PREVENCIJA I KONTROLA

MASOVNIH NEZARAZNIH
BOLESTI

DrBiljanaMihajlovi,DrNevenaBatinar,DrIrenapegar

MASOVNE NEZARAZNE BOLESTI

Imaju visoku
prevalencu
Rani poetak,dug,
progresivan tok
Nastaju sinergistikim
dejstvom vie faktora
Oteenje organizma i
smanjenje opte i prof.
sposobnosti

Prava epidemija u
razvijenim zemljama
Prijetea epidemija
u zemljama u razvoju

 PRIMARNA PREVENCIJA-izbjegavanje ili

smanjivanje izloenosti pojedinca i zajednice
poznatim uzronicima bolesti,im se spreava
pojava bolesti.

SEKUNDARNA PREVENCIJA-detekcija i
tretman bolesti u ranom pretklinikom stadiju,
ime se prevenira klinika manifestacija bolesti,
odnosno njen razvoj.

INTERVENTNE MJERE U DOMENU

PREVENCIJE:
Zdravstvena politika-na osnovu nje se donose
propisi kojim se ograniavaju fakt. rizika (puenje,
zatita na radu...)
Zdravstv. vaspitanje i edukacija stanovnitva
Identifikacija zdravstvenih rizika i aplikacija mjera
za njihovu redukciju
Identifikacija i tretman ranih stadija bolesti

5 VRSTA ZDRAVSTVENIH AKTIVNOSTI u

okviru primarne zdravstvene zatite:
Utvrivanje individualnog rizika/identifikacija navika,
stila ivota,koji ukazuju na postojanje rizika.
Praktini savjeti o kontroli rizinih faktora (npr.
Gojaznost-ishrana, fiz aktivnost).
Nain prilaska promjenama stila i naina ivota.
Rana detekcija asimptomatskih stanja-motivacija
stanovnitva za procedure (npr. Papa test) edukacijom
stanovnitva
Za pacijente sa manifestnim stadijima bolesti-pruanje
adekvatne zdravstvene zatite na primarnom nivou, ili
upuivanje na vie referalne nivoe.

U naoj ustanovi se primjenjuje Program prevencije i

kontrole nezaraznih bolesti,donesen od strane
Ministarstva zdravlja R.S., koji se provodi od 2004.god.
Specifini ciljevi su :
Smanjiti smrtnost od KVS oboljenja kod osoba mlaih
od 65 god. za 10 %
Smanjiti smrtnost kod osoba mlaih od 65 god. za 5 %
Smanjtiti komplikacije prouzrokovane dijabetesom za
20 %
Smanjiti br. odraslih puaa za 50%, a br. mladih puaa
za 80%.

Program prevencije i kontrole nezaraznih bolesti

obuhvata otkrivanje i redukciju rizinih faktora
nezaraznih bolesti:

Povien krvni pritisak

Povien nivo holesterola
Povien nivo eera
Povien indeks tjelesne mase
Puenje
Maligne bolesti ije je rano otkrivanje i prevencija
predvieno ovim Programom ,su: rak dojke, rak grlia
materice,rak rektuma, rak debelog crijeva,rak prostate.

PREVENCIJA U DOMU ZDRAVLJA

LAKTAI
Prevencijom je obuhvaeno svo stanovnitvo, a ne
samo ono sa zdravstvenim osiguranjem.
Prisutan je permanentni rad na prevenciji bolesti
prilikom svake posjete ambulanti, kao i rad na terenu.
Preventivna zdravstvena zatita je dostupnija
pacijentu,ne eka se da doe u ambulantu u
uznapredovalom stadiju bolesti.

PREVENCIJOM SU OBUHVAENI
SLEDEI POSTUPCI.
1.MJERENJE KRVNOG PRITISKA
stanovnitvu 18-64 god. 1 x god,te
preko 64 god. 2x godinje. Ako
otkrijemo povien TA,pozivamo
pacijenta da doe jo 2x u toku
mjeseca,ako i tada TA bude povien
registrujemo ga kao
hipertoniara./kod TA preko
200/120mmHg,odmah registrujemo
hipertoniju/. Kontrolni preventivni
pregledi 3xgodinje.

 2.
ANTROPOMETRIJSKA
MJERENJA: Tjelesna
teina, visina, Bmi, kod
stanovnitva 18-64
godine. Ukoliko postoji
povien BMI,registrujemo
u riziko fakore i pozivamo
na kontrole teine na 2,4,6
mjeseci.

 3. Ukoliko je TA vei od
140/90 mm Hg, BMI
preko 30, odreujemo
GLUKOZU i
HOLESTEROL u krvi
Ako pri prvom mjerenju
otkrijemo povien UK,
pozivamo pac. jo
jednom, ako je i tada uk
preko 7 mmol/l
registrujemo ga kao
rizinog / preko11,1
mmol/l,natate-odmah
registrujemo

 Ako pri prvom mjerenju

pacijent ima povien
HOLESTEROL,
pozivamo ga za 4 mj na
novo mjerenje,ako je hol i
tada povien,
registrujemo ga kao
oboljelog./ Ako pri prvom
mjerenju vrijednosti
preu 7,5, odmah ga
registrujemo kao
rizinog,uz dijetu i 3
kontrole godinje

4.Identifikacija
PUAKOG
STATUSA-puae
registrujemo i
pozivamo ih na
kontrole 2,4,6 mj.
nakon prve posjete.

PREGLEDI NA RANOM OTKRIVANJU

MALIGNIH OBOLJENJA SU:
1.Pregled stolice na okultno krvarenje za
stanovnitvo preko 50. Godina, vri se jednom u 2
godine
2.Analiza Papa testa za ene 25-60 godina 1 put
godinje
3.Palpacija dojki za ene preko 40 godina, pri
svakom pregledu
4.Mamografija za ene 50-70 godina jednom u 2
godine
5.Total PSA marker,mukarcimapreko 50 godina

U postupke prevencije spadaju i predavanja o tetnim

navikama (puenje,alkohol,droga),koja se esto
odravaju u naem domu zdravlja.
-Predavanja o polno prenosivim bolestima i
kontracepciji u sklopu projekta Reproduktivno
zdravlje,koja su odravana u kolama na podruju
optine Laktai.
U DZ Laktai imamo edukovan zdravstveni kadar, u
oblasti prevencije puenja.Naime vei broj
zdravstvenih radnika ima zavrenu edukaciju po
Programu unapreenja rada primarne zdravstvene
zatite na odvikavanju od puenja, odobrenom od
strane Ministarstva zdravlja i socijalne zatite R.S.

STATISTIKI PODACI:

Na Podruju optine Laktai postoji:

-2 637 stanovnika kojima je registrovan povien TA
-1 360 stanovnika sa povienim holesterolom
-535 stanovnika sa povienim eerom u krvi
-2 544 stanovnika sa povienim BMI
-4 135 registrovanih puaa

ULOGA PRIMARNE ZDRAVSTVENE ZATITE

U PREVENCIJI MALIGNIH BOLESTI
SKRINING-rana detekcija ima posebne uloge:
Znatno poboljanje prognoze kod pacijenata kojima
je bolest otkrivena u ranoj fazi.
Mogunost primjene manje radikalnog tretmana za
postizanje izljeenja,usljed rane detekcije.
Velike finansijske utede,jer se primjenjuju manje
radikalni i manje skupi postupci i izbjegava veoma
skupa terminalna njega pacijenata sa
uznapredovalom boleu.

SKRINING CERVIKALNOG KARCINOMA

Provodi se citolokim
Pacijentice su upuene
pregledom vaginalnog
na konizaciju, te
brisa,tzv. Papa testom.
preporuene Papa
Otkrivaju se rane
kontrole na 3 mjeseca.
prekancerozne lezije.
Skrining u DZ Laktai za
2006. God:
Planirano 2 262
Uraeno 2 332
Od toga detektovana 2
Ca in situ

SKRINING KARCINOMA DOJKE

Sprovodi se
mamografijom. Za ovaj
skrinig proveden u
periodu mart-juli u D.Z.
Laktai ciljna grupa su
bile ene roene u
periodu 1940.-1960.god.
Ukupan plan 3 821
pacijentica
Sprovedeno 2 847
mamografija

PREDNOSTI OVAKVOG NAINA RADA

1.Rano otkrivanje bolesti,dok jo nije razvijena, ili

spreavanje bolesti.
2.Uteda,jer je bolest otkrivena u ranoj fazi,kada za
njeno lijeenje traba manje novca.
3.Znaaj dobijenih podataka za naune radove, na
osnovu autentinih rezultata.
4.Znaaj dobijenih rezultata za planiranje daljih
finansijskih sredstava.
Ovakav nain rada i praenje procesa prevencije nam
znatno olakava razvijen informacioni sistem u naoj
ustanovi.