1.

UVOD
Potrebno je proraunati prednapregnuti stropni nosa industrijske hale. Zadatkom nisu
definisani posebni uvjeti okoline tako da se smatra da je nosa u suhoj sredini bez agresivnih
uticaja, iz ega slijedi da je klasa agresivnosti sredine je jedan.
Utezanje uadi za prednaprezanje se vri nakon ovrdavanja betona, tj. primjenjuje se
prednaprezanje sa naknadnim spojem. Opteredenje je preteno mirno. Sva horizontalna dejstva
se prenose direktno na stubove, tako da se nosa proraunava samo na dejstvo vertikalnog
opteredenja. Nosa se postavlja na odgovarajuda elastomer leita pri emu je otpor trenja
zanemarivo mali. Kompletan proraun se provodi prema EC2 propisima.
Za dokaz graninog stanja nosivosti prema EC2 koristit de se parcijalni koeficijenti sigurnosti
kao i koeficijent kombinacije dejstava .

1.1.

PARCIJALNI KOEFICIJENTI SIGURNOSTI

1.1.1. Dokaz sigurnosti za granino stanje nosivosti (uls)

Kombinacija za samo jedno promjenljivo dejstvo:
S ( G,j GK,j + P PK + 1,5 QK,1 ) R fck/c ; fyk/s ; 0,9fpk/s

Raunska vrijednost dejstva Sd

(uzrok naprezanja)

Raunska vrijednost otpornosti

presjeka Rd (naprezanja)

Gdje je :

G parcijalni koeficijent sigurnosti za stalna dejstva

P parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanje prednaprezanja

Q = 1,5 - parcijalni koeficijent sigurnosti za djelovanje promjenjivih dejstava

c, s : parcijalni koeficijenti sigurnosti za materijale ( beton i elik )

Vrijednosti ovih koeficijenata su date u literaturi i one iznose :

Tabela 1
Nepovoljno dejstvo
Povoljno dejstvo

1,35
1,0

1,5
0

P = 1,00 Za opteredenja usljed prednaprezanja.

Tabela 2
MATERIJAL

Oznaka

Parcijalni koeficijenti za proraunsku

situaciju
Stalna/Prolazna

Incidentna

Beton

1,50

1,30

elik (obini i za
prednaprezanje)

1,15

1,00

1.1.2. Granino stanje upotrebljivosti (sls)

Za kontrolu graninog stanja upotrebljivosti potrebno je napraviti nekoliko kombinacija
opteredenja, i to :

Rijetka kombinacija : S ( GK,j + PK + QK,1 ) - za jedno promjenjivo dejstvo

esta kombinacija : S ( GK,j + PK + 1,1 QK,1 + i>1 ( 1,i QK,i )
Kvazi-stalna komb.: S ( GK,j + PK + i1 ( 2,i QK,i )

Keficijenti kombinacija za granino stanje upotrebljivosti:

1,1 = 0,70
2,1 = 0,50

2. MATERIJALI
2.1.

BETON

Zadat je beton klase C 40/50. Osnovne karakteristike betona za ovu klasu (Tabela3; str.16;
skripta Prednapregnuti beton, prof.dr.M. Zlatar) su sljedede:
Tabela 3

Klasa betona
vrstoda na pritisak
[N/mm2]
vrstoda na
zatezanje [N/mm2]
E modul [N/mm2]
Granina
deformacija

C40/50
fck,cyl
fck,cube
fctm
fctk,0.05
fctk,0.95
Ecm
cu10-3
cu10-3

40
50
3,5
2,5
4,6
35000
-3,0
-3,5

2.2.

BETONSKI ELIK
Zadat je elik S 500 sljededih karakteristika:
- fyk = 500 N/mm2
- Es = 200000 N/mm2

2.3.

ELIK ZA PREDNAPREZANJE
Zadat je elik St 1570/1770
Osnovne karakteristike:
- fyk = 1570 N/mm2 karakt. vrijednost vrstode elika za prednaprezanje pri teenju;
- fpk = 1770 N/mm2 karakt. vrijednost vrstode elika za prednaprezanje na gr. kidanja;
- Ep = 195000 N/mm2 modul elastinosti;
- fp0,1k = 1500 N/mm2 karakt. vrijednost napona elika za prednaprezanje pri graninoj
deformaciji 0,1%.

Natega:
popreni presjek natege
Presjek jednog ueta:
popreni presjek ueta

DIWYDAG 6803 (3 ueta)

np = 3 ueta
Ap = 450mm2
ue ispleteno od sedam ica 0,62
n = 7 ica
A = 150mm2

3. PRORAUNSKI MODEL , DIMENZIJE I ZATITNI SLOJEVI

3.1.

RASPON PROSTA GREDA

leff = 2200cm
ltot = leff + 2 x 25 = 2250 cm
L

3.2.

MINIMALNI BROJ I MINIMALNI RAZMAK ARMATURE ZA PREDNAPREZANJE

3.2.1. Minimalni broj

Prema EC2 za pojedini konstruktivni element od prednapregnutog betona, u prethodno
napregnutoj zategnutoj zoni, mora se predvidjeti minimalan broj armature za
prednaprezanje.
Ovom mjerom obezbjeuje se dovoljna pouzdanost od eventualnog otkazivanja
odredenog broja ica tj. od trenutnog nenajavljenog loma.
Minimalna armatura iznosi : 7 ica prenika min 4 mm

3.2.2. Minimalni razmak

Svijetli razmak izmeu zatitnih cijevi armature za prednaprezanje kod prednaprezanja
sa utezanjem nakon ovrdavanja betona ne smije biti manji od prenika zatitne cijevi,
niti manji od 55mm.

3.3.

ZATITNI SLOJ

3.3.1. Betonski elik

Prema EC 2, prilikom odreivanja debljine pokrovnog sloja sa stanovita zatite od korozije i
sigurnog prenosa sile treba raunati sa minimalnom debljinom Cmin kao i dodatnom veliinom
h koja treba da pokrije moguda odstupanja.

Debljina pokrovnog sloja betona se odreuje:

a) Prema kriteriju zatite armature korozije (prema vrsti okoline) minCw1 = 15 mm.
Ova vrijednost se moe umanjiti za elemente koji su izraeni od betona kvalitetne klase jednake
ili vede od C40/50 sto je u ovom sluaju ispunjeno, pa je Cw1 = 10 mm.

b) Prema kriteriju prenosa sila spoja (uz pretpostavku: maxdg < 32 mm i < c < 40 mm )
- Za vilice
= 8,00 mm => minCw2 = w = 8,0 mm
- Za podune ipke = 14,0 mm => minC1 = e = 14,0 mm
c) Nominalna stvarna vrijednost zatitnog (pokrovnog) sloja betona:
nomCw = minCw1 +

h veliina koja pokriva moguda odstupanja

h = 5 mm 10 mm => Odabrano: h = 10 mm
nomCw =

10 mm + 10 mm = 20 mm

Napomena: Za minCw1 uzima se veda vrijednost izmeu Cw1 i Cw2 => usvojeno 10 mm.
nomCe = nomCw +
nomCe

= 20 mm + 8 mm = 28 mm

USVOJENO : C = 28 mm

3.3.2. elik za prednaprezanje

a) Prema kriteriju zatite od korozije ( prema uslovima sredine ): minCcp1 = 25 mm.
Napomena: Za kvalitetne klase betona jednake ili vede od C40/50 moe se izvrtiti
smanjenje za 5 mm : minCp1 = 25,0 5,0 = 20 mm
b) Prema kriteriju prenosa sila spoja (maxdg < 32 mm ): minCp2 = duct = 55 mm.
Napomena: Za kvalitetne klase betona jednake ili vede od C40/50 moe se izvrtiti
smanjenje za 5 mm: minCp2 = duct = 50 mm.
c) Nominalna stvarna vrijednost:
nomCp = max (minCp1 ; minCp2) + h
nomCp

= 50mm + 5mm = 55 mm

3.4.

