Albanologija i albanolozi

Ivan Lovreni
Istorijski problem porijekla Albanaca (ipetara) je
star. Poeo je prije mnogo vjekova, prije njihovog nacionalnog
buenja i preporoda. On je okosnica, kima albanologije. Oko
tog problema vrte se i svi drugi problemi Albanaca, kako
istorijsko-etniki, tako
i
filoloki, pa
i
drutvenopolitiki, psiholoko-etiki i moralni. Oko tog problema su se
lomila i lome se jo uvijek koplja.
Mislimo
da
ga
prvi
inicirao Enea
Silvio
Piccolomini (papa Pio II, 1405-1464) njegovim djelom
DESCRIPTIO EU-ROPAE ORIENTALIS XV, Roma, za
kojim su se zatim poveli nai, slovenski hroniari i istoriari,
kao to
su
Crnogorac Marinus
Barletius (mogue
pseudonim Marina Beia-Marinus Becichemus, Skadar 1468
- Padova 1526), pa Dalmatinac Tuberone Cerva(14551527), koga slijedi Srbin Petar Mazarek (? - 1635) i drugi. I
prvu rije na albanskom jeziku napisao je Crnogorac, biskup
Draki, Pavle Aneli (1417-1469), dok je prvu knjigu na tom
jeziku napisao i objavio Hrvat Ivan Buzuk(1555). Ove su
prosljijedili poznati slovenski autori Petar Budi (15661622),Frano Bjeli (1606-1643), Petar Bogdan (oko 16251689), i bezbroj drugih Slovena, meu koje vrijedi spomenuti
i Jernej
Kopitar (1780-1844),Vuk
Karadi (1787
1864), Franc Mikloi (1813-1891), Marko Miljanov (18331901), Wilhelm
Tomaschek (1841-1901), Rajko
Nahtigal (1877-1958), Petar
Skok (1881-1956), Anton
Mayer (1883-1957), Afanazij
M.Seliev (18861942), Julius Pokorny (1887-1970), Henrik
Bari (1888-

1957), Veselin
Beevliev (1900-1992), Vladimir
I.Georgiev (1908-1986), Vaclav
Ci-mohovski (19121982), Alojz Benac (1914-1992), Vladimir Orel (1952-2007),
pa sve do onih dananjih dana, koji su i nisu uneti u
BIOGRAFSKI LEKSIKON SRBI U SVETU Milene
Milanovi, pa ni u LEKSIKON CRNOGORSKE KULTURE
Nikole Rackovia. Meu njima je sigurno najznaajniji
akademik, prof. dr Kaplan Burovi, svjetski poznat i priznat
kao najvei i najverodostojniji savremeni albanolog.
Iako su ovi Sloveni zaetnici albanologije, njihova imena
neete nai u albanskim itapima sa naslovom "Istorija
albanologije". A ako i naete tamo kojega od njih, sigurno
vam se predstavlja kao Albanac. Tako za P. Mazarekaoni
pretendiraju da je bio Albanac, iako znaju sasvim dobro da je
njegov roak biskup Matija Mazarek izjavio da je Srbin, pa
je uputio i molbu Bogu: Spasi nas, Boe, Albanaca !"
Kau i za dr Petra Bogdana da je bio Albanac, iako znaju
da im je ovaj ostavio pismeno da je Srbin, i to potomak Jug
Bogdana. Pretendiraju i za Akademika Burovia da je
njihov, Albanac, iako mu ni poslije desetog dranja na ivo
ne naoe ni parence albanske apre. U posljednje vrijeme
poeli su da neto cediraju. Onaj koji je najvie urlikao za
njegovo albansko porijeklo, sada priznaje da je Akademik
Burovi od pravoslavnih Crnogoraca, bokeljski Ciganin", ali
- po njemu i albanskoj logici - poto tako dugo ivi sa
Albancima Crne Gore, vrijeme je da se izjavi za Albanca !!!
Svi su ovi Sloveni, ko manje a ko vie, doprinijeli u
albanologiji, pa - pokoji od njih - i po pitanju porijekla
Albanaca.
Ove su Slovene proslijedili strani autori, grki, austronjemaki, francuski, engleski, rumuniski, italijuanski,

maarski, vlaki, jevrejski. Evo imena nekih od njih: Ana

Komnena (1083-1154), Laonikos
Halkokondiles (14251490),Giovani
Antonio
Magini (1555-1617), Johann
Ch. Adelung (1732-1806),Johann
E.
Tunmann (17461776), Francois
Pouqueville (1770-1838),Barthold
Niebuhr (1776-1831), Jacok
Ph.
Fallmerayer (17901861), Franz
Bopp (1791-1861), Ami
Bou (17941881), Joseph
R. von
Xylander (1799-1854), Theodor
Benfey (1809-1881), Johann
G. von
Hahn (18111869),August Schleicher (1821-1868), August Frick (18331916), Carl
Paul (1839-1901), Gustav
Meyer (18501900), Lajo Talloczy (1856-1916), Gustav Wiegand (18601930), Hermann Hirt (1865-1936), Paul Kretschmer (18661956), Nor-bert Jokl (1877-1942), Sextil I. Pukariu (18771948), VasilePrvan (1882-1972), Giorge
Pascu (18821951), Hans
Krahe (1898-1965),Victor Papacostea (19001962), Giuliano
Bonfante (1904-2005), Georg
Stadtmueller (1909-1985), Ion Iosif Russu (1911-1985), i
drugi.
Bavili su se i Albanci albanologijom, ali kasno, posle nas i
drugih stranaca. Meu njima su se istakli kao takvi Angelo
Mascio (Italo-Albanac, 1758-1821),Eqrem abej (19081980), Aleks Buda (1911-1993), Shaban Demiraj (1917), Aleksandar
Xhuvani (1880-1961), Androkli
Kostallari (1922), Aleksandar
Stipevi (1930), Ali
Hadri, Idriz Ajeti i koji drugi.
Od samog poetka, zbog nedostatka dokumenata i studija
za albanski narod i jezik, albanologija je pola stranputicom,
preteno stopama Enea S.Piccolominia. Svi koji su se bavili
njome tretirali su je u kolosjeku romantizma i prednaunih
gledita. U tim okolnostima mislilo se da su Albanci ostaci

