ELEKTROTEHNIKA 1

MJERNE JEDINICE
OPENITO

Osnovne jedinice za mjerenje

Znanstveno obiljeavanje brojeva
Obiljeavanje brojeva u tehnici i
metriki prefiksi
Pretvorba metrikih jedinica
Upotreba kalkulatora
Literatura
22.4.2009

Osnovne mjerne jedinice

Pravilno obiljeavanje i upotreba mjernih jedinica vrlo je
znaajna u razumijevanju elektrotehnike.
Znanstveno i tehniko obiljeavanje brojeva i jedinica naroito
dolazi do izraaja upotrebom kompjutora ili kaklulatora. Za
razvoj tehnologije, znanosti i tehnike bilo je potrebno
ustanoviti jedan jedinstveni meunarodni sustav (standard)
oznaavanja mjernih jedinca. Zbog toga, se jo daleke
1875.godine na konferenciji jedanaest zemalja, u Francuskoj,
prihvatio meunarodni standard (Le Systme International d
Units ) nazvan SI standard.
Da bi se mogao razumjeti SI standard potrebno je specificirati
osnovne, dodatne i izvedene jedinice.
22.4.2009

Osnovne i izvedene jedinice

SI sistem se zasniva na sedam osnovnih (bazine jedinice) i dviju
dodatnih jedinica. Sve se mjerne veliine mogu prikazati pomou
kombinacije osnovnih i dodatnih jedinica.
VELIINA- OSNOVNA
Duina
Masa
Vrijeme
Elektrina struja
Termodinamika
temperatura
Svjetlosni intenzitet
Koliina tvari

22.4.2009

JEDINICA

SIMBOL

Metar
Kilogram
Sekunda
Amper

m
kg
s
A

Kelvin
Candela
Mol

K
cd
mol

Osnovne i izvedene jedinice

VELIINA - DODATNA
Ravni kut
Prostorni kut

JEDINICA
Radijan
Steradijan

SIMBOL
r
sr

Osnovna elektrina jedinica je amper i predstavlja jakost elektrine

struje. Struja se oznaava slovom I ( od intensity ), a njen iznos sa
simbolom A (od Ampere). Sve ostale elektrine i magnetske jedinice
(napon, snaga i magnetski tok) mogu se izvesti pomou osnovnih pa
se nazivaju izvedene jedinice. Npr. izvedena jedinica za napon, iji
se iznos u voltima oznaava simbolom V (od Volta) moe se dobiti
od osnovnih jedinica m2 kg s-3 A-1. No vidljivo je da je pretvorba
takvih jedinica, pomou osnovnih, vrlo sloena i nepraktina. Zbog
toga, se volt uzima kao pretvorena jedinica.

22.4.2009

Osnovne i izvedene jedinice

Simboli se koriste jedanput kad oznaavaju veliinu a
drugi put kao oznaka za jedinicu. Npr. P oznaava snagu,
a W oznaava wat-e, koji su jedinca za snagu. Zbog toga,
da bi se oznake pomou simbola razlikovali prilikom
pisanja, italic V predstavlja napon , a nonitalic V volte.
Drugim rijeima, italic slova oznaavju veliinu a nonitalc
simbol te jedinice.

Tabele prikazuje bitne elektrine veliine, koje su
pretvorene iz osnovnih SI jedinica, kao i njihove simbole.

22.4.2009

Elektrine pretvorene jedinice

VELIINA
Kapacitet
Naboj
Vodljivost
Snaga
Energija
Frekvencija
Impedancija
Induktancija
Reaktancija
Rezistancija
Napon

22.4.2009

SIMBOL
C
Q
G
P
W
f
Z
L
X
R
V

SI-JEDINICA
Farad
Coulomb
Siemens
Watt
Joule
Hertz
Ohm
Henry
Ohm
Ohm
Volt

SIMBOL
F
C
S
W
J
Hz

Magnetske pretvorene jedinice

VELIINA
Jakost mag.polja
Magnetski tok
Jakost mag. toka
Magnetomotorna sila
Permeabilnost
Magnetski otpor

22.4.2009

SIMBOL
SI-JEDINICA SIMBOL
H
Amper/metru
A/m

Weber
Wb
B
Tesla
T
Fm
Amper zavoja
Az

Weber/amper-metru Wb/Am
R
Amper-zavoj/ weberu Az/Wb

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u

nauci

U elektrotehnici i elektronici koriste se vrlo velike i
vrlo male jedince.Tako npr.masa protona iznosi

mp = 0.00000000000000000000000167 grama ili ako
se definira jakost struje od 1A sa brojem elektrona
koji teku vodiem poprenog presjeka svake sekunde,
proizlazi da za 1A treba 6,250,000,000,000,000,000
elektrona na sekundu.