KARAKTERISTIKE POPRENOG PRESJEKA

Za proraun djelovanja prednaprezanja potrebno je izraunati karakteristke poprenog presjeka.

Pri tome u obzir su uzete slijedede pretpostavke:
- Popreni presjek zatitne cijevi arm. za prednaprezanje duct =5,5cm;
- Popreni presjek armature za prednaprezanje Ap1 = Ap2 = 4,5 cm2;
E 195000
- Odnos modula elastinosti armature za prednaprezanje i betona: p p
5,57
Ec 35000
- Odnos modula elastinosti betonskog elika i betona: s

Es 200000

5,71
Ec 35000

Slika 1 - Karakteristike bruto poprenog presjeka

Slika 2 - Karakteristike netto presjeka

Proraun karakteristika idealiziranog presjeka:

Slika 3 - Idealizirani popreni presjek

E,S = 5,71
E,P = 5,57
Povrina kablova za prednaprezanje:
Ap1 = 4,5 cm2 = Ap2 = 4,5 cm2
Povrina armature (pretpostavljeno):
As1 = 3,08 cm2 (214)
As2 = 19,63 cm2 (425)
As = As1 + As2 = 22,71cm2
Povrina idealiziranog presjeka:
Ai = Ac + (E,p 1 ) AP + (E,s 1 ) As ;
Ai = 2180 + (5,57 1 ) 9,0 + (5,71 1 ) 22,71= 2337,38cm2
yp1 = 9,0cm
yp2 = 21,0cm
Udaljenost teita betonskog dijela presjeka i armature za prednaprezanje:
zcp = zc,dole - ycp = 63,91 (21,0 + 9,0)/2 = 48,91cm

Udaljenost teita betonskog dijela presjeka i obine armature:

zcs,1 = zc,dole - ycs,dole = 63,91 (3,7)/2 = 62,06 cm
zcs,2 = zc,gore - ycs,gore = 46,1 7,2 = 38,9cm
Poloaj teita idealizirane povrine poprenog presjeka u odnosu na teite betonskog
presjeka:
z
z

1 Ap zcp s 1 As1 zcs,1 s 1 As2 zcs,2

Ai

5,57 1 9,0 48,91 5,71 1 3,08 62,06 5,71 1 19,63 38,9 0,0972m
2337,38

Teite idealiziranog presjeka:

zi = zc - z = 63,91 0,0972 = 63,81cm
Udaljenost teita idealiziranog presjeka i armature za prednaprezanje:
zip = zcp - z = 48,91 0,0972= 48,81cm
Udaljenost teita idealiziranog presjeka i obine armature:
zis,1 = zcs,1 - z = 62,06 0,0972 = 61,96cm
zis,2 = zcs,2 - z = 38,9 0,0972 = 38,80cm
Moment inercije idealiziranog presjeka:
Ii Ic p 1 Ap zcp zip s 1 A s1 zcs,1 zis,1 s 1 A s2 zcs,2 zis,2
Ii 2510704,224 5,57 1 9,0 48,91 48,81 5,71 1 3,08 62,06 61,96
5,71 1 19,63 38,9 38,80 2843785,4cm4
U sljededoj tabeli dat je prikaz geometrijskih karakteristika prednapregnutog krovnog nosaa.
Tabela 4 - Geometrijske karakteristike prednapregnutog krovnog nosaa
KARAKTERISTINE
Ac; Aci
Ic; Ici
zu
VRIJEDNOSTI POPRENOG
2
4
(m )
(m )
(m)
PRESJEKA

zp1
(m)

zp2
(m)

Ac,bruto

0,2180

0,02511

0,6391

0,5491

0,4291

Ac,netto

0,2131

0,02388

0,6503

0,5603

0,4403

Ac,ideal

0,2337

0,02844

0,6381

0,5481

0,4281

4. DEJSTVA
4.1.

STALNA I PROMJENJIVA DEJSTVA

4.1.1. Karakteristine vrijednosti

Stalno opteredenje:
Vlastita teina nosaa:

Gk1 0,218 25 5,45 KN / m'

Teina pokrova:

Gk2 4,0 KN / m'

Promjenljivo opteredenje:

Q k1 4,0 KN / m'

4.1.2. Vrijednosti mjerodavne za dimenzioniranje

4.1.2.1.

Granino stanje upotrebljivsti

a) Rijetka kombinacija
- Potrebna za proraun napona usljed ukupnog opteredenja.
GK GK,1 GK,2 5,45 4,0 9,45 kN / m'
QK

4,0 kN / m'

GK Q K

13,45 kN / m'

b) esta kombinacija
- Potrebna za dokaz irine naprslina.
GK GK,1 GK,2 5,45 4,0 9,45 kN / m'

1,1 Q K 0,7 4,0

2,80kN / m'

GK 1,1 Q K

12,25kN / m'

c) Kvazi stalna kombinacija

- Potrebna je za dokaz napona u stanju eksploatacije kao i za proraun progiba.
GK GK,1 GK,2 5,45 4,0 9,45 kN / m'

2,1 Q K 0,5 4,0

2,00kN / m'

GK 1,1 Q K

11,45kN / m'

4.1.2.2.
-

Granino stanje nosivosti

Veliine dejstava za osnovnu kombinaciju opteredenja iznose:
G GK 1,35 9,45 12,76 kN / m'
Q Q K 1,5 4,0 6,0 kN / m'
G GK Q Q K

18,76kN / m'

4.2. DEJSTVA PREDNAPREZANJA

4.2.1. Voenje armature za prednaprezanje;
Karakteristine vrijednosti postupka prednaprezanja;
4.2.1.1.

Voenje armature za prednaprezanje

Odabrano je parabolino voenje u 2 sloja, prema slici 2 i prema slijededoj jednaini:

zi (x) 4 fi ( 2 )

x
ltot

poloaj presjeka

ltot 22,5m ukupna duina nosaa

Strijela luka za liniju 1: f1 25,0 9,0 16,0cm
Strijela luka za liniju 2: f2 60,0 21,0 39,0cm

Slika 4 - Voenje natega za prednaprezanje

4.2.1.2.

Karakteristike postupka prednaprezanja

Koeficijent trenja = 0,18;

Neeljeni uglovi odstupanja od predvienih k = 0,005 m-1;
Klizanje u ankernom tijelu lsl = 2,0 mm.

Napomena: Vrijednosti ovih koeficijenata daju se na osnovu doputenja za odreeni

postupak.

4.2.2. Dejstva prednaprezanja u graninom stanju upotrebljivosti

4.2.2.1.

Opdenito

Sa izuzetkom:
- graninog stanja slike naprslina, odnosno dekompresije,
- dokaza spojnice izmeu montanih elemenata,
- dokaza od djelovanja zamora,
smije se djelovanje sile prednaprezanja u graninom stanju upotrebljivosti odrediti kao srednja
vrijednost Pm,t.
Nasuprot toga, naprijed izuzete dokaze treba provoditi sa tzv. gornjom, odnosno, donjom
karakteristinom vrijednosti sile prednaprezanja:
Pk,sup - gornja granina vrijednost,
Pk,inf - donja granina vrijednost,
a koje su u svakom sluaju funkcije srednje vrijednosti:
Pk,sup rsup Pm,t ;
rsup 1,1
Pk,inf rinf Pm,t ;

rinf 0,9

Srednja vrijednost sile prednaprezanja Pm,t u vremenu t i u presjeku x uzdu konstruktivnog

elementa u sluaju prednaprezanja sa utezanjem nakon ovrdavanja betona proraunava se
pomodu obrasca:
Pm,t P0 Pc P (x) Psl Pt (t)

Pm,t (x) srednja vrijednost sile prednaprezanja u presjeku x

P0 sila prednaprezanja na kraju elementa za prednaprezanje
neposredno nakon zavrenog postupka prednaprezanja

Pc gubici sile prednaprezanja usljed elastine deformacije

elementa kod unoenja sile prednaprezanja
P (x) gubici sile prednaprezanja usljed djelovanja trenja
Psl gubici sile prednaprezanja usljed klizanja ankernih tijela
Pt (t) gubici sile prednaprezanja usljed efekata puzanja, skupljanja i relaksacije

4.2.2.2.