nekadanjih Pelazga. Vatreni pobornici ove hipoteze bili

su Johann
E.
Thunmann (mogue
otac
pelake
hipoteze), Johann G. von Hahn (koji je nekada mislio da su
Albanci Sloveni) i August Schleicher. Gustav Meyer se
ozbilno zauze tom hipotezom i nauno nam dokaza da Albanci
nemaju nikakve veze sa pelakim stablom naroda. I pored
toga, poto se ta hipoteza svidjela albanskim feudo-burujima,
oni su je prigrlili i pravili se kao da ne znaju da ju je G.Meyer
oborio. Propagandirajui je na sve strane, oni su nastojali da
tako ujedine Albance i povedu ih k nacionalnom buenju i
nacionalnom osloboenju.Poslije DSR, novo pokoljenje
albanskih istoriara, pretendirajui za veu ozbiljnost u
tretiranju porijekla svog naroda, slubeno prihvati Akademika
Meyera i sloi se da Albanci nemaju veze sa pelakim
stablom, pa to uvedoe i u jedan krajiak svoje istorije, ali
praktino i dan danas se udara u bubnjeve da su
toboe Pelazgi, pa time i odgajaju svoju djecu, sada vie ne u
slubi ujedinjenja i nacionalnog buenja, ve isto u slubi
rasizma, njihovog pretendiranja da su autohtoni i najstariji
narod u Evropi i na svijetu, najkulturniji i najmoniji, pali s
neba, boanstveni.
U ovom kolosjeku oni pretendiraju da njima pripada da
vladaju svijetom, da se njihov jezik treba uvesti kao obavezan
slubeni meunarodni jezik i da se njihovoj kulturi i diktatu
trebamo podloiti i pokoriti svi.
Poto je Akademik Meyer pobio hipotezu o pelakom
porijeklu, svi oni, koji su se bavili albanologijom, orijentisali
su se prema Ilirima, pretendirajui da su Albanci sljedbenici
Ilira i ponavljajui to papagalski. Apsolutno niko od njih nije
ni pokuao da to bilo ime dokae. Ovu hipotezu je podrao
zapadni svijet, katoliki i kapitalistiki, a sa ciljem da Albance

upotrijebe kao topovsko meso za ostvarivanje svojih

antipravoslavnih i antislovenskih ciljeva. Iako su Albanci
preteno muslimani, Vatikan ih je podravao i podrava ih, jer
mu trebaju u borbi za irenje katoliizma u predjelima
pravoslavlja.
A komunista" Ismail Kadare se zakleo Vatikanu da e
u dogledno vrijeme prevjeriti sve muslimane Albanije u
katoliku vjeru. Sa njima i one dijaspore, naravno - uz
pomo drugog komuniste", Paka Camaja, koji se
zarekao da e sve Bonjake, u roku od tri godina njegovog
guvernerstva u BiH, ubjediti da su Albanci. Sa druge strane
su ih podravali i vlastodrci Austro-Ugarske, a za svoje
planove prodiranja na Balkan, to aktuelno nastavljaju da ine
oni SAD sa NATO dandarima.
Kao najvei iliromani istakli su se Gustav Meyer, Norbert
Jokl, Paul Kretschmer i Julius Pokorny, koji - iako nisu
niime ni pokuali da dokau to - indoktrinirali su
iliromanijom cio svijet, pa i nae, jugoslovenske istoriare.
Svijesni da je pelaka hipoteza neosnovana, Albanci su se
odmah uhvatili kao davljenik slamke za ilirsku hipotezu, pa
dan-danas ine sve da to i dokau"svime i svaime, i
parencima
keramike,
koje
proizvode
njihovi
socijalistiki"zadrugari u Kavaji, oitim falsifikatima i
besmislicama.
U meuvremenu nagomilalo se prilino dokumenata
i injenica iz albanske prolosti i o albanskom jeziku.
Analizirajui
raspoloivi
materijal,
njemaki
akademik, prof.dr Gustav Weigand formulirao je 12
argumenata, kojima nedvosmiljeno dokazuje da Albanci
nisu Iliri.

