Seminarski rad

Decidualne ovojnice

Sadraj
Uvod
1. Oplodnja
2. Materica u vrijeme oplodnje
3. Decidualne ovojnice i decidualna reakcija
3.1. Uloga decidua
Zakljuak

Uvod

Tema seminarskog rada su decidualne ovojnice. To je izraz za sluznicu

maternice (endometrija) tijekom trudnoe, to ini majinski dio
posteljice. Rije dolazi od latinske rijei deciduus, to znai otpasti ili proliti se.
Meutim, za razumijevanje decidualnih ovojnica potrebno je objasniti sam
proces oplodnje te implantacije blastociste u endometrij uterusa, zbog ega je
dat pregled ovih procesa i njihovih faza. Takoer je dat pregled endometrija
uterusa za vrijeme implantacije. Izgled i slojevi endometrija su izuzetno bitni jer
decidulne ovojnice predstavlju zapravo izmijenjeni endometrij.
Nadalje je opisan proces decidualne reakcije, zbivanja usljed prisustva
blastociste i stimulacije progesteronom kog lui uto tijelo. Ovim procesom
dolazi do diferencijacije stromalnih fibroblasta u decidualne elije. Te elije
dobivaju karakteristike stanica koje sintetiziraju lipidne hormone i poinju
proizvoditi karakteristinu pericelularnu membranu Na kraju su date uloge
decidulnih ovojnica kao to je razmjene gasova i nutritijenata, zatitna uloga itd.

1. Oplodnja

U najuem smislu rijei oplodnja (fertilizija) je stapanje muke i enske

spolne stanice. Meutim, oplodnja u irem smislu je sloeno zbivanje u kojem je
najbitnije slijedee:
1. dospijevanje spolnih stanica do mjesta oplodnje,
2. kapacitiranje spermija i akrosomska reakcija,
3. prodiranje spermija kroz ovojnice i membranu jajne stanice u njezinu
citoplazmu i
4. stapanje jezgre spermija s jezgrom jajne stanice.
Neke od tih faza jo uvijek nisu
dovoljno razjanjene. Oplodnja se u
ovjeka redovito zbiva u proirenom
dijelu jajovoda (ampulla tubae
uterinae). Nakon ovulacije oocita II
reda dospijeva do tog mjesta gibanjem
trepetiljka te kontrakcijama glatkog
miija u resicama i zidu jajovoda.
Kod ejakulacije se izlije oko 3,5
ml sperme. Najvei dio tog volumena
otpada na sekret odvodnih kanala
testisa i lijezda koje su mu
prikljuene. Spermiji ine manje od
Ilustracija 1 Oplodnja
10% volumena sperme. Njihov broj
znatno varira, ali se smatra da ih u jednom ejakulatu ima prosjeno 200 do 300
milijuna. Spermiji se za vrijeme snoaja odlau u stranjem forniksu rodnice i na
nakupini cervikalne sluzi koja stri iz vanjskog ua maternice (Kristellerov
ep). Iz rodnice spermiji zapoinju svoje putovanje prema proirenom dijelu
jajovoda. Taj put iznosi 16-20 cm i spermiji ga prosjenom brzinom od 3
mm/min prevale za neto vie od jednog sata.
Samo mali broj spermija stie do mjesta oplodnje. Veina ih zaostaje i
propada u kiselom sekretu rodnice, u viskoznoj cervikalnoj sluzi, meu
naborima sluznice maternice i jajovoda ili u lijezdama maternice. Od vie
stotina miliona spermija odloenih u rodnici dospije ih do poetnog dijela
4

