranica 6 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

3 Rječnik pojmova

Ovdje ćemo navesti nekoliko pojmova koji se često koriste na području videonadzora radi
lakšeg razumijevanja daljnjeg teksta.

AI (automatic iris) – automatski iris - funkcija objektiva kojom se automatski prilagođava

promjenama nivoa osvjetljenja dozvoljavajući da točno određena količina svjetla dolazi do senzora
kamere

AES-Auto Electronic Shutter Elektronski zatvarač koji regulira elektronski jačinu svjetla slike u
izlaznom elektronskom signalu kamere

BLC (back light compensation) – kompenzacija pozadinskog osvjetljenja – elektronička funkcija

CCD kamera koja omogućuje da bez obzira na jačinu svjetla u pozadini jasno vidimo objekt koji
promatramo.

Brzina snimanja – odnosi se na maksimalni broj slika u sekundi (pps) ili broj poluslika u sekundi
(fps) koje uređaj za digitalno snimanje video signala može snimiti. Brzina se odnosi na ukupan broj
fps za sve kamere, pri određenoj rezoluciji, a ovisi o hardverskim i programskim karakteristikama
uređaja.

CCD (Charge Coupled Device) – tip senzora u kamerama

C/CS dosjed - industrijski standard za dužinu navoja sa stražnje strane objektiva, CS dosjed je za 5
mm kraći od C dosjeda

CIF (Common Intermediate Format) – format koji se koristi za standardizaciju horizontalne i

vertikalne rezolucije u pixelima YUV sekvenci u video-signalima prema standardu ITU H.261.
Iznosi 352x288 piksela. Uobičajeno je korištenje sljedećih mjera: CIF (352x288); SQCIF Sub
quarter CIF (128x96); QCIF - Quarter CIF (176x144); 2CIF (704x288); 4CIF (704x576)

Dan/noć kamera – kamera koja je uvjetima dobre osvijetljenosti po danu u boji, a u noćnim
uvjetima se prebacuje u crno-bijeli mod mehaničkom zamjenom filtra unutar kamere

DD (direct drive) – tip auto iris objektiva kod kojeg kamera obrađuje video informaciju i daje
direktno napon za motore unutar objektiva

Detekcija kretanja (motion detection) – funkcija koja omogućava da se aktivira snimanje i/ili
alarmni izlaz u slučaju kada se u odabranom području vidnog polja kamere detektira objekt koji se
kreće, veličina objekta i osjetljivost detekcije mogu se podešavati

Detekcija aktivnosti – jednostavan oblik detekcije kretanja koja ne detektira objekt određene
veličine već promjenu nivoa svjetlosti u slici

Detekcija objekta - kvaliteta video zapisa koja omogućuje da se u snimljenom video zapisu
detektira prolazak i smjer kretanja osobe ili objekta. U tu svrhu potrebno je da osoba u punoj visini
bude minimalno 10% visine ekrana

Dubina vidnog polja – područje ispred i iza subjekta koje je još u fokusu, odnosno izoštreno.
Dubina vidnog polja utječe na kvalitetu snimljenog video signala te po potrebi treba povećati
osvjetljenje na sceni ili promijeniti žarišnu duljinu objektiva.

Stranica 7 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

EI (Electronic iris) - Elektronički iris, funkcija CCD kamera koja oponaša auto iris funkciju objektiva,
čime omogućuje upotrebu objektiva s ručnim irisom u aplikacijama sa manjim promjenama
osvjetljenja

Eksport podataka - radi predočavanja dokaznog materijala uređaj za snimanje video signala mora
imati mogućnost eksporta podataka na medij i u formatu čitljivim na PC računalu.

F stop – odnos žarišne duljine i efektivnog promjera objektiva. Što je manji F stop, to kroz objektiv
prolazi više svjetla. F stop direktno utječe na dubinu polja

Format senzora – upućuje na veličinu senzora (CCD elementa) unutar kamere. Standardna
veličina CCD elementa je 1/2", 1/3", i 1/4" inča. Format senzora znatno utječe na osjetljivost
kamere jer je za manje formate potrebna veća osvijetljenost scene za proizvodnju korisne slike.
Zato će kamera sa CCD elementom od 1/2" u istim uvjetima osvjetljenja proizvesti sliku bolje
kvalitete nego kamera sa CCD elementom od 1/3".