Sila prednaprezanja P0

Vrijednost sile na aktivnom kraju iznosi:

0,80 fpk

P0 Ap 0,max ; gdje je 0,max min

0,90 fp0,1k

2
o,max 0,8 fp,k 0,8 1770 1416 N mm
o,max 0,9 fp,01k 0,9 1500 1350 N mm2
Napomena: Pod pretpostavkom da presa radi sa tanodu 5% u odnosu na krajnju silu
prednaprezanja, smije se dopustiti veda sila u iznosu:

o,max 0,95 fp,01k 0,95 1500 1425 N mm2

Sila prednaprezanja Pm,0 Ap pm0 koja se unosi u beton neposredno nakon utezanja je manja
od slijedede dvije vrijednosti napona:

pm0 0,75 fp,k 0,75 1770 1327,5 N mm2

pm0 0,85 fp,01k 0,85 1500 1275 N mm2
Razlika izmeu napona o,max i pm0 pri tome se moe iskoristiti da se izravnaju gubici
prednaprezanja usljed trenja i usljed klizanja ankernog tijela.
Najveda sila prednaprezanja u trenutku t = 0 koja kod prednaprezanja sa sprezanjem ostvarenim
naknadnim injektiranjem cementnog maltera djeluje neposredno nakon uklanjanja presa ne
smije biti veda od manje vrijednosti prema jednadbi: Pm 0,max Ap pm 0,max
Sila prednaprezanja Pm 0 Ap pm 0 unosi u beton neposredno nakon utezanja, je manja od
sljedede dvije vrijednosti:

pmo 0,75 fp,k 0,75 1770 1327,5 N mm2

pm,o 0,85 fp0.1,k 0,85 1500 1275 N mm2
Pm0 Ap pm0 450 1275 573,75kN

4.2.2.3.

Gubici usljed trenja

Gubitak sile prednaprezanja usljed trenja P (x) kod elemenata sa naknadnim utezanjem prema
EC2 procjenjuje se izrazom:
P (x) P0 (1 e(kx) )
0,18 koeficijent trenja izmeu elika za prednaprezanje i zatitne cijevi
k 0,005m1 nepredvieni ugao skretanja
suma uglova skretanja na duini x

Suma uglova i (i-oznaava broj linija voenja armature i=1,2) izraunava se uz pretpostavku
parabolinog voenja armature za prednaprezanje prema izrazu:

i (x)

8 fi
ltot2

Za liniju 1:
8f
8 0,160
1 (x) 21 x
x
ltot
22,52
Za liniju 2:
8f
8 0,390
2 (x) 22 x
x
ltot
22,52
Tabela 5 - odnos DPm/P0 = e-m( +kx)

e-m( +kx)

Element
za
prednaprezanje

x=0

x = 11,25

x = 22,5

Linija 1

0,984871

0,96997

Linija2

4.2.2.4.

0,955797 0,977649

Gubici sile prednaprezanja usljed elastinih deformacija nosaa

Odabrano je da se element za prednaprezanje utee sa dvije razliite strane, tj. elemenat 1 u

presjeku x = 0, a elemenat 2 u presjeku x = 22,5m, tako da se gubici sile prednaprezanja usljed
elastinih deformacija ostaju mali i u ovom sluaju se nede dalje razmatrati.

4.2.2.5.

Gubici sile prednaprezanja usljed klizanja (poputanja ankernih tijela)

Nakon poputanja elemenata za prednaprezanje, odnosno nakon otputanja prese poetni

napon pm0 na mjestu prednaprezanja se smanjuje za vrijednost psl kao posljedica klizanja lsl.
Na kraju podruja uticaja poputanja ponovo imamo vrijednost napona prednaprezanja pm0 (x).
Da bi se odredila linija sile prednaprezanja po duini nosaa najprije treba izraunati gubitke
psl i duinu poputanja lsl uz pretpostavku da je lsl = 3,0mm.

Slika 5 - Grafiki prikaz uticaja prokliznuda klina

Duina poputanja lsl se dobije iz sljededeg uslova:

pm0 e-m( +klsl) = (pm0 - psl) e+m( +klsl)
Za male eksponenete moe se pisati da je:
pm0 [1 - m ( + k lsl)] = (pm0 - psl) [1 + m ( + k lsl)]

(1)

S druge strane, iz uslova lineranog toka napona slijedi da je:

lsl 0,5 psl lsl

Ep
lsl

2 lsl Ep
psl

(2)

Izjednaavajudi i uvrtavajudi psl iz jednaine (2) u jednainu (1) dobije se da je lsl:

lsl Ep
lsl
8f

pm0 2 i k
ltot

pri emu je napon pm0 nepoznat.

Daljnji proraun se u osnovi provodi pod pretpostavkom da je napon pm0(x) na kraju podruja
poputanja lsl dostigao izraunatu graninu vrijednost, tj.:
pm0(lsl) = 1275MPa, pri emu je pm0 = 1275 e+m( +klsl).
Pod navedenim pretpostavkama iz gornje jednaine dalje se iterativno izraunavaju vrijednosti
pm0, lsl, i psl koje su za elemente za prednaprezanje 1 i 2 date u sljededoj tabeli.
Tabela 6
Armatura za
prednaprezanje

pm0
(N/mm2)

psl
(N/mm2)

lsl
(m)

1292,85

53,1

14,7

1322,1

65,0

12,0

NAPOMENA
Utezanje u presjeku
x=0
Utezanje u presjeku
x=22,5m

Tok sile prednaprezanja za obje linije armature za prednaprezanje dat je na slijededoj skici:

Slika 6 - Tok sile prednaprezanja

4.2.2.6.

Gubici ovisni o vremenu

a) Prema EC 2 vremenski gubici sile prednaprezanja od puzanja, skupljanja i relaksacije

Pt (t,x) priblino se mogu izraunati prema:
Pt(t) = p,c+s+r Ap,
gdje je:

p,c s r

p,c s r

cs (t,t0 ) Ep pr p (t,t0 ) (cg cp0 )

A

A
1 p p 1 c z2cp 1 0,8 (t,t 0 )
Ac
Ic

cs (t,t0 ) Ep pr p (t,t0 ) (cg cp0 )

,
cp,pm0
1 p
1 0,8 (t,t0 )
pm0

gdje su:
p Ep / Ecm 195000 / 35000 5,57
s t,to Procijenjena mjera skupljanja betona konana mjera
t,to

Koeficijent puzanja

A c , Ic , zcp Geometrijske karakteristike betonskog presjeka

p,c s r

Promjena naprezanja u netezi zbog puzanja, skupljanja i relaksacije na mjestu "x" u

pm0

Naprezanje u natezi od prednaprezanja u trenutku "t 0 "

cg

Naprezanje betona u visini natege od vlastite teine i drugih stalnih djelovanja u

trenutku "t"

cp,pm0

(cp0 ) naprezanje u betonu u razini natege od prednaprezanja u trenutku "t 0 "

pr

Promjena naprezanja u natezi na mjestu "x" zbog relaksacije

Vremenski gubici proraunat de se u poprenom presjeku u polovini nosaa u vremenu t = .