jajovoda samo nekoliko hiljada, a do ampule svega nekoliko stotina. Ako je

vrijeme snoaja i trajanja putovanja spermija vremenski usklaeno s ovulacijom,
malobrojni preostali spermiji u ampuli jajovoda nailaze na oocitu II reda
okruenu zonom pelucidom i koronom radijatom; tada nastupa sloen proces
kapacitiranja spermija ili njihova osposobljavanja za oplodnju. Bit i mehanizam
ove fizioloke promjene spermija nisu jo razjanjeni. Smatra se da se pritom s
povrine spermija uklanja zatitni glikoproteinski omota koji su oni stekli jo
za vrijeme svoga funkcionalnog sazrijevanja u kanaliima epididimisa. Kao
neposredna posljedica ovako promijenjenih svojstava stanine membrane
nastupa strukturna promjena glave spermija koja se naziva akrosomska reakcija.
Mehanizam njezina odvijanja odgovara egzocitozi ili merokrinoj ekstruziji
sekreta. Vanjska membrana akrosoma se stopi sa staninom membranom
prednjeg dijela glave spermija. Tada se u okolinu spermija isprazni sadraj
akrosoma u kojemu se nalazi hijaluronidaza, akrosin i neki drugi jo nedovoljno
definirani enzimi.
Prema C.E.v. Baeru embrionalni razvitak se odvija u etiri faze. Prva faza
je brazdanje, druga formiranje zametnih listia, trea osnivanje organa i etvrta
histoloka diferencijacija organa.
Oploena jajna stanica se 30 sati nakon prodiranja spermija podijeli na
dvije blastomere. Daljnje mitotike diobe slijede brzo jedna za drugom, pa ve 3
dana nakon oplodnje nastane skupina stanica, koja se naziva morula, jer
podsjea na plod duda. etvrtog dana razvitka izmeu stanica unutar morule
pojave se sitne upljine zbog nagomilavanja tekuine koja kroz povrne slojeve
dospije iz maternice. Kad se one spoje u jendu upljinu, nastane blastocista.
Implantacija blastociste je sloen proces, koji traje 6-7 dana i za to
vrijeme se zametak (embrij) dalje razvija. Za vrijeme implantacije zametak prvi
put uspostavlja neposrednu vezu s organizmom majke. Ta e se veza prekinuti
tek u porodu. Implantacija je posljedica uzajamnog djelovanja (interakcije)
izmeu blastociste i sluznice maternice. Poinje tako da se priblino 6 dana
nakon oplodnje blastocista priljubi uz epitel sluznice maternice (endometrij)
svojim embrionalnim polom, na kojemu se poinju umnoavati stanice
trofoblasta. Osobito se intenzivno razvija vanjski sloj trofoblasta, u kojemu se
stanice stapaju u jedinstvenu masu citoplazme s mnogo jezgara
(syncytiotrophoblast). Devet do deset dana nakon oplodnje ona se ve nalazi
ispod razine pokrovnog epitela maternice, a 2 do 3 dana kasnije epitel prekriva

Ilustracija 2 Implantacija

defekt sluznice i spoji se iznad implantirane blastociste. Na tom je mjestu

povrina sluznice lagano izboena.
Priblino u isto vrijeme (13. do 14. dan) sluznica maternice oko
blastociste reagira intenzivnom decidualnom reakcijom, tj. prijetvorbom
vezivnih u epiteloidne stanice bogate glikogenom i lipidima (decidua stanice).
Pretpostavlja se da upravo decidualna ovojnica zaustavlja prodiranje trofoblasta
u dublje slojeve maternice.
2. Materica u vrijeme oplodnje

Stijenka materice se sastoji iz tri sloja: 1. endometrija tj. sluznice koja

oblae lumen; 2. miometrijum tj. debeli miini sloj; 3. perimetrium tj.
peritoneum (potrbunica) koja prekriva matericu izvana. Od puberteta pa do
menopauze endometrij podlijee ciklinim promjenama. Svaki ciklus traje 28
dana , a regulisan je od strane hormona jajnika. Tijekom menstrualnog ciklusa
endometrij prolazi kroz sljedee faze: folikularna (prolifereacijska) faza,
luteinska (progestinska) ili sekrecijska faza i menstrualna faza.

U vrijeme implanatacije,
sluznica materice se nalazi u
sekrecijskoj fazi. U ovoj fazi
lijezde i arterije materice su
zavijene, a tkivo je proeto
tekuinom.
Zato
se
u
endometriju jasno razlikuju tri
zone: povrinska kompaktna
zona, srednja spongizna zona i
Ilustracija 3 Menstrualni ciklus
tanka bazalna zona. Blastocita
obino biva implantirana u endometrij prednje ili stranje stijenke trupa materice
izmeu otvor lijezda.

3. Decidualne ovojnice i decidualna reakcija

Razvitak zametka usko je povezan s razvitkom njegovih ovojnica, koje se

s obzirom na podr ijetlo svrstavaju u dvije skupine. Jednu skupinu ine ovojnice
koje potjeu od zametka
(embrionalne
ovojnice),
a
drugu, ovojnice koje potjeu od
majke (decidualne ovojnice).
Od manjeg dijela embrionalnih
ovojnica i jednog dijela
decidualne ovojnice formira se
placenta. Sve ovojnice i
placenta nakon poroaja izgube
funkciju i odbace se.
Ilustracija 4 Decidualizirani endometrij pod uticajem
Sluznica
u
trupu
progesterona
maternice se u trudnoi pod
utjecajem hormona utog tijela znatno promjeni. Ta promjena poinje 13-14
dana nakon oplodnje, najprije na mjestu implantacije jajaca, a kasnije se proiri
na cijeli endometrij i naziva se decidualna reakcija.
Decidualna reakcija predstavlja niz promjena koje se s deavaju na
endometrijumu usljed prisustva blastociste o njemu i produene stimulacije
progesteronom od strane utog tijela. U toku decidualne reakcije stromalne
elije endometrijuma pretvaraju se u metaboliki aktivne, sekretujue
7