Horizontalna rezolucija – količina informacija koja može biti prikazana na monitoru, mjereno u
broju vertikalnih linijama

Identifikacija – kvaliteta video zapisa koja omogućuje da se u snimljenom video zapisu identificira
nepoznata osoba. Za ovu svrhu širina scene ne smije biti veća od 2 m, a rezolucija kamere mora
biti 480 i više TVL

Interlaced scan – skeniranje preplitanjem - način izrade slike tako da se prvo skeniraju parne
linije, a zatim neparne te se od takve kombinacije parne i neparne poluslike radi puna slika

IP zaštita – stupanj mehaničke zaštite kućišta koji se označava kao indeks zaštite od elementa
poput vode iprašine

IR (Infra red) – infra crveno svjetlo, svjetlost koja ima valnu duljinu iznad vidljive svjetlosti, koristi se
za diskretno osvjetljavanje u video sustavima. Kod IR osvjetljenja u određenom rasponu valnih
duljina crno-bijele kamere proizvode upotrebljivu sliku.

Kompresija – Tehnologija kojom se standardni video signal reducira u kompaktan digitalni podatak
npr. JPEG, M-JPEG, JPEG2000, Wavelet, MPEG-2, MPEG-4, H.263., H.261. Stupanj kompresije
se može mijenjati, a time i kvaliteta snimljene slike. Opće je pravilo – što manja kompresija, to bolja
kvaliteta slike.

Kompresija Hardware-ska – kompresija video podataka koja se vrši u mikročipovima rađenim

specijalno za tu namjenu

Kompresija Software-ska – kompresija video podataka postignuta obradom računarskog

programa

Komprimirana slika – slika punog formata, ali reducirana u veličini koja još uvijek može prikazati
sve originalne informacije sa scene

Lux – mjerna jedinica za razinu svjetla

Stranica 8 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

NTSC (National Television System Committee) - Standard za video signal u boji koji se koristi u
Sjevernoj Americi i Japanu – 525 linija, 60 poluslika u sekundi.

Monitor – video jedinica koja se koristi za prikaz slike iz kamere ili drugih video uređaja

Objektiv - Transparentna optička komponenta koja se sastoji od jednog ili više elementa optičkog
stakla specijalno brušenog (najčešće sferično).

Osjetljivost – označava potreban nivo svjetlosti da bi se dobio puni video signal iz kamere.
Izražava se u luxima. Nivo svjetla koja dolazi do CCD elementa kamere ovisi o količini svjetla na
sceni, faktoru refleksije materijala na sceni te propusnosti (F stopu) objektiva.

Osvjetljenje scene – količina svjetlosti koja pada na gledanu scenu, mjereno u luxima.

PAL (Phase Alternating Line) - Standard za video signal u Europi – 625 linija, 50 poluslika u
sekundi.

Pixel – najmanja točka digitalnog video monitora koja se može zasebno osvijetliti

Poluslika (frame) – polovica slike koja sadrži svaku drugu liniju interlace signala. Puni video signal
ima 50 poluslika u sekundi (fsp)
Prepoznavanje - kvaliteta video zapisa koja omogućuje da se u snimljenom video zapisu prepozna
poznata osoba U tu svrhu potrebno je da osoba u punoj visini bude minimalno 50% visine ekrana.

Progressive scan – progresivno skeniranje - način izrade slike tako da se skeniraju sve linije po
redu, za razliku od interlace scan-a

Refleksija – nivo svjetlosti koji se reflektora na danoj površini, iskazuje se u postocima

Reflektirano svjetlo – osvjetljenje scene pomnoženo sa refleksijom. Toliki nivo svjetlosti dolazi do
kamere i određuje kvalitetu slike

Rezolucija snimanja – određuje koliko maksimalno kvalitetno, mjereno u pikselima ili TVL uređaj
za snimanje može snimati signal iz video kamere. Potrebno je razlikovati maksimalnu rezoluciju
snimanja ukupno ili po svakoj kameri. Ako se koriste uređaji koji više kamera (u pravilu 4) prikazuju
na jednom ekranu i takovu sliku snimaju, tada se rezolucija za pojedinu kameru smanjuje 4 puta.

