Srednja kola Vitez u Vitezu

POGONSKI MEHANIZMI KLIPNIH MOTORA S

UNUTRANJIM SAGORJAVANJEM
-zavrni rad-

PREDMET:Tehnologija automehanike

Mentor: prof. arko Guji dip. ing strojarstva

Vitez, travanj 2015

SADRAJ

Kandidat: Petar Lozani

1. UVOD.........................................................................................................2
2. MOTORI I PODJELA MOTORA..........................................................3
2.1 Dvotaktni motor..................................................................................4
2.2 etverotaktni motor...........................................................................5
3. POGONSKI
MEHANIZMI
KLIPNIH
MOTORA
SA
UNUTRANJIM SAGORJEVANJEM..................................................7
3.1 Koljenasto vratilo................................................................................7
3.2 Rukavac vratila...................................................................................8
3.3 Remenica..............................................................................................9
3.4 Zamajac.............................................................................................10
3.5 Zupanik............................................................................................12
3.6 Klip, osnovica klipa i klipni prstenovi klipnjae.........................13
4. UPOTREBA MOTORA SA UNUTRANJIM SAGORJAVANJE...15
5. ZAKLJUAK..........................................................................................16
LITERATURA........................................................................................17

1. UVOD
Od davnina je poznata ovjekova elja za brzinom i kretanjem. Upoetku tu su potrebu
zadovoljavale nae noge, no to nam nije bilo dovoljno, pa su ljudi poeli da se slue razliitim
ivotinjama za prijevoz. Kako se naa civilizacija razvijala i napredovala, rasle su i elje i
potrebe. Tako smo doli do prve industrijske revolucije. Godina njenog nastanka smatra se
1

1764. odnosno izum parnog stroja. Parni stroj je izumio i usavrio James Watt te je na taj
nain napravio jedan od najveih preokreta u ljudskoj povjesti. Taj glomazni, runi i prljavi
stroj promjenio je itavu sliku svijeta. Promjenio je ne samo svijet nego i ljude i miljenja i
ideale. No to je bilo samo zagrijavanje, on je bio samo nagovjetaj neega puno veeg.
Parni stroj bio pun mana i nedostataka kao to su izrazito mali stupanj iskoristivosti, velika
potronja goriva, ogromne dimenzije, itd. Stvari su se morale mijenjati, napredak je bio
neminovan. A on je doao u obliku druge indusrijske revolucije. Revolucije koja i danas traje.
Dolo je do izuma koji je bio ravan izumu kotaa, ak to vie dolo je do izuma koji je dao
smisao kotaima. Dolo je do izuma motora s unutranjim izgaranjem. Od tada pa do danas
njihov razvoj kontinuirano traje i trajat e, jer ne postoji niti jedno rijeenje koje bi ih moglo
zamijeniti. Ti strojevi su nam omoguili da doslovno smanjimo svijet tj. omoguili su nam
putovanja na mjesta za koja nismo ni znali da postoje. Oni su nam olakali ivot u svim
pogledima tj. oni su zasluni jednim dijelom za ovo to smo danas, bilo to dobro ili loe.
Prema definiciji motori s unutranjim izgaranjem su strojevi koji pretvaraju kemijsku energiju
u toplotnu energiju, a toplotnu energiju u mehaniku energiju. Motori s unutranjim
izgaranjem djeluju na taj nain to prilikom izgaranja goriva pomjeanog s zrakom u cilindru
nastaje visok tlak. On djeluje na pomini ep u cilindru, koji se naziva tap, te ga pokree.
Pravocrtno i prostorno ogranieno gibanje stapa se stapnim mehanizmom pretvara u
neogranieno kruno gibanje koljenastog vratila. Za rad motora potrebna je energija. Motori
energiju dobivaju sagorijevanjem goriva i zraka. Za izganje jedne litre goriva potrebno je
ovisno o vrsti motora od 15 do 50 litara. Zbog svoje iskoristivosti oni danas slue za pogon
gotovo svih kopnenih, morskih i zranih vozila te za pogon elektrinih generatora.
U ovom seminarskom radu e se prikazat i objasnit osnovni pogonski mehanizmi motora sa
unutranjim sagorjevanjem.

