Professional Documents
Culture Documents
Obligacije
Obligacije
Obligacije
FAKULTATIVNE OBLIGACIJE
Fakultativne obligacije su takve obligacije kada se duguje jedan predmet,
ali obligacija moe prestati i kada povjerilac primi, odnosno kada mu
dunik preda drugi odreeni predmet. Znai, kod fakultativnih obligacija
postoji mogunost da se umjesto dugovane radnje izvri neka druga
radnja. Iz ovog bi se moglo zakljuiti da i kod ovih obligacija postoji
mogunost izbora predmeta izvrenja, ali su pravne posljedice drugaije
nego kod alternativne obligacije. To prije svega zavisi od toga ko ima
ovlatenje traiti predaju drugog predmeta umjesto onog dugovanog
predmeta. Ovlatenje moe biti na strani dunika ili povjerioca.
1. Fakultativno ovlatenje na strani dunika
U ovom sluaju dunik duguje jedan predmet ali se svoje obaveze moe
osloboditi tako to e povjeriocu predati neki drugi predmet. Kod ovih
obligacija povjerilac moe zahtijevati samo jedan predmet, i to onaj koji
dunik duguje. U koliko dunik ne ispuni svoju obavezu, povjerilac u
parninom i zavrnom postupku ne moe zahtijevati onaj predmet koji
duniku stoji kao alternativa za ispunjenje obaveze. Ako dugovni predmet
propadne, odnosno ispunjenje obaveze postane nemogue iz razloga za
koje dunik ne odgovara, obligacija se gasi i dunik se oslobaa obaveze.
Dunik nije obavezan povjeriocu dati drugi predmet ak i kada je u
mogunosti predati taj predmet. Ako bi predmet obaveze postao nemogu
uslijed okolnosti koje se duniku stavljaju na teret, duniku ponovo ostaje
mogunost izbora: on moe umjesto dugovanog predmeta predati drugi i
tako uredno ispuniti svoju obavezu.
2. Fakultativno ovlatenje na strani povjerioca
U pravilu je fakultativno ovlatenje na strani dunika, kako bi mu se
olakalo ispunjenje obaveze. Meutim, nema sumnje da se ugovorom ovo
isto pravo utvrdi i za povjerioca. U ovom sluaju dunik duguje povjeriocu
jedan predmet, ali povjerilac moe umjesto tog predmeta zahtijevati neki
drugi predmet. Povjerilac moe da se koristi svojim pravom i da trai
predaju glavnog ili nekog drugog predmeta, ali i ne mora. Ukoliko
povjerilac ne saopti duniku da eli drugi predmet, obaveza dunika je
usredsreena na glavni predmet. Ako predmet obaveze propadne bez
dunikove krivice, tada se on oslobaa obaveze, a povjerilac vie nemoe
traiti predaju sporednog predmeta. Ako je dunik odgovoran za
NOVANE OBLIGACIJE
Novane obligacije imaju svoje specifinosti. Prije svega ispunjenje
novanih obaveza ne moe postati nemoge, jer se radi o vrsti generikih
obl. Zatim za novane obligacije je karakteristino da u sluaju docnje
dunik, pored glavnice duguje i zatezne kamate. Zatezne kamate mogu
biti ugovorne i zakonske. U sluaju dunikove docnje, povjerilac ne mora
dokazivati da je pretrpio tetu, nego samom docnjom povjerilac stie
pravo na zatezne kamate. Kod novanih obaveza povjerilac nije duan
primiti novac prije roka dospijea. to se tie mjesta ispunjenja obaveze,
ope pravilo je da se one ispunjavaju u mjestu koje je za to odreeno. Kod
novanih obligacija dunik je obavezan isplatiti odreenu svotu novca, i to
onaj broj novanih jedinica na koji obaveza glasi.