S-VHS - Super VHS - standard koji nudi bolju horizontalnu rezoluciju od VHS standarda, 400 TVL.

Screen aspect ratio – Omjer scene - omjer između okomite i vodoravne veličine slike; u video
nadzoru taj omjer iznosi 4:3

TVL (Televison line) – televizijske linije - koriste se za definiranje rezolucije kamere i monitora.
Uobičajene klase rezolucije kamere su: niska rezolucija 300 TVL i više; srednje rezolucije 400 TVL
i više; visoke rezolucije 480 TVL i više. Uobičajene klase rezolucije monitora su: niska rezolucije
400 TVL; srednja rezolucije 500 TVL; visoka rezolucija 600 TVL.

VGA (Video graphics array) – Video grafički prikaz – mod prikaza za računarske monitore koji
može prikazati rezoluciju do 640x480 pixela. Upotrebljava se pri snimanju ili prikazu slike na
uređajima na PC platformi. U informatičkoj industriji se više ne koristi jer su ga zamjenili SVGA,
XGA i SXGA.

Stranica 9 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Spektralni odziv – osjetljivost senzora kamere na različite frekvencije svjetla. Vidljivo svjetlo je od
300 do 730 nm, IR je u rasponu od 700 do 1000 nm

Time lapse VCR – videorekorder koji može usporiti brzinu snimanja, a koristi se za povećanje
dužine snimanja tako da na standardnu video traku od 3h stane i do 960 h video zapisa

Vidno polje – područje slike proizvedeno pomoću kombinacije kamera/objektiv

Vidni kut – granice vidnog polja kamere/objektiva izraženo u stupnjevima

Vertikalna rezolucija – broj horizontalnih linija koje se mogu vidjeti na monitoru

VHS (Video Home System) - standard video zapisa na video rekorder, rezolucija za crno-bijeli
zapis je do 350 TVL, a za zapis u boji do 300 TVL.

WDR (wide dinamyc range) – široki dinamički opseg je funkcija kamere koja omogućava dobivanje
jasne slike objekta ispred jako osvjetljenje pozadine (tuneli, ulazi). WDR kamere snime sliku sa
kratkom i sa dugom ekspozicijom i zatim objedine obje slike u jednu čime se pojača osvijetljenost
tamnijih dijelova slike i dobiju svi detalji.

Zoom objektivi – objektivi koji imaju promjenjivu žarišnu duljinu, a time omogućuju promjenjivo
vidno polje. Žarišna duljina se može mijenjati ručno (varifokal objektivi) ili elektronički (moto zoom
objektivi)

Žarišna duljina – mjerna jedinica objektiva, izražena u mm, određuje kut vidnog polja. Male
žarišne duljine daju široki vidni kut, a velike daju uzak vidni kut

Stranica 10 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

4 Osnovni dijelovi sustava videonadzora

Standardni sustavi videonadzora sastoje se od više komponenti povezanih u jednu funkcionalnu

cjelinu.

Osnovne komponente sustava su:

kamere
objektivi
monitori
uređaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala
instalacije

Stranica 11 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Kamere
Osnovni dio bilo koje kamere neovisno o namjeni , izvedbi ili cijeni je njen
CCD senzor. CCD Senzor (CCD = Charge Coupled Device) je osnovni
element gotovo svih današnjih kamera. Ovi fotoosjetljivi elementi sastoje
se od fine mreže individualnih pixel-a (mikro
točkica na elementu). Slika sa scene koju
promatramo fokusira se kroz objektiv na
površinu elementa (koristi se i pojam «čip») i
ona na njemu generira električni signal
proporcionalan intezitetu svjetla koji na njega pada. Na taj se način
stvara električna forma slike koja pada na element. Tipični broj pixel-a
za CCD elemente iznosi između 250.000 i 500.000 pixel-a. Što je veći
time je kamera kvalitetnija a rade se u izvedbi za kolor i crno-bijelu
tehniku.

