Professional Documents
Culture Documents
Dešavanja U Francuskoj (Hanza)
Dešavanja U Francuskoj (Hanza)
p=42487#axzz3q56WJcOJ
http://www.thelocal.fr/20151029/calais-refugees-to-get-vaccines-and-condoms
Francuska vlada je najavila daljnje detalje svog medicinskog plana za poboljanje sanitarnih
uslova migranata koji ive u bijednom kampu u Calaisu, ali grupe za pomo kau da je
izbjeglicama potrebno vie od vakcina, kondoma i fizioterapeuta. Francuska vlada je pod
pritiskom da uini vie na poboljanju uslova za migranate koji ive u sirotinjskom kampu
poznatom kao "Nova dungla" kod Calaisa. U etvrtak su ministar unutranjih poslova
Bernard Kaznev i ministar zdravstva Marisol Touraine najavili da je njihov "sanitarni plan
upravljanja" za Calais bio operativan. Uvoenje novih mjera ima za cilj to da budu sigurni da
izbjeglice imaju neku vrstu pristupa zdravstvenoj zatiti. Trenutno e se 6.000 migranata, koje
je do sada sakupio Calais, morati oslanjati na dobrotvorne organizacije poput Lekara du
Monde (Doktori svijeta) koji rade u oblasti pruanja minimalne zdravstvene usluge kao to
su pregledi. Ali te dobrotvorne organizacije kau da su uslovi za izbjeglice, od kojih su mnogi
povrijeeni nakon neuspjelih pokuaja da se domognu Britanije, za svaku osudu. Francuska
vlada je odluila da poalje dodatnog lijenika, fizioterapeuta i psihologa za jaanje timova
koji rade na Jules Ferry centru izbjeglica za dnevni boravak u Calaisu, to e biti centar za
prvu pomo. Vakcine i kondomi e se distribuirati izbjeglicama u cilju pomoi u spreavanju
irenja bolesti. Cilj je biti u mogunosti ponuditi preglede na Jules Ferry centru pet dana u
tjednu i nuditi krevete za odmor onima kojim je potrebno. Francuska vlada tvrdi da
dodatnom pomoi pokazuje svoju predanost. Nudi migrantima u Calaisu njegu koja im je
potrebna. Ali grupe za pomo insistiraju da to nije dovoljno. "Jedan specijalni doktor i jedan
psiholog ne zvui dovoljno", rekao je lokalni doktor,Jean-Franois Corty iz Lekara du
Monde. Oni moraju pruati primarnu medicinsku njegu, ali takoer je potrebno pruati
hranu, vodu i sklonite, da bi bili sigurni. Vincent de Coninck iz dobrotvorne udruge Secours
Catholiques je za The Local rekao: "odgovor vlade na krizu je potpuno preraunat, s obzirom
da je sada ovdje 6.000 izbjeglica."
"Pozdravljamo napore, ali to je nedovoljno", dodao je on.
Dvije grupe za pomo su izale na sud protiv francuske vlade u nastojanju da je prisile da
prui osnovne potrebe kao to je voda. Kau da se kre osnovna prava onih koji ive u
bijednom logoru. U njihovoj albi spominju opasnost od poplava, poara i eksplozija s
obzirom na to da je kamp pored nekoliko hemijskih postrojenja. To se odnosi i na seksualno
zlostavljanje u logoru, nad enama i djecom te prisiljavanju na prostituciju. Ostali navedeni
problemi ukljuuju izbijanje uge i "teke pothranjenosti" u "nehumanim i poniavajuim
uvjetima" izbjeglica. Njihov cilj je da vide kamp demontiran i sve svoje putnike s trajnim
smjetajem oko Francuske. U meuvremenu je u petak ministar unutranjih poslova Kaznev
branio mjere Francuske koje upuuju na poveanje sigurnosti oko Calaisa, ukljuujui slanje
dodatnih 460 policijskih slubenika. Cazeneuve rekao da niko od migranata nee biti u stanju
da ilegalno ode u Veliku Britaniju iz Calaisa od nedjelje naveer. "Mi mobiliemo nae snage
da poaljemo krijumarima jasnu poruku. Vie ne moete prei iz Calaisa, "rekao je ispred
Francuskog parlamenta.
http://www.thelocal.fr/20151023/france-under-graeter-pressure-to-cut-road-deaths
Francuska se bori da zaustavi porast smrtnih sluajeva
Strana autobuska nesrea koja se dogodila u petak i koja je za sobom ostavila 43 mrtvih,
ukljuujui i 3-godinjeg djeaka, dogodila se u trenutku kada je francuska vlada pod sve
veim pritiskom da zaustavi zabrinjavajui porast prometnih smrtnih sluajeva. Dok su
okolnosti nesree koja se dogodila u petak i dalje nejasne, jo jedna zabrinjavajua injenica
dolazi iz francuske vlada koja se bori za rjeavanje zabrinjavajueg skoka u broju fatalnih
saobraajnih nesrea.