Kad su se suoili sa njegovim argumentima, i pomenuti

najvei iliromani digli su ruke od ilirske hipoteze i sloili su se
sa Akademikom Weigand. Posebno su ga snano podrali
W.Tomaschek, S.Pukariu, V.Prvan, Julius Pokorny, Hans
Krahe, pa i sm najvei iliroman N.Jokl. Pomagao ga i
na Henrik Bari, ali neodluno.
Albanci su en bloc nastavili da udaraju u doboe ilirskog
porijekla. Pa i Jugosloveni! I jedni i drugi dan-danas
indoktriniraju svoju djecu albanskom autohtonijom i
tobonjim porijeklom od Ilira. ine to i mnogi drugi po
svijetu, ili zato to su za to plaeni od albanskih vlasti i
albanske mafije, ili zato to nee da se zamjere Albancima,
nee da ih izazovu protiv sebe, poto su od vremena shvatili
da Albanci, one koji se ne slau sa njihovom autohtonijom i
ilirskim porijeklom, odmah proglaavaju za neprijatelje
albanskog naroda i - teko njima: albanska mrnja je bez
presedana u istoriji ovjeanstva. U proganjanju subjekta svoje
mrnje oni se angauju svi, od presjednika republike do
posljednjegobanina, koji vrletima uva koze, pa i ne zna to
znai autohtonija ili Ilir. Oit je primjer Akademik Burovi,
koga su i na ivo odrali traei otvoreno od njega da se
odrekne njegovih drutveno-politikih, pa i naunih ubjeenja
i stavova. Albanci su trpjeli i turskog okupatora 500 godina,
trpjeli su i Austro-Ugarskog okupatora, pa i faistike
okupatore Musolinija i Hitlera, ali nikako ne trpe ove koji
kau da Albanci nisu autohtoni, ni Pelazgi, niti Iliri.
A jo uvijek ima po svijetu i takvih poklonika pred
albanskom falsifikovanom istorijom, koji to ine instruirani od
Vatikana i Meunarodnog dandara, jer jouvijek ima i onih
koji snivaju da zagospodare svijetom i da u njihove kohorte
inkuadriraju i Albance, kao to su ih inkuadrirali i tokom DSR

Musolini i Hitler, koji su ih angaovali i na frontu Zapada

(puk Skenderbeg", u Paris), i na frontu Istoka (puk Kosovo",
u Staljingrad).
Jugoslovenski akademici, od Josipa Broza Tita okopljeni,
godine 1969, sred Beograda, potpisali su tapiju Balkana
Albancima, priznajui ono to pretendiraju oni: da su
autohtoni, Iliri, pa i Pelazgi !
Poslije ovoga, 1972, organizuju Albanci u Tirani Skuptinu
ilirskih studija, preko koje afirmiraju svoje pretendiranje da su
neosporno" autohtoni, Iliri, pa iPelazgi.
Odmah poslije ovoga, Ali Hadri i Idriz Ajeti zabijaju svoj
nos u Jugoslovensku enciklopediju i preko nje oktroiu da su
Albanci na Balkanu autohtoni, sljedbenici Ilira, pa i Pelazga.
Naravno da poslije ovoga, podsticani iz Tirane, izbie na
Kosovo nemiri: pod maskom potranje ljudskih prava, oni
trae otcepljenje KiM od Srbije i prisajedinjenje Albaniji. Na
promemoriju jugoslovenskih vlasti albanskim vlastima, lino
Enver Hoda odgovara:
" inicijativakoju sadri jugoslovenska promemorija, gde
se pretendira da toboe u Albaniji Kosovo i ostale oblasti
nazivaju " nae zemlje ". Mi smo govorili i govorimo za
Albance koji ive u svojim oblastima u Jugoslaviji i za NITA
DRUGO. Svet zna da ita i da razume kako treba nae
slubene izjave i mnoga dokumenta, gde se dokazuje da
ALBANIJA NEMA TERITORIJALNIH PRETENDIRANJA
PREMA NIKOME i da ALBANSKI NAROD U JUGOSLAVIJI
NIJE TRAIO UJEDINJENJE SA ALBANIJOM. Samo
Jugosloveni, koji nemaju istu savest i koji su zasljepljeni od
ovinizma, itaju ih naopako, ili kako im je volja, jer u sebi

nepravdu, koja se ini Albancima, oni smatraju za pravdu i, da

bi maskirali ovo, ine krivom Albaniju ".1) (Podvukao - IL)
Naravno da se poslije svega ovoga uskomeae vlastodrci
u Beogradu. Poe njihovo revidiranje i stava prema albanskoj
dijaspori u Jugoslaviji, pa i stava onoga to su im do tada i
sami priznali, da su autohtoni, Iliri i Pelazgi, preko svega i
nekakva NARODNOST. Ali sve povrno, neodluno, jakojako aljkavo, nemarno, dvosmiljeno, nejasno. Pa i svestrano
sabotirano ne samo od Albanaca i njihovih saveznika na
Zapadu, ve i od unutranjih neprijatelja, i od samih Srba:
jedni nesvesno, jo uvijek indoktrinirani falsifikovanom
istorijom albanskog naroda, a drugi i plaeni za to od albanske
mafije.
27-29. maja 1982. godine, u Beogradu, odran je IX
Kongres Komunistike partije Srbije. Instruiran od centra u
Tirani, Albanac sa KiM Idriz Ajeti provocira diskusiju o
etnikom porijeklu Albanaca, a na osnovu dva
terminaJUGOSLOVENSKE ENCIKLOPEDIJE sa strana
75-79: ALBANCI (sainjen od njegovog kolege Ali Hadrija,
koji pretendira da su Albanci genealoki sljedbenivi Ilira) i
ALBANSKO-JUGOSLOVENSKI ODNOSI (sainjen od
samog ovog Idriza Ajeti-a, koji pretendira isto i za albanski
jezik, toboe potie od ilirskog).
Na Kongresu je I.Ajeti uporno nastojao na tome da su
Albanci Iliri2), nato su mu odgovorili odmah nestruni
Srbi, jer je Josip Broz Tito izvrsnog strunjaka,
Akademika Burovia, drao ne samo van Kongresa i van
partije, ve i van Srbije i Jugoslavije, pa - i u zatvoru, u
poetku u Idrizovo-Makedonija, a zatim tamo - u BureljAlbanija.

Kad su postali svijesni ove tragine greke i zloina,

uskliknuli su javno, sredeneve: Da smo znali ko je
Akademik Burovi, uhapsili bismo albanskog ambasadora u
Beogradu i rekli Enveru Hodi: Pusti nam Kaplana, da ti
pustimo ambasadora!"". Ali je sada sve bilo kasno, jer je ne
samo IX Kongres proao, ve je i KiM potpalo pod vlast
albanskih terorista.
Srpski istoriar Jovan Dereti, neupuen u albanoloke
probleme, na pretendiranja I.Ajeti-a, sasvim umjesno se
upitao: zato jedno isto nauno, akademsko pitanje, treba
uiniti temom diskusije na jednom politikom kongresu?
Jeli mogue da g. Dereti nije shvatio da ovi Albanci, preko
ovih diskusija, najee neumjesnih, nastoje da problem KIMa i njihovog porijekla uine svijetskim?! Je li mogue da je g.
Dereti stigao na IX Kongres Komunistike partije Srbije a da
do tada nije shvatio da Albanci sve politiziraju, pa i svoje
etniko porijeklo?!
Ne shvaajui to, umjesto da oduzmu rije I. Ajetiu i upute
ga za to pitanje gdje mu je mjesto, Dereti, iako svijestan da je
nestrunjak, uputa se u diskusiju i pravi pitanje: Zato
Albanci treba da budu potomci Ilira, a ne Traana? Poto
nije uo ni za Hansa Krahe-a, kamoli i za Akademika
Burovia, za njega je tada bila usvojena traka hipoteza,
koju e, po izlasku sa Kongresa, zamjeniti jednom drugom. Za
njega, ilirska hipoteza ne moe biti korektna jednostavno
zato to je izraz albanskog imperijalizma, nacionalizma itd.3), a
ne zato to je u suprotnosti sa dokumentima, injenicama i
naunim argumentima.
Prema Deretiu, ilirska hipoteza mirie na rasizam" i
podsjeala ga na teoriju iste arijanske rase, pa dodaje: i mi
sasvim dobro znamo ko je propagandirao tu teoriju"4). Tako i

on, sa pozicija nauke silazi na pozicije politike, za koje je

malo prije kritikovao I.Ajeti-a.
Prema Petru ivadinoviu, koji je isto tako diskutirao na
tom Kongresu, nauka jo nije reila pitanje etnikog porijekla
Albanaca, ali - iako nikada nije imao posla sa takvim akademskim problemima - on je sasvim dobro znao daAlbanci ne
mogu da potiu od Ilira.
Istoriar Sima irkovi izjavi svoje miljenje da je ilirska
hipotezazaudarala na rasizam".5)
U podrku svojih agenata na tom Kongresu i na sve strane
Jugoslavije, posebno na KiM, albanske vlasti nareuju svojoj
Akademiji nauka da tampa u Tirani 1982. godine
knjigu SHQIPTAR T DHE TROJET E TYRE(ALBANCI I
NJIHOVE OBLASTI), koju prevode i objavljuju i na egleski
THE ALBANIANS AND THEIR TERRITORIES, Tirana
1985. Preko ovog izdanja se nastavlja njihovo pretendiranje za
autohtoniju i porijeklo od Ilira na KiM. Sigurno da se srpski
istoriari nisu sloili sa time, ali ime su oni pobijali to kad
niko od njih jo nije bio svijestan naune istine.6)
Na njihovu kritiku knjige Albanske akademije nauka7),
Albanci se pravdaju ovako: gjith artikujt e tyre (t autorve
shqiptar nga KiM,- IL) t prfshira n at liber kishin qen
publikuar m par n Jugosllavi dhe pra ishin t njohura
publikisht koh m par se libri (i akademise shqiptare) t
botohej. Sulmet vazhduan sepse n at liber trajtoheshin far
ishte problemi politik m delikat n Kosov" Svi njihovi
dopisi (albanskih autora sa KiM,- IL) sakupljeni u toj knjizi
bili su objavljeni prethodno u Jugoslaviju i znai bili su
javno poznati jo prije objavljivanje te knjige (od albanske
akademije). Napadi se nastavie jer se u toj knjizi tretiralo
ono to je bilo najdelikatniji politiki problem na Kosovo,-

kae
kontraverzni
i
kontradiktorni
Albanac
Hrvatske Aleksandar Stipevi.
Pa zar ovime ovi Albanci ne priznaju i sami da se bave
politikim problemom, a ne naunim?! Pod maskom
jednog isto naunog problema, oni proturaju svojeisto
politike zahtjeve i - kad im se ovo tresne u lice, oni se
opravdavaju:dopisi su prethodno objavljeni u Jugoslaviji"!
Ako su ti dopisi prethodno bili objavljeni u Jugoslaviji, to
ne znai da je u tim dopisima reena istina, ponajmanje da je
njima dokazano bilo to, posebno ne da su Albanci autohtoni
na KiM, pa i sljedbenci Ilira. Napisao je i objavio i Von Hahn
da su Albanci Srbi, ali to ovi albanski akademici jo nigdje
nisu objelodanili.
Tom knjigom, Albanska akademija nauka je pravila
politiku diverziju i propagandu, a ne nauku, dokazujui nam
ovako da mi, Jugosloveni, nemamoistu savjest, da smo
zasljepljeni ovinizmom i da sve to oni, Albanci, piu,itamo
naopako".
Ovu diskusiju je prihvatio i filolog Pavle Ivi. Iako se
nikada nije bavio problemom porijekla Albanaca, izrazi se
da Albanci mogu biti samo trakog porijekla, a ne i ilirskog,
toboe zato to nemaju za ribu svoju, albansku rije, jer je
PESHK - riba", koju oni aktuelno upotrebljavaju,
italijanskom etimologijom.8)
Iako neupuen, Profesor Ivi se upustio u javne diskusije i
sa nekim drugim Albancima, imenino Mehmet Hyseni i
Shklzen Maliqi9), poznati kao falsifikatori istorije albanskog
naroda, umjesto da se ozbiljno zauzme problemom porijekla
Albanaca i da vidi da su svijetski naunici od vremena
konstatirali mnogo znaajnije argumente od apelativa PESHK
da Albanci nisu Iliri.

Dokaze da su Albanci trakog porijekla, do danas, nije

podnio niko, ponajmanje sm on. Dokaze da Albanci nisu
trakog porijekla podnio nam je Akademik Burovi, naravno poto se spasio albanskog zatvora i preko svih prepreka, koje
su mu inili ne samo Albanci, ve i Pavle Ivi sa svojim
kolegama iz SANU.10)
Da bi pritekli u pomo svojim agentima i teroristima na
KiM, Albanska akademija nauka 1982. godine organizira u
Tirani Nacionalnu konferenciju o formiranju albanskog
naroda, jezika i kulture, gdje su pozvali i pokojeg svog klarka
iz inostranstva, pa opet udarie u bubnjeve da su autohtoni i
genealoki sljedbenici Ilira. Materijale ove konferencije
objavie ne samo na svom jeziku, ve i na francuskom
jeziku.11)
U maju i junu 1986. godine i srpske vlasti su preko SANU
organizovale konferenciju o istim problemima Albanaca, pa su
odmah i radove te konferencije objavili na srpskom i francuskom jeziku12). Glavne raporte su podnijeli Fanula
Papazoglu i Milutin Garaanin. Oboje su demonstrirali
nepoznavanje problema i svoju notornu nesposobnost da kau
istinu kako jeste. Garaanin je otiao dotle da je priznao da su
Albanci bez sumnje jedan narod starog Balkana i da je ilirski
elemenat, jedan mali dio, odigrao ulogu u njihovom
formiranju ...Albanci su jedan narod koji se formirao u
srednjem veku od malih ostataka raznih naroda, ukljuujui i
Ilire".
Treba znati da je albanski akademik, prof. dr Eqrem
abej 14 godina prije (!)izjavio da se albanski jezik formirao u
VI vijeku nove ere na padinama Karpata i Beskida (u
Rumuniji) i da su u dananjoj oblasti Mat (u Albaniji) stigli tek
u X vijeku nove ere !!!

Jeli mogue da Garaanin nije proitao ovu izjavu najveeg

albanskog albanologa, za Albance Bog albanologije? Ako to
nije proitao (A sigurno nije proitao !), ta li je to on radio?
Da nije uvao ulicama Beograda srpske koze?
Kako je ovaj na akademik uzeo smjelost da diskutira o
porijeklu Albanaca bez poznavanja i najelementarnije
literature o tom problemu?
Akademik Burovi, u zatvorskoj eliji, umirui od gladi, ne
samo to je pomno pratio sve to su Albanci objavljivali u vezi
svog porijekla, ve je to i pismeno komentirao i dodavao
svojim zatvorskim drugovima i kolegama da proitaju, iako to
nije bilo dozvoljeno, iako su ga svake tree-etvrte godine
nanovo izvodili pred sud i nanovo kanjavali upravo zato, to
je i lino Enveru Hodi pisao (iz zatvorske elije!)
da albanskoj nauci nedostaje nauna objektivnost, da se
falsifikovanom istorijom Albanci ne vaspitavaju u
internacionalnom
duhu,
ve u
ekstremnonacionalistikom, ovinistikom i rasistikom, na bazi ega je i
narodna vlast uzurpirana i zamjenjena socijal-faistikom
vlau njegove crne bande, koja vie nije potovala nikakve
zakone, nikakva pravila i principe.
U zatvorskoj eliji je Akademik Burovi kritiki
proanalizirao svih 12 argumenata Akademika Weiganda i,
prihvatajui njegove argumente, kojima dokazuje da Albanci
nisu Iliri, odbacio je njegovo pretendiranje da su Albanci
trakog porijekla. U zatvorskoj eliji je Akademik
Burovi napisao i podao zaitanje osuenicima i njegovu
etimoloku studiju DARDANIJA, kojom nedvosmisljeno
dokazuje da taj toponim ne potie od albanskog
apelativa dardh- kruka", ve od imena boga DARDANOS,
kome su se Dardanci klanjali. A za njom i mnoge druge

studije. Tako je on jo u zatvorskoj eliji pripremao novo

pokoljenje albanskih naunika, koji e prihvatiti njegove
albanoloke teze i, po izlasku iz zatvora, sred Tirane e ih
zastupati. Jedan od njih je i albanski knjievnik Fatos
Lubonja, ali se meu njima posebno istakao istoriar Ardian
Vehbiu, koji je javno istupio, preko medija, i u direktnoj
odbrani Akademika Burovia. Posebno mjesto meu ovim
albanskim novim albanolozima zauzima drArdian Kljosi,
koga su Albanci prije godinu dana ubili sred Tirane, upravo
zato to je prihvatio teze Akademika Burovia, od Albanaca
proglaene za crne teze".
I eto, dok se beogradski akademici gegaju od jedne neistine
do druge, Akademik Burovi, okovan u gvoe i beton
najmonstruoznijeg zatvora na svijetu, ne samo to
demonstirira sutu naunu istinu, ve uspijeva i da osvijesti
potene Albance, pa i da ih mobilizira u borbi za istinu. Ovdje
nemamo posla samo sa jednim genijalnim duhom, ve i sa
jednim super-herojem. Galileo Galilej je istina rekao Epur si
muove!, ali ga zato nisu odrali na ivo ni jedan jedini put.
Akademik Burovi im je oi u oi rekao Epur si muve! i poslije
desetog dranja na ivo.
Okovan u gvoe i beton najmonstruoznijeg zatvora na
svijetu, umirui od gladi, Akademik Burovi je samopregorno
radio i stvarao, doprinio srpskoj nauci i srpskoj istini vie
negoli svi srpski akademici zajedno. I poslije ovoga, zato to
je Antititovac, mogue i zato to ga dre na listi
muslimana (iako sasvim dobro znaju da nije musliman!),
traili su od albanskih vlasti da ga uhapse i fiziki likvidiraju,
a kad je izveo ivu glavu sa tog stratita, umjesto da ga uzmu
pod svoju zatitu, nastavili su i nastavljaju dan-danas borbu
protiv njega, pa i protiv njegovog stvaranja, kriminalno