Slijedeći vrlo bitan element je osjetljivost kamere .Osjetljivost je jedan

od najvažnijih parametara po kojem se procjenjuje kvaliteta kamere.
Pri tome ima niz načina na koji se ona u katalozima navodi pa treba
biti pažljiv u čitanju i razumijevanju da ne bi krivo procjenili ovaj
ključni podatak.

Danas najčešće susrećemo sljedeći način definiranja osjetljivosti:

osjetljivost: 0.1 LUX - što u pravilu znači da kamera daje nazivnu vrijednost video signala od 1 Vpp
pri navedenoj osvjetljenosti scene od 0,1 LUX-a (za objektivniju procjenu optrebno je navesti i otvor
objektiva pri kojemu navedeni podatak vrijedi).
osjetljivost: 11.4 – znači da kamera daje «prihvatljivu» sliku uz otvor objektiva od 4 mm i
osvjetljenost scene od 11 LUX-a (ovakav način prikazivanja otvara prostor za subjektivnu procjenu
pa je manje realan).

Primjer:
kamera br. 1. : osjetljivost 0,10 lux / f 1,4
kamera br. 2. : osjetljivost 0,05 lux / f 1,0

Makar na prvi pogled izgleda da je druga kamera duplo bolja i osjetljivija od prve, u stvari riječ je o
kamerama praktično iste osjetljivosti jer druga traži «duplo» veću površinu otvora objektiva.
Tipične vrijednosti za CCD kamere uz fl 0,4 :
Crno-bijela kamera srednje klase za opću namjenu: 0,5 – 0,25
lux-a
Crno-bijela kamera više klase za vanjske prostore: ? 0,2 lux-a
Kolor kamer srednje klase za opću namjenu: 1,0 - 3,0 luxa
Kolor kamera više klase za vanjske prostore: ? 1,0 lux-a
Općenito vrijedi da su crno-bijele kamere oko 5 puta osjetljivije
od ekvivalentnih kolor kamera.
Tipične vrijednosti nivoa rasvjete:
Puni intezitet sunčanog danjeg svijetla: 50.000 lux-a
Difuzni intezitet oblačnog danjeg svijetla: 10.000 lux-a
Uredsko svijetlo: 500 lux-a
Svitanje / zalazak: 1 – 10 lux-a
Mjesečina: 0,1 lux

Slijedeći, ne manje važan podatak koji ukazuje na kvalitetu kamere je rezolucija. Još je veći broj
načina na koji industrija video opreme iskazuje ovaj podatak. Najčešće se ona iskazuje brojem
horizontalnih TV linija. Broj vertikalnih linija se rjeđe analizira zbog toga što ovisi o standardu koji
se u zemlji primjenjuje.

Stranica 12 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Tipične vrijednosti za CCD kamere :

 Crno-bijela kamera srednje klase za opću namjenu: 380 TV linija
 Crno-bijela kamera više klase za vanjske prostore: 600 TV linija
 Kolor kamer srednje klase za opću namjenu: 380 TV linija
 Kolor kamera više klase za vanjske prostore: 480 TV linija

Na tržištu postoje sljedeći formati kamera: 1/2" , 1/3" i 1/4" . Ovi podaci
odnose se na veličinu senzorskog elementa (CCD chip-a). Na ovaj
podatak naročito treba paziti pri odabiru objektiva jer ne pašu svi
objektivi na sve kamere. Npr. možemo koristiti 1/2" objektive sa 1/3"
kamerama ali ne i obrnuto 1/3" objekive sa 1/2" kamerama (u ovom
slučaju dio scene koju promatramo bio bi odrezan).
Makar logično izgleda da bi bolje kamere bile sa većim CCD
elementom, to nije pravilo i moguće je da bolje karakteristike ima
kamera od 1/4" nego 1/3" pa podatak o formatu prije svega služi za
odabir objektiva.

Stranica 13 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Po vanjskom izgledu kamere odnosni načinu izvedbe kamere mogu biti:

BOX kamere – kamere za unutarnju ili vanjsku montažu na nosač ili vanjsko kučište.