KAPARA
Kapara je odreeni iznos novca ili drugih stvari koje jedna ugovorna strana
daje drugoj strani kao znak da je ugovor zakljuen i u cilju obezbjeenja
izvrenja ugovora. Ugovor o kapari je realan ugovor, jer nije dovoljno da se
ugovarai saglase samo o bitnim svojstvima ugovora, nego predmet
ugovora mora biti predat drugoj ugovornoj strani. Kapara ima dvije svrhe:
Prvo kapara je znak da je ugovor zakljuen
Drugo, kapara slui obezbjeenju ispunjenja ugovora i svrha kapare je da
se podstakne dunika na ispunjenje obaveze.
Kapara moe imati jo jednu svrhu. Kada je kaparu dao ugovara koji je
nakon toga ispunio svoju obavezu, tada se kapara, u koliko je istovrsna s
predmetom ugovora, uraunava u izvrenje. Ako je ugovor u cjelosti
ispunjen, tada se kapara mora vratiti ili uraunati u ispunjenjenje obaveze.
Ako je ugovor djelomino ispunjen, tada savjesna strana ne moe zadrati
kaparu. U koliko ugovor nije ispunjen, tada se mora razlikovati da li je za
neizvrenje ugovora odgovorna ugovorna strana koja je dala kaparu ili
ona strana koja je primila kaparu.
ZALOG
Zalono pravo slui za osiguranje povjerenikovog potraivanja, i to kao
jedno od stvarnih sredstava obezbjeenja. Povjerilac dobija dunikovu
stvar iz koje se moe namiriti, ako dunik na vrijeme ne ispuni svoju
obavezu. Zalog je zalono pravo na pokretnoj stvari i najee se zasniva
ugovorom, a moe nastati i na onovu zakona i sudske odluke. Ugovorom o
zalogu dunik se obavezuje da e povjeriocu predati neku pokretnu stvar,
JAMSTVO
Jamstvo je ugovor zakljuen izmeu povjerioca i jamca, kojim se jamac
obavezuje da e povjeriocu ispuniti punovanu i dospjelu obavezu dunika
u koliko to dunik ne uini. Jamstvo je lino sredstvo obezbjeenja
ispunjenja ugovornih obaveza. Jamstvo nastaje ugovorom zakljuenim
izmeu jamca i povjerioca. Glavni dunik ovdje nije ugovorna strane te se
ovdje ne trai njegov pristanak. Ugovor o jamstvu je jednostrano obvezan
jer se obavezuje samo jamac i on za svoju obavezu od povjerioca ne dobija
nikakvu protuuslugu. Jamstvo moe nastati i na osnovu zakona, ali je to
veoma rijedak sluaj. Za jamstvo nije dovoljno da ugovorne strane
postignu saglasnost o bitnim elementima ugovora, nego taj svoj dogovor
one moraju pismeno utanaitit. Tim zahtjevom forma postaje jedan od
bitnih ili konstitutivnih elemenata ugovora o jamstvu. U koliko takav
ugovor ne bi bio zakljuen u pismenoj formi, on ne bi proizvodio pravna
dejstva, odnosno bio bi nitav. Jemac i glavni dunik nisu dunici istog
ranga. Glavni dunik odgovara na prvom mjestu, pa tek onda jamac
subsidijarno. Kad obaveza dospije, povjerilac je duan, za namirenje iste,
prvo se obratiti glavnom duniku, pa je tek onda, ako se ne uspije namiriti
od glavnog dunika, ovlaten ispunjenje obaveze zahtijevati od jemca.
Ova karakteristika jamstva naziva se subsidijarnost. Prema ZOO povjerilac
se za ispunjnje dospjele obaveze mora prvo pismeno obratiti glavnom
duniku ostavljajui mu istovremeno odreeni rok za ispunjenje obaveze.
PO proteku toga roka povjerilac moe od jamca traiti ispunjnje obaveze.
Jamstvo se moe dati za svaku punovanu obavezu, bez obzira na njenu
sadrinu. Pored toga, jamiti se moe i za uslovnu i buduu obavezu. Kad
se radi o buduoj obavezi, ona mora biti odreena. Iz akcesornosti jamstva
mogu se izvui odreeni zakljuci:
Obaveza jamca postoji samo uz punovanu obavezu glavnog
dunika.
Obim obaveze jamca ne moe biti vei od obaveze glavnog dunika
Jameva obaveza moe biti ista ili manja od obaveze gl. Dunika
Jameva obaveza, izuzev kod strogo linih obaveza, mora biti
kvalitativno ista kao i obaveza gl. Dunika
Kad prestane gl. Obaveza, prestaje i jamstvo
Jamac odgovara za ispunjenje kako gl. Obaveze tako i trokova koje
je povjerilac uinio u cilju naplate duga od gl. Dunika
Kad povjerilac ustupi treem licu svoje potraivanje koje on ima
prema gl. Duniku smatra se da je tim potraivanjem ustupljeno i
CESIJA
Ustupanje potraivanjaje pravni posao, odnosno ugovor izmeu starog i novog povjerioca,
kojim dotadanji povjerilac prenosi potraivanje koje on ima prema duniku na novog
povjerioca. Ugovor kojim se potraivanje ustupa naziva se cesija. Dotadanji povjerilac
naziva se cedent, a novi povjerilac cesionar. Cesija nastaje najee ugovorom kojim cedent
svoje otuivo potraivanje koje ima prema duniku prenosi na cesionara. Kada cedent svoje
potraivanje prenese ugovorom, tad govorimo o ugovornoj cesiji. Pored ugovorne cesije
razlikujemo zakonsku i sudsku cesiju. Da bi dolo do ustupanja potraivanja putem pravnog
posla, potrebno je da se ispune odreene pretpostavke. Prije svega, potrebno je da se zakljui
ugovor izmeu cedenta i cesionara. Ugovorne strane kod cesije su cedent i cesionar i samo
njihova sglasnost je potrebna. Cesijom se poloaj dunika n smije pogorati. Duniku je
svejedno ko je njegov povjerilac i on svoju obavezu ispunjava u onom obimuu kojem je ona
bila prije cesije. Da bi cesija bila valjana ugovorne strane moraju voditi rauna o tome da
potraivanje koje se ustupa nije obuhvaeno zakonskom zabranom ustupanja. Prema pravnoj
prirodi ugovor o cesiji je konsenzualan pravni posao, koji nastaje i postaje prefektan samim
sporazumom. Potraivanje koje je cesijom cedent prenio na cesionara postaje imovinom
cesionara samim inom sklapanja ugovora.
PREUZIMANJE DUGA
Preuzimanje duga je ugovor izmeu duniks i treeg lica, kojim tree lice na sebe preuzima
dunikovu obavezu. Ugovor o preuzimanju duka izmeu dunika i preuzimaoca nije dovoljan
sam po sebi da se dunik oslobodi obaveze. Da bi sporszum o preuzimanju duga proizvodio
pravno dejstvo, potrebno je da na taj sporazum povjerilac da svoju saglasnost. Preuzimanjem
duga obaveza prelazi u cjelosti na preuzimaoca, a dunik se u cjelosti nje oslobaa. Povjerilac
ostaje isto lice koje je bilo prije zakljuenja ugovora o preuzimanju duga. Kod promjene
dunika obligacije za povjerioca je veoma bitno ko mu je novi dunik. Moe se dogoditi da je
novi dunik insolventan ili da ne ulijeva povjerenje da e obaveza biti ispunjena.Da bi se
zatitio interes povjerioca, zakonodavac zahtijeva njegovu saglasnost na ugovor izmeu
dunika i preuzimaoca o preuzimanju duga. Bez te saglasnosti preuzimalac ne moe stupiti ne
mjesto dunika. Povjerilac svoj pristanak moe dati izriito, to je najeei sluaj, ali i
preutno. Ako povjerilac odbije dati svoju saglasnost na ugovor o preuzimanju duga ili se u
odreenom roku uopte ne izjasni, tad ugovor ne proizvodi pravna dejstva prema povjeriocu.
