Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Grahi Emin

Fenomen, vrste i povodi objave

(esej)

Sarajevo, 2014.

Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini

Univerzitet u Sarajevu
Fakultet islamskih nauka u Sarajevu

Grahi Emin

Fenomen, vrste i povodi objave

(esej)

Predmet: Terminologija tefsira

Nastavnik: Doc. dr. Almir Fati
Ime i prezime studenta: Emin Grahi
Nain studiranja: Redovni
Smijer: Teoloki
Broj indeksa: 3498

Sarajevo, 2014.

Sadraj

1. Uvod.......................................................................................................................................1
2. Glavni dio...............................................................................................................................2
2.1. Fenomen Objave...........................................................................................................2
2.2. Definicija Objave..........................................................................................................3
2.3. Vrste Objave..................................................................................................................4
2.4. Povodi Objave...............................................................................................................5
3. Zakljuak................................................................................................................................6
4. Literatura................................................................................................................................7

1. Uvod
Zahvala pripada Allahu d.. i neka je salavat i selam na poslanika Muhammeda
s.a.v.s.
Kada kupujemo bilo koji aparat ili mainu, uz nju uvijek dobijemo upustvo ili
prirunik za koritenje. Njegova glavna svrha je da olaka primjenu i upotrebu datog
proizvoda. Naime, ivot na ovom svijetu bi nam bio neshvatljiv i besmislen da ne znamo
njegovu svrhu koja se upravo krije u univerzalnoj uputi koja nam govori kako provesti
ivotni vijek na ovom prolaznom dunjaluku. Ta uputa nam dolazi kao jedan od oblika milosti
i plemenitosti Uzvienog Allaha d.. posredstvom Njegovog poslanika i miljenika
Muhammeda s.a.v.s., a njeno ime je vahj (objava).
Cilj mog rada je da pokuam podrobno objasniti fenomen objave te se usredotoiti na
njenu univerzalnost, vrste i povode. O objavi su napisane stotine knjiga i izreeno je milione
reenica, ali svaki autor je morao da unese dio svog duha i miljenja u sami tekst koji pie pa
se zbog toga svako djelo razlikuje od drugog. Tako u i ja, s Boijom pomoi, pokuati
proniknuti u ono to moda do sad niko nije rekao u vezi objave, jer Allahov govor je
neiscrpan, kao rijeka koja tee. Nemogue ju je svu 'popiti', ali svako moe zagrabiti sa
razliitog mjesta onoliko koliko eli.
Koristiti u se sljedeom literaturom:
- Delaluddin Es-Sujuti, Itqan sveobuhvatni uvodnik u Kur'anske nauke, I tom,
prijevod i biljeke Almir Fati, Sova Publishing, Sarajevo, 2012.
- Mehmed Handi, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, II izdanje, Gazi Husrev-begova
medresa, 1972.
- Enes Kari, Uvod u tefsirske znanosti, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.
- Jusuf Rami, Povodi objave, Starjeinstvo islamske zajednice Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1990.
- Ahmad von Denffer, An Introduction for the sciences of the Qur'an, Millat Book
Centre, New Delhi

2. Glavni dio
2.1. Fenomen objave
U fazi razvoja psihoanalize i pod njenim uticajem dolo je do pogrenog
razumijevanja rijei Objava. Ona se ne moe tumaiti kao pjesniko nadahnue, unutranja
intuicija, unutarnja svijest ili "podsvijest" koje izraze tako rado neki upotrebljavaju. Da
inspiracija (pjesnika, umjetnika i sl.) nije Objava, dokaz je to to je ona u najvie sluajeva
plod velikog truda i napora ili simbol duhovne vjebe ili rezultat kontemplacije, te stoga u
dui ne ostavlja potpuno niti polovino uvjerenje, nego je to neto osobno, lino, a njen
proizvodnik ne dobija istinu sa njenog najvieg i najuzvienijeg Izvora. Dokaz tome je
takoer i to da je i prije Kur'ana bilo lijepih stihova, pjesnikih tvorevina i sl., ali arapski
ovjek nije mijenja svoj pogled na svijet zbog njih. Sa objavljivanjem Kur'ana taj je ovjek
egzistencijalno dirnut, ganut i potaknut da povjeruje u kazivanja najjasnijeg monoteistikog
znaenja.
Dakle, ukoliko inspiracija nije uporediva s Objavom, budui da je inspiracija plod
subjektivnog doivljavanja, truda i napora, a i zbog toga to je Objava nadmauje u svakom
pogledu, onda ni drugi vidovi isto ljudskog odnoenja spram svijeta (iluminacija,
kontemplacija, relfeksija itd.) sa Objavom nisu usporedivi i plod su ljudskog truda i napora.
Kod fenomena Objave u islamu najvanije je znati da je poslanik njen objekt, on na njen
sadraj ne moe uticati, on ga (metaforiki reeno) ne "boji" svojim subjektom i ostaje prema
njenom sadraju ist, tj. bez inspiracije, kontemplacije, iluminacije, refleksije itd., premda, s
druge strane, Boiji poslanik moe u situaciji kad mu se Objava ne priopava kontemplirati,
razmiljati i sl. Objava nije rezultat zasluge nekog Boijeg poslanika ve mu je data kao
polog.1

1 Enes Kari, Uvod u tefsirske znanosti, Fakultet islamskih nauka, Sarajevo, 1997., str. 40.-41.
2

2.2. Definicija Objave

Objava Boije Rijei u islamskom vjerovanju je meu fundamentalnim njegovim
kategorijama i spada u termine to ih je najtee definirati unutar tefsirskih znanosti. Ipak, to
nije termin koga je nemogue definirati i mnogi muslimanski znanstvenici pristupili su
njegovom definