N ajbolja

10DRY

Ytong sustav gradnje

TOPLINSKI MOSTOVI

lacija
izo

plinska
to

= 0,
09

Sadraj
Uvod - definicija toplinskih mostova
Nain djelovanja toplinskih mostova
Posljedice toplinskih mostova
Preporuke za smanjenje utjecaja toplinskih mostova
Izvadak iz norme
Spreavanje ekstremno niskih temperatura unutranjih povrina
Mjere za spreavanje stvaranja gljivica
Minimalni razmak od zida
Preporuka za energetsko promatranje
Proraun toplinskih gubitaka kroz toplinske mostove
Primjer izrauna faktora temperature fRsi

3
4
7
7
8
8
8
9
9
11
13

Odreivanje koeficijenata toplinskih mostova

Odreivanje faktora temperature fRsi
Katalog toplinskih mostova
Ope upute
Detalji konstrukcije
Vertikalni serkla u uglu zida
Vertikalni serkla u ravnom zidu
Vertikalni serkla na spoju vanjskog i unutranjeg zida
Unutranji ugao vanjskog zida
Ravni krov
Horizontalni serkla meukatne konstrukcije
Horizontalni serkla u krovu
Nadvoj
Parapet prozora
paleta prozora
Podrumski zid

14
16
18
18
20
21
22
23
24
25
26
27
28
29

30
31

Definicija toplinskih mostova

Toplinski most je manje podruje u omotau

zatite, doprinos toplinskih mostova gubicima

grijanog dijela graevine kroz koje je toplinski

prijenosa topline dobiva na znaenju.

tok povean radi promjene materijala, debljine

ili geometrije graevnog dijela zgrade. Toplinski

Ytong

je

poznat

kao

masivni

graevinski

mostovi i s energetskog i s higijenskog gledita

materijal s odlinom toplinskom izolacijom.

predstavljaju slabe toke u konstrukciji zgrade.

Praksa je pokazala da je Ytong s toplinskom

Udio toplinskih mostova u gubicima prijenosa

vodljivosti do = 0,09 W/(mK) prikladan graevinski

energije moe, ovisno o rubnim zahtjevima,

materijal za izvedbu niskoenergetskih kua, ultra-

iznositi do 20%, ak i vie. Istovremeno raste

niskoenergetskih kua i pasivnih kua. Pritom

rizik akumuliranja kondenzata, to uz odreene

nije bitna samo odlina toplinska izolacija, ve

preduvjete moe dovesti do stvaranja plijesni.

i injenica, da se Ytong graevinskim sustavom

Uz sve vee poboljanje graevinske toplinske

moe graditi gotovo bez toplinskih mostova.

Nain djelovanja toplinskih mostova

Toplinski su mostovi ograniena podruja s

U neometanom podruju graevinskog elementa,

gustoom toplinskog protoka koja je vea u odnosu

unutranja povrina koja preuzima toplinu i

na

elemenata.

vanjska povrina koja predaje toplinu, iste su

Uslijed lokalno poveanog odvoenja topline,

veliine. U suprotnosti s time jest sluaj kada je

pada temperatura povrine na unutranjoj strani

vanjska povrina, koja predaje toplinu u podruju

graevinskog elementa. Time raste rizik poveanja

ugla, znaajno vea od unutranje povrine koja

vlanosti. Do toga dolazi kada temperatura

preuzima toplinu. Rezultat je poveani toplinski

povrine

graevinskog

tok u podruju ugla. Materijalima uvjetovani

elementa u podruju toplinskog mosta padne

toplinski mostovi karakterizirani su podrujima

ispod

povrine.

graevinskog elementa koja se nalaze jedna do

Posljedica je nastajanje kondenzata na povrini

drugih, a kod kojih postoje znaajne razlike u

graevinskog elementa. Pod odreenim rubnim

toplinskoj vodljivosti. Primjeri za to su spoj stropa

uvjetima (vlanost, temperatura, dostava hranjivih

na vanjski zid, prolazna ploa od armiranog betona

tvari, trajanje izloenosti) moe doi do stvaranja

u podruju balkona ili nosai od armiranog betona

plijesni. To ne predstavlja samo optiki nedostatak,

u zidu kod skeletne konstrukcije.

druga

podruja

graevinskih

unutranje

temperature

strane

roenja

zraka

ve moe izazvati i zdravstvene potekoe, npr.

alergijske reakcije. Uinak toplinskih mostova

Dvodimenzionalni ili linijski toplinski mostovi,

jo se pojaava pogrenim zagrijavanjem i

uglavnom se pojavljuju du spoja dva graevinska

prozraivanjem.

dijela (uglovi, sudari, prodori), a formiraju se zbog

promjene graevinskog dijela u smislu promjene

U naelu se toplinski mostovi mogu podijeliti

u

dvije

grupe:

geometrijski

uvjetovani

toplinski mostovi, a koji mogu biti tokasti,

dvodimenzionalni i trodimenzionalni, te toplinski
mostovi uvjetovani materijalima. U praksi se
esto susree preklapanje obaju fenomena. Tipini
predstavnik geometrijskog toplinskog mosta je
vanjski ugao.

vrste materijala, debljine materijala ili geometrije.

Pozicije dvodimenzionalnih
toplinskih mostova u zgradi

Geometrijski toplinski mostovi nastaju na

mjestima gdje je promjena debljine sloja
materijala ili promjena geometrije graevnog
dijela, jer postoji razlika izmeu povrina kroz
koje ulazi i izlazi toplina.

Konstrukcijski toplinski mostovi

To su mjesta gdje se spajaju razliiti materijali
zbog razliitih svojstava pojedinih materijala, to
rezultira razliitim tokovima topline i uzajamnog
djelovanja.

U praksi:
Uestalo se pojavljuju kombinacije konstruktivnih
i geometrijskih toplinskih mostova.

Trodimenzionalni toplinski mostovi

Mjesta pojavljivanja toplinskih mostova

Pojavljuju se na spojevima vanjskih zidova s:

uglovi zgrada

krovom

spojevi unutranjih i vanjskih zidova

stropom iznad negrijanog ili otvorenog prostora

spoj drvenih podronica i rogova

prodorom stropa kroz vanjski omota (balkoni,

konzole i sl.)

s armirano betonskim serklaima

spoj stropa i vanjskog zida
spoj zida i krova
spoj zida i plohe poda / stropa podruma
spojevi prozora i vrata (nadvoji, ograde i sl.)
proboji izolacijskih slojeva
(balkoni, konzole i sl.)

Posljedice toplinskih mostova

poveani gubici topline
pia povrinska temperatura unutranje plohe vanjskog graevinskog dijela
pojava povrinske kondenzacije vodene pare
pojava gljivica i plijesni
teta na graevini

Preporuke za smanjenje
utjecaja toplinskih mostova
razrada

projekta

obuhvatom

detaljnog

rjeavanja svih toplinskih mostova

postii

kontinuiranost

ugradbe

elemente

za

prekid

toplinskih

mostova kod prodora graevnih dijelova slabih

toplinske

toplinsko-izolacijskih svojstava kroz vanjski

izolacije (bez prekida) gdje god je to tehniki

omota zgrade (npr. prodor armirano betonske

mogue

stropne ploe)

ako postoji dodatna toplinska izolacija, postaviti

je s vanjske strane
dobro brtvljenje svih spojeva
prozore ugraditi u ravnini s vanjskom toplinskom
izolacijom, ako ista postoji
toplinski izolirati kutije za rolete

ugraivati

toplinski izolirati podnoje (sokl) zidova,

a toplinsku izolaciju provui dijelom preko
temelja
zone zidova negrijanih ili otvorenih prostora
koji se nastavljaju u grijane prostore, obavezno
toplinski izolirati u duini najmanje 50 cm od
spoja konstrukcija (produenje toplinskog mosta)

IZVADAK IZ NORME DIN 4108-2:2003-7:

Mjere za spreavanje stvaranja gljivica

Minimalni zahtjevi prema toplinskoj zatiti na

Za

podruju toplinskih mostova

istovrsne strukture, ije pojedinane komponente

kutove

vanjskih

graevinskih

dijelova

ispunjavaju zahtjeve prema tablici 3., nije potrebno

Spreavanje ekstremno niskih

temperatura unutranjih povrina
Toplinski mostovi mogu na svojem termikom
podruju utjecaja dovesti do jasno niih povrinskih
temperatura sa strane prostorije i do kondenziranja
vode, pa time i do stvaranja gljivica te poveanih
transmisijskih toplinskih gubitaka. Kako bi se
konstrukcijskim mjerama smanjio rizik stvaranja
gljivica, valja se pridravati preporuka na str 7.
Pretpostavkama
grijanje

se

dostatno

smatraju

ravnomjerno

ventiliranje

prostorija

te uvelike nesmetana cirkulacija zraka na

povrinama vanjskih zidova.

zasebno dokazivanje. Svi konstruktivni, oblikom i

materijalom uvjetovani toplinski mostovi koji su
kao primjer navedeni u normi DIN 4108, Dodatak 2,
dovoljno su toplinski izolirani. Ne mora se provoditi
dodatno dokazivanje. Za sve konstrukcije koje
odstupaju od toga, temperaturni faktor mora na
najnepovoljnijem mjestu ispuniti minimalni zahtjev
fRsi 0,70, tj. pri nie navedenim rubnim uvjetima
valja se pridravati povrinske temperature sa
strane prostorije si 12,6 C. Od toga su izuzeti
prozori. Za njih vrijedi norma E DIN EN ISO 13788.
Kondenzirana voda na povrinama elemenata se
pojavljuje kada je temperatura povrine nia od
temperature rosita okolnog zraka.

fRsi 0,70 si 12,6 C

Prije: 9,3 C 100 %
relativna vlanost zraka
Novo: 12,6 C 80 %
relativna vlanost zraka

Mollierov dijagram za
odreivanje toke rosita zraka
Primjer :
Temperatura rosita kod temperature
zraka u prostoru od 20C i pripadajue
vlanosti zraka od 50% (to su vrijednosti
koje DIN 4108 navodi kao normalne
uvjete u stambenim prostorima)

Graevinski dio

Otpor
prolasku topline
R [m2K/W]

1.1

vanjski zidovi; zidovi prostorija za boravak prema tavanskim prostorijama,

prolazima za vozila, otvorenim kunim hodnicima, garaama, tlu

1,20

1.2

graevinski dijelovi kao kod 1.1, ali kod zgrada s niskim unutranjim temperaturama

0,55

pregradni zidovi izmeu stanova i zidovi prema tuim radnim prostorijama

0,25

zidovi izmeu tuih radnih prostorija

0,07

3.1
3
3.2

4.1
4

zidovi stubita

prema stubitima s bitno niim unutranjim

temperaturama (npr. indirektno grijanim
stubitima); unutranje temperature 10
C, ali bez mraza

0,25

prema glavnim stubitima u upravnim

zgradama, poslovnim zgradama, kolskim
zgradama, hotelima, gostionicama itd.

0,07

stropovi izmeu stanova, stropovi

ispod tuih radnih prostorija; stropovi
ispod prostorija izmeu izoliranih openito
krovnih kosina i postraninih zidova
kod izgraenih potkrovlja

4.2

u centralno grijanim zgradama

5.1

koji granie s tlom neposredno do dubine

prostorije od 5 m

5
5.2

podrumski stropovi; stropovi prema zatvorenim, negrijanim kunim hodnicima i. sl.

8
8.2

0,17

donji zavretak prostorija za boravak

ispod kojih se ne nalazi podrum
koji granie s tlom preko neventilirane
upljine

stropovi ispod neizgraenih potkrovlja; stropovi ispod prostorija kroz koje se moe
puzati ili jo niih prostorija; stropovi ispod ventiliranih prostorija izmeu krovnih
kosina i postraninih zidova kod izgraenih potkrovlja, toplinski izolirane krovne
kosine

8.1

0,35

prema dolje, prema garaama (ukljuujui

grijane), prolazima za vozila (ukljuujui
one koji se mogu zatvoriti) i ventiliranim
stropovi (krovovi) koji ine granicu podrumima kroz koje se moe puzati
prostorija
za
boravak
prema prema gore, npr. krovovi prema normi
vanjskom zraku
DIN 18530, krovovi i stropovi ispod
terasa; obrnuti krovovi prema 5.3.3. s
U-vrijednou prema normi DINISO 6946,
tablicu 4 korigirati za U

0,90

1,75

1,20

Tablica 3. - (DIN 4108-2) Minimalne vrijednosti otpora prolasku topline graevinskih dijelova

Minimalni razmak od zida

Kondenzat vlage stvorit e se gotovo forsirano

unutra, do te mjere da se u unutranjosti komada

ako je razmak izmeu komada namjetaja i zidnih

namjetaja zimi ak formiraju temperature ispod

povrina s kojima oni granie manji od potrebnog

0C. Ako u to doba u ugradbenom ormaru vise

minimalnog razmaka od zida. Taj razmak kod

odjevni predmeti, oni e se ovlaiti stvorenim

unutranjih i vanjskih zidova iznosi najmanje 5 cm.

kondenzatom pa e uskoro nastati miris po plijesni.

Naalost, povuena je norma DIN 18011 Postavne

Otada e proi tek kratko vrijeme do kolonizacije

povrine, razmaci i komunikacijske povrine u

crnih gljivica.

stanogradnji. Razmaci u tablici 5. sadre izmeu

PREPORUKA ZA ENERGETSKO
PROMATRANJE

ostalog sljedee:
Tablica 5.
Razmaci izmeu:

minimalno cm

postavne povrine komada

namjetaja i zida

Kod energetskog promatranja mogu se zanemariti

sljedei detalji:
prikljuak vanjski zid / vanjski zid (vanjski i
unutranji kut); pasivna kua standarda kfW

postavne povrine komada

namjetaja koji su vii od
prozorskog parapeta

60 i kfW 40
15

prikljuak unutranjeg zida na neprekinuti

vanjski zid ili na gornje ili donje vanjske
graevinske dijelove koji se ne probijaju

Meutim, budui da od njenog povlaenja nije

odnosno imaju neprekinuti izolacijski sloj

izvreno drugaije normiranje, ta DIN-norma

debljine 100 mm uz toplinsku provodljivost od

moe i dalje vrijediti kao tehniko pravilo.

0,04 W/(mK);
prikljuak stropa kata (izmeu grijanih katova)

Razmak od zida trebalo bi kod vanjskih zidova

na vanjski zid, pri emu postoji neprekinuti

po mogunosti poveati na minimalno 10 cm.

izolacijski sloj s R 2,5 m2K/W.;

to je slabija toplinska izolacija vanjskoga zida,

pojedinano

postojei

prikljuci

vrata

to vei mora biti razmak! Kako bi se sprijeilo

stambenih zgrada u povrini ovojnice preko

stvaranje kondenzata, cirkulacija zraka trebala bi

koje se izmjenjuje toplina (kuna vrata, vrata

biti mogua ne samo iza i s obje strane komada

podrumskog stubita, vanjska vrata podruma,

namjetaja, nego i iznad komada namjetaja.

vrata prema negrijanomu potkrovlju);

Korisno je ako zrak moe cirkulirati i ispod donje

promjene presjeka male povrine u povrini

strane komada namjetaja, tj. ako ispod ostane

ovojnice preko koje se izmjenjuje toplina, npr.

otvoren meuprostor. To je jedva mogue kod

utinice i instalacijski ljebovi;

zidnih ormara izraenih u visini stropa, ali kupci

prikljuci graevinskih dijelova male povrine

obino ne bivaju upozoravani na to. Ako se komad

koji dolaze u dodir s vanjskim zrakom, kao

namjetaja postavi usko uza vanjski graevinski

to su npr. podvlake i donji zavreci erkera s

dio, to ima uinak predimenzionirane unutranje

izvanjskim

izolacije. Uslijed toga je mogue vrlo jako

R 2,5 m2K/W.

snienje temperature zida i premjetanje toke

kondenzacije, koja se dotada nalazila u zidu, prema

10

termoizolacijskim

slojevima

Novi Prilog 2 uz DIN 4108

Podna povrina bez podruma
Rubna izolacija nije potrebna kod:
Estrih-izolacije 6 cm
i vanjskog zida s 0,21 W/(mK)!

Rubna izolacija nije potrebna kod:

Estrih-izolacije 6 cm
i vanjskog zida s 0,21 W/(mK)!
Estrih-izolacije 2 cm
i obodne izolacije 4 cm

OBRATITE POZORNOST !
Plitki temelj temeljne ploe
moraju biti izvana izolirane s
minimum 3 cm izolacije !

Referentna vrijednost za navedena je za centralnu ugradnju

prozora. Analogno vrijedi i za sluaj kada je poloaj prozora u srednjoj
treini zida. Spoj izmeu okvira prozora i tijela zgrade ispunjen je
izolacijom ( 10 mm).

11

Proraun toplinskih
gubitaka kroz toplinske mostove
Uredba o tednji energije zahtijeva da se utjecaj

Za toplinski most linijskog oblika vrijedi:

konstrukcijskih toplinskih mostova na godinje

potrebe za toplinu zagrijavanja, prema tehnikim

= L2D - (U x l) [W/mK]

propisima i mjerama koje se pojavljuju u

koeficijent gubitaka toplinskog mosta

pojedinanim sluajevima, odrava to niim.

vrijednost

2D

termike

vodljivosti

iz

Preostali utjecaj toplinskih mostova treba uzeti u

2-dimenzionalnog izrauna toplinskog

obzir kod utvrivanja specifinih gubitaka prijenosa

mosta

topline koji se odnose na povrinu koja prenosi

koeficijent prolaza topline

toplinu. EnEV predvia sljedee tri varijante,

duljina, za koju vai U-vrijednost

koje se odnose na utjecaj toplinskih mostova u

toplinsko-tehnikom proraunu:
uzimanje u obzir kroz poveanje koeficijenta
prolaza topline od UwB = 0,10 W/(m2K) za
ukupnu obuhvaenu povrinu koja prenosi
toplinu
kod primjene primjera planiranja prema

Ako se planira vanjski graevinski element s

koeficijentima prolaza topline od U = 0,28 W/(m2K),
ali ne u skladu s Prilogom 2; tada se koeficijent
prolaza topline vanjskog graevinskog elementa
formalno poveava za UwB = 0,10 W/(m2K).
To znai:
Uplanirani = 0,28 W/(m2K) Uprovjere = 0,38 W/(m2K)

DIN 4108 Prilog 2, uzimanje u obzir pomou

Kod usklaivanja s Prilogom 2 uz DIN 4108,

poveanja koeficijenta prolaza topline od

paualni se dodatak smanjuje na polovicu.

UwB = 0,05 W (m2K) za ukupnu obuhvaenu

To znai:

povrinu koja prenosi toplinu

Uplanirani = 0,28 W/(m2K) Uprovjere = 0,33 W/(m2K)

pomou tone provjere toplinskih mostova

prema DIN V 4108-6 u vezi s daljim prihvaenim
pravilima tehnike u svezi s DIN EN ISO 10211
Postupak izrauna (DIN EN ISO 10211)
Koeficijent gubitaka toplinskog mosta ( vrijednost):
daje razliku izmeu stvarnih gubitaka topline na
toplinskom mostu i gubitaka topline iz uobiajenog
postupka U-vrijednosti.
Veliina samo - vrijednosti, dakle ne daje nikakav
pokazatelj o kvaliteti izvedbe detalja!

Kod eksplicitne provjere otpadaju paualni dodaci

i zamjenjuju se egzaktno dobivenim vrijednostima.
Pritom su od pomoi odgovarajui katalozi
toplinskih mostova, iz kojih se mogu uzeti potrebne
informacije, pri emu vie nije potrebno provoditi
dugi postupak proraunavanja.
Ako se utjecaj toplinskih mostova kod vanjskih
graevinskih elemenata utvrdi ve kod odreivanja
koeficijenata prolaza topline, obuhvaena povrina
A kod uzimanja u obzir utjecaja toplinskih mostova
prema EnEV moe se smanjiti za odgovarajuu
povrinu graevinskog elementa. EnEV predvia
dva postupka za proraunavanje godinje potrebe
za primarnom energijom Qp. Za stambene se
zgrade, u skladu s uredbom o toplinskoj zatiti,

12

nudi postupak bilanciranja perioda grijanja, kod

se uzeti iz takozvanih kataloga toplinskih mostova,

kojega se tok vanjske temperature prenosi pomou

koji su dostupni u tiskanom ili digitalnom obliku

podataka o dnevnom zagrijavanju.

ili se moe proraunati uz pomo odgovarajueg

Specifini gubitak topline kod prijenosa HT

obraunava se kako slijedi:
(1)

HT = ( FxiUiAi ) + UWB A

postupka viedimenzionalnog prorauna prema

EN ISO 10 211-2. Iznos moe se dobiti iz razlike
izmeu pojednostavljeno dobivenog toplinskog toka,
pomou povrina dijelova prema DIN 4108, i rezultata
2-dimenzionalnih prorauna (vidi poglavlje Preporuke

pri emu

za smanjenje utjecaja toplinskih mostova).

Fxi

faktor korekcije temperature [-]

Ui

koeficijent prolaza topline [W/m2K]

EnEV kod odreivanja zahvaene povrine A

Ai

povrina [m ]

kroz koju se prenosi toplina propisuje sluaj

Kod primjene pojednostavljenog postupka EnEV

kao preduvjet uzima da je utjecaj toplinskih
mostova ogranien u skladu s DIN 4108, Prilog
2. Stoga kod proraunavanja treba primijeniti
reducirani paualni dodatak UWB = 0,05 W/(m2K).
U drugom postupku treba izraunati godinju
potrebu za primarnom energijom Qp prema
DIN EN 832 u vezi s DIN V 4108-6 (Prilog D) i
DIN V 4701-20, pomou postupka mjesenog
bilanciranja. Toplinski se mostovi mogu uzeti u

Aussenabmessung

(vanjske

izmjere),

skladu s EN ISO 13 789. Kod upotrebe kataloga

toplinskih mostova treba voditi rauna o razliitim
vrijednostima za vanjske i unutranje mjere.
Treba uzeti u obzir sljedee toplinske mostove:
rubove zgrada
kod prozora i vrata: palete (obodne)
veze stropova i zidova
oslonac stropa
toplinsko-tehniki odvojene balkonske ploe

obzir ili paualno, pomou vrijednosti UWB, ili

Treba voditi rauna i o sljedeem:

pomou koeficijenta gubitka toplinskog mosta .

efekti toplinskih mostova kod slabo grijanih

Gubici

prijenosa

topline

kroz

graevinske

elemente koji granie s vanjskim zrakom

obraunavaju se kako slijedi:

HT = (UiAi) + Hu +

Ls + ( lii ) + HT,FH
(2)

pri emu

prostorija mogu se zanemariti,

bez dodatnih mjera koje se odnose na
toplinsku izolaciju; konzolne balkonske ploe,
atike, samostojei oslonci kao i zidovi s
> 0,5 W/(mK), koji se nalaze u neizoliranim
krovnim podrujima ili u slobodnom prostoru,
nisu doputeni,
na temelju njihova ogranienog povrinskog

HT

specifini gubitak topline kod prijenosa

[W/K]

Ui

koeficijent prolaza topline [W/m K]

mostove tokastog oblika u poetku ne uzimaju

Ai

povrina [m ]

u obzir.

Hu

specifini gubitak topline kod prijenosa

kroz negrijane prostorije [W/K]

Kod provjere u skladu s vaeim propisima, a

Ls

toplinska vodljivost preko tla [W/mK]

pri emu se izraunava potreba za toplinom

HT,FH dodatni specifini gubitak topline kod

graevinskih elemenata s povrinskim
unosom [W/mK]

djelovanja, toplinski se gubici kroz toplinske

zagrijavanja,

odnosno

potreba

za

energijom

zagrijavanja, treba navesti da li su toplinski mostovi

uzeti u obzir paualno pomou dodatka za toplinske

Uzduni koeficijent prolaza topline , koji se naziva

mostove UWB = 0,10, odnosno 0,15 W/(m2K) ili

i koeficijentom gubitka toplinskih mostova, moe

eksplicitno pomou vrijednosti.

13

Primjer izrauna faktora temperature fRsi

Tek kada je dokazano da je temperaturni faktor fRsi zadran na toplinskim mostovima, dobiven je dokaz,
da je projektant besprijekorno razradio detalje u odnosu na sprjeavanje nastanka oroavanja i time
pojavu plijesni!
Prikaz mree izrauna u toplinskim mostovima - preuzeti program za izraun (ovdje HEAT 2.0). Razmak
toaka prorauna u sredinjem elementu treba biti 25 mm. Izrauni se izvode s razmakom od 10 mm.

T = 20

R= 0,25

T = 20
T = -5

R= 0,25

R= 0,04
q=0

T = 20

R= 0,25

Preuzeti najniu temperaturu povrine iz

programa izrauna toplinskih mostova:
( - )
Rsi = Si e
(i - e)

14

(17,6 C -(-5 C))

=
= 0,90 > 0,70
(20 C -(-5 C))

Odreivanje koeficijenata
toplinskih mostova
Koeficijente gubitka toplinskih mostova koji su

Koeficijent gubitaka toplinskih mostova koji

potrebni za detaljni postupak provjere treba

imaju linijski oblik izraunava se kako slijedi:

proraunati

odgovarajuim

viedimenzionalnim

= L2D - Uj lj

postupkom prorauna prema E DIN EN ISO 10 211-2.

(3)

Sami iznos koeficijenta gubitka toplinskih mostova

pri emu je

ne govori nita o kvaliteti izvedbe detalja.

Udio gubitaka toplinskih mostova u specifinom
gubitku prijenosa topline dobiva se iz zbroja
umnoaka duljine toplinskog mosta i iznosa
(jednadba [2]). to je nii iznos , to je nii
toplinski gubitak kroz toplinski most kojega treba
dodatno uzeti u obzir.

j=1

koeficijent gubitaka toplinskog mosta [W/

(mK)]

2D

toplinska vodljivost dvodimenzionalnog

toplinskog mosta [W/K]

Uj

koeficijent prolaza topline [W/(m2K)]

lj

duljina toplinskog mosta [m]

graevinski element [-]

U jednadbi s U-vrijednosti u obzir treba uzeti

Jednostavan fiktivni primjer treba glasiti ovako:

takozvane temperaturne - korekcijske faktore.

u obzir se uzimaju 2 vanjska zida. Varijanta A

Faktori korekcije temperature uvijek su znaajni,

s U-vrijednosti od U = 0,4 W/(m2K), varijanta

ukoliko

B s U-vrijednosti od U = 0,2 W/(m2K). Za

vanjskim zrakom (npr. povrine prema negrijanim

pojednostavljenje se uzima da je u oba sluaja

prostorijama, graevinski elementi koji granie s

gubitak topline postojeeg toplinskog mosta

tlom). Treba razlikovati pojednostavljeni pristup

jednak. U prvom se koraku odreuju toplinski

s paualnim vrijednostima prema Tablici 3 iz

tokovi preko povrina elemenata, prema DIN 4108.

DIN V 4108-6 i detaljni postupak prorauna faktora

Za varijantu A (loije U-vrijednosti) u podruju

korekcije temperature prema DIN ISO 13 789. U

toplinskih mostova obraunava se vii toplinski

predstavljenom se izvjetaju primjenjuju toplinski

tok. U drugom se koraku odreuju vrijednosti

mostovi uz uzimanje u obzir faktora korekcije

, pomou kojih se opisuju razlike od stvarnih

temperature Fx prema Tablici 3 iz DIN V 4108-6.

toplinskih gubitaka u podruju toplinskih mostova.

Kako je za varijantu A ve izraunat vii toplinski
tok, vrijednosti ispadaju manje. U stvarnosti
bi toplinski gubici u podruju toplinskih mostova
obiju varijanti imali razliite iznose. Unato tome,
kao to je ovdje opisano, vrijednosti energetski
nepovoljnije varijante mogu ispasti manjima.
Zakljuak: za energetsku ocjenu konstrukcijskog
detalja od presudnog je znaaja stvarni, postojei
toplinski tok u podruju toplinskog mosta, a ne
vrijednost .

graevinski

elementi

ne

granie

Koeficijent prolaza topline graevinskih elemenata

koji su u kontaktu s tlom, izraunava se prema
Prilogu E uz DIN V 4108-6. On se sastoji od niza
graevinskih elemenata koji granie s tlom, sa
sljedeim otporima prijelazu:
Rsi = 0,17 m2K/W kod horizontalnih
graevinskih elemenata
Rsi = 0,13 m2K/W kod vertikalnih graevinskih
elemenata
Rse = 0 m2K/W

15

Kao faktor korekcije temperature za vanjski zid koji

Predmetni vanjski zid ima U-vrijednost od

je u kontaktu s tlom odabire se Fx = 0,6; za donju

UAW = 0,34 W/(m2K). U proraunu toplinskog mosta

plou u kontaktu s tlom Fx = 0,6, a za podrumski

utjecaj ima duljina od l = 2,325 (Slika 1).Koeficijent

strop prema negrijanom podrumu Fx = 0,6. Prorauni

gubitka toplinskog mosta izraunava se prema

graevinskih elemenata u kontaktu sa zemljom

jednadbi [3]. Pritom je umnoak U-vrijednosti zida

provedeni su s temperaturom od +7,5C na

i duljine toplinskog mosta kako slijedi:

horizontalnoj presjenoj ravnini u tlu. Odstupajui

od pravila prorauna prema EN ISO 10 211-2, u

UAW l = 0,34 W/ (m2K) x 2,323 m

skladu s /2/, uzeta je horizontalna udaljenost izvan

= 0,789 W/(mK)

graevinskih elemenata koji su u kontaktu s tlom i

okomita udaljenost ispod razine poda od 4 m.

Stvarni toplinski tok kroz detalj konstrukcije dobiva

Kod odreivanja koeficijenata gubitka toplinskih

se

mostova

(HEAT 2): q = 21,725 W/m

treba

(unutranje

ili

navesti

koje

vanjske)

su

dimenzije

upotrijebljene,

iz

programa

za

toplinske

mostove

jer

njihov iznos ovisi o tom iznosu. Obiljeavanje

Temperaturna

razlika

izmeu

temperature

koeficijenata gubitka toplinskih mostova obavlja

unutranjeg zraka i temperature vanjskog zraka

se pomou odgovarajueg indeksa i (odnosi se

iznosi: =25K

na unutranju dimenziju), odnosno a (odnosi se

Toplinska vodljivost se izraunava kako slijedi:

na vanjsku dimenziju). Kao to je ve spomenuto,

EnEV propisuje vanjsku dimenziju kao mjerodavnu.
Stoga se u ovom izvjetaju upotrebljavaju iskljuivo

(4)

koeficijenti toplinskih mostova a koji se odnose

L2D =

na vanjske dimenzije.

21,725 W/m
25 K

= 0,869 W/(mK)

Sljedei primjer slui kao primjer prorauna

koeficijenata gubitka toplinskih mostova:

[cm]

[W/(m2K)]

Estrih

4,5

1,2

Udarna zvuna izolacija

3,0

0,04

YTONG STROP

15,0

0,19

30,0

0,11

Struktura
Strop

Vanjski zid
YTONG TB 30+

Tablica 1.- Struktura konstrukcije

Slika 1 - Konstrukcija

16

koja slui kao primjer

Iz toga se, primjerice, dobiva sljedei koeficijent

gubitka toplinskog mosta koji se odnosi na vanjsku
dimenziju:

a = L2D - (UAW le)

= 0,869 W/(mK) - 0,789 W/(mK)
= 0,080 W/(mK)

Slika 2 - Toplinski tok

Odreivanje faktora temperature fRsi

Prema EnEV graevinske elemente zgrada koje se

od stvaranja kondenzata i plijesni. Pritom se

grade treba izvesti prema zahtjevima na minimalnu

treba rukovoditi bezdimenzionalnim kvocijentom

toplinsku zatitu, u skladu s prihvaenim pravilima

temperaturnih razlika, odnosno temperaturnim

tehnike. DIN 4108-2 definira minimalnu toplinsku

faktorom f prema EN ISO 10 211-1. Tako se mogu

zatitu kao mjeru koja u svakoj toki unutranje

proraunati temperature povrine kod proizvoljnih

povrine osigurava higijensku klimu prostora, stoga

temperatura okoline.

se navodi kretanje kondenzata kroz unutranje

povrine vanjskih graevinskih elemenata koje su

(5)

smanjene radi toplinskih mostova, i to i u cjelini i

fRsi =

u uglovima. Pritom je temelj uobiajena upotreba

kod dobrog grijanja i prozraivanja.
Kao to je ve spomenuto, u podruju toplinskog

( si - e )
( i - e )

pri emu

utjecaja toplinskih mostova mogu se pojaviti

znaajno

nie

temperature

gornje

povrine.

Mogue su posljedine pojave-povienje udjela

fRsi temperaturni faktor [-]

si

kondenzata, kao i nastajanje plijesni. Stoga

temperatura povrine na strani

prostorije [C]

temperatura povrine u prostoriji nije samo

temperatura zraka u prostoriji [C]

parametar za prosuivanje udobnosti u pogledu

temperatura vanjskog zraka [C]

topline, ve moe posluiti i za ogranienje rizika

17

Temperatura povrine u prostoriji dobiva se kako

slijedi:

si =f Rsi ( i - e ) + e

Graevinski element,
odnosno okolina

Temperatura

[C]

Podrum

10

Zemlja

10

Negrijana prijelazna zona

10

Toplinski mostovi prema DIN 4108, Prilog 2,

Negrijani krovni prostor

-5

dobro su toplinski izolirani. Isto tako, uglovi

Tablica 2. - Rubni uvjeti prema

(6)

graevinskih elemenata istovrsne konstrukcije,

njihove komponente moraju ispuniti zahtjeve
prema Tablici 3 iz DIN 4108-6, bez posebnih
provjera. Kod konstrukcija koje od toga odstupaju
na najpovoljnijem mjestu unutranje povrine
graevinskog elementa treba odrati temperaturni
faktor od fRsi 0,7. To, uz sljedee navedene rubne
uvjete, odgovara temperaturi povrine na strani
prostorije od 12,6 C. Prozori su izuzeti od toga.
Za njih vrijedi E DIN EN ISO 13788.

Sljedei primjer prikazuje slijed prorauna. Najnia

temperatura povrine na strani prostorije na
toplinskom mostu dobiva se pomou programa za
proraunavanje toplinskog mosta. Tako se dobivaju
sljedee ulazne veliine za jednadbu [5]:
Temperatura povrine na strani prostorije
si = 17,6 C
Temperatura vanjskog zraka e = -5 C
Temperatura unutranjeg zraka i = 20 C

Za proraun temperaturnog faktora uzimaju

se sljedei rubni uvjeti:

fRsi=

temperatura unutranjeg zraka i = 20C

(17,6-(-5))
(20-(-5))

= 0,90 0,70

relativna unutranja vlanost zraka i = 50%

Zahtjevi se mogu odrati, konstrukcija je u pogledu

polazna sigurnosna kritina vlanost zraka

odvoenja kondenzata i stvaranja plijesni sigurna i

prema E DIN EN ISO 13 788 za stvaranje

bez nedostataka.

plijesni na povrini graevinskog elementa

Si = 80%

Napomena:

temperatura vanjskog zraka e = -5C

Za uobiajene spojne elemente, npr. avle, vijke,

otpor prijelazu topline, unutranji

iane kutnike kao i kod spajanja prozora na

Rsi = 0,25 m K/W (grijane prostorije)

susjedne graevinske elemente i za spojeve od

Rsi = 0,17 m K/W (negrijane prostorije)

2

morta u zidu prema DIN 1053-1 za minimalnu

otpor prijelazu topline, vanjski Rse = 0,04 m K/W

2

Kod

toplinskih

mostova

graevinskim

elementima, koji granie s tlom ili s negrijanim

podrumskim prostorima i prijelaznim zonama,
treba upotrijebiti rubne uvjete koji su navedeni
u Tablici 5 u DIN 4108-2 (Tablica 2).

18

toplinsku zatitu ne treba provesti nikakvu provjeru.

Katalog toplinskih mostova

OPE UPUTE
U ovome se poglavlju nalaze informacije za tipine

Za odabrane vrijednosti (u tablicama su na sivoj

graevinske detalje od porastog betona koje su

podlozi),

potrebne za eksplicitan izraun efekata toplinskih

tok, toplinski tok i izoterme. Tablica 3. prikazuje

mostova.

konstrukciju uobiajenog poprenog presjeka kod

dodatno

su

navedeni

temperaturni

ovih primjera. Kodiranje u bojama za temperaturni

Detalji su u usporedbi s konstrukcijama u Prilogu

tok i za toplinski tok nalazi se na Slici 3., a do c.

2 uz DIN 4108 jednakovrijedni ili povoljniji. *)

Svi se rezultati odnose na zgrade s normalnim
Konkretno to za projektante znai, da ovisno o

unutranjim temperaturama ( vee od 18 C).

cilju, moe upotrijebiti razliite naine. Energetska

Dalji su rubni uvjeti navedeni u poglavljima

ekvivalentnost prema Prilogu 2 omoguuje, za brzo i

Preporuke za smanjenje utjecaja toplinskih

trokovno racionalno razmatranje efekata toplinskog

mostova

mosta, upotrebu polovice dodatka na koeficijente

toplinske mostove. Jo jednom treba upozoriti

prolaza topline UWB = 0,05 W/(m2K). Ako se ipak eli

na to , da se samo na temelju iznosa koeficijenata

provjeriti, da li je pomou graevinskog materijala

gubitaka toplinskih mostova ne moe dati ocjena

poroznog betona mogu nain graenja koji je gotovo

o energetskoj kvaliteti odreenog detalja i njegove

bez toplinskog mosta, stvarni se uinci toplinskih

izvedbe (vidi poglavlje Preporuke za smanjenje

mostova mogu tono proraunati pomou podataka

utjecaja toplinskih mostova).

i Proraun toplinskih gubitaka kroz

u tablicama.
Za svaki su detalj u tablinom obliku predstavljeni
pripadajui koeficijenti gubitka toplinskih mostova
i temperaturnih faktora. Pritom se u obzir uzimaju
razliita mjerenja i toplinske vodljivosti. Za dalje je
objanjenje prikazana konstrukcija.

Prorauni su provedeni s viedimenzionalnim

programom za toplinske mostove Heat. Poblie
informacije o programu nalaze se na Internetu, na
www.buildingphysics.com
*) Izuzeci su navedeni u tablicama u zagradama.

Primjer rjeavanja toplinskih mostova u viestambenim zgradama pomou Ytong-a i Ytong Multipora

19

KATALOG TOPLINSKIH MOSTOVA

Graevinski
element

Materijal

d
cm

R
[W/(mK)]

U
[W/(m2K)]

Vanjski zid
podruma

Porasti beton

30

0,11

0,34

Vanjski zid,
jednostruki

Porasti beton

30

0,11

0,34

Vanjska tankoslojna buka

0,3

0,7

Izolacija

10,0

0,045

Porasti beton

25,0

0,11

Porasti beton

12,0

0,15

Estrih

4,5

1,20

Izolacija

6,0

0,04

Donja ploa, armirani beton

20,0

2,10

Estrih

4,5

1,20

Izolacija

0,035

Stropne ploe od porastog betona

15,0

0,19

Porasti beton - rubnjak

7,5

0,16

Izolacija

5,5

0,035

Prstenasta greda

10,0

2,10

Krovne ploe od armiranog betona

20,0

0,13

Izolacija

12,0

0,04

7,0

0,13

Vanjski zid,
dvostruki

Unutranji zid

Pod podruma

Strop / strop
podruma

Rub stropa

Sustav

Krov

Prozorski okviri

0,56

0,37

0,21

Tablica 3. - Uobiajeni popreni presjeci razmatranih primjera konstrukcija

20

0,21

1,4

DETALJI KONSTRUKCIJE
Konstrukcija materijal
Ytong 2,5/0,35

Temperaturni tok Temp (C)

20

Toplinski tok Q (W/m2)

visok

19
Ytong 4/0,5

18
17

Ytong strop

16
15

armirani beton
EPS
XPS
aluminijski okvir
PVC okvir
staklo
drvo
zemlja

14
13
12
11
10
9
8
7
6
5
4
3
2
1
0

Slika 3a

Slika 3b

nizak
Slika 3c

Slike 3 a - c - Kodiranje u bojama razmatranih primjera konstrukcije

Mjesta toplinskih mostova

21

Vertikalni serkla u uglu zida

Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

VERTIKALNI SERKLA U UGLU ZIDA

Ytong

izolacija WLG 035

bez izolacije

3 cm

5 cm

10 cm

15 cm

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

-0,063

0,38

0,13

-0,080

0,39

0,11

-0,125

0,79

-0,143

0,81

0,13

-0,146

0,77

-0,170

0,80

0,16

-0,182

0,75

-0,210

0,79

0,11

-0,111

0,78

-0,135

0,82

-0,143

0,83

-0,158

0,85

0,13

-0,136

0,78

-0,161

0,81

-0,171

0,82

-0,187

0,84

0,16

-0,169

0,76

-0,201

0,79

-0,213

0,81

-0,231

0,83

0,11

-0,140

0,85

-0,148

0,86

-0,151

0,87

-0,158

0,87

-0,170

0,89

0,13

-0,165

0,84

-0,175

0,85

-0,179

0,86

-0,186

0,86

0,16

-0,202

0,83

-0,216

0,84

-0,221

0,84

-0,229

0,85

20

25

30

40

*Detalji oznaeni crvenom bojom fRSi ne ispunjavaju minimalni zahtjev, vidi str 8.

22

Vertikalni serkla u ravnom zidu

Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

VERTIKALNI SERKLA U RAVNOM ZIDU

Ytong

izolacija WLG 035

bez izolacije

2 cm

5 cm

5 cm ( 35 cm )

10 cm

10 cm(+5+5cm)

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,173

0,77

0,066

0,85

0,010

0,88

0,13

0,185

0,75

0,061

0,84

-0,011

0,87

0,11

0,086

0,87

0,040

0,90

0,008

0,92

-0,011

0,92

0,13

0,096

0,86

0,040

0,89

0,004

0,91

-0,029

0,92

0,16

0,108

0,84

0,039

0,88

-0,003

0,90

-0,056

0,09

0,11

0,125

0,88

0,027

0,92

-0,008

0,94

0,13

0,139

0,86

0,024

0,91

-0,015

0,94

0,16

0,157

0,84

0,018

0,90

-0,025

0,93

0,11

0,059

0,93

0,015

0,95

-0,048

0,96

-0,014

0,96

0,13

0,067

0,92

0,013

0,94

-0,009

0,95

0,16

0,077

0,91

0,097

0,93

-0,016

0,95

20

25

30

40

23

Vertikalni serkla na spoju vanjskog i unutranjeg zida

Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

VERTIKALNI SERKLA NA SPOJU VANJSKOG I UNUTRANJEG ZIDA

Ytong

izolacija WLG 035

bez izolacije

2 cm

5 cm

10 cm

10 cm(+5+5cm)

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,047

0,85

0,003

0,88

-0,101

0,89

0,13

0,047

0,84

-0,004

0,87

-0,018

0,88

0,16

0,046

0,81

-0,015

0,85

-0,031

0,86

0,11

0,084

0,85

0,009

0,89

-0,018

0,91

0,13

0,089

0,83

0,003

0,88

-0,027

0,90

0,16

0,093

0,81

-0,008

0,87

-0,041

0,89

0,11

0,045

0,90

0,006

0,92

-0,011

0,93

-0,018

0,94

0,13

0,049

0,89

0,003

0,91

-0,016

0,92

0,16

0,053

0,87

-0,004

0,90

-0,025

0,91

25

30

40

24

Unutranji ugao vanjskog zida

Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

UNUTRANJI UGAO VANJSKOG ZIDA

Ytong

izolacija WLG 035

bez izolacije

3 cm

5 cm

10 cm

15 cm

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,162

0,92

0,13

0,183

0,91

0,11

0,088

0,94

0,058

0,94

0,13

0,103

0,93

0,066

0,93

0,16

0,123

0,92

0,077

0,92

0,11

0,101

0,95

0,064

0,95

0,055

0,95

0,045

0,95

0,13

0,117

0,94

0,072

0,94

0,091

0,94

0,051

0,94

0,16

0,139

0,93

0,083

0,93

0,091

0,93

0,059

0,93

0,11

0,079

0,96

0,092

0,96

0,057

0,96

0,052

0,96

0,049

0,96

0,13

0,092

0,96

0,072

0,96

0,066

0,96

0,059

0,96

0,16

0,112

0,95

0,085

0,95

0,078

0,95

0,071

0,95

20

25

30

40

25

Ravni krov
Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

RAVNI KROV
izolacija WLG 035

Ytong
bez izolacije
AB 15 cm

5 cm

Ytong strop

AB 15 cm

10 cm

Ytong strop

AB 15cm

15 cm

Ytong strop

AB 15cm

Ytong strop

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,088

0,78

-0,093

0,83

-0,054

0,86

-0,110

0,85

0,13

0,094

0,77

-0,107

0,83

-0,066

0,85

-0,125

0,85

0,16

0,098

0,76

-0,129

0,83

-0,084

0,85

-0,148

0,85

0,11

0,088

0,78

-0,094

0,84

-0,041

0,85

-0,107

0,85

-0,083

0,88

-0,115

0,86

0,13

0,094

0,77

-0,107

0,84

-0,051

0,85

-0,120

0,85

-0,095

0,88

-0,128

0,86

0,16

0,099

0,76

-0,126

0,84

-0,065

0,85

-0,140

0,85

-0,112

0,87

-0,148

0,86

0,11

0,035

0,81

-0,106

0,86

-0,048

0,85

-0,114

0,86

-0,082

0,87

-0,119

0,87

-0,106

0,89

-0,124

0,87

0,13

0,040

0,80

-0,116

0,86

-0,054

0,85

-0,124

0,86

-0,090

0,87

-0,129

0,87

0,16

0,045

0,79

-0,160

0,86

-0,064

0,84

-0,139

0,87

-0,102

0,87

-0,144

0,87

25

30

40

26

Horizontalni serkla meukatne konstrukcije

Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

HORIZONTALNI SERKLA MEUKATNE KONSTRUKCIJE

izolacija WLG 035

Ytong
bez izolacije
AB 15 cm

5 cm

Ytong strop

AB 15 cm

10 cm

Ytong strop

AB 15 cm

15 cm

Ytong strop

AB 15 cm

Ytong strop

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,220

0,87

0,019

0,88

0,050

0,93

-0,009

0,90

0,13

0,239

0,85

0,012

0,88

0,048

0,92

-0,017

0,90

0,16

0,262

0,84

0,001

0,87

0,044

0,92

-0,030

0,89

0,11

0,161

0,89

0,016

0,90

0,070

0,93

-0,002

0,91

0,021

0,95

-0,014

0,92

0,13

0,177

0,88

0,001

0,89

0,071

0,92

-0,010

0,91

0,018

0,94

-0,022

0,92

0,16

0,196

0,87

0,001

0,89

0,070

0,91

-0,021

0,90

0,013

0,93

-0,033

0,91

0,11

0,175

0,90

0,016

0,92

0,076

0,93

-0,003

0,93

0,038

0,95

-0,005

0,93

0,013

0,96

-0,011

0,94

0,13

0,190

0,89

0,011

0,92

0,079

0,92

-0,003

0,93

0,038

0,94

-0,011

0,93

0,16

0,208

0,87

0,003

0,92

0,082

0,92

-0,012

0,92

0,037

0,93

-0,020

0,93

25

30

40

27

Horizontalni serkla u krovu

Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

HORIZONTALNI SERKLA U KROVU

Ytong

Ytong strop

FERT

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,13

0,003

0,92

-0,003

0,92

0,16

0,004

0,92

-0,002

0,92

0,21

0,006

0,93

-0,001

0,93

25

28

Balkon
Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

BALKON
Ytong

AB 15 cm

Ytong strop

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,635

0,71

0,085

0,81

0,13

0,626

0,72

0,077

0,81

0,11

0,582

0,74

0,073

0,84

0,13

0,575

0,74

0,066

0,84

0,11

0,498

0,78

0,066

0,88

0,13

0,493

0,79

0,061

0,88

25
30
40

29

Nadvoj
Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

NADVOJ
Ytong

3 cm

5 cm

10 cm

fRsi

fRsi

fRsi

fRsi

[cm]

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,052

0,62

0,025

0,67

0,13

0,055

0,61

0,026

0,66

0,11

0,090

0,64

0,040

0,71

-0,009

0,72

0,13

0,110

0,63

0,055

0,70

-0,002

0,71

0,11

0,064

0,66

0,056

0,70

-0,038

0,71

0,13

0,064

0,65

0,070

0,69

0,023

0,71

25

30

40

30

bez izolacije

Parapet prozora
Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

PARAPET PROZORA
Ytong

25
30
40

bez izolacije

fRsi

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

0,11

-0,048

0,75

0,13

-0,012

0,75

0,11

0,011

0,75

0,13

0,013

0,75

0,11

0,019

0,75

0,13

0,022

0,75

31

paleta prozora
Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

PALETA PROZORA
Ytong

25
30
40

32

bez izolacije

fRsi

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,011

0,74

0,13

0,018

0,74

0,11

0,028

0,73

0,13

0,032

0,72

0,11

0,033

0,72

0,13

0,042

0,71

Podrumski zid
Konstrukcija

Temperaturni tok

Toplinski tok

Izoterme

PODRUMSKI ZID
Ytong

25

30
40

bez izolacije

5 cm izolacije

fRsi

fRsi

[W/(mK)]

[W/(mK)]

[-]

[W/(mK)]

[-]

0,11

0,330

0,65

-0,123

0,77

0,13

0,332

0,65

-0,126

0,77

0,11

0,304

0,69

-0,152

0,79

0,13

0,313

0,69

-0,140

0,79

0,11

0,280

0,75

-0,159

0,80

0,13

0,280

0,75

-0,156

0,80

33

Srpanj, 2011.

Telefon: +385 1 3436 800

Telefax: +385 1 3464 920
Besplatni info telefon: 0800 7000
info.hr@ytong.com
www.ytong.hr
www.gradnjakuce.com
www.renoviranje.hr
facebook.com/YtongHrvatska

Ytong je registrirana robna marka Xella.

Ytong porobeton d.o.o.

Kovinska 4a
10090 Zagreb
Hrvatska