saraujui u tome i sa Albancima, za koje znaju da nisu samo

njegovi neprijatelji, ve i neprijateli srpskog naroda.
Mi znamo da srpski akademici, pod titoistikom zastavom
nisu mogli da urade biloto u korist Akademika Burovia, niti
da ga brane i niti da ga podre, ali oni sada mogu da dignu
svoj glas i da kau titoistima na vlast: Dosta! Prekinite sa
ovim kriminalnim zlostavljanjem ovog ovjeka, ovog
stvaraoca i heroja, martira naune istine, koji je upravo u
slubi naune istine, naroda i domovine, porekao sebe !" Mi
znamo da su i smi oni bili robovi titoistikih vlasti,
nesahranjeni mrtvaci, svojevremeno ukopljeni, evnusi. Ali
kad e se srpske vlasti pribrati i osvijestiti da zlo, koje ine
Akademiku Buroviu, istovremeno je i zlo koje se ini
srpskom narodu? Ili su zato izabrani da samo o zlu srpskog
naroda misle i rade?!
Akademik Burovi je aktuelno kamen spoticanja svih onih,
koji pretendiraju za demokratiju, koji se busaju u prsa za
demokratiju, a sa druge strane svim svojim snagama rade
protiv demokratije i stvarnih demokrata.
Ne samo dok je bio u zatvor, ve i po izlasku iz zatvora,
Akademik Burovinije nita znao o pomenutim dvobojima
srpskih akademika sa albanskim. Ni za ime Jovana Deretia
nije znao. A kad je saznao, odmah mu je bratski pritekao u
pomo.
Poto je objavio nekoliko knjiga albanologije, pa i poto je
objavio njegovo kapitalno djelo KO SU ALBANCI?, Srpska
Akademija nauka i umjetnosti je organizovala u svojim
prostorijama nekakav skup naunika, koji su 2007. godine
tretirali problem porijekla Albanaca. Pozvali su i iz Moskve
koga su pozvali (Osobu koja ni najmanji lani nije objavila o
problemu u diskusiji!), ali ne i Akademika Burovia, koji je

problem porijekla Albanaca tretirao u nekoliko svojih izdanja

(Sva napisana njegovom krvlju i krvlju njegove djece!).
Akademik Burovi je podigao na noge svijetsku javnosti s
kraja na kraj svijeta. Preko medija, na svim jezicima svijeta su
prodiskutirane njegove albanoloke teze. I na makedonskom i
vlakom jeziku. I na kineskom i japanskom. I na arapskom! I
dok Srpska akademija nauka i umjetnosti nije stigla ni sebe da
ubijedi da Albanci nisu ni autohtoni i niti Iliri, Akademik
Burovi je i iz zatvorske elije ubeivao u to i same tvrdoglave
Albance !!!
I dok se ova prljava borba Titoista i vjerskih
fundamentalista nastavlja protiv Akademika Burovia, i On
nastavlja da se sm samcat bori protiv svih, i protiv Titoista i
protiv Enverovaca, i protiv glista, ovana i ovaca !
Na portalu GLAS DIJASPORE, Lbeck (Njemaka), dana
10.IV.2010, Akademik Burovi je objavio studiju pod
naslovom Dokumentirano poreklo Albanaca. Do 2011. ne
znamo da ju je ma ko u bilo emu osporio, pa ni sm dr.Jovan
Dereti. Naprotiv, autoru su stigle i mnoge estitke. Jedan od
njih, Lazar Vujatovi, iz Londona, izmeu ostalog pie mu i
ovo:
"Moram rei da sam kao Srbin ljut na SANU to ne
posveuje veu panju vaem naunom radu, koji je u
potpunosti potvren studijama kao to su ove. Umjesto toga,
SANU ustupa prostor naunicima kao to su Dereti i Terzi
ije je pristupanje albanolokom problemu polumitoloko,
koje iskljuuju druge teze i na daje nikakvu drugu mogunost
njegovom razmatranju. S velikim potovanjem, Lazar
Vujatovi, London."

Dana 15. februara 2011, na portalu NOVINAR. de, ova je

rasprava pretampana sa neznatnim ispravkama. Odmah su je
prodiskutirali "Srbin
Svetosavac" i "Srpkinja
Svetosavka", koji su se prije neki dan javili na ovomportalu i
kao "komentatori" dopisa Akademikovog prijatelja Luke
Tomovia"Vapaj Albanaca". Oboje se zaklinju u sveca i u
keca da su SRBI, i to svetosavski, zakleti PRAVOSLAVNI
SRBI, ogoreni
neprijatelji
Albanaca.Svetosavac, u
rukavicama, nastojava da isputi vodu Akademiku Buroviu, a
Svetosavska, oplakujui ga krokodilskim suzama za patnje
koje je pretrpeo po albanskim zatvorima, psuje sve Srbe u "dupe", poto - po njoj - oni obraza nemaju. Svetosavac i
Svetosavska su ista osoba.
Albanac, nama dobro poznat i sa ostalih portala, koji
svakako intrigira, laje i klevee protiv Akademika
Burovia, nastojei da protiv njega nahuka Srbe,koje, preko
ovakvih komentara, ine sve da ih dekurairaju, deprimiraju i
razoaraju, pa i mobing napadima, pa i najbrutalnim fizikim
napadima, da
bi ih
primorali
da poloe oruje
pred
Albancima, da poreknu srpstvo i da se okrenu protiv svog
naroda.
Dana 18. februara 2011. godine, pojavila se i nekakva
druga protuha -PORA61, sa svojim smicalicama i
izmiljotinama protiv Ak. Burovia. Mora da je i
on "Svetosavac". Nema rei, pametni si ovi Albanci, samo to
nema psa kojie polokati tu njihovu pamet. Za opirnije u vezi
ovih Albanaca koji nam se predstavljaju srpskim imenima, pa
i kao Svetosavci, vidite djelo ALBANSKI BUMERANG Sad
Sagia, Padova 2011.

Vlasnik portala NOVINAR.de Sran Marjanovi (?!)

pozvao je Akademika Deretia da odgovori Akademiku
Buroviu, ali mu se ovaj nije odazvao.
Ova je rasprava pretampana 2011. na stranicama
Akademikove knjigeODAN I ODRAN. Poslije nedelju dana
pretampana je i na stranicama listaTABLOID, God. VIII, Br.
235, Beograd, 23.VI.2011, ali pod naslovomAlbanci, Albani,
Albanoi - nije svejedno, promijenjeno tako od redakcije.
Tada se na stranicama TABLOIDA God. VIII, Br, 237, Bgd.
21.VII. 2011, pojavio Akademik Dereti komentarom
"Morava nije za neplivae", nedostojnim u svakom pogledu,
optubama i uvredama protiv Akademika Burovia,
demonstrirajui uz to i notorno nepoznavanje ne samo linosti
Akademika Burovia, ve i albanolokih problema.
Akademik Burovi mu je dostojanstveno odgovorio,
akademskom akribijom i etikom, pa i humorom, a pod
naslovom "Nekorektna polemika Akademika Deretia",
TABLOID God. VIII, Br. 239, Bgd. 18. avgusta 2011.
Posle ovoga, na stranicama TABLOIDA god. VIII, Br.
240, Bgd. 1. septembar 2011, pojavio se i prof. dr Dragoljub
Petrovi(?)13) sa polemikomIstorija ne prihvata povrnost,
kojom (bez ikakve diskusije!) odbacuje Akademika Burovia,
njegove teze, a pravi se kao da je za Akademika Deretia,
koga nemilosrdno kritikuje, pa ga optuuje i za povrnost,
demostrirajui i on svoje nepoznavanje albanolokih problema
i krajnju povrnost. Akademik Burovi je i njemu dostojno
odgovorio polemikom Nauni problemi se ne reavaju
glasanjem, TABLOID God. VIII, Br. 241, Bg. 15. septembra
2011, demaskirajui ga i kao Albanca, koji nam se pod tim
imenom predstavlja kao Srbin, a sa poznatim antinaunim i
antisrpskim ciljevima. Poslije ovog odgovora Akademika

Burovia nije se vie pojavio niko ni na stranicama

TABLOIDA, niti na bilo kojem drugom organu tampe.
Trijumf teza Akademika Burovia je oigledan. Istovremeno
nam je oigledno duboko poznavanje albanolokih problema
sa njegove strane. Ovakvo poznavanje do danas nije
demonstrirao niko na svijetu.
Uporedo sa ovim, Akademik Burovi demonstrira i njegovu
zapanjujuu
strpljivost, iroku
dobrodunost,
visoku
dobronamjernost, pa i prijateljska saosjeanja prema svima,
rekli bismo i prema svojim okorjelm neprijateljima, ogrezlim
u zloine ne samo protiv njega, ve i protiv njegove maloljetne
djece: Duana od 6 godina i Duanke od 4 godina. I dok ovi
Albanci i dan-danas nastavljaju sa svojim zloinima prema
njemu i njegovoj djeci, On im - kao kakav Bog - sve oprata i
poziva ih na smirivanje, na razumjevanje, jer budunost - to
je ije - daje svima.
injenica to se ova studija, u roku od nepune tri godine,
pretampala vie puta (pet smo zabiljeleili), svjedoi njen
znaaj. Sa druge strane, injenica to se ona komentarie dan
danas na portalu GLAS DIJASPORE (I ne samo na ovom
portalu, ve i na drugim !) opet svjedoi ne samo njen poseban
znaaj, ve i posebno interesovanje za nju i problem koji se
tamo tretira.
Upravo zato Akademik Burovi preduze njeno novo
izdanje, i to kao posebnu knjigu, a pod novim naslovom HIPOTEZE O POREKLU ALBANACA, koji joj vie
odgovara i bolje pristoji.
Objavljujui ovo djelo zajedno sa komentarima, hoemo da
posebno istaknemo jednu stvar: Albanci su Akademika
Burovia, upravo zbog njegovih albanolokih teza, proglasili
za svog najveeg neprijatelja, vei i od turskog sultana, koji

im je za 500 godina uzastopno okupirao domovinu, promjenio

vjeru, lini izgled, fizionomiju, pa zamalo ih sve i poturi.
Veeg i od Musolinia i Hitlera. Ako ne vjerujete, pogledajte
njihova medija. Do dana dananjeg ovi Albanci nisu urlikali,
lajali i psovali nikoga, ni Sultana, ni Musolinia, ni Hitlera, ni
Car Duana, Vladana orevia, Josipa Broza Tita, pa ni
Slobodana Miloevia, kako to ine sa Akademikom
Buroviem, koji ne samo to ih nikada nije okupirao i nije im
uinio nikakvo zlo, ve se i borio za slobodu i demokratiju
Albanije i albanskog naroda, pa i smjelije, hrabrije od bilo
koga od njih, doprinosei i u njihovoj kulturi i nauci kao niko
drugi.
Sa druge strane, ni ime Jovana Deretia, koji im isto tako
negira autohtoniju i porijeklo od Ilira, jo niko od njih nije
spomenuo. Prave se kao da mu ga jo nisu ni nauili.
Zato? Oni su svijesni da, ako ustanu i protiv Deretia,
da e se svi Srbi (a i Crnogorci i Makedonci !) okupiti oko
njih, u njihovu odbranu. Da se ne bi desilo to, znai - da bi
izolirali Akademika Burovia kao svog glavnog protivnika,
oni vre diverziju meu Srbima. Napadaju samo Akademika
Burovia i ute o Deretiu. tavie - i prave se kao da su sa
Deretien, a pod srpskim imenima, pa i pravei se kao
Svetosavci, jako poboni pravoslavci! Pravei se kao da se
slau sa njim, kao da on ima pravo, oni napadaju Akademika
Burovia i negiraju ga, osporavaju mu pravo, pretpostavljajui
mu toboe Deretia.
Njihov je cilj da ovim divide et impera! (znai hukajui
Srbe protiv Akademika!) eliminiraju prvo ovoga, kao vanijeg
i opasnijeg, pa zatim da se okrenu i protiv Deretia i svakog
drugog koji im negira autohtoniju i porijeklo od Ilira.

Pretampavanje studije Akademika Burovia HIPOTEZE

O POREKLU ALBANACA, uz njegove polemike i
komentare drugih, sigurno e doprinijeti da se problem
porijekla Albanaca shvati bolje, u svijetlu naune istine o
njima, a koju nam je otkrio i dokazao akademik, prof. dr
Kaplan Burovi, koji je ne samo time, ve i mnogim drugim
studijama i otkriima iz ove oblasti zasluio zvanje najveeg
albanologa dananjice na svijetu, pa i za ruioca lanih idola kako to njegovi albanski prijatelji kau - svialo se ili ne
svialo se kome.
_________________
1) DEKLARACIJA ALBANSKE VLADE: Nj dshmi e
re e politiks antishqiptare t udhheqjes jugosllave,tampana u listu ZRI I POPULLIT, Tirana 02.02.1983, str. 4,
kol. V.
2) AJETI, Idriz: Mbi origjinn ilire t gjuhs shqipe,raport odran na IX Kongresu Komunistike partije Srbije,list RILINDJA, Pritina, 29. maj 1982, str.14.
3) DERETI, Jovan: emu sve to slui?,- list DANAS Br.
16, Beo-grad, 8. juni 1982, str. 62-63.
4) LOVRENOVI, Ivan: Miris kao kriterij,- list DANAS
Br. 17, Beograd, 15. juni 1982, str. 17.
5) Za vie i opirnije oko ove diskusije vidite kod
ANELI, Teodor: Ilirsko-albanska enigma,- list NIN Br.
1 (640), Beograd, 6. juna 1982, str. 30-32.
6) MIOVI, Milo: Grehovi i grenici,- list NIN Br.
1 (660), Beograd, 24. novembar 1982, str. 16-17.
7) Provodom knjige "Albanci i njihova ognjita",list NIN Br. 1 (665), 28. novembar 1982, str. 2.

8) GLIGORIJEVI, Milo: Albanija i Kosovo: seobe i

teritori,- list NIN Br. 1 (664), Beograd, 21. novembar 1982,
str. 32-35.
9) HYSENI, Mehmet: Za nauku, bez spekulacija,- list NIN
Br. 1 (666), Beograd, 5. decembar 1982, str. 2-3;
MALIQI, Shkelzen: Mistifikacija istoriografije,- list NIN Br.
1 (667), Beograd, 12. decembar 1982, str. 3, 6;
IVI, Pavle: Nauna tatina radi osporovanja nauke,list NIN Br. 1 (667), Beograd, 12. decembar 1982, str. 6, 19;
IVI, Pavle: Istorijski mitovi i indoktrinacija,- list NIN Br. 1
(671),
Beograd,
9.
januar 1983,
str.
6,
13;
MALIQI, Shkelzen: Mistifikacija istoriografije,- list NIN Br.
1 (673), Beograd, 23. januar 1983, str. 2-3; IVI, Pavle: Pravo
nauke na istinu,- list NIN Br. 1 (675), Beograd, 6.
februar 1983, str. 19.
10) BUROVI, Kaplan: KO SU ALBANCI?,- eneva
2007.
11) Radovi ove konferencije su objavljeni i na francuskom
jeziku: "Problemes de la formation du peuple albanais, de
sa langue et de sa culture (Choix de documents)", Tirana,
Izdavaka kua "8 Nntori, " 1985.
12) ILIRI I ALBANCI - Les Illyriens et les
Albanais, Beograd, Srpska akademija nauka i umjetnosti,
1988.
13) Znakom pitanja pored imena izraavamo sumnju da su
ovo Srbi, sljedstveno i prava imena. Mogue je da su stvarno
Albanci - kako nam to kae i Akademik Burovi - kao i mnogi
drugi, za koje je dokazano da se pod srpskim imenima
predstavljaju po medijima, intrigirajui protiv Akademika
Burovia i srpskog naroda.