Primjer BOX kamere ( s ugrađenim objektivom)

Slika preuzeta s www.avc.com.hr

Unutarnji nosač kamere

Slika preuzeta s www.avc.com.hr

Vanjsko kučište s nosačem

Slika preuzeta s www.avc.com.hr

PAN TILT kamere

Osnovna karekteristika Pan Tilt kamera je to što su daljinski upravljive . Uz

pomoč Pan Tilt kontrolera i servo motora ugrađenih u kučištu kamere
,kameru je moguće rotirati za 360º upravljati po visini te upravljati ZOOM
objektivom. Ovakav tip kamera najčešće se koristi kod zahtjevnih aplikacija
i u sustavima gdje postoji 24 satni nadzor čuvarske službe.

Primjeri pan tilt kamera i upravljačke tipkovnice

Slika preuzeta s www.avc.com.hr

Stranica 14 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

DOME kamere

DOME kamere su najčešće kompaktne kamere s tvornički

ugrađenim objektivom .Najčešće se ugrađuju u unutarnjim
prostorima ,ili vanjskim ako je kučište izvedeno u
adekvatnom stupnju IP zaštite. Specifičnost dome kamera
je njihov sferni izgled pa su vrlo estetski prihvatljive i mogu
se koristiti i u najexluzivnijim prostorima.

Karakterističan izgled DOME kamera

Slika preuzeta s www.avc.com.hr

Kompaktne kamere

Kompaktne kamere najčešće su mogu otvorenom i

zatvorenom prostoru , jer su takve kamere uglavnom i
u odgovarajućem stupnju zaštite , osim tvornički
ugrađenog objektiva često su opremljene i IC
refletorom što im omogučuje da „vide“ i u uvjetima
slabe osvijetljenosti odnosno nuću. Zbog relativno niže
cijene i gore navedenog su vrlo popularne i raširene
na tržištu.

Karakterističan izgled kompaktne kamere

Slika preuzeta s www.avc.com.hr

Stranica 15 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Objektivi
Dvije su osnovne grupe objektiva koji se
danas koriste u sustavima video
nadzora: objektivi sa fiksim fokusom i
zoom objektivi sa promljenjivim fokusom
(zoom/vari-focal). Fokusna dužina
određuje efektivni kut gledanja u oba
smjera: horizontalni i vertikalni. Na taj
način fokus određuje veličinu scene koja
se vidi na monitoru i koju kamera
pokriva.

Načini upravljanja otvorom objektiva

Fiksni

Količina svjetla koju objektiv propušta se regulira , već je određena specifikacijama objektiva.

Ručni iris

Najjednostavniji način upravljanja irisom objektiva ili njegovim otvorom je ručno upravljanje.
Objektiv je opremljen prstenom za podešavanje tako da se njegovom vrtnjom otvor podešava.
Ovakav način podešavanja podesan je za korištenje u situacijama kada se količina svjetla tokom
vremena bitno ne mjenja ili je podešavanje količine svjetla ručno lako izvesti.

Auto iris – video drive objektivi

Češći slučaj je da je potrebno koristiti automatsku regulaciju količine svjetla pri čemu
iris-video pojačalo upravlja DC motorom za podešavanje otvora objektiva na temelju
podatka o količini svjetla koju dobiva iz same kamere. Na taj način objektiv je u stanju
kompezirati velike varijacije u količini svjetla i samim time je pogodan za najsloženije
uvjete vanjske primjene.
Kako radi: Npr količina svjetla naglo poraste, signal iz kamere se time poveća što
odmah djeluje na iris video pojačalo koje daje nalog DC motoru da smanji otvor
objektiva. Kad to izvrši količina svetla se smanji i situacija je kompezirana.

Odabir objektiva prema veličini objekta

Odabirom fokusne dužine objektiva utječemo na veličinu prikaza promatranog objekta na monitoru.
Na taj način direktno utječemo na prepoznatljivost osoba ili objekata promatranja. Što je osoba ili
objekt krupnije prikazana, lakše je promatrati ili izvršiti identifikaciju iz zapisa.
Po preporuci Europian Standards for CCTV poželjno je da osoba da bi bila prepoznata zauzima
barem 50% visine monitora. Isto tako za pozitivnu identifikaciju potrebno je da slika osobe zauzima
120% ili više, efektivne slike na monitoru. Pri projektiranju po standardu za prepoznavanje i
pozitivnu identifikaciju podrazumjeva se da je osoba visine 1,6 m i da stoji uspravno.

