http://www.french-news-online.com/wordpress/?

p=42487#axzz3q56WJcOJ

Dogovor Europe o 100 000 prihvatnih mjesta za izbjekgice na ruti Balkana

Kako se blii zima, Europa se bori da koordinira mase migranata koje pristiu iz Turske i
Mediterana. Lideri Europske unije su se sloili da prue jo 100.000 mjesta u izbjeglikim
prihvatnim centrima du rute iz Grke prema Njemakoj. To je dio plana od 17 taaka da
surauju u upravljanju kretanja migranata kroz Balkanski poluotok. Tijelo UN-a za izbjeglice,
UNHCR , e omoguiti jo 20 000 prihvatnih mjesta. Predsjednik Komisije Jean-Claude
Juncker je naglasio da jednostrana kretanja migranata od jedne granice prema drugoj moraju
prestati. Mi smo jasno naglasili da politika jednostavnog kretanja ljudi naim prostorima
mora prestati. To e i biti sluaj.
http://www.telegraph.co.uk/news/worldnews/europe/france/11880391/Refugees-shun-Franceland-of-red-tape-unemployment-and-poor-housing.html

Izbjeglice izbjegavaju Francusku, zemljite crvene trake, nezaposlenosti i loih

stambenih uvjeta
Francuska neprivlanost za izbjeglice u usporedbi s UK ili Njemakom bi trebala biti udarac
u lice i zabrinjavajui znak za njen drutveni ivot i ekonomsko zdravlje. Izbjeglice jasno
upravljaju Francuskom u korist Njemake, vedske i Britanije jer ju vide kao negostoljubivu
i ekonomski nerazvijenu , izjavili su u ponedjeljak migrantski strunjaci i grupe za pomo.
Crvena traka, stope nezaposlenosti vie od 10 % i zabrana rada na 9 mjeseci dok se obrade
zahtjevi azilanata su neki od faktora zbog kojih izbjeglice izbjegavaju Francusku. Lijepo je
za posjetiti ali ne i za raditi, rekao je Abdulrahmann, 26-godinji Sirijac koji ivi u vedskoj.
Ostali razlozi zbog kojih se imigranti dre podalje ukljuuju bijedne uslove stanovanja, osim
za par sretnika i potekoe s jezikom. Francuska ima samo 30 000 kreveta na raspolaganju za
vie od 60 000 traitelja, to znai da je veina njih prisiljena ivjeti na ulicama zajedno s
prijateljima ili porodicom. Kao rezultat toga, od 4 miliona Sirijaca koji su pobjegli iz svojih
zemalja zbog rata koji je izbio u 2011., samo 7 000 ih je dobilo azil u Francuskoj. Saznanja do
kojih se dolo govore kako je francuska policija u ponedjeljak suzavcem prisilno evakuirala
nekoliko improviziranih kampova oko lukog grada Calaisa, ostavljajui blizu 400 ljudi,
preteno sirijskih izbjeglica bez krova nad glavom. Zvaninici kau da se osim u dijelu
nazvanom Nova dungla, u siromanoj etvrti poput logora nalazi 3 000 migranata koji ive
u nadi da e prei kanal u Velikoj Britaniji, jer e sva ilegalna naselja biti evakuirana. Ali
mnogi kau da u Novoj dungli ne mogu biti sigurni, i desetine su se u ponedjeljak
organizirale da sjede odbijajui nastavak boravka u kampovima poput logora. Pod kiom,
grupe ljudi, ukljuujui ene i djecu, lutaju Calaisom traei nova mjesta za dom. Sirijci
odbijaju dolazak ovdje zbog nesigurnosti, rekao je jedan od doktora iz Medicins du Monde(nevladina organizacija koja je intenzivno radila s migrantima u Calaisu). Predsjednik

Franois Hollande obeao je da e uzeti 31 000 Sirijaca u naredne dvije godine.Obeali su

nam tri stvari: lake papire, da e nam se moi pridruiti nae porodice i boravinu dozvolu na
10 godina, rekao je Sabah, 38, uitelj engleskog jezika iz napadnutog podruja istonog
Damaska koji je smjeten u manastiru izvan Pariza. Brzi proces e im osigurati boravini
status u roku 15 dana, u usporedbi s prosjenim od devet mjeseci, obeao je imigracijski ured.
Imigranti kau da su uli da Francuska ne eli primiti izbjeglice. Kau i kako mnogi Sirijci
imaju mnogo potekoa i da e biti potrebno mnogo vremena da njihove porodice dobiju
papire. Oni govore da se, ako stvari ne budu funkcionisale, vraaju nazad u Njemaku.
Franois Gemene, specijalist za migracije u Znanstvenom Centru Meunarodnih Istraivanja,
kae da bi Francuska trebala biti zabrinuta zbog toga to izbjeglice vie ne ele doi. Za sad
se ale na Francusku i na vladu jer nema dogovora o masivnom dolasku izbjeglica. rekao je
za Telegraf. Ali injenica da izbjeglice ne ele doi ovdje je jasan znak da drava vie nije
privlana. To je zabrinjavajue kazivanje za francusku ekonomiju i demokratsko zdravlje,
dodao je. Bernard Cazenueve, ministar unutranjih poslova je takoer prokomentirao trenutno
stanje. Boji se da njegova zemlja rizikuje da se pretvori u veliki muzej u srcu Europe i da e
tako izgubiti mnogo izgubiti na drutvenoj i ekonomskoj dinamici. Jedno od francuskih
pravila, npr., obavezuje izbjeglice na posjedovanje adrese za pokretanje azilantskog postupka.
Bit je u tome da ne moe dobiti adresu sve dok nisi u sistemu. Neki od humanih Francuza su
odluili uzeti stvari u svoje ruke kako bi pruili bolju dobrodolicu migrantima. Kreirali su
slobodne destinacije za izbjeglice izgubljene u Francuskoj. ak i neki od utjecajnijih ljudi u
Francuskoj izjavljuju da je njihova vlada samo obini paket kukavica.
http://www.nytimes.com/2015/09/18/world/europe/a-belated-welcome-in-france-is-drawingfew-migrants.html?_r=1

Zakanjela dobrodolica u Francuskoj privlai nekoliko migranata

Zbog straha, zakanjele dobrodolice i odbijanja da im prue sve, kriza nastala zbog
imigranata u Francuskoj se moe uporediti s invazijom barbara u etvrtom stoljeu.
Nacionalni ponos jedva priznaje to. Ali, desetine hiljada Sirijaca i Iraana su se nastojali
domoi Njemake, dok se samo nekolicina njih usudila napraviti svoj put ovdje. Migranti su
iskrcavajui se iz vozova u Maarskoj vikali, Njemaka, Njemaka! Ali nisu uzvikivali,
Francuska, Francuska. Najoitije stanje je u zemlji je logor imigranata je smjeten u
Calaisu, iz kog izbjeglice sa enjom gledaju preko kanala ka Velikoj Britaniji .
"Francuska ne stvara uvjete zbog kojih bi eljeli ostati", rekao je Jean-Franois Corty. Prole
nedelje, zvaninici iz Francuske su se pourilika uredu za izbjeglice u Minhenu, traei 1.000
migranata da se oslobode bar dijela pritiska od strane susjeda. Ali, francuski zvaninici vratili
su se sa samo 600 ljudi.

http://www.thelocal.fr/20151029/calais-refugees-to-get-vaccines-and-condoms

Francuska vlada je najavila daljnje detalje svog medicinskog plana za poboljanje sanitarnih
uslova migranata koji ive u bijednom kampu u Calaisu, ali grupe za pomo kau da je
izbjeglicama potrebno vie od vakcina, kondoma i fizioterapeuta. Francuska vlada je pod
pritiskom da uini vie na poboljanju uslova za migranate koji ive u sirotinjskom kampu
poznatom kao "Nova dungla" kod Calaisa. U etvrtak su ministar unutranjih poslova
Bernard Kaznev i ministar zdravstva Marisol Touraine najavili da je njihov "sanitarni plan
upravljanja" za Calais bio operativan. Uvoenje novih mjera ima za cilj to da budu sigurni da
izbjeglice imaju neku vrstu pristupa zdravstvenoj zatiti. Trenutno e se 6.000 migranata, koje
je do sada sakupio Calais, morati oslanjati na dobrotvorne organizacije poput Lekara du
Monde (Doktori svijeta) koji rade u oblasti pruanja minimalne zdravstvene usluge kao to
su pregledi. Ali te dobrotvorne organizacije kau da su uslovi za izbjeglice, od kojih su mnogi
povrijeeni nakon neuspjelih pokuaja da se domognu Britanije, za svaku osudu. Francuska
vlada je odluila da poalje dodatnog lijenika, fizioterapeuta i psihologa za jaanje timova
koji rade na Jules Ferry centru izbjeglica za dnevni boravak u Calaisu, to e biti centar za
prvu pomo. Vakcine i kondomi e se distribuirati izbjeglicama u cilju pomoi u spreavanju
irenja bolesti. Cilj je biti u mogunosti ponuditi preglede na Jules Ferry centru pet dana u
tjednu i nuditi krevete za odmor onima kojim je potrebno. Francuska vlada tvrdi da
dodatnom pomoi pokazuje svoju predanost. Nudi migrantima u Calaisu njegu koja im je
potrebna. Ali grupe za pomo insistiraju da to nije dovoljno. "Jedan specijalni doktor i jedan
psiholog ne zvui dovoljno", rekao je lokalni doktor,Jean-Franois Corty iz Lekara du
Monde. Oni moraju pruati primarnu medicinsku njegu, ali takoer je potrebno pruati
hranu, vodu i sklonite, da bi bili sigurni. Vincent de Coninck iz dobrotvorne udruge Secours
Catholiques je za The Local rekao: "odgovor vlade na krizu je potpuno preraunat, s obzirom
da je sada ovdje 6.000 izbjeglica."
"Pozdravljamo napore, ali to je nedovoljno", dodao je on.
Dvije grupe za pomo su izale na sud protiv francuske vlade u nastojanju da je prisile da
prui osnovne potrebe kao to je voda. Kau da se kre osnovna prava onih koji ive u
bijednom logoru. U njihovoj albi spominju opasnost od poplava, poara i eksplozija s
obzirom na to da je kamp pored nekoliko hemijskih postrojenja. To se odnosi i na seksualno
zlostavljanje u logoru, nad enama i djecom te prisiljavanju na prostituciju. Ostali navedeni
problemi ukljuuju izbijanje uge i "teke pothranjenosti" u "nehumanim i poniavajuim
uvjetima" izbjeglica. Njihov cilj je da vide kamp demontiran i sve svoje putnike s trajnim
smjetajem oko Francuske. U meuvremenu je u petak ministar unutranjih poslova Kaznev
branio mjere Francuske koje upuuju na poveanje sigurnosti oko Calaisa, ukljuujui slanje
dodatnih 460 policijskih slubenika. Cazeneuve rekao da niko od migranata nee biti u stanju
da ilegalno ode u Veliku Britaniju iz Calaisa od nedjelje naveer. "Mi mobiliemo nae snage
da poaljemo krijumarima jasnu poruku. Vie ne moete prei iz Calaisa, "rekao je ispred
Francuskog parlamenta.
http://www.thelocal.fr/20151023/france-under-graeter-pressure-to-cut-road-deaths
Francuska se bori da zaustavi porast smrtnih sluajeva

Strana autobuska nesrea koja se dogodila u petak i koja je za sobom ostavila 43 mrtvih,
ukljuujui i 3-godinjeg djeaka, dogodila se u trenutku kada je francuska vlada pod sve
veim pritiskom da zaustavi zabrinjavajui porast prometnih smrtnih sluajeva. Dok su
okolnosti nesree koja se dogodila u petak i dalje nejasne, jo jedna zabrinjavajua injenica
dolazi iz francuske vlada koja se bori za rjeavanje zabrinjavajueg skoka u broju fatalnih
saobraajnih nesrea.

Istraitelji e naredne dane i sedmice provesti pokuavajui utvrditi taan uzrok sudara
izmeu autobusa koji je prevozio putnike i kamiona. Ali, dok oni vode brigu o svom radu,
esto kontroverzan pokuaj francuske vlade da smanji smrtne sluajeve na cestama e se jo
jednom dovesti u pitanje. Predsjednik Francois Hollande je ve govorio o tome da li zakoni
vezani za autobuska putovanja trebaju biti stroiji. Premijer Manuel Valls i njegov ministar
unutarnjih poslova Bernard Kaznev su u vie navrata obeavali da je smanjenje broja
poginulih prioritet za vladu. Ali njihovi napori se ne ine isplativim. Samo prolog mjeseca
Valls je priznao da je prosjena brzina vozaa u Francuskoj bila u porastu i da su vozai sve
manje oprezni. 2014. Godina je bila najsmrtonosnija godina na putevima u Francuskoj u
posljednjih 12 godina sa 3.384 smrtnih sluajeva. Samo u julu je stopa smrtnosti bila na 19,2postotnom rastu. Meu mjerama je bio plan da se izbaci jo 500 fiksnih kamera brzine na
cestama u Francuskoj, kao i 10.000 lanih kamera po prvi put. Valls je takoer
eksperimentisao sa sputanjem ogranienja brzine na nekoliko seoskih puteva od 90km / h na
80 km / h. Oko 10 posto smrtnih sluajeva na cestama su uzrokovani alkoholom, Francuska je
takoer smanjila broj nesrea uzrokovanih alkoholom, sputanjem zakonske granice za mlade
vozae na nulu. Meu ostale ukljuen je novi zakoni koji nalae da je obavezno za bicikliste
da nose kacige i motocikliste da nose rukavice. Jehanne Collard, advokat za rtve
saobraajnih nesrea u Francuskoj i autor knjige o toj temi, rekla je da je potrebno promijeniti
navike.
"Postoji realno pogoranje u smislu ponaanja na cesti. Fatalne nesree esto ukljuuju
bicikliste, pjeake i vozae skutera koje se odnose na prekomjerne brzine i preuzimanje rizika,
kao to su preticanja na slijepo", rekla je za Le Figaro. Collard je takoer kritikovala vladu
zbog okretanja lea na pitanje kako "ostaviti obitelji unitene".
Ostali, meutim smatraju da je realna opasnost poveanje tekih teretnih vozila na cestama u
Francuskoj. "Imamo sredstva za smanjenje otpremnog transporta, prenosei ga na eljeznice,
ali u stvari, mi radimo suprotno. To je zabrinjavajue stanje", rekao je Pierre Laurent, ef
francuske Komunistike partije.

Evo zato izbjeglice ele u Njemaku, a nee u

Francusku
ako je Francuska druga gospodarska sila EU rijetki su imigranti s kojima smo ovih dana
razgovarali koji bi se odluili ivjeti u toj zemlji unato tome to u njoj postoji arapskomuslimanska zajednica koja ima 5 milijuna lanova(veinom iz Maroka, Alira, Tunisa i

Libanona). U Francuskoj je vie od 2200 damija, a Sirija, iz koje dolazi najvie imigranata,
bila je francuska kolonija. Ali u Francusku Sirijci ne ele. Iznenauje informiranost
izbjeglica o najvanijim detaljima zemalja u koje ele ili ne ele ii. Svi su oni spremni ii
prema Njemakoj, vedskoj i Velikoj Britaniji gdje se, uli su, lagodno ivi. U Francusku ne
ele jer se bojenezaposlenosti, birokracije i smjetaja. Upueni su u to da u Francuskoj
vlada velika ksenofobija i strahuju od mogunosti da na izborima ne pobijedi desnica jer su
uvjereni da bi tada bili deportirani.
Procedura i rizik

Na graninom prijelazu Harmica od nekoliko stotina ljudi koji su ekali na ulazak u Sloveniju
gotovo njih 80% eli otii u Njemaku. Na spomen Francuske svi odmahuju rukom. Noman
(28) iz Sirije, koji eli ii u Njemaku, na pitanje zato ne u Francusku kazao je:
Prije nego to sam krenuo na put, nekoliko dana istraivao sam sve te europske
zemlje. Najloija od svih lanica EU za imigrante je Francuska. Osim velikog broja
nezaposlenih, podnositelji zahtjeva za azil nemaju pravo raditi dok traje provjera njihova
identiteta. Tako tvrde azilanti koji su tamo i s kojima se dopisujem preko drutvenih mrea.
Oni nam redovito javljaju svaku promjenu zakona o imigrantima govori Noman. Istie da
procedura za politiki azil traje devet mjeseci do godinu dana.
Kad bi mi odbili zahtjev za azil, teko da bih dobio dozvolu za boravak i bio bih deportiran
u Siriju. Zbog toga Francuska nije dobra za moju budunost. Odlazak u tu zemlju za mene bi
bilo isto igranje ruskog ruleta napomenuo je Noman, s kojim se slae i 34-godinji
Iraanin Sabri iz grada Diyala koji danas kontrolira ISIL.
Evo, dopisujem se s prijateljem preko WhatsAppa. Stigao je u Francusku prije est mjeseci.
Moete i sami proitati poruku. Uvjeti su ondje katastrofalni. Smjetaj je nehuman i nema
higijenskih uvjeta. Samo jedna treina od njih koji su predali zahtjev za azil smjetena je u
objekte za azilante, a ostali su u velikim hangarima pod atorima govori Sabri. Istie da se
svi boje da u sluaju da im se ne odobri azil u Francuskoj i ako dobiju status izbjeglica, nee
imati pravo na smjetaj, zdravstveno i socijalnu pomo.
Pamte Marine Le Pen

 Mnogi imigranti kojima je odbijen zahtjev za azil danas ive u tekim uvjetima, na ulici i
bez ikakvih prava. Zbog toga mi ne pada na pamet da odem u Francusku i ivim na ulici
kazao je Sabri. Gotovo svi imigranti smatraju da Francuzi nisu tolerantni prema imigrantima
kao u Njemakoj ili skandinavskim zemljama. Sjeaju se rijei predsjednice francuske
radikalno desne stranke Nacionalna fronta, Marine Le Pen da bi Francuska imigrante trebala
poslati kui

Izbjeglice ne ele u Francusku

Izbjeglice koje prelaze Sredozemno more sanjaju o Njemakoj, vedskoj i Velikoj Britaniji,
ali ne ele doi u Francusku strahujui zbog nezaposlenosti, birokratije i smjetaja.
Francuska je dobra da se posjeti, ali nije za zaposlenje - rekao je Abdulrahman Alehagi, 26godinji Sirijac, kojeg je na stanici u vedskoj novinar AFP pitao da objasnio zato ne misli
otii tamo.
Osim stope nezaposlenosti koja prelazi 10 posto podnosioci zahtjeva za azil nemaju pravo da
rade dok traje provjera njihovog dosjea i - ovo je druga tvrdnja azilanata - danas treba u
prosjeku najmanje devet mjeseci da bi se dobio azil u Francuskoj.
- Francuska nije dobra za moju budunost, osim toga ne bije je glas da lako daje dozvolu
boravka - objasnio je Edward, 24-godinji Iraanin koji eka brod za Finsku.
Druga potekoa je smjetaj. Samo treina podnosioca zahtjeva za azil je smjetena u
namjenski boravak i gotovo ne postoji nita za one koji dobiju status izbjeglice. Kao
posljedica, brojni imigranti se nalaze u smjetaju u kojem su uvjeti loi, ili na ulici.
-Azilanti razmjenjuju iskustva na Facebooku ili Whatsappu - naglasio je Sabren Al-Rasak iz
asocijacije Revivre, koja pomae sirijskim izbjeglicama.
-Za njih Francuska nije dobra zemlja prijema - dodao je.
Kao rezultat, Francuska oekuje samo 65.000 novih zahtjeva za azil ove godine, kao i 2014.
godine, dok se broj dosijea nagomilava u Njemakoj, koja planira primiti gotovo milion
izbjeglica.
Da bi olakao svojim susjedima, francuski predsjednik Francois Hollande je predloio prije
dvije sedmice da odu traiti hiljadu Sirijaca i Iraana pristiglih u Minhen da bi ih doveli u
Francusku.

Francuski slubenici su otili na lice mjesta, ali su uspjeli ubijediti samo 600 osoba da uu u
autobus za pariku regiju.
Meu njima je 38-godinja Sabah, profesorica engleskog iz istone Sirije.
-Obeali su nam tri stvari - da e nam lako dati papire, da nam se moe pridruiti porodica i
pravo boravka od deset godina - rekla je ona.

Italija alje 100 izbjeglica u Francusku i paniju

talija e poslati 100 izbjeglica u Francusku i paniju naredne sedmice kao dio plana EU o
relokaciji u cilju smanjenja optereenja u graninim dravama, rekao je Mario Morkone,
zvaninik zaduen za primjenu nacionalne politike o imigraciji. "Grupa od 100 izbjeglica
krenue naredne sedmice za Francusku, paniju i moda vedsku", rekao je Morkone.
On je dodao da su ograniene ponude drugih zemalja da preuzmu migrante. Morkone je
izrazio nadu da e biti pojednostavljena sloena birokratska procedura koje je vezana za plan
relokacije.
Italija, sa oko 100.000 migranata u kolektivnim centrima, relocirae 24.000 ljudi u naredne
dvije godine i to e biti na dobrovoljnoj bazi. Dodatnih 16.000 bie relocirano po obaveznom
programu.

Francuska e primiti 24.000 izbjeglica

Francuski predsjednik Francois Hollande potvrdio je u ponedjeljak da e Francuska primiti
24.000 izbjeglica u okviru planova Europske unije da ih prihvati vie od 120.000 u sljedee
dvije godine.
"Europska

komisija predloit e raspodjelu 120.000 izbjeglica kroz sljedee dvije godine, a za

Francusku to e iznositi 24.000 ljudi. Mi emo to ispuniti", rekao je Hollande na konferenciji

za novinare u Parizu.
"To je zadaa Francuske", naglasio je, dodajui da je pravo na azil "temeljni princip naih
institucija, on je ak upisan i u na ustav".

Hollande je branio svoj prijedlog iznesen zajedno s njemakom kancelarkom Angelom

Merkel da raspodjela izbjeglica meu zemljama EU-a bude "obvezujui mehanizam".
"Ovo je kriza, i to teka i dramatina. Moe biti stavljena pod kontrolu i bit e", rekao je
Hollande na polugodinjoj konferenciji za novinare.
Podsjetio je da je od poetka godine 350.000 ljudi prelo Sredozemlje da bi ulo u Europu to
je, kako je istaknuo, "puno - tri puta vie nego prole godine".
On je takoer predloio da se u Francuskoj odri meunarodna konferencija o izbjeglicama.
"Pariz je spreman biti domain skupa", rekao je.
Neizravno je kritizirao Maarsku zbog izgradnje zida na granici sa Srbijom, rekavi da "ima
zemalja koje ele etnike kriterije, koje ele primati samo ove ili one, u skladu s vjerom.. Ima
zemalja koje ele graditi zidove i ne preuzeti ni jednog izbjeglicu", kazao je.
Naglasio je da suradnjom s tranzitnim zemljama i djelovanjem u njihovim zemljama iz kojih
potjeu treba pokuati izbjei "humanitarnu krizu gigantskih razmjera".
Francuska iskljuuje kopnenu intervenciju u Siriji
Hollande je iskljuio kopnenu intervenciju francuske vojske u Siriji. "Bilo bi nedosljedno i
nerealno poslati francuske snage u kopnenu akciju u Siriji. Neemo ii u kopnenu
intervenciju", kazao je.
Meutim, naredio je da se od utorka iznad Sirije ponu provoditi izviaki letovi kako bi se
mogli gaati ciljevi Islamske drave.
"Zatraio sam od ministarstva obrane da se od sutra provode izviaki letovi iznad Sirije. Oni
e omoguiti udare protiv Daecha, uz ouvanje autonomije naih akcija i odluka", rekao je
francuski predsjednik.
Njegove rijei znae da se radi o autonomnoj odluci Francuske te da e se ona provoditi bez
da se Francuska prikljui koaliciji pod vodstvom SAD-a.

Hollande predlae sastanak na vrhu o Ukrajini

Francuski je predsjednik takoer sugerirao sastanak elnika Francuske, Njemake, Rusije i
Ukrajine u Parizu tijekom ovog mjeseca, prije Ope skuptine UN-a kako bi se postigao
daljnji napredak u mirovnim pregovorima.
"Proces je iao dalje. Postoji napredak u posljednjih nekoliko tjedana. Prekid vatre se gotovo
u potpunosti potuje".
"Ministri vanjskih poslova razgovarat e tijekom sljedeih nekoliko dana, a ja predlaem
sastanak (elnika) u Parizu prije Ope skuptine UN-a (28. rujna) kako bi mogli procijeniti
napredak i dovesti ga do kraja".
Naglasio je da e poduprijeti ukidanje sankcija ako mirovni proces u Ukrajini uspije.

Zato je Francuska neprivlana za izbjeglice

Francuska sebe naziva dravom ljudskih prava, ali realnost je da to vie nije tako, tvrdi
francuski ekspert za migracije Francois Gemmene.
Pie: Harun Cero
Izbjeglice idu u zemlje Evrope da bi sebi osigurale bolji ivot i ostvarile svoje snove, ali
izbjegavaju drugu privrednu silu Evrope, Francusku.
Na Francusku se nekad gledalo kao na obeanu zemlju za izbjeglice i azilante, ali to vie nije
tako.
Izbjeglice smatraju da interes te drave da ih primi nije velik i da ih tamo eka ivot na
ulicama, borba sa birokratskim preprekama i slubenici koji samo govore francuski jezik,
kau eksperti.
Ekonomski ciljevi

Izbjeglice znaju da Francuska nije prijatna prema izbjeglicama. Francuska sebe naziva
dravom ljudskih prava, ali realnost je da to ve due vrijeme nije vie tako. Izbjeglice znaju
da e ih vlasti u Njemakoj ili vedskoj bolje doekati, a krijumari su doprinijeli tome da se
ideja proiri meu izbjeglicama, smatra Francois Gemmene, ekspert za migracije i profesor
na francuskom univerzitetu Sciences Po Francois.
Gemmene za Al Jazeeru kae da Francuska ima jako lou reputaciju meu izbjeglicama jer se
one boje da tu nee nai posao i da im nee biti obezbijeen smjetaj.
On tvrdi da su i ekonomski faktori vani jer izbjeglice misle da e imati vie ansi da ostvare
svoje ekonomske ciljeve u Njemakoj ili npr. Velikoj Britaniji.
Sigurno, proces dobivanja azila u Francuskoj nije jednostavan, ali izbjeglice kao prvo ele da
im prije zaponu sa normalnim ivotom. A posao je jako vaan element toga. Ali ,definitivno
se moe rei da i ekonomski i demokratski faktori igraju ulogu u elji izbjeglica da dou u
Francusku. Ipak, mislim da je ekonomski faktor krucijalan.
Francuski strunjak smatra da injenica da mnoge izbjeglice ne ele u njegovu zemlju treba
da brine francuski narod.
Ovo je simptom da je zemlja u velikim ekonomskim problemima i da su upitni temelji
demokratske drave. Iako Francuska nee prihvatiti veliki broj izbjeglica, to se Vladi i
ljudima moda sada ini dobro, to je samo kratkotrajno jer e sigurno ostaviti posljedice na
dravu.
Gemmene smatra da izbjeglice ne treba slati tamo gdje ne ele ii, ali one trebaju biti
informisane da u Francuskoj ima ljudi koji ih ele prihvatiti i poeliti im toplu dobrodolicu.
Francuska ima kapacitete da primi izbjeglice i za njih ima budunosti ovdje. Ne smiju sluati
krijumare i trebaju same odluiti gdje ele ii. U svakom sluaju imaju pravo da promijene
miljenje ako se u nekoj zemlji ne snau kako su oekivale.
Francois Gemmene je zakljuio da jezik ne bi trebao biti problem za izbjeglice jer ni njemaki
ni vedski nisu laki jezici za nauiti od francuskog, a veina mladih ljudi u Francuskoj govori
engleski jezik.
Davno je prolo vrijeme kada ovdje niste mogli nai nikoga ko govori strani jezik.

Desniari u Francuskoj
Politiki analitiar i profesor na Univerzitetu "Ludwig-Maximilians" Martin Brusis smatra da
izbjeglice na tlo Evrope dolaze preko balkanske rute i da su zbog toga zemlje kao Njemaka,
Austrija i Maarska blie nego Francuska.
Razlika u prihvatu izbjeglica izmeu Njemake i Francuske, tvrdi Brusis, 2013. godine nije
bila velika.
Mislim da su prihvatne kvote u Francuskoj niske, Francuzi se svakako moraju brinuti zbog
ovoga, posebno zbog posljedica za unutranju politiku. Morate znati da desniari u
Francuskoj, Nacionalni front imaju puno snanije temelje nego PEGIDA i AFD u
Njemakoj, smatra Brusis.
S druge strane smatra da vlasti Evropske unije u sklopu razgovora o prihvatnim kvotama
moraju uzeti u obzir elje izbjeglica ako one imaju opravdane razloge da idu u neku zemlju,
poput spajanja porodica.
to se tie uvaavanja elja izbjeglica da idu u neku dravu, Brusis kae da Evropska unija
mora konano rijeiti pitanje kvota za prihvat izbjeglica i da nakon toga izbjeglice ne bi
trebale biti u mogunosti da prihvatnu zemlju biraju same.
Brusis je zakljuio da francuski jezik moe biti faktor koji privlai izbjeglice, posebno kada se
radi o izbjeglicama koje dolaze iz podruja gdje je jedan od zvaninih jezika francuski.
Lekcije iz historije
Politiki ekspert Zekerijah Smaji tvrdi da na samom poetku ovogodinje izbjeglike krize,
dravnike i lokalne politike klase u Francuskoj su se odluile za ''glasnu utnju'' povodom
najvee izbjeglike krize poslije Drugog svjetskog rata.
Na praktinoj ravni, policija, graniari, obavjetajne slube i drugi specijalizirani odjeli
francuske administracije dobro su odigrali na blagovremenom odvraanju migranata od puta
prema ovoj zemlji. Poznati su sluajevi da je Francuska od poetka ove godine efikasno
sprijeila vie imigracionih grupa afroazijskog porijekla da zakorae na francusku teritoriju,
kae on.

Razlog ovakvom stavu Francuske prema izbjeglicama s Bliskog istoka, tvrdi Smaji, je
prvenstveno u strahu od terorizma, vjerujui u neminovnost da meu stotinama hiljada
stvarnih rtava ratnih sukoba u Siriji, Iraku, Afganistanu, Libiji, Egiptu itd., postoje i promili
obuenih ili potencijalnih terorista.
Takav strah je u Francuskoj posebno prisutan zbog injenice da je ova zemlja kroz protekle
decenije ve useljena milionima graana bivih francuskih afroazijskih kolonija i drugim
imigrantima iz brojnih drava svijeta. Poznato je, takoer, da se dosadanja imigrantska
politika Francuske pokazala diskriminirajuom, zbog ega se sve ee i sve glasnije podiu
pobune razliitih imigrantskih skupina koje vie ne ele da ive kao 'polugraani' u getoima
francuskih predgraa, istie Smaji.
On je miljenja da je migracionim narodima poznato da je Francuska zajedno sa Sjedinjenim
Dravama i Britanijom bila na elu koalicije za unitavanje nekih od zemalja Bliskog istoka, a
u Libiji je bila predvodnik.
Graani tih drava bi bili suludi kada bi nakon okupacije iseljavali u zemlje svojih ubojica.
Poznato je, takoer ,da aktuelna francuska opozicija ima izuzetno negativna stajalita prema
imigrantima, pogotovo prema onima izvan evropskog prostora