b) Konana mjera skupljanja cs, koeficijent puzanja (, t0)
Konane vrijednosti koeficijenta puzanja i konana vrijednost mjere skupljanja su date u
zavisnosti od tzv. efektivne debljine elementa deff a potrebno je voditi rauna i o razliitosti
konzistencije svjeeg betona. Za krutu konzistenciju potrebno je vrijednosti mnoiti sa 0,7 a za
tenu sa 1,2.
Potrebno je definisati efektivnu debljinu presjeka: d eff

2 AC
u

Slika 7 Geometrijske karakteristike betonskog presjeka

d eff

2 AC 2 2180

14,533cm
u
300

deff 150mm
U tabeli 5, str. 17 (skripta Prednapregnuti beton, Zlatar) date su konane mjere skupljanja u
funkciji efektivne debljine i poloaja elementa.
Iz tabele slijedi da je konana mjera skupljanja cs = -0,6 10-3.
U tabeli 4 date su i vrijednosti koeficijenta puzanja u funkciji efektivne debljine, poloaja
elementa i starosti betona u trenutku opteredenja.
Za vrijednost efektivne debljine presjeka 150mm i za starost betona u vremenu nanoenja
opteredenja od 28 dana i relativnu vlanost 50 % (suhi uvjeti sredine) koeficijent puzanja ima
vrijednost (, t0) = 2,5.

c) Promjena napona u armaturi za prednaprezanje uslijed relaksacije pr (pad napona

pri konstantnim deformacijama u vremenu)
Moe se odrediti prema: p = pgo - 0,3 p,c+s+r
(3)
Najprije je potrebno izraunati vrijednost poetnog napona u elementu za prednaprezanje
uslijed prednaprezanja i stalnog opteredenja.
Taj poetni prosjeni napon u elementu za prednaprezanje u polovini raspona iznosi:
pmo = 0,5 (1275 + 1239,75+ 12,0/14,7 (1275 1239,75)) = 1271,70 N/mm2

Ova vrijednost 1271,70N/mm2 ostaje, to je uslovljeno postupkom prednaprezanja kao jedan

dio promjene napona usljed vlastite teine nosaa.
Za proraun gubitaka ovisnih o vremenu s toga se uzima da je pgo = pm0 = 1271,70N/mm2.
Zbog pojednostavljenja a na strani sigurnosti drugi lan se moe zanemarti u jednaini (3), pa je
p = pg0 = 1271,70N/mm2.
Na slici 7 dat je dijagram iz kojeg se mogu izraunati gubici napona uslijed relaksacije elika za
prednaprezanje nakon 1000 sati.
U funkciji odnosa p/fpk = 1271,70/1770 = 0,72 i za klasu relaksacije 2 koja se odnosi na uad iz
tog dijagrama moemo interpolirajudi odrediti gubitke napona uslijed relaksacije elika.

pr ,1000

2,5 0,2 2,0

1271,70 37N / mm2
100

Slika 8 - Gubici napona usljed relaksacije elika za prednaprezanje nakon 1000h, kod 20C (EC)

Konana vrijednost se uzima aproksimativno tri puta veda nakon hiljadu sati relaksacije, pa su
konano gubici:
pr = 3 pr,1000 =3 37 = 111N/mm2

d) Naprezanja cg i cpo u betonskom poprenom presjeku

Momenat savijanja u polovini nosaa uslijed stalnog opteredenja Gk,1, Gk,2:
Msd,G

k,1

Gk,1 l2
8

9,45 22,02

571,73kNm
8

Komentar: Iako se stalno opteredenje nanosi u razliitom vremenskom periodu uzede se srednja
vrijednost napona u elementu za prednaprezanje za gornji momenat.

Srednja vrijednost napona zatezanja u betonu u sredini izmeu armatura 1 i 2 iznosi:

M
571,73
0,5 0,5603 0,4403 11,98N / mm2
cg sd,G 0,5 zp1 zp2 ; cg
0,02388
Ic,netto
cg = 11,98N/mm2

(Napon zatezanja u betonu uslijed samostalnog opteredenja)

Poetna vrijednost napona u betonu u visini elemenata za prednaprezanja (u sredini izmeu

njih) uslijed sile prednaprezanja iznosi:
N
M
cpo cpo cpo 0,5 (zp1 zp2 )
Ac,netto Ic,netto
Ncpo pmo Ap 1271,7 9,0 10 4 1,145MN
Mcpo Npo 0,5 (zp1 zp2 ) 1,145 0,5 (0,5603 0,4403)
Mcpo 0,573MNm

cpo

Ncpo
Ac,netto

cpo

Mcpo
Ic,netto

0,5 (zp1 zp2 )

1,145
0,573

0,5 (0,5603 0,4403) 5,37 12,0 17,37N / mm2

0,2131 0,02388

Slijedi da je:
cg + cpo = 11,98 17,375= -5,4 N/mm2

e) Gubitak napona p,c+s+r

p,c s r

p,c s r

cs (t,t0 ) Ep pr p (t,t0 ) (cg cp0 )

A

A
1 p p 1 c z2cp 1 0,8 (t,t0 )
Ac
Ic

0,6 10 3 195000 111 5,57 2,5 (5,4)

249,7N / mm2
4
9 10
0,2180

1 5,57
1
0,48812 1 0,8 2,5
0,2180 0,025107

Prosjena vrijednost zcp za obje armature za prednaprezanje:

zcp = 0,6381 0,5 (0,09 + 0,21) = 0,4881m.
Gubitak sile prednaprezanja u jednom kablu u trenutku t = iznosi:
Pp,c+s+r = -249,7 4,5 102 = 112,4kN
Srednja vrijednost sile prednaprezanja kblova u sredini raspona u trenutku t = iznosi:

Pm,1 = 1267,97 10-3 450 112,4 = 458,2kN

Pm,2 = 1274,5 10-3 450 112,4 = 461,13 kN
Sila prednaprezanja na lijevom osloncu u trenutku t = iznosi:
Pm,1(x=0,0) = Pm0,1(x=0,0) + Pp,c+s+r = 1239,75 10-3 450 112,4 = 445,49kN
Pm,2(x=0,0) = Pm0,2(x=22,5) + Pp,c+s+r = 1257,1 10-3 450 112,4 = 453,29kN
Prema tome srednji napon u elementima za prednaprezanje u vremenu t = u presjeku u
polovini nosaa iznosi: pm = pmo - p,c+s+r = 1271,7 249,7 = 1022 N/mm2.

4.2.3. Dejstva usljed prednaprezanja u graninom stanju nosivosti

Kod dokaza graninog stanja nosivosti za savijanje sa normalnom silom dejstva uslijed
prednaprezanja se po pravilu uzimaju preko deformacija, tj. na strani otpornosti presjeka R d.
Kod dokaza stanja granine nosivosti za poprene sile se uzima povoljnije djelovanje nagete
armature za prednaprezanje na strani dejstava Sd. Kod ovdje odabranog standardnog postupka
sila prednaprezanja Pd pri tome djeluje povoljno na strani otpornosti presjeka Rd.

5. ODREIVANJE PRESJENIH VELIINA

5.1.

PRESJENE SILE USLJED STALNOG I PROMJENJIVOG OPTEREENJA

5.1.1. Maksimalni momenti u polju u graninom stanju upotrebljivosti

Rijetka kombinacija:
Gk Q k leff 2 9,45 4,0 22,02

Msd,rijetka

813,73kNm
8
8
esta kombinacija:
12,25 22,02
Msd,esta
741,13kNm
8
Kvazistalna kombinacija:
11,45 22,02
Msd,kvazistalna
692,73kNm
8

5.1.2. Presjene sile u graninom stanju nosivosti

Momenat u polju:
18,76 22,02
Msd,max
1134,98kNm
8
Poprena sila:
18,76 22,0
Vsd,max
206,36kNm
2

5.2.