Prikaz osobe na monitoru

10% detekcija
50% prepoznavanje
120% identifikacija
Slika preuzeta s www.avc.com.hr

Stranica 16 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Monitori
Osnovna podjela monitora koji se koriste u videonadzoru su monitori s katodnom cijevi i LCD TFT
monitori.

Monitori s katodnom cijevi

Najveća odlika ove vrste monitora je prikaz slike visoke rezolucije , dugačak životni vijek ( preko
30.000 sati ) , robusna metalna kučišta koja omogučuju slaganje više monitora u jedan stupac bez
dodatnih polica ili nosača.

Karakterističan izgled profesionalnog monitora za videonadzor

Slika preuzeta s www.avc.com.hr

LCD TFT Monitori

U novije vrijeme su sve češće u upotrebi ,najviše zbog vrlo niske

cijene u odnosu na profsionalne monitore za videonadzor .
Naročito ako uzmemo u obzir da večina snimača koji se danas
koriste na sebi imaju VGA izlaz ,pa zbog toga možemo koristiti i
monitore koji se koriste za osobna računala. Uz napomenu da
takvi monitori imaju puno kraći vijek trajanja od profesionalni LCD
monitora za video nadzor.

Stranica 17 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Uređaji za snimanje, obradu, pohranu i prijenos video signala

Snimači za sustave videonadzora su uređaji koji
obrađuju i pohranjuju sliku dobivenu s kamera, Oni
mogu biti PC based ili Stand alone izvedba, takvi
uređaji se u praksi nazivaju DVR ( digital video
recorder) . Nekad su upotrebi bili i Time Lapse
VCR ali ti uređaji se više gotovo i ne koriste.

Osnovne karakteristike DVR uređaja na

koje treba voditi računa kod odabira

 Broj kanala ( broj kamera koji je moguće priključiti 4/8/16/32 )

 Video format ( najčešće PAL)
 Tip i broj HDD-a koje možemo priključiti ( IDE ili SATA)
 Rezolucija video zapisa ( najčešće CIF 360x288 , D1 720x576)
 Video kompresija ( najčešće MPEG-4)
 Broj slika u sekundi kod snimanja ( IPS – images per second , za Real time poželjno 25
IPS po kameri)
 Mogučnost backupa zapisa ( CD/DVD RW ili USB )
 Mogučnost povezivanja na LAN i pristup putem WEB preglednika

Stranica 18 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

Instalacije
Osnovni dio svakog sustava videonadzora su instalacije , odnosno
vodiči i kabeli kojima se prenosi video signal i napajanje između
uređaja. Kod instalacija videonadzora koriste se iste norme kao i kod
svih drugih instalacija u elektrotehnici. Kvaliteta izvedbe instalacija u
praksi je često zanemarena zbog smanjenja troškova ugradnje , što
je vrlo loše jer loša instalacija vrlo često uzrokuje loš i nestabilan rad
sustava. Najveći broj kvarova i smetnji na sustavima videonadzora
uzrokovan je smetnjama i lošim spojevima na instalacijama.

Osim vodiča u ovu kategoriju treba svrstati i konektore koji se koriste

za spajanje opreme i vodiča, te uređaja za pretvaranje i prijenos signala ( balune).

Stranica 19 od 20
 Nastavna godina 2008/2009/
Web istraživač : Krešimir Kolarić
Seminarski rad:
Sustavi videonadzora

Povratak na sadržaj

5 ZAKLJUČAK

Ovaj rad obradio je temu videonadzora vrlo površno , odnosno uvedeni su neki generalni
pojmovi i podjele. Obzirom na kompleksnost i raznovrsnost sustava videonadzora , da bi
sve podrobno opisali i razjasnili bilo bi potrebno po 20 stranica za svaku komponentu
sustava , ali to nam nije bio cilj. Nadam se da ovaj skračeni prikaz može pomoći kod
upoznavanja s osnovama sustava videonadzora.

Stranica 20 od 20