TETA
Pored ugovora, kao najvanijeg izvora obligacije, odnosno obligacionih odnosa,
prouzrokovanje tete je takoer est izvor obligacije. Obligacija iz osnova prouzrokovanja
tete nastaje kada jedno lice svojom radnjom nanese tetu drugom licu. Prema naelima ZOO
istie se opa zabrana prouzrokaovanja tete drugome, a postupanje protivno zabrani dovodi
do obaveze nadoknade tete. Lice koje nanese tetu naziva se tetnik, a onaj kojem je teta
nanesena oteeni. U ZOO je uspostavljena razlika izmedu tzv. Vanugovorne i ugovorne
odgovornosti za prouzrokavanje tete. Naime, na osnovu tetene radnje moe se zasnovati
obligacioni odnos koji do tad nije postojao. Da bi nastao obligacioni odnos iz osnova
prouzrokovanja tete, potrebno je da nastane teta kao posljedica tetne radnje. U ZOO-u teta
je definirana kao unmanjenje neije imovine i sprjeavanje njezina poveanja, kao i nanoenje
drugome fizikog ili psihikog bola. Sluajevi prouzrokovanja tete su mnogobrojni, azavisno
od kriterija teta se moe razliito dijeliti:
Imovinska i neimovinska teta:
Imovinska teta se neposredno odraava na umanjenje imovine oteenog. Takva teta postoji
onda kada je trenutna vrijednost imovine manja nego to bi bila da nije bilo tetnog dogaaja.
Je li nastupila imovinska ili neimovinska teta utvruje se prema tome koje je pravno dobro
oteeno.
Obinom tetom: pogoena je ve postojea imovina oteenog i to u momentu
prouzrokovanja tete, a stastoji se u umanjnju njegove postojee imovine.
Izmakla dobit: je gubitak one imovinske koristi koju je oteeni, po redovnom toku stvari,
oekivao i koja bi nastupila da nije bilo tetne radnje. Tom tetnom radnjom sprijeeno je
povanje oteenikove imovine.
Neimovinska teta: podrazumijeva nanoenje drugom fizike ili psihike boli ili straha.
Neposredna i posredna teta. Pod neposrednom tetom podrazumijeva se teta koja je
nastala neposredno tetnom radnjom , a posredna teta je posljedica te tetne radnje.
Neposredna je teta uvijek neposredno povezana sa tetnom radnjom kao svojim uzrokom,
dok je posredna teta potekla od neke druge radnje.
Konkretna i apstratna teta. Konkretna je ona teta ija se visina u svakom konkretnom
sluaju moe izraunati, odnosno moe dokazati.
Apstraktna teta je ona teta ije se postojanje predpostavlja, a veliina tete se ne utvruje u
svakom konkretnom sluaju, nego se njena veliina odreuje prema unaprijed propisanim
izvorima.
Pozitivni i negativni ugovorni interes: Pozitivni ugovorni interes je teta koju je povjerilac
pretrpio zbog toga to je dunik neuredno ispunio ili uope nije ispunio svoju obavezu.
Negativni ugovorni interes je teta koju je pretrpjela jedna ugovorna strana zato to se
pouzdala u valjanost pravnog posla, dok je druga strana znala ili je morala znati da pravni
posao nije valjan.
NADOKNADA TETE
Kada jedno lice povrijedi pravnu obavezu ili neko zakonom zatieno pravno dobro, tada
oteeni ima pravo na naknadu tako prouzrokovane tete.Najee je tetnik i lino odgovoran
za naknadu prouzrokovane tete, a rijee je za tu tetu odgovorno drugo lice. Obaveza
naknade tete nastaje bez obzira na volju tetnika ili oteenog, ali sama realizacija prava
zavisi od volje oteenog. Oteeni moe zahtijevati naknadu a i ne mora. Naknadom tete
odgovorno lice ukljanja tetu koju j etetnik priinio oteenom. U kojem e se obliku izvriti
naknada ili popravljanje tete zavisi, pored svega i od vrste tete. U naem zakonu se govori o
imovinskoj i neimovinskoj teti.
PRESTANAK OBLIGACIJE