PRESJENE SILE USLJED PREDNAPREZANJA

5.2.1. Granino stanje upotrebljivosti

Presjene veliine Np, Mp i Vp date su u Tabeli 6 za poprene presjeke u sredini raspona kao i na
osloncima i to za vremenske take t = 0 i t = . Pri tome za obje armature za prednaprezanje
uzet je jedan srednji napon prednaprezanja cpm za popreen presjeke iznad oslonaca zbog
pojednostavljenja uzete su karakteristike poprenog presjeka za presjek u polju.
Nagib tangente po liniji armature za prednaprezanje u osi oslonca u presjeku = 0 i = 1 za liniju
1 kao i liniju 2 iznosi:
4 0,16
Srednji nagib tangente :
0,02844
Linija 1: tg1 (x 0)
22,5
0,02844 0,0693
tgm
0,0489
4 0,39
2
0,0693
Linija 2: tg2 (x 0)
22,5
m 2,7995
pmo = 1271,7N/mm2, pm = 1022N/mm2
Ap = 9,0cm2, zp1 = 0,5603m, zp2 = 0,4403m (polje)
.

Tabela 7
PRESJENE SILE ZA VREMENSKU TAKU
REDNI
BROJ

PRESJEK

t=0

t=

Np [kN]

Mp [kN]

Vp [kN]

Np [kN]

Mp [kN]

Vp [kN]

Oslonac lijevo

1117,87

245,93

54,59

893,14

196,49

43,62

Polje

1144,53

572,27

919,80

459,90

Oslonac desno

1125,98

247,72

54,99

901,25

198,28

44,02

5.2.2. Granino stanje nosivosti

Presjene sile usljed prednaprezanja u stanju granine nosivosti proraunavaju se uz pomod
vrijednosti iz Tabele 7 i to u onom karakteristinom presjeku gdje su za odgovarajudi dokaz
potrebni.

6. DIMENZIONIRANJE U STANJU GRANINE NOSIVOSTI

6.1.

KARAKTERISTIKE MATERIJALA MJERODAVNE ZA DIMENZIONIRANJE

Beton

C40/50:

Betonski elik

Bst 500:

elik za prednaprezanje

1570/1770:

fck = 40N/mm2
fcd = 40/1,50 = 26,67N/mm2
fyk = 500N/mm2
fyd = 500/1,15 = 434,78N/mm2
fpk = 1770N/mm2
fpd = 0,9 fpk/1,15 = 1385,22N/mm2

Parcijalni koeficijenti sigurnosti za dokaz nosivosti:

- beton:
- elik za armiranje i elik za prednaprezanje:

6.2.

c = 1,50
s = 1,15

DIMENZIONIRANJE NA SAVIJANJE SA UZDUNOM SILOM

6.2.1. Popreni presjek u polju u krajnjem stanju

Msd,max

18,76 22,02
1134,98kNm
8

Statika visina do zajdnikog teita betonske armature i armature za prednaprezanje:

2 1,54
9,0
dm 1,10 (
3,7
15,0) 10 2 0,997m
12,08
12,08

Uz pretpostavku ovakvog rasporeda armature statika visina je dm = 0,997 m, pa je relativni

momenat:
bF=40cm
Msd,max
hF=17,5cm
1,134
sds

0,11
2
2
bF dm fcd 0,40 0,997 26,66
za hF/d = 0,175/0,997 = 0,18
za bF/bw = 40/16 = 2,5

bw=16cm
1000 = 121,6

Potrebna povrina poprenog presjeka:

1
( bF dm fcd Ap pd )
potr A s
fyd
Kao raunska veliina moe se uzeti da je:

pd (rinf pm p ) Ep fpd 1385,22N/mm2 ,

gdje je:
pm srednja vrijednost deformacija armature za prednaprezanje usljed sile Pm,t,
p promjena istezanja elika usljed vanjskih dejstava,
rinf koeficijent za odreivanje donje karakteristine vrijednosti prednaprezanja r inf = 0,9.
Srednja vrijednost deformacije elemanata za prednaprezanje 1 i 2 u vremenu t = iznosi:
p,scr
931,8
pm pm

4,78%o
Ep
195000
rinf pm = 0,9 4,78 = 4,3
po,1k = fpo,1k /Ep = 1500/195000 = 7,69

(rinf pm p ) po,1k pd fpd 1385,22N/mm2

1
1
( bF dm fcd Ap pd )
(0,1216 0,40 0,997 26,66 9,0 10 4 1385,22) 104
fyd
434,78

potr

As

potr

A s 2,76cm2

ODABRANO:

214
Bst 500S
2
stvAs = 3,08cm

6.2.2. Dokaz prethodno pritisnute zategnute zone

Ovdje je potrebno dokazati da nije prekaena nosivost prethodno napregnute zategnute zone
usljed djelovanja stalnog tereta Gk,1 i prednaprezanja.
Karakteristine vrijednosti koeficijenata sigurnosti pri tome su:
- povoljno djelovanje vlastite teine G = 1,0,
- prednaprezanje P = 1,0
Ovaj dokaz se daje u formi dimenzioniranja na savijanje sa normalnom silom za presjek u polju u
vremenskoj taki t = 0.
Gubitak sile predanprezanja usljed deformacija skradenja betona je na strani sigurnosti i
zanemaruje se.
Presjene veliine usljed navedenih uticaja su:
Momenat savijanja usljed Gk,1:
5, 45 22, 02
329, 73kNm
8
8
Karakteristina vrijednost sile prednaprezanja:
Pk = rsup Pmo = 1,1 1144,53 = 1258,98kN
Mk = -1,1 572,27 = -629,87kNm
M sd ,G

Gk ,1 leff 2

Presjene veliine mjerodavne za dimenzioniranje su:

Nsd = -p Pk = -1,0 1258,98 = -1258,98kN
Msd = Msd,G + p Mk = 329,73 - 1,0 629,87 = -300,14kNm
Rastojanje zs od sile Nsd do teita gornjeg pojasa:
zs = h yp1,m hF/2 = 1,1 (0,09 + 0,21)/2 0,175/2 = 0,8625m
Statika visina:
d = h hF/2 = 1,1 0,175/2 = 1,013m
MEds = -300,14 - (-1258,98 0,8625) = 785,73kNm
Relativni moment:
MEds
0,78573
sds

0,064 0,40
2
bF d fcd 0,40 1,0132 30
za hF/d = 0,175/1,013 = 0,173
za bF/bw = 40/16 = 2,5

1000 = 67,4

potr

As

1
1
( bF dm fcd Ap pd )
(0,0674 0,16 1,013 26,66 1,25) 10 4
fyd
434,78

0 , pa

moemo zakljuiti sljedede:

1. Poto je relativni momenat sd = 0,064 < sd,lim = 0,40, nosivost prethodno napregnute
zategnute zone nije dostignuta.
2. Za ovo granino stanje nije potrebna armatura u gornjoj zoni.

6.3.