Istraitelji e naredne dane i sedmice provesti pokuavajui utvrditi taan uzrok sudara
izmeu autobusa koji je prevozio putnike i kamiona. Ali, dok oni vode brigu o svom radu,
esto kontroverzan pokuaj francuske vlade da smanji smrtne sluajeve na cestama e se jo
jednom dovesti u pitanje. Predsjednik Francois Hollande je ve govorio o tome da li zakoni
vezani za autobuska putovanja trebaju biti stroiji. Premijer Manuel Valls i njegov ministar
unutarnjih poslova Bernard Kaznev su u vie navrata obeavali da je smanjenje broja
poginulih prioritet za vladu. Ali njihovi napori se ne ine isplativim. Samo prolog mjeseca
Valls je priznao da je prosjena brzina vozaa u Francuskoj bila u porastu i da su vozai sve
manje oprezni. 2014. Godina je bila najsmrtonosnija godina na putevima u Francuskoj u
posljednjih 12 godina sa 3.384 smrtnih sluajeva. Samo u julu je stopa smrtnosti bila na 19,2postotnom rastu. Meu mjerama je bio plan da se izbaci jo 500 fiksnih kamera brzine na
cestama u Francuskoj, kao i 10.000 lanih kamera po prvi put. Valls je takoer
eksperimentisao sa sputanjem ogranienja brzine na nekoliko seoskih puteva od 90km / h na
80 km / h. Oko 10 posto smrtnih sluajeva na cestama su uzrokovani alkoholom, Francuska je
takoer smanjila broj nesrea uzrokovanih alkoholom, sputanjem zakonske granice za mlade
vozae na nulu. Meu ostale ukljuen je novi zakoni koji nalae da je obavezno za bicikliste
da nose kacige i motocikliste da nose rukavice. Jehanne Collard, advokat za rtve
saobraajnih nesrea u Francuskoj i autor knjige o toj temi, rekla je da je potrebno promijeniti
navike.
"Postoji realno pogoranje u smislu ponaanja na cesti. Fatalne nesree esto ukljuuju
bicikliste, pjeake i vozae skutera koje se odnose na prekomjerne brzine i preuzimanje rizika,
kao to su preticanja na slijepo", rekla je za Le Figaro. Collard je takoer kritikovala vladu
zbog okretanja lea na pitanje kako "ostaviti obitelji unitene".
Ostali, meutim smatraju da je realna opasnost poveanje tekih teretnih vozila na cestama u
Francuskoj. "Imamo sredstva za smanjenje otpremnog transporta, prenosei ga na eljeznice,
ali u stvari, mi radimo suprotno. To je zabrinjavajue stanje", rekao je Pierre Laurent, ef
francuske Komunistike partije.
Libanona). U Francuskoj je vie od 2200 damija, a Sirija, iz koje dolazi najvie imigranata,
bila je francuska kolonija. Ali u Francusku Sirijci ne ele. Iznenauje informiranost
izbjeglica o najvanijim detaljima zemalja u koje ele ili ne ele ii. Svi su oni spremni ii
prema Njemakoj, vedskoj i Velikoj Britaniji gdje se, uli su, lagodno ivi. U Francusku ne
ele jer se bojenezaposlenosti, birokracije i smjetaja. Upueni su u to da u Francuskoj
vlada velika ksenofobija i strahuju od mogunosti da na izborima ne pobijedi desnica jer su
uvjereni da bi tada bili deportirani.
Procedura i rizik
Na graninom prijelazu Harmica od nekoliko stotina ljudi koji su ekali na ulazak u Sloveniju
gotovo njih 80% eli otii u Njemaku. Na spomen Francuske svi odmahuju rukom. Noman
(28) iz Sirije, koji eli ii u Njemaku, na pitanje zato ne u Francusku kazao je:
Prije nego to sam krenuo na put, nekoliko dana istraivao sam sve te europske
zemlje. Najloija od svih lanica EU za imigrante je Francuska. Osim velikog broja
nezaposlenih, podnositelji zahtjeva za azil nemaju pravo raditi dok traje provjera njihova
identiteta. Tako tvrde azilanti koji su tamo i s kojima se dopisujem preko drutvenih mrea.
Oni nam redovito javljaju svaku promjenu zakona o imigrantima govori Noman. Istie da
procedura za politiki azil traje devet mjeseci do godinu dana.
Kad bi mi odbili zahtjev za azil, teko da bih dobio dozvolu za boravak i bio bih deportiran
u Siriju. Zbog toga Francuska nije dobra za moju budunost. Odlazak u tu zemlju za mene bi
bilo isto igranje ruskog ruleta napomenuo je Noman, s kojim se slae i 34-godinji
Iraanin Sabri iz grada Diyala koji danas kontrolira ISIL.
Evo, dopisujem se s prijateljem preko WhatsAppa. Stigao je u Francusku prije est mjeseci.
Moete i sami proitati poruku. Uvjeti su ondje katastrofalni. Smjetaj je nehuman i nema
higijenskih uvjeta. Samo jedna treina od njih koji su predali zahtjev za azil smjetena je u
objekte za azilante, a ostali su u velikim hangarima pod atorima govori Sabri. Istie da se
svi boje da u sluaju da im se ne odobri azil u Francuskoj i ako dobiju status izbjeglica, nee
imati pravo na smjetaj, zdravstveno i socijalnu pomo.
Pamte Marine Le Pen
Mnogi imigranti kojima je odbijen zahtjev za azil danas ive u tekim uvjetima, na ulici i
bez ikakvih prava. Zbog toga mi ne pada na pamet da odem u Francusku i ivim na ulici
kazao je Sabri. Gotovo svi imigranti smatraju da Francuzi nisu tolerantni prema imigrantima
kao u Njemakoj ili skandinavskim zemljama. Sjeaju se rijei predsjednice francuske
radikalno desne stranke Nacionalna fronta, Marine Le Pen da bi Francuska imigrante trebala
poslati kui
Francuski slubenici su otili na lice mjesta, ali su uspjeli ubijediti samo 600 osoba da uu u
autobus za pariku regiju.
Meu njima je 38-godinja Sabah, profesorica engleskog iz istone Sirije.
-Obeali su nam tri stvari - da e nam lako dati papire, da nam se moe pridruiti porodica i
pravo boravka od deset godina - rekla je ona.
Izbjeglice znaju da Francuska nije prijatna prema izbjeglicama. Francuska sebe naziva
dravom ljudskih prava, ali realnost je da to ve due vrijeme nije vie tako. Izbjeglice znaju
da e ih vlasti u Njemakoj ili vedskoj bolje doekati, a krijumari su doprinijeli tome da se
ideja proiri meu izbjeglicama, smatra Francois Gemmene, ekspert za migracije i profesor
na francuskom univerzitetu Sciences Po Francois.
Gemmene za Al Jazeeru kae da Francuska ima jako lou reputaciju meu izbjeglicama jer se
one boje da tu nee nai posao i da im nee biti obezbijeen smjetaj.
On tvrdi da su i ekonomski faktori vani jer izbjeglice misle da e imati vie ansi da ostvare
svoje ekonomske ciljeve u Njemakoj ili npr. Velikoj Britaniji.
Sigurno, proces dobivanja azila u Francuskoj nije jednostavan, ali izbjeglice kao prvo ele da
im prije zaponu sa normalnim ivotom. A posao je jako vaan element toga. Ali ,definitivno
se moe rei da i ekonomski i demokratski faktori igraju ulogu u elji izbjeglica da dou u
Francusku. Ipak, mislim da je ekonomski faktor krucijalan.
Francuski strunjak smatra da injenica da mnoge izbjeglice ne ele u njegovu zemlju treba
da brine francuski narod.
Ovo je simptom da je zemlja u velikim ekonomskim problemima i da su upitni temelji
demokratske drave. Iako Francuska nee prihvatiti veliki broj izbjeglica, to se Vladi i
ljudima moda sada ini dobro, to je samo kratkotrajno jer e sigurno ostaviti posljedice na
dravu.
Gemmene smatra da izbjeglice ne treba slati tamo gdje ne ele ii, ali one trebaju biti
informisane da u Francuskoj ima ljudi koji ih ele prihvatiti i poeliti im toplu dobrodolicu.
Francuska ima kapacitete da primi izbjeglice i za njih ima budunosti ovdje. Ne smiju sluati
krijumare i trebaju same odluiti gdje ele ii. U svakom sluaju imaju pravo da promijene
miljenje ako se u nekoj zemlji ne snau kako su oekivale.
Francois Gemmene je zakljuio da jezik ne bi trebao biti problem za izbjeglice jer ni njemaki
ni vedski nisu laki jezici za nauiti od francuskog, a veina mladih ljudi u Francuskoj govori
engleski jezik.
Davno je prolo vrijeme kada ovdje niste mogli nai nikoga ko govori strani jezik.
Desniari u Francuskoj
Politiki analitiar i profesor na Univerzitetu "Ludwig-Maximilians" Martin Brusis smatra da
izbjeglice na tlo Evrope dolaze preko balkanske rute i da su zbog toga zemlje kao Njemaka,
Austrija i Maarska blie nego Francuska.
Razlika u prihvatu izbjeglica izmeu Njemake i Francuske, tvrdi Brusis, 2013. godine nije
bila velika.
Mislim da su prihvatne kvote u Francuskoj niske, Francuzi se svakako moraju brinuti zbog
ovoga, posebno zbog posljedica za unutranju politiku. Morate znati da desniari u
Francuskoj, Nacionalni front imaju puno snanije temelje nego PEGIDA i AFD u
Njemakoj, smatra Brusis.
S druge strane smatra da vlasti Evropske unije u sklopu razgovora o prihvatnim kvotama
moraju uzeti u obzir elje izbjeglica ako one imaju opravdane razloge da idu u neku zemlju,
poput spajanja porodica.
to se tie uvaavanja elja izbjeglica da idu u neku dravu, Brusis kae da Evropska unija
mora konano rijeiti pitanje kvota za prihvat izbjeglica i da nakon toga izbjeglice ne bi
trebale biti u mogunosti da prihvatnu zemlju biraju same.
Brusis je zakljuio da francuski jezik moe biti faktor koji privlai izbjeglice, posebno kada se
radi o izbjeglicama koje dolaze iz podruja gdje je jedan od zvaninih jezika francuski.
Lekcije iz historije
Politiki ekspert Zekerijah Smaji tvrdi da na samom poetku ovogodinje izbjeglike krize,
dravnike i lokalne politike klase u Francuskoj su se odluile za ''glasnu utnju'' povodom
najvee izbjeglike krize poslije Drugog svjetskog rata.
Na praktinoj ravni, policija, graniari, obavjetajne slube i drugi specijalizirani odjeli
francuske administracije dobro su odigrali na blagovremenom odvraanju migranata od puta
prema ovoj zemlji. Poznati su sluajevi da je Francuska od poetka ove godine efikasno
sprijeila vie imigracionih grupa afroazijskog porijekla da zakorae na francusku teritoriju,
kae on.
Razlog ovakvom stavu Francuske prema izbjeglicama s Bliskog istoka, tvrdi Smaji, je
prvenstveno u strahu od terorizma, vjerujui u neminovnost da meu stotinama hiljada
stvarnih rtava ratnih sukoba u Siriji, Iraku, Afganistanu, Libiji, Egiptu itd., postoje i promili
obuenih ili potencijalnih terorista.
Takav strah je u Francuskoj posebno prisutan zbog injenice da je ova zemlja kroz protekle
decenije ve useljena milionima graana bivih francuskih afroazijskih kolonija i drugim
imigrantima iz brojnih drava svijeta. Poznato je, takoer, da se dosadanja imigrantska
politika Francuske pokazala diskriminirajuom, zbog ega se sve ee i sve glasnije podiu
pobune razliitih imigrantskih skupina koje vie ne ele da ive kao 'polugraani' u getoima
francuskih predgraa, istie Smaji.
On je miljenja da je migracionim narodima poznato da je Francuska zajedno sa Sjedinjenim
Dravama i Britanijom bila na elu koalicije za unitavanje nekih od zemalja Bliskog istoka, a
u Libiji je bila predvodnik.
Graani tih drava bi bili suludi kada bi nakon okupacije iseljavali u zemlje svojih ubojica.
Poznato je, takoer ,da aktuelna francuska opozicija ima izuzetno negativna stajalita prema
imigrantima, pogotovo prema onima izvan evropskog prostora