2. MOTORI I PODJELA MOTORA

Motor je naprava koja slui za pretvaranje odreenih vrsta energije u mehaniku energiju
gibanja. Shodno reenoj definiciji danas poznamo sljedee vrste motora:

a) motore s unutranjim izgaranjem koji kemijsku energiju goriva pretvaraju u

toplinsku energiju, a toplinsku energiju (energiju izgaranja) u energiju kretanja.

Skika 1. Motor s unutranjim sagorjevanjem.

b) elektromotore koji elektrinu energiju pretvaraju u kretanje - njihova suprotnost
je generator koji pretvara kretanje (kinetiku energiju) u elektrinu energiju.

Slika 2. Elektromotor

2.1 Dvotaktni motor

Dvotaktni motor je motor s unutranjim izgaranjem koji cijeli svoj radni ciklus obavi u
dva takta ili jedan krug koljeniaste osovine. Time se razlikuje od etverotaktnog motora koji
to obavi za dva kruga.
Dva takta dvotaktnog motora su:
1. TAKT izmjena medija i kompresija
2. TAKT izgaranje i ekspanzija (radni takt)
Dvotaktni motor prilikom svakog kruga koljeniaste osovine ima jedno izgaranje i ekspanziju
(radni takt), za razliku od etverotaktnog koji ima jedan radni takt svaka dva kruga
koljeniaste osovine. Time teoretski dvotaktni motor ima duplo vei radni uin od
etverotaktnog motora.
Dvotaktni motor je u osnovi jednostavan motor bez kompliciranog razvodnog mehanizma za
otvaranje ventila, s relativno jednostavnim odravanjem i dobrom pouzdanou. Ispiranje
cilindra se u tom sluaju izvodi na dva naina, poprenim sustavom ili obrnutim (petlja)
sustavom. Oba sustava postiu otprilike iste rezultate ispiranja i podjednako su u primjeni.
Neto sloeniji i kvalitetniji sustav je sustav s uzdunim ispiranjem, gdje zrak struji uzduno,
ali se u tom sluaju mora imati ventil na glavi motora, to s jedne strane poskupljuje izvedbu,
ali omoguava bolje ispiranje motora i poboljanje ukupnih performansi motora i poveanje
ukupnog stupnja iskoritenja na preko 54%, to je najbolji rezultat od svih strojeva koje je
ovjek proizveo.
Dvotaktni motori se danas manje upotrebljavaju nego nekada, pogotovo izvedenice koje rade
po Ottovu procesu. To je stoga to dio gorive smjese izae neizgoren iz cilindra, te time
poveava potronju i zagaenja. Stoga se dvotaktni motori sve vie zamjenjuju
etverotaktnima, i na ureajima koji su nekada bili rezervirani iskljuivo za dvotaktne. Takav
primjer su vanbrodski motori, kod kojih je dolo do gotovo potpune promjene izvedbe, danas
je gotovo nemogue pronai dvotaktni vanbrodski motor. Dvotaktni motor gubi utrku i na
podruju strojeva za vrt i polje (kosilice, motokultivatori, motorne prskalica), gdje se ulau
znatni napori u smanjenju veliina etverotaktnog motora uz poveanje snage.
Uautomobilskoj industriji dvotaktni motor se vie ne upotrebljava, a i u motociklizmu je
zamijenjen etverotaktnim. Jedino podruje gdje dvotaktni motor dominira je brodski pogon,
gdje se velika veina brodova pogoni dvotaktnim sporokretnim motorima, najveim motorima
dananjice.
4

2.2 etverotaktni motor

etverotaktni motor je motor koji radi svoj radni ciklus u etiri takta, odnosno motor koji svoj
radni cikus obavi u dva kruga koljeniaste osovine. Ottov motor i Dieselov motormogu biti
izvedeni da rade kao dvotaktni ili kao etverotaktni motori.
etiri takta su:
1. TAKT usisavanje zraka
2. TAKT kompresija i paljenje
3. TAKT izgaranje i ekspanzija (radni takt)
4. TAKT ispuh i istiskivanje plinova
etverotaktni motor ima dva okretaja koljeniaste osovine tijekom svog radnog ciklusa. To
znai da mu se tijekom dva kruga koljeniaste osovine samo jednom otvore ventili i samo
jednom se utrca gorivo (baci iskra). Time je odreena brzina okretanja bregaste osovine
(ukoliko je ima, jer novi motori nemaju bregastu osovinu), koja se okree upola sporije, tj. za
svaki okret bregaste osovine koljeniasta napravi dva. Druga i osnovna razlika etverotaktnih
i dvotaktnih motora su ventili. Dok dvotaktni nema ventile ili ima samo ispuni ventil (ili vie
njih), etverotaktni ventil obavezno ima i usisni i ispuni ventil.
etverotaktni motor ima danas vrlo iroku primjenu. Izrauje se u raznim veliinama od vrlo
malih motora (za modalarstvo), pa do motora od nekoliko tisua kW. Najpoznatija i
vjerojatno najrairenija primjena je u automobilskoj industriji, koja uz manje izuzetke
(npr. Mazda RX8) iskljuivo upotrebljava etverotaktne motore. Takoer, velika primjena
etverotaktnih motora je na brodovima i brodicama, kao porivni motori ili kao agregati za
elektrinu energiju. Vanbrodski motori , koji su nekada nili veinom dvotaktni, danas se
izrauju kao etverotaktni zbog manjeg utjecaja na okoli (manje zagaivanje). Vei
etverotaktni motori se upotrebljavaju na brodovima, gdje im jo uvijek otru konkurenciju
ine dvotaktni motori, koji jo uvijek imaju vei stupanj iskoritenja.

Slika 3. etverotaktni motor.

3. POGONSKI

MEHANIZMI

KLIPNIH

MOTORA

SA

UNUTRANJIM SAGORJEVANJEM
3.1 Koljenasto vratilo
Koljenasto vratilo ili radilica jedna je od veih jednodjelnih komponenti motora s unutranjim
sagorjevanjem. Uloga koljenastog vratila je u prijenosu snage s klipova na prijenosni sustav
vozila, na mjenjaku kutiju. Obziro da se svi pogonski dijelovi prijenosa gibaju kruno na
izlaznom dijelu motora premda se snaga motora dobila zahvaljujui pravocrtnom gibanju
klipa.
Koljenasto vratilo je izraeno od jednog dijela elika i obino je lijevano, kovano te naknadno
podvrgnuto strojnoj obradi kako bi se napravili dosjedi za leajeve, otvori i kanali za
podmazivanje te prednji i stranji nastavak. Energija koja se razvija izgaranjem smjese goriva
i zraka potiskuje klip prema DMT. Na njega je osovinom privrena klipnjaa koja
predstavlja vezu izmeu klipa i koljenastog vratila.
Donji dio klipnjae sastoji se od dva dijela koji ine okrugli otvor unutar kojeg se nalazi leaj.
Donji dio klipnjae privruje se za koljenasto vratili na kojem se nalazi dosjed s provrtom
za podmazivanje.Tako se ostvaruje gibljiva veza izmeu klipnjae i koljenastog vratila,
neophodna da bi se klip pravocrtno gibao, posredstvom klipnjae prevelo u kruno gibanje
koljenastog vratila.
Na strani suprotnoj od leajeva klipnaje nalaze se protuutezi koji osiguravaju ravnomjeran
rad motora. Ovi utezi imaju zadatak uravnoteenog gibanja klipa i klipnjae ime se umiruje
rad motora i omogiava sigurno razvijanje viih brzina rada (broj okretaja). Utezi su najee
napravljeni u jednom dijelu zajedno s koljenastim vratilom te su naknadno strojno obraeni
kako bi se uskladima njihova masa, kadkad su protuutezi privreni vijcima.
Znaajno je i pravilno podmazivanje leajeva na dosjedima koljenastog vratila zbog velike
sile koja potiskuje klip iako se karakteristike dananjih pogonskih strojeva drastino razlikuju.

Slika 4. Koljenasto vratilo s klipnjaama.

3.2 Rukavac vratila

Rukavci su dijelovi osovina i vratila koji se vrte u kliznim ili valjnim leajima (ili se leajevi
vrte na osovinama). Oni mogu biti razliito oblikovani, a prije svega moraju imati glatku
povrinu koja se postie finim tokarenjem, bruenjem ili poliranjem. Za ostale dijelove
osovine ili vratila obino nije potrebna tako fina obrada. Kod sjedala leaja polumjer prijelaza
vratila mora biti manji od zaobljenja rubova leajeva, kako bi se leaj mogao potisnuti do
odgovarajueg naslona. esto su na mjestima leajeva predvieni i odgovarajui ljebovi za
krajeve alata koji omoguuju laku obradu rukavaca osovina ili vratila, te istovremeno
osiguravaju dobro pozicioniranje leajeva uz odgovarajui naslon.
Osovine i vratila imaju obino dva rukavca, tj. leaja, a dugaka i jae optereena vratila vie
njih, npr. koljenasto vratilo motora. Osovine i vratila su rijetko jednakog promjera po itavoj
duljini. Najee su stupnjevani, tj. pojedini dijelovi imaju razliite promjere.

Slika 5. Rukavac vratila.

3.3 Remenica
Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja izmeu vratila, a naroito je prikladan za
vee razmake osi vratila. Zbog elastinosti remena, remenski prijenosi rade gipkije
nego lanani i zupani prijenos. Dio remena izmeu dvije remenice remenskog prijenosa koji
vue naziva se vuni ogranak, a drugi, povratni, slobodni ogranak remena.
Remenski prijenos spade u najjeftinije prijenosnike snage. Da bi prenosio snagu, nije
potrebno znaajno podeavanje osi dviju vratila. Remenski prijenos se sastoji najmanje od
remena i dvije remenice. Njegov prijenos je miran i bez velike buke, za razliku od drugih
vrsta prijenosa.
Da bi remenski prijenos uspjeno radio, potrebno je predzatezanje remena, jer bi inae remen
proklizavao po remenici. Potrebno predzatezanje remena ostvaruje se:

Vlastitom teinom remena u vodoravnom poloaju. Zbog provjesa od vlastite teine

pojedini djelii remena svojom teinom stvaraju komponente sila u uzdunom smjeru
remena. Zato treba da je remen dovoljno dugaak, a razmak vratila da bude vei od
5 metara. Vuni ogranak treba da se nalazi na donjoj strani, kako bi se
obuhvatni kut poveao, a ne smanji.

Elastinom deformacijom remena. Zategnuta duljina remena je manja od pogonske

duljine, to znai da se remen rastee, a time predrastee pri navlaenju. Budui da se
svaki remen vremenom trajno rastee, potrebno ga je u odredenim vremenskim
razmacima naknadno zatezati.

Zatezanjem remena pomicanjem pogonskog motora priteznicama.

Zateznom remenicom, koja djelovanjem utega ili opruge tlai na povratni slobodni
ogranak remena.
9

Samozateznim ureajima ("Sepsa"). Motor se nalazi na okretnom postolju.

Reaktivnim momentom rotora motora na kuite, zakree se postolje u smjeru strelice i
ostvaruje predzatezanje remena.

Najvaniji zahtjevi koji se postavljaju na materijal remenja jesu: dobra adhezija izmeu
remena i ramenice (veliki koeficijent trenja), velika vrstoa na kidanje, velika elastinost s
malom trajnom deformacijom, velika dinamika izdrljivost na savijanje, neosjetljivost
na atmosferske utjecaje, na ulja, a po mogunosti i na kemikalije.
U zadnje vrijeme izrauje se remenje od umjetnih masa i vieslojnog materijala, koji otvaraju
iroke mogunosti primjene. Materijali za plosnate remene preteno su: koa, tkanine od
organskog ili sintetikog materijala, umjetne mase.

Slika 6. Remenica i remenski prijenos snage.

3.4 Zamajac
Zamajac je mainski element koji slui za skladitenje energije prilikom rotacije. Osim toga,
slui

za

stabilizaciju

geostacionarnih

satelita

(iroskop),

odnosno

kao irokompas u zrakoplovstvu i moreplovstvu.

Energija koja se skladiti u zamajcima proporcionalna je kvadratu ugaone brzine.

10

Upotreba se nalazi kod SUS motora i parnih maina. SUS motori kao i parne maine imaju
tzv. mrtvu toku. Da bi se ova toka prilikom rada motora prevazila, koristi se skladitena
energija u zamajcu. Djeije igrake poput automobila posjeduju zamajac koji je sastavljen iz
vie okruglih metalnih ploa, a leajevi su metalni ili plastini. Da bi se sprijeilo oteenje
toka kod veih brzina, istrauju se mogunosti upotrebe lakih materijala.
Prototip voza LIREX, proizvedenog kooperacijom njemakih eljeznica sa ALSTOMom,
posjeduje takav zamajac. Koenje voza postie se zamajcem, prilikom ega se kinetika
energija voza pretvara u rotacionu energiju zamajca. Skladitena energija se moe upotrijebiti
za napajanje elektrinog generatora lokomotive ili ak za ponovno pokretanje voza.
Pored skladitenja energije, primjena se nalazi i kod irokompasa za brodove i avione, a
takoer i za odravanje putanje vjetakih satelita.
Nepoeljne oscilacije mogu nastati kod nekih dinamikih procesa, npr. kod maina koje rade s
razliitim brojem obrtaja, ako se isti periodino mijenjaju. Te oscilacije mogu biti itorzione.
Zamajac moe u ovom sluaju, zahvaljujui svojoj inerciji, kod promjene obrtaja maina
primiti, odnosno dati, viak energije.
Nedostatak upotrebe zamajca je da ukoliko se ugradi u pokretne maine, imamo problem
dodatne teine. Ukoliko ugradnja zamajca nije mogua, mogu se uzeti i amortizeri s federima.
Kod putnikih automobila postoje tzv. primarni i sekundarni zamajac, koji se nalaze
izmeu kvaila i motora. Prilikom mijenjanja brzina, u praznom hodu nastaju oscilacije koje
prihvata zamajac.

11

Slika 7. Zamajac na motoru.

3.5 Zupanik
Zupanik je strojni dio u obliku kotaa s ravnomjerno rasporeenim zubima. Zupanici se
uglavnom koriste za prijenos gibanja (rotacije) i snage (okretnog momenta) primjenom sile na
zubima drugog zupanika. Zupanici prenose okretno gibanje s jednog vratila na drugo
pomou veze oblikom, koju ini zahvat zubi. Zupanim prijenosnicima nije prema tome
potreban poseban prijenosni dio kao kod remenskog prijenosa ililananog prijenosa. Ako se u
sprezi nalaze dva ili vie zupanika, govori se o zupanom prijenosniku. Razlikuju se
prijenosnici sa stalnimprijenosnim omjerom (npr. izmeu pogonskog i radnog stroja),
mjenjai brzina, kod kojih se dovoenjem u zahvat razliitih zupanika, prijenosni omjer
moe mijenjati (npr. kod motornih vozila i alatnih strojeva), razdjelni prijenosnici za istodobni
pogon vie vratila (npr. vievretene buae glave).
Prema meusobnom poloaju osi vratila i oblika ozubljenja, zupanike dijelimo na:
1. elnike - kod paralelnih vratila
2. ozubnice - (zubne letve) teorijski beskonano dugaki elnik razvijen u ravninu; za
promjenu okretnog gibanja u pravocrtno

12

3. stonike - kao vratila koja se sijeku, najee pod kutem = 90; zupanici imaju
oblik krnjeg stoca
4. vijanike (vijane zupanike) - kod mimosmjernih vratila; u tlocrtnom pogledu vratila
se mimoilaze
5. pueve i puna kola - kod mimosmjernih vratila; najee pod pravim kutem.
Prema toku uzdunih linija bokova razlikuju se:

elnici s ravnim, stepenastim, kosim, strelastim i lunim zubima

stonici s ravnim, kosim, zakrivljenim evolventnim i zakrivljenim lunim zubima

3.6 Klip, osnovica klipa i klipni prstenovi klipnjae

Klip (stap), mehanika naprava valjkastog oblika, smjeten u otvor cilindra, s kojim ini jednu
cjelinu. Klip je namijenjen vrtvljenju cilindra i pravocrtnom gibanju unutar cilindra, ime se
vri neki rad. Da bi se onemoguio prolaz medija s jedne strane klipa (stapa) na drugu, na
klipovima (stapovima) su napravljeni utori u koje se umeu brtvei prstenovi koje nazivamo
klipnim (stapnim) prstenovima.
Postoji vie definicija o razlici izmeu stapa i klipa, npr. prema medijima, prema obliku
najrairenija definicija razlike dvaju pojmova je po njihovom obliku, tj. prema dimenzijama.
Kao naprava, klip se koristi za dobivanje snage u motorima i parnim strojevima, ali se koristi i
za predaju snage kod raznih sisaljki, hidro cilindara,...Vrstu izvedbe, materijale izrade,
principe rada odrediti e uvjeti za koje e klip biti izveden. Moe biti izveden tako da ima
cijeli klipni mehanizam (kod strojeva i sisaljki), a moe biti takav da nema ni stapajicu
(hidraulini klipovi, ventili, itd.).

13

Openito govorei, klip se dijeli na dva dijela, na krunu klipa i na plat klipa. Kod
manjih motora, oba dijela su izvedena iz jednog komada, a kod veih motora su sastavljeni iz
dva dijela. Kruna klipa je termiki najoptereeniji dio klipa i radi se od materijala koji moe
izdrati termika optereenja kojima e biti podvrgnut. Oblik vrka krune definira zajedno s
oblikom glave motora prostor izgaranja. Na kruni klipa su utori za klipne prstenove koji
zajedno s klipom odjeljuju prostor povie od prostora ispod klipa. Iako se smatra da klip ima
oblik valjka, to u stvarnosti nije tako, posebno kod aluminijskih klipova, jer je gornji dio
krune neto manjeg promjera zbog nejednakih termikih naprezanja i nejednakog irenja
materijala.
Materijali za izradu klipa su aluminij kod manjih motora, a elik kod veih motora. Zbog
veeg irenja uslijed temperature, aluminijski klipovi se upotrebljavaju samo do
veliinapromjera od 200-250 mm. Iznad tih veliina, svi klipovi su elini.

Slika 8. Dijelovi klipa.

14

Slika 9. Klipni mehanizam.

4. UPOTREBA MOTORA SA UNUTRANJIM SAGORJEVANJEM

Motori s unutranjim sagorijevanjem danas imaju vrlo iroku primjenu. Glavne su pokretanje
automobila, broda, voza, aviona; slue i kao pogon za mnoge pumpe, generatore i jo mnogo
drugih stvari. Razliitih su vrsta izrade i veliina, od vrlo malih za pogon maketa do vrlo
velikih brodskih motora.

15

5. ZAKLJUAK
Ako se provede detaljno istraivanje na ovom radu, zakljuit e mo da su motori s
unutranjim izgaranjem neophodni u naem svakodnevnom ivotu. Zasad ne postoji niti jedna
opcija koja bi ih mogla zamijeniti ili nadomijestiti. Njihov razvoj je konstantan, te se stalno
radi na njihovom usavravanju. Usavravaju se u svakom pogledu tj. smanjuje im se potronja
i emisija tetnih plinova, poveeva im se snaga i iskoristivost, itd. Postoje strahovanja da e
uslijed nedostatka nafte motori s unutranjim izgaranjem izgubiti na vanosti, te da e njihovo
mjesto zauzeti elektromotori, no to se nee dogoditi. Jer uslijed nedostatka nafte, motori s
16

unutranjim izgaranjem e nastavi rad na druge izvore energije kao to su: biogoriva tj.
biobenzin i biodizel, zemni plin, vodik, itd. Pred njima lei svijetla budunost, koja e najvie
ii u smijeru da budu to vie pogodniji za okoli. To se vidi pogotovo kod nas u Europi gdje
se svakih nekoliko godina uvode Euro norme za smanjivanje ispunih plinova. Da
zakljuim: motori s unutranjim izgaranjem u svojoj stoljetnoj tradiciji nisu imali nikakvih
pravih konkurenata, a budunost nam govori da e tako i ostati.

LITERATURA
[1] http://hr.wikipedia.org/wiki/Motor_s_unutarnjim_izgaranjem
[2] https://www.motorna-vozila.com/download/Motori%20i%20Motorna%20Vozila.pdf

[3] https://sr.scribd.com/doc/142848216/Sus-Motori
[4] http://www.autonet.hr/koljenasto-vratilo

17

LIST ZA PRIMJEDBE

18