decidualne elije koje sadre dosta masnih kapljica i granula glikogena u

citoplazmi (slue kao izvor hrane za zametak, nakon sto budu razloene
hidrolitikim enzimima sinciciotrofoblasta).
Endometrijum postaje bolje vaskularizovan, a pogotovo dio oko mjesta
implantacije u kome se kapilari izduuju i sinusoidno iruju. Spiralne arterije
u decidui postaju manje savijene i promjer im se poveava. Poveani promjer
arterija i ravniji tok krvi javljaju se da bi poveali protok majine krvi u
posteljicu. Javlja se relativno visok tlak dok majina krv ispunjava meuresini
prostor i korionske resice se prokrvljuju, doputajui odravanje izmjene
plinova.
Implantacija se ne dava u gornjem dijelu tijela materice, u blizini
srednje linije prednjeg ili zadnjeg zida. Meutim, implantacija se moe desiti i
na svakom drugom mjestu u materici ili van nje (jajovod, jajnik, peritoneum)
kada govorimo vanmaterinoj trudnoi. Ako ne doe do adekvatne decidualne
reakcije i1i se blastocista ne oslobodi zone pelucide, implanatcija izostaje i
dolazi do spontanog abortusa.
Ovako promijenjena sluznica maternice naziva se decidualna ovojnica ili
jednostavnije decidua, jer se nakon poroda odljuti. To je izraz za sluznicu
maternice (endometrija) tijekom trudnoe, to ini majinski dio
posteljice. Rije dolazi od latinske deciduus, to znai otpasti ili proliti se.
Decidua se topografski i funkcionalno dijeli na tri dijela:
1. Decidua basalis(serotina) predstavlja onaj dio decidue u koji se implantira
blastocista. Ona stoji u neposrednom dodiru
s resiastim dijelom
horiona i zajedno
s njim tvori placentu.
2. Decidua capsularis (reflexca) oblae implantiranu blastocistu i stoji u
neposrednom dodiru s glatkim dijelom horiona.
3. Decidua p a r i e t a l i s (vera)oblae ostali dio upljine maternice koji
nije u neposrednom kontaktu s implementiranom blastocistom. Tokom
trudnoe se najmanje mijenja.
Decidua capsularis i decidua parietalis zajedno s amnionom i glatkim
dijelom horiona ine vodenjak.

Ilustracija 6: 1. Decidua parietalis; 2.

Decidua capsularis; 3. Decidua basalis; 4. upljina
materice

Ilustracija 5: 5. Chorion laeve; 6.

Resice horiona; 7. Amnionska upljina; 8.
Decidua paritelis i capusalir (srasle)

Decidua je histoloki-razliitog izgleda, prikazujui velike poligonalne

decidualne stanice u stromi. To su poveane stanice strome endometrija, koji su
sline epitelu (i oznaeni kao 'epitheliod '). Formiranje specijalizirane decidue se
zove decidualizacija, to je poseban dio endometrija vidjeti samo u
hemokorijalne placentacije.
Decidualizacia dakle ukljuuje proces
diferencijacije stromalnih fibroblasta vretenstog
oblika u splasnute sekretorne decidualne stanice.
Stanice strome se uveavaju dobivaju
karakteristike stanica koje sintetiziraju lipidne
hormone i poinju proizvoditi karakteristinu
pericelularnu membranu od kolagena, laminina,
fibronektina i heparan sulfat proteoglikana.
Pericelularne membrane stanica decidue na taj
nain formiraju kritinu barijeru izmu majke i
fetusa. Populacija leukocita se razlikuje, uz
prisustvo velikih endometrijalnih granuliranih
leukocita koji prevladavaju, dok su polinuklearni
leukociti i B stanice oskudni. Veliki granulirani
limfocita (CD56 svijetli) nazivaju 'maternine
NK stanice 'ili' uNK stanica' kod mieva, i
'decidualne NK stanice 'ili' DNK stanica' u
ljudima. Podruje fibrinoidne degeneracije gdje
trofoblasti susree decidu se zove Nitabuchev
sloj. Ovaj sloj je odsutan u placenta accreta.

