METODE I SREDSTVA ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

Nastavne metode i sredstva odgojno-obrazovnog rada treba prilagoditi ciljevima HNOS-a.

Cilj HNOS-a je da se uenike rastereti smanjivanjem udjela enciklopedijskih sadraja
usmjerenih zapamivanju i reproduciranju.
Metodu predavanja /izlaganja treba zamijeniti istraivaki usmjerenom nastavom i
pouavanjem usmjerenim prema ueniku, uvaavajui uenikove sposobnosti i naravne
sklonosti.
Uitelji najbolje potiu procese uenja kada posjeduju irok repertoar umijea
pouavanja: pokazivanje, prianje, opisivanje, raspravljanje, upravljanje skupnim radom.
Raznolikost metoda i sredstava potrebna je zbog raznolikosti nastavnih zadaa i radi
zadovoljavanja razliitih interesa uenika.
U suvremenome kolskom sustavu razumijevanje je zato pretpostavljeno zapamivanju,
a nastavni sadraji su promjenjivi i podreeni uenikovim potrebama.
Iskustvena i istraivaka nastava, u kojoj uenici sluaju, gledaju, doivljavaju i ine,
trebala bi zadovoljiti veinu uenikovih psiholokih potreba.
To su potrebe za afirmacijom, drutvom, simpatijom, socijalnim konformizmom,
promjenom i istraivanjem.
Najvanije je osposobiti djecu za uspjeno prilagoavanje promjenama, a to je mogue
ako u koli steknu trajne i promjenjive kompetencije.
Stoga je cilj kolovanja nauiti djecu kako uiti, misliti i komunicirati:
-

gdje potraiti informacije

kako odvojiti bitno od nebitnoga
aktivno sluati sugovornika
rjeavati probleme
odgovorno donositi odluke
raditi u timu
izraavati misli na razumljiv i prihvatljiv nain usmeno i pismeno.

VREDNOVANJE UENIKIH POSTIGNUA I ODGOJNOOBRAZOVNOG RADA

SASTAVNICE SUSTAVA VREDNOVANJA U ODGOJU I OBRAZOVANJU SU:
1. kolsko ili unutarnje vrednovanje
2. Vanjsko vrednovanje
3. Samovrednovanje
Ove su sastavnice svrhovite ukoliko djeluju cjelovito i meusobno se nadopunjuju.
Vrednovanje ima velik utjecaj na uenje i pouavanje, na ueniki napredak te na
stavove i uvjerenja.

NAELA VREDNOVANJA
1.
2.
3.
4.

Mjerila vrednovanja moraju biti usklaena s ciljevima uenja.

Procjena o napredovanju u uenju mora biti stalan dio pouavanja.
Koristiti viestruke metode evaluacije i viestruke izvore informacija.
Vrednovati treba i proces uenja i postignua u uenju.

Cjelovitim vrednovanjem nastavu se usmjerava prema ostvarivanju oekivanih ishoda

obrazovanja kompetencija.

SAMOVREDNOVANJE KOLE
Samovrednovanje je vrednovanje provedbe kolskoga razvojnog plana svih sudionika
ukljuenih u njegovo definiranje, praenje i procjenu, a cilj mu je potaknuti veu
samoinicijativnost i kreativnost, poboljati standarde uenja i pouavanja te poveati
odgovornost za postignue kole.

CILJEVI SAMOVREDNOVANJA
- Razrada strategija, metoda i postupaka za ostvarivanje dogovorenih kratkoronih i
dugoronih ciljeva koji se prikazuju u kolskom razvojnom planu.
- Praenje ostvarivanja i vrednovanja provedbe i uinaka razvojnoga plana.
- Poboljanje opega kolskog ozraja.
- Jaanje zajednitva i motivacije svih ukljuenih.
- Podizanje razine samostalnosti i odgovornosti kola za vlastiti razvoj.

METODOLOGIJA SAMOVREDNOVANJA

1. Osnivanje tima za kvalitetu lanove imenuje ravnatelj.

2. Suradnja s vanjskim nezavisnim promatraem kritikim prijateljem.
3. Primjena upitnika za nastavnike, uenike i roditelje anonimnost odgovaranja, vanjska
obrada rezultata, baze podataka se statistiki analiziraju i vraaju kolama.
4. Samoanaliza:
- analiza upitnika za uitelje, uenike i roditelje ravnatelj i tim za kvalitetu
- analiza rezultata vanjskoga vrednovanja postignua uenika
- upitnik za ravnatelje i lanove tima za kvalitetu popunjava se tijekom skupne rasprave
ravnatelja i lanova tima za kvalitetu, omoguuje rezimiranje svih rezultata i temelj je za
postavljanje razvojnoga plana kole.
5. Samovrednovanje (SWOT analiza) zajedniko zavrno uoavanje vlastitih prednosti,
nedostataka i razvojnih mogunosti.
6. Izrada kolskoga razvojnog plana u kojemu se odreuju razvojni prioriteti i ciljevi.