Nadalje elektrina struja moe poprimiti iznose u
tisuama ili milijunima ampera kao to i elektrini
otpor moe iznositi milijune ohma.
22.4.2009

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje

u nauci
Kako bi dopunili ovaj dio potrebno je:

Odrediti kako se upotrebom obiljeavanja u nauci piu
brojevi (broj sa bazom deset)

Prikazati bilo koji broj sa bazom deset

Raunati sa brojevima ija je baza deset

22.4.2009

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u

nauci
Znanstveno obiljeavanje predstavlja na
prikladan nain prikazivanje malih i velikih brojeva i
raunanje s njima. U znanstvenom obiljeavanju
jedinica se predstavlja kao umnoak broja od 1 do 10 sa
brojem ija je baza deset.
Na primjer masa protona iza decimalnog zareza ima 23
nule i nakon toga 167. U naem sluaju on bi se pisala
kao 1.67x 10-24 grama.

22.4.2009

10

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci

Prikazivanje brojeva sa bazom deset
Taj broj se sastoji od eksponenta x i baze deset
(10x). Iznos eksponenta broja deset odreuje koliko
se decimalna toka pomie lijevo ili desno od
decimalne toke broja.
Za pozitivne eksponente broja deset decimalna toka
pomie se u desno od decimalne toke broja.
Za negativne eksponente broja deset decimalna toka
pomie se u lijevo od decimalne toke broja.
22.4.2009

11

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci

Pozitivni i negativni eksponenti brojeva sa bazom
deset:
106
105
104
103
102
101
100
22.4.2009

=
=
=
=
=
=
=

1,000,000
100,000
10,000
1,000
100
10
1

10-6 = 0.000001
10-5 = 0.00001
10-4 = 0.0001
10-3 = 0.001
10-2 = 0.01
10-1 = 0.1
100 = 1
12

Znanstveno obiljeavnje ili obiljeavanje u nauci

Primjer
Izrazi sljedee brojeve znanstvenim obiljeavanjem:
(a) 200 = 2 x 102
(b) 3,000,000= 3 x 106
(c) 0.005 = 5 x 10-3
(d) 0.000015 = 1.5 x 10-5
(e) 3.2 x 10-2 = 0.032
(f) 2.5 x 10-6 = 0.0000025

22.4.2009

13

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze

deset

Zbrajanje. Postupak raunanja je slijedei:

Napii brojeve koji se zbrajaju u obliku istih
eksponenta broja sa bazom deset.

Zbroji cijele brojeve.

Prepii eksponencijalni broj iste baze i istog
eksponenta.

22.4.2009

14

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze

deset
Brojeve 2 x 106 i 5 x 107 zbroji koristei znanstveno
obiljeavanje:
1.Napii brojeve pomou istih eksponenata broja deset:
(2 x 106) + (50 x 106).
2. Zbroji 2 + 50 = 52.
3. Prepii broj istih eksponenata broja deset (106) i napii
zbroj u obliku znanstvenog obiljeavanja
52 x 106 = 5.2 x 107

22.4.2009

15

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze

deset
Oduzimanje. Kod oduzimanja postupak
raunanja je slijedei:

Napii brojeve koji se oduzimaju u obliku istih

eksponenta broja sa bazom deset.

Zbroji cijele brojeve.

Prepii eksponencijalni broj iste baze i istog eksponenta.

22.4.2009

16

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze

deset
Oduzmi 2.5 x 10-12 od 7.5 x 10-11 i rezultat napii
primjenjujui znanstveno obiljeavanje.
1.Napii brojeve pomou istih eksponenata broja deset:
(7.5 x 10-11) (0.25 x 10-11)
2. Oduzmi 7.5 0.25 = 7.25
3. Prepii broj istih eksponenata broja deset (10-11) i napii
zbroj u obliku znanstvenog obiljeavanja
7.25 x 10-11

22.4.2009

17

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze

deset
Mnoenje. Kod mnoenja brojeva sa bazom deset
potrebno je slijedee:

Pomnoiti cijele brojeve.

Zbrojiti eksponente broja deset.
Pomnoi 5 x 1012 i 3 x 10-6 i rezultat i napii primjenjujui
znanstveno obiljeavanje.
Pomnoi cijele brojeve a eksponente broja deset zbroji.
(5 x 1012)(3 x 10-6) = 15 x 1012+(-6) = 15 x 106 = 1.5 x 107
22.4.2009

18

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze

deset

Dijeljenje. Kod dijeljenja brojeva sa bazom deset
potrebno je slijedee:

Podijeliti cijele brojeve

Oduzeti eksponente broja deset

22.4.2009

19

Aritmetika sa eksponencijalnim brojevima baze

deset
Podijeli 5.0 x 108 i 2.5 x 103 i i rezultat i napii
primjenjujui znanstveno obiljeavanje.
Napii brojeve u obliku prikladnom za dijeljenje:
( 5.0 x 108 ) ( 2.5 x 103 )
Podijeli cijele brojeve a eksponente oduzmi (83)
( 5.0 x 108 ) ( 2.5 x 103 ) = 2 x 108-3 = 2 x 105

22.4.2009

20

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi

Tehniko (inenjersko) obiljeavanje, za razliku od
znanstvenog, upotrebljava se u tehnici kad se govori
o velikim ili malim jedinicama ili koliinama, kad se
odreuje napon, struja, otpor, kapacitet, induktivitet
I vrijeme.