Ilustracija 7:

Decidua
izluuje
hormone, faktore rasta, i
citokine. Ima receptore za
estrogen,
progesteron,
hormon rasta itd.Meu
njenim
proizvodima
obino
pronalazimo
hormone koji su vezani za
druge organe, kao to su
kortizol, CRF, GnRH,
prolaktin, te relaksin.
Ilustracija 8: Decidua, krupne svijetle roze elije; lijevo prikazane
lijezde
Decidualni prolaktin nije
pod dopaminergikom kontrolom. Protein trudnoe 14 (PP-14), koji se nazivaju
i placentni protein 12, i inzulinu slian faktor rasta-vezujui protein 1 (IGFBP1)
izgleda da su specifini proizvodi sekrecijske i decidualne obloge. Ostali
osloboeni faktori ukljuuju interleukin-15 i faktor rasta vaskularnog endotela
(VEGF).
2.1. Uloga decidua
Imunoregulacijski mehanizmi koji djeluju na spoju majinih (decidua) i
fetusnih (trofoblast) tkiva danas se smatraju odlunim za uspjeno preivljavanje
fetusnog alotransplantata u sisavaca. Nedavno otkrie nazonosti velikoga broja
stanica koje u svojim zrncima sadre citolitiku molekulu perforin (P), a
proimlju deciduu otvorilo je pitanje uloge mehanizama citotoksinosti
posredovane stanicama u obrani feto-placentne jedinice od vertikalnog prijenosa
infekcije unutarstaninim parazitima i uklanjanju aberantnih stanica.
S aspekta organizma majke, decidualizacija je pokuaj limitacije
blastocistine invazije. S aspekta organizma fetusa, decidua je barijera koja
sprjeava imunoloko odbacivanje genetski razliitog (imunogenog) fetusa.
Decidua sudjeluje u razmjeni nutricijenata, plinova. Takoer titi trudnou
od majinog imunolokog sistema. Nadalje, decidua dozvoljavaju vrlo
kontrolirane invazije trofoblasta. Kod invazivnih poremeaja posteljice kao to
je placenta accreta decidualizacija je manjkava.

10

Zakljuak
U najuem smislu rijei oplodnja (fertilizija) je stapanje muke i enske
spolne stanice. Samo mali broj spermija stie do mjesta oplodnje. Veina ih
zaostaje i propada u kiselom sekretu rodnice, u viskoznoj cervikalnoj sluzi,
meu naborima sluznice maternice i jajovoda ili u lijezdama maternice.
Prema C.E.v. Baeru embrionalni razvitak se odvija u etiri faze. Prva faza
je brazdanje, druga formiranje zametnih listia, trea osnivanje organa i etvrta
histoloka diferencijacija organa. U vrijeme implanatacije, sluznica materice se
nalazi u sekrecijskoj fazi kada su lijezde i arterije materice su zavijene, a tkivo
je proeto tekuinom.
Razvitak zametka usko je povezan s razvitkom njegovih ovojnica, koje se
s obzirom na podr ijetlo svrstavaju u dvije skupine. Jednu skupinu ine ovojnice
koje potjeu od zametka (embrionalne ovojnice), a drugu, ovojnice koje potjeu
od majke (decidualne ovojnice).
Decidualna reakcija predstavlja niz promjena koje se s deavaju na
endometrijumu usljed prisustva blastociste o njemu i produene stimulacije
progesteronom od strane utog tijela. Spiralne arterije u decidui postaju manje
savijene i promjer im se poveava. Ovako promijenjena sluznica maternice
naziva se decidualna ovojnica ili jednostavnije decidua, jer se nakon poroda
odljuti.
Decidua izluuje hormone, faktore rasta, i citokine. Ima receptore za
estrogen, progesteron, hormon rasta itd. Imunoregulacijski mehanizmi koji
djeluju na spoju majinih (decidua) i fetusnih (trofoblast) tkiva danas se
smatraju odlunim za uspjeno preivljavanje fetusnog alotransplantata u
sisavaca. Decidua sudjeluje u razmjeni nutricijenata, plinova. Takoer titi
trudnou od majinog imunolokog sistema. Nadalje, decidua dozvoljavaju vrlo
kontrolirane invazije trofoblasta.

11

Literatura
1. http://en.wikipedia.org/wiki/Decidua
2. http://www.svetmedicine.com/67-bolesti/ginekologija-iporodiljstvo/trudnoca-kroz-nedelje/53-3-nedelja-trudnoce-treca-nedeljatrudnoce
3. https://www.scribd.com/doc/215336860/Oplodnja-i-Brazdanje
4. http://bib.irb.hr/prikazirad?rad=91766&table=disertacija&lang=en&print=true
5. http://medlib.mef.hr/342/1/Microsoft_Word_-_DISERTACIJA_mr.sc.dr.Blajic_Jozo.pdf
6. Langmanova Medicinska embriologija, T.W. sadler, str 43.,44.

12