DIMENZIONIRANJE NA POPRENE SILE

6.3.1. Karakteristine vrijednosti poprene sile mjerodavne za dimenzioniranje

Karakteristina vrijednost poprene sile za dimenziniranje Vsd uz uzimanje u obzir nagnutog
voenja kablova za prednaprezanje:
Vsd = Vod Vpd ,

gdje su:
Vsd poprena sila mjerodavna za dimenzioniranje,
Vod poprena sila usljed stalnog opteredenja Gk,1, Gk,2, Gk,Q i pokretnog opteredenja Qk,
Vpd komponenta poprene sile usljed nagiba elemenata za prednaprezanje, paralelna sa Vod.
Kod direktno oslonjenog nosaa za ravnomjerno raspodjeljeno opteredenje mjerodavan presjek
za odreivanje veliine Vod, moe se uzeti na rastojanju d od unutranjeg ruba oslonca. Ovo
pravilo takoer vrijedi i kod direktno oslonjenog nosaa opteredenog kombinacijom
ravnomjerno podjeljenog opteredenja i koncentrine sile.

linija 2
linija 1

25

10

Vpd2
Vpd1

d=175

Slika 9 - Konstruktivni element sa nagnutim voenjem kablova za prednaprezanje

Poprena sila Vod od ravnomjerno raspodjeljenog opteredenja Gk,1, Gk,2, Qk na odstojanju d od

unutranjeg ruba oslonca iznosi:
a
l

V0d G Gk Q Q k eff c d (1,0 9,45 1,0 4,0) (11 0,1 1,75) 123,07kN
2 2

U odnosu na djelovanje nagetog elemenat za prednaprezanje treba razmotriti dva sluaja:

1. Napon u elementu za prednaprezanje ne prekorauje vrstodu f p0,1k kao mjerodavna sila
prednaprezanja, kod uzimanja u obzir gubitaka prednaprezanja, srednja vrijednost sile
Pm,t je pomnoena mjerodavnim koeficijentom sigurnosti P.
2. Napon u elementima za prednaprezanje prekorauje vrstodu f p0,1k. U tom sluaju sila
prednaprezanja se dobije iz fp0,1k, djeljenjem sa S.

Srednji napon u elementima za prednaprezanje na krajnjim osloncima nakon uzimanja u obzir

gubitaka usljed trenja i klizanja ankernih tijela iznosi:
- na lijevom osloncu:
pmo

pmo

1239,75 1275
1257,38N / mm2
2
na desnom osloncu:
1257,1 1275
1266,1N / mm2
2

Napon prednaprezanja u vremenu t = je na strani sigurnosti (f p0,1k = 1500N/mm2).

pm,t pmo p,csr 1257,38 249,7 1007,68N/mm2

Prema tome, u stanju granine nosivosti na poprene sile u podruju oslonaca nije prekoraena
karakteristina vrijednost vrstode pa je mjerodavan sluaj 1.
Nagib armature za prednaprezanje u presjeku na udaljenosti d od unutarnjeg ruba oslonca
1 2x
iznosi rauna se po formuli: z'i (x) 4 fi ( 2 ) tg , x = 0,25 + 0,1 + 1,75 = 2,1m
ltot ltot
-

linija 1: f1 = 15,25cm; tg1 4 0,16(

1
2 2,1

) 0,0231
22,5 22,52

linija 2: f2 = 47,72cm; tg2 4 0,39(

1
2 2,1

) 0,0564
22,5 22,52

Vpd rinf P pm,t Ap tgi 0,9 1,0 1007,68 4,5 104 (0,0231 0,0564) 103 32,44kN

Poprena sila koju preuzima presjek iznosi:

- za proraun smiude armature i za dokaz nosivosti pritisnutih dijagonala
Vsd = Vod - Vpd = 123,07 32,44 = 90,63kN
6.3.2. Proraun potrebne smiude armature
VRd,3 = Vcd Vwd ,
gdje su:
Vcd - dio poprene sile koju preuzima betonski presjek = VRd,1
VRd,1 - nosivost na poprene sile konstruktivnog elementa bez smiude armature
Vwd - dio poprene sile koja otpada na smiudu armaturu

VRd,1 Rd k 1,2 40 1 0,15 cp bw d ,

gdje su:
Rd - osnovna raunska vrstoda pri smicanju elemenata bez armature za smicanje, daje se u
funkciji klase betona
Rd = 0,41 N/mm2 za kvalitetnu klasu betona C40/50
k - koeficijent kojim se uzima u obzir debljina elementa, zavisi od visine presjeka i prekidanja
(zavravanja) podune armature u oslonakom podruju
k = 1,6 d *m+ 1,0 d = 1,013m k = 1,0
d - statika visina presjeka (d = 1,013m)
1 koeficijent armiranja podune armature
A s1
3,08

0,002
bw d 16 101,3
bw najmanja irina presjeka unutar statike visine
N
816,22
cp sd
0,37 N mm2 srednji napon pritiska
Ac
2180
1

Nsd rinf p pm,t Ap 0,9 1,0 1007,68 9,0 10 1 816,22kN

VRd1 0,41 1, 0 1,2 40 0,002 0,15 0,37 160 1013 94,06 kN Vsd 90,63 kN
Nije potrebno proraunati amiudu armaturu, usvaja se minimalna armatura

Asw,min min bw 100 0,0013 16 100 2,08 cm2 m

ODABRANO:
S500
dvosjene vilice : 8 /20
pot

asw 2,08cm2 / m' p

stv

asw 2,51 2 5,02cm2 / m'

6.3.3. Dokaz pritisnutih betonskih dijagonala

VRd2 0,5 fcd bw,netto 0,9 d (1 ctg)
VRd2 kapacitet nosivosti pritisnutih betonskih dijagonala
faktor sadejstva
f
0,7 ck 0,5
200
40
0,7
0,5
200
U sluaju da rebro sadri oslabljenje veliine duct bw / 8,tada silu VRd2 treba reducirati sa:
bw,netto bw 0,5 duct
bw,netto 16 0,5 5,5 13,25cm
VRd2 0,5 0,5 26,67 0,1325 0,9 1,013 10 3 805,44kN VSd

Uzimanjem u obzir dodatnog naprezanja u dijagonalama usljed podunog pritiska treba

provjeriti uslov:

VRd2,red 1,67 VRd2 (1 cp,eff )

VRd2
fcd
Vsd 1,1 1,0 1007,68 9,0 104

4,26 N / mm2
Aci
0,234
4,26
VRd2,red 1,67 VRd2 (1
) 1,40 VRd2 VRd2
26,67

cp,eff

7. DOKAZ GRANINOG STANJA UPOTREBLJIVOSTI

7.1.

OGRANIENJE NAPONA U STANJU UPOTREBLJIVOSTI

a) Pregled
Iako su u ovom primjeru provjeravani svi uslovi prema EC-2, ovdje de se dati pregled svih
provedenih dokaza i to:
- Ogranienje napona pritiska u betonu c 0,45fck za kvazistalnu kombinaciju
opteredenja;
- Ogranienje doputenih napona u armaturi za prednaprezanje, p 0,75fpk za rijetku
kombinaciju opteredenja;
- Dokaz napona pritiska u betonu prethodno napregnute zategnute zone za kombinaciju
stalnog opteredenja i prednaprezanja.

b) Dokaz napona pritiska u betonu c za kvazistalnu kombinaciju opteredenja

Dokaz se provodi gornji rub presjeka u sredini raspona:
c,0

Pm,t Msd,c Mp,t

z0
A ci
Ici

0,9198 0,5717 0,4599

(1,10 0,6381) 5,75N / mm2

0,2337
0,0284
0,45 fck 0,45 40 18 N mm2 c,0
c,0

Dokaz za donji rub presjeka:

c,0

0,9198 0,5717 0,4599

0,6381 1,42N / mm2

0,2337
0,0284

fct,m 3,5N / mm2

Dokaz napona pritiska u betonu u podruju sidrenja elemenata za prednaprezanje provodi se

indirektno preko veliine aknernih ploa i bit de dat u odjeljku 8.2.1..

c) Dokaz napona u elementima za prednaprezanje za rijetku kombinaciju opteredenja

Dokaz se provodi da napon u elementu za prednaprezanje p za rijetku kombinaciju
opteredenja ne prekorai vrijednost 0,75fpk = 0,75 1770=1327,5 N/mm2.
Napon u elementu za prednaprezanje u polovini raspona uzimajudi u obzir gubitke usljed
trenja i klizanja ankernog tijela iznosti pmo = 1271,70 N/mm2.
Pod pretpostavkom da de se do preuzimanja ukupnog stalnog i promjenjivog opteredenja
ostvariti svega 30% vremenskih gubitaka ova vrijednost se smanjuje na:
pm1 = pmo - Pp,c+s+r = 1271,70 0,3 249,7 = 1196,79 N/mm2.
Porast napona u armaturi za prednaprezanje, odnosno napona s u betonskom eliku prema
literaturi se procjenjuje na vrijednost:
Ms
Pmt
p z
Ap A s

Msd,rijetka 813,73kNm
Np 919,80 kN
Mp 459,90 kNm
Ms Msd,rijetka Mp Np zs1 813,73 459,90 919,80 0,57399 881,79 kNm
881,79
919,80
0,873
p
7,47 kN / cm2
9,0 3,08
Napon u elementima za prednaprezanje:
p pm1 p 1196,79 74,7 1271,49 N / mm2
p 1271,49 N mm2

p 0,75 fpk 1327,5 N mm2

d) Dokaz napona pritiska u betonu prethodno napregnute zategnute zone za kombinacije

stalnog opteredenja Gk1 + prednaprezanje

Pm0
0,125 Gk1 l2eff Mm
c,u

z0
A c,netto
Ic,netto
c,u

1144,5
0,125 5,45 22,02 572,27
103
0,6503 10 3 11,98 N / mm2
0,2131
0,02388

0,6 fck 0,6 40 24,0N / mm2 f c,u

7.2.

GRANINO STANJE SLIKE NAPRSLINA

7.2.1. Zahtjevi kod prednapregnutih nosaa

Za podatke u ovom zadatku, klasa izloenosti 1 i prednaprezanje sa naknadnim spojem, irina
naprslina se ograniava na vrijednost 0,2mm za estu kombinaciju opteredenja.Pri tome se
prednaprezanje rauna sa donjom karakteristinom vrijednosti.Dalji dokaz de se provesti u
odjeljku 7.2.3. indirektno odreivanjem maksimalnih prenika ipki betonske armature.
7.2.2. Minimalna armatura
U prednapregnutim betonskim elementima, minimalna armatura za ogranienje irine naprslina
nije potrebna ako:
1. Popreni presjek za rijetku kombinaciju opteredenja i mjerodavnu karakteristinu
vrijednost prednaprezanja ostane pritisnut.
2. Kod pravougaonih poprenih presjeka pod dejstvom mjerodavne karakteristine
vrijednosti prednaprezanja visina zategnute zone pod pretpostavkom ispucalog
poprenog presjeka ne prekorauje manju od veliina h/2 ili 0,5m. Ovo vrijedi i za rebro
kod T presjeka.
Napon na donjem rubu poprenog presjeka za rijetku kombinaciju opteredenja i donju
karakteristinu vrijednost prednaprezanja iznosi:

c,u

Pm0
0,125 Gk1 l2eff Mm

z0
A c,netto
Ic,netto

0,9 0,9198 0,8137 0,9 0,4599

0,6503 3,54 9,14 5,6 N / mm2

0,2337
0,02844
Prvi uvjet nije ispunjen!
c,u

Drugi uvjet se, prema literaturi, moe smatrati ispunjenim ako napon pritiska u betonu usljed
prednaprezanja u teitu presjeka ispunjava slijedede uslove:
P
c,s k h fct,eff
A c,i
c,s 3,54 p 1,1 3,5 3,85 N/mm2
c,s
c,s

3,54
0,919
3,85

Drugi uslov nije ispunjen! Zahtjeva se minimalna armatura za ogranienje irine naprslina!

min

A s k c k f ct,eff

A c,t
s

k c koeficijent kojim se uzima u obzir raspodjela napona u presjeku neposredno prije

nastanka naprslina
k c 0,40 (1 0,919) 0,033
k koeficijent kojim se uzima u obzir nelinearni uticaj sopstvenih napona za h 80cm
k 0,5 za h 80cm
f ct,eff vrstoda betona na zatezanje u vrijeme nastajanja prvih naprslina
f

ct,eff

ct,m

3,5N / mm2

s doputeni napon u armaturi neposredno nakon nastajanja naprslina

Za odabrani prenik ipki 14mm prema tabeli 4.11 iz EC-2 za prednapregnuti beton s 200N / mm2
min A s 0,033 0,5 3,5

0,15 104
0,44cm2 p
200

stv

A s 3,08cm2

Po visini rebra su rasporeene konstruktivne ipke 8/20cm sa svake strane.

7.2.3. Ogranienje naprslina bez direktnog prorauna za proraun potrebne armature

Dokaz de se dati indirektno odabirom graninog prenika ipke prema EC-2.
Pri tome, prednaprezanje se posmatra kao vanjska sila.
Promjena napona p usljed vanjskog opteredenja postaje zanemarljivo mala i ne uzima se u
obzir.
Naponi u eliku s za estu kombinaciju opteredenja jednaki su:
Ms
rsup Pmt
S z
Ap A s
zu 0,6381m
zo h zu 1,10 0,6381 0,462m

a) Gornji rub presjeka za t = 0

Msd,esta

Gk1 l2eff 5,45 222

329,725 kNm
8
8

Np0 1144,53 kN
Mp0 572,27 kNm
d h hf / 2 1,10 0,175 / 2 1,013 m
A s 19,63 cm2 (4 25)
Ap 0
z 0,9h 0,9 1,013 0,912m
Ms Msd,esta rsup Mpo rsup Npo d zu
Ms 0,3297 1,1 0,572 1,1 1,145 1,013 0,6381 0,772 MNm
0,772
1,1 1,145
0,912
S
19,63 10 4

Raunski je dokazano da je presjek u teitu flane pritisnut!

b) Donji rub presjeka u t =

Msd,esta 741,13 kNm
Np 919,80 kN
Mp 459,90 kNm
d h d1 1,10 0,12 0,98 m
z 0,9 h 0,9 0,98 0,882m
A s Ap 12,08 cm2
Ms 0,741 0,9 0,4599 0,9 0,9198 0,6381 0,12 0,756 MNm
0,756
0,9 0,9198
0,882
S
24,44 N / mm2
4
12,08 10
stv

14mm

max

* 25mm (Prema tabeli 7.2. iz EC-2)

Indirektno je dokazano da irina naprslina nede predi doputenu vrijednost.

7.3.

OGRANIENJE PROGIBA

Prema EC 2 su formulisana prosta pravila kada nije neophodno eksplicitno proraunavanje

progiba. Stroije provjere su potrebne za elemente koji se nalaze van takvih granica ili kada im
odgovaraju drugaije granice ugiba od onih koje su sadrane od uprotenih metoda. Ovdje de se
priblino odrediti progibi prednapregnutog nosaa.
Mjerodavno je kvazi-stalno opteredenje:
Gk1 + Gk2 + 0.5 Qk = 5,45 + 4,0 + 0.5 4,0 = 11,45 KN/m
Za ovu kombinaciju opteredenja nisu dostignute presjene sile koje izazivaju pojavu naprslina
(odjeljak 7.1.b). Zbog toga se krovni nosa posmatra kao nosa bez naprslina, pa su kao
mjerodavne karaktristike poprenog presjeka one koje vrijede za stadij I: I c = Ic,i = 0,02844m4.
Uticaj puzanja se uzima preko smanjenog modula elastinosti:
Ec,ef=Ecm/(1+ ,to)=35000/(1+2,5)=10000 N/mm2
Uticaj skupljanja se zanemaruje za dokaz progiba.
Prednaprezanje se posmatra kao vanjsko dejstvo i obuhvatit de se preko skretnih sila ui, pri
emu je: ui zi'' (x) Pm,t .
Sa vrijednodu srednje sile Pm,t = 893,14 kN bit de:
- Za element za prednaprezanje 1:
8f P
8 0,160 893,14
u1 2 1 m,t

1,13 kN / m'
ltot 2
22,52
2
-

Za element za prednaprezanje 2:
8f P
8 0,390 893,14
u2 2 2 m,t

2,75 kN / m'
ltot 2
22,52
2

u1 u2 1,13 2,75 3,88 kN / m'

Negativni momenti na krajnjim osloncima su na strani sigurnosti i ne uzimaju se u obzir.

Raunska vrijednost progiba u sredini raspona iznosi:

1
5

11,45 3,88 224 81,18mm

10000 0,02844 384

dop f

leff 22 103

88mm
250
250

dop

8. RASPORED ARMATURE, KONSTRUISANJE

8.1.

BETONSKA ARMATURA

8.1.1. Osnovna mjera duine sidrenja

fck 40

fbdI 2,25

fctk ,0.05
2,5
2,25
3,75 N / mm2
c
1,5

fbdII 0,7 fbdI 0,7 3,75 2,63 N / mm2

Osnovna mjera duine sidrenja:

f
435
lIb ydI 0,25
29,0
4 fbd
3,75
f
435
lIIb ydII 0,25
41,35
4 fbd
2,63

8.1.2. Sidrenje na krajnjim osloncima

Sila zatezanja na krajnjem osloncu iznosi:
a
Fs Vsd l Nsd
d
Vsd Vsd,max rinf Vpd 206,36 0,9 43,62 167,11 kN
al veliina pomjeranja
al z

1 ctg
0
2

al 0,9 105

1 ctg90
47,25 cm
2

Nsd Np 893,14 kN
Fs 167,11

sila prednaprezanja

47,25
0,9 893,14 728,67 kN 0 Nije potrebna armatura za preuzimanje sile Fs
105

Potrebna duina sidrenja na krajnjem osloncu iznosi :

2
l lb,netto
3

pot A

Obzirom na to da je sila Fs sila pritiska A s 0, za lb,netto se uzima mjerodavna vrijednost

minimalne duine sidrenja lb,min prema izrazu:
10
lb,min 0,3 lb
10 cm
lb,min 0,3 40,6 12,18cm
14,00cm
10,00cm
2
l 14,0 9,33cm
3

pot A

Usvojeno je: lA 15cm

8.1.3. Preklapanje armature

Armaturne ipke u donjoj zoni, zatim u rebru, kao i armaturne ipke u gornjoj zoni nastavljaju se
preklapanjem. Potrebna duina preklapanja iznosi:
A
ls i lb,netto 1 A lb pot s ls,min
stv A s
A 1,0 za prave ipke
1 2,0 za preklapanje zategnuzih ipki ako je:
1. 30% ili vie od 30% ipki nastavljeno preklapanjem;
2. Ako je unutranji razmak izmeu ipki a 10, a vanjski razmak b 5.

ls,min 0,3 1 A lb 15
200mm

Vrijednost duine preklapanja armaturnih ipki razliitih prenika koji su koriteni u zadatku dati
su u slijededoj Tabeli 8:
Tabela 8 Vrijednosti duine preklapanja
REDNI
BROJ

ARMATURA

[mm]

lb
[cm]

ls
[cm]

1.

Armatura u donjoj zoni

14

40,6

2.

Horizontalna arm. u rebru

3.

Armatura u gornjoj zoni

25

ls,min [cm]

0,3 1 A lb

15

20,0

69,2

24,36

21,0

20,0

33,08

42,66

19,85

12,0

20,0

103,38

165,1

62,03

37,5

20,0

Napomena: Mjerodavne vrijednosti duine preklapanja su podvuene.

8.1.4. Minimalni i maksimalni procenat armiranja

a) Minimalna armatura za izbjegavanje otkazivanja usljed nenajavljenog loma
Minimalna betonska armatura u zategnutoj zoni za smanjenje opasnosti od nenajavljenog
loma prema EC-2 iznosi:
d
min A s 0,6 b t
fyk
min

A s 0,0015 b t d

bt srednja irina zategnute zone

bt 0,16m
d statika visina presjeka u odnosu na zategnutu armaturu
d 1,05m
1,05
104 2,01cm2
500

min

A s 0,6 0,16

min

A s 0,0015 0,16 1,05 10 4 2,52cm2 mjerodavna vrijednost

b) Minimalna armatura za izbjegavanje otkazivanja u sluaju mogudeg nenajavljenog

loma armature za prednaprezanje
Na osnovu novih saznanja predlae se slijededa vrijednost minimalne armature:
fct Wcu

min A s
fyk zs

Odnos punog opteredenja prema estoj kombinaciji opteredenja;

U ovom zadatku puno opteredenje predstavlja rijetka kombinacija opteredenja, pa slijedi:

813,73
1,09
741,13

fct vrstoda betona na zatezanje; Uzima se da je jednaka srednjoj vrstodi na zatezanje;

fct fctm 3,5 N / mm2
Wcu Momenat otpora betonskog presjeka za donje rubno vlakno;
Wcu

0,0251
0,039m3
0,6391

fyk Karakteristina vrstoda na granici teenja za betonski elik;

fyk 500 N / mm2
zs Krak unutarnjih sila u odnosu na presjek betonskog elika
zs 0,9 d 0,995 m
Koeficijent kojim se uzima u obzir veliina armature za prednaprezanje;
1,3
min

A s 1,09

3,5 0,039
1,3 104 2,99cm2
500 0,995

Mjerodavno :

min

A s 2,99cm2

Odabrana minimalna armatura:

214
BSt500s

stv

A s 3,08cm2

2,52cm2

c) Maksimalna armatura
Maksimalna povrina poprenog presjeka armature iznosi:
4
2
19,63cm2 (4 25)
max A s 0,04 A c 0,04 0,218 10 8,2cm

d) Minimalni stepen armiranja vilicama:

A
min sw min w bw sin
Sw
min

w 0,0013% (Za klasu elika S500 i klasu betona C40/50)

min

A sw
0,0013 0,16 1,0 104 2,08cm2 / m'
Sw

Odabrane su klasine vilice:

8/20cm
BSt500s
stv

A sw
5,02cm2 / m' 2,08cm2 / m'
Sw

8.1.5. Razmak vilica

Vsd 206,36

0,256
VRd2 805,44
Za
dop

1 Vsd 2

5 VRd2 3

Sw 0,6 d 0,6 1,05 63cm

30cm

stv

Sw 20cm

dop

Sw

8.2.

ARMATURA ZA PREDNAPREZANJE

8.2.1. Ankerisanje elemenata za prednaprezanje

Prema literaturi za preuzimanje sila cijepanja iza ankerne ploe potrebna armatura se daje
prospektom prema doputenju odabranog sistema. Iako se prema literaturi moe koristiti elik
za prednaprezanje, odnosno metode za prednaprezanje za koje postoje odgovarajudi atesti
reevantnih institucija, prema EC-2 se doputaju i pojedinani sluajevi.

8.3.

SPECIFIKACIJA ARMATURE

Prenik
(mm)
14

Masa
kg/m
1,242

Duina
L (m)
5,95

Ukupna duina
Luk (m)
23,8

Masa
(kg)
29,56

14

1,242

12,0

48,0

59,62

0,405

6,45

10

64,5

26,12

0,405

10,6

53,0

21,47

25

3,951

6,95

54,0

219,68

25

3,951

12,0

48,0

189,65

0,405

2,31

132

304,92

123,49

0,405

1,16

132

153,12

62,01

Pozicija

Broj

731,60kg