22.4.2009

21

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi

Upotreba tehnikog obiljeavanja i metrikog
prefiksa kao predstavnika velikih i malih
veliina
Potrebni su slijedei koraci:

Popis metrikih prefiksa.

Zamjena eksponenata kod brojeva s bazom deset, sa
metrikim prefiksom.

Upotreba metrikog prefiksa u obiljeavanju elektrinih
veliina.

Pretvorba metrikih prefiksa.
22.4.2009

22

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi

Tehniko ( inenjersko)obiljeavanje, koje je slino
znanstvenom, dobiva se, kako je eksponent broja
deset viekratnik broja tri, pomicanjem decimalne
toke na lijevo po tri decimalna mjesta. Npr. broj 33,000
po sistemu inenjerskog obiljeavanja pie se 33 x 103.
U znanstvenom obliku isti broj pisao bi se 3.3 x 104. Kod
malih brojeva, kao npr. 0.045, inenjerski oblik bi glasio
45 x 10-3 a znanstveni 4.5 x 10-2.

22.4.2009

23

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi

U tehnikom obiljeavanju metriki prefiks predstavlja obiajan nain
upotrebe eksponencijalnih brojeva sa bazom deset, kako je to i prikazano
sa simbolima i odgovarajuim brojevima.

22.4.2009

METRIKI PREFIKS

SIMBOL

femto
pico
nano
micro
milili
kilo
mega
giga
tera

f
p
n

m
k
M
G
T

EKSP. BAZE 10
10-15
10-12
10-9
10-6
10-3
103
106
109
1012

IZNOS

kvadrilijunti dio
trilijunti dio
bilijunti dio
milijunti dio
tisui dio
tisuu
milijun
bilijun
trilijun

24

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi

Osim navedenih metrikih prefiksa za ekstremno male
vrijednosti koristi se jo i:

atto (a) = 10-18

zepto (z) = 10-21

yocto (y) = 10-24
i ekstremno velike vrijednosti:

Peta (P) = 1015

Exa (E) = 1018

Zetta (Z) = 1021

Yotta (Y) = 1024.
22.4.2009

25

Tehniko obiljeavanje i metriki prefiksi

Primjer
Napii slijedee veliine upotrebom metrikog
Prefiksa:
(a) 50,000 V (b) 25,000,000 (c) 0.000036 A
50,000 V = 50 x 103 V = 50 kV
25,000,000 = 25 x 106 = 25 M
0.000035 A = 35 x 10-6 = 35 A

22.4.2009

26

Pretvorba metrikih prefiksa

esto je prilikom prorauna potrebno pretvarati
odreene veliine razliitih metrikih prefiksa,
npr. miliampere (mA) u mikroampere (A).
Pomiui decimalnu toku pripadajueg broja na
lijevo ili na desno, ovisno o karakteru pretvorbe,
rezultat se moe napisati pomou metrikog prefiksa.

22.4.2009

27

Pretvorba metrikih prefiksa

Pretvaranje jedinica u metriki prefiks i obratno

Pretvaranje mili, micro, nano i pico

Pretvorba kilo i mega
Pretvorba u metrike jedinice postie se pomiui
decimalnu toku:

Na lijevo kada se velike jedinice pretvaraju u manje.

Na desno kada se male jedinice pretvaraju u vee.

22.4.2009

28

Pretvorba metrikih prefiksa

Npr. ukoliko je potrebno pretvoriti miliampere
(mA) u mikroampere (A), pomie se decimalna
toka tri mjesta u lijevo.
Pretvori 0.15 miliampera (0.15mA) u mikroampere.
Pomiui decimalnu toku za tri mjesta u lijevo
dobijemo:
0.15 mA = 0.000150 A = 150 x 10-6 A = 150 A

22.4.2009

29

Upotreba kalkulatora
Kod upotrebe kalkulatora za proraun brojeva s
eksponentom broja 10, koriste se tipke oznake
E ili EE.
Tako npr. ako se eli unijeti masa protona u
kalkulator, koja je napisana kao: 1.67 x 10-24 grama
(znanstveno obiljeavanje), potrebno je pritisnuti
slijedee tipke kalkulatora:
[1] [.] [6] [7] [EE] [2] [4] [+/-]

22.4.2009

30

Literatura
Thomas L. Floyd: PRINCIPLES 0F ELECTRIC
CIRCUITS, Conventional, Current Version, Eighth
Edition, Pearson, Prentice Hall
Tony R. Kuphaldt: Lessons In Electric Circuits,
Volume I - DC Fifth Edition, last update October
18, 2006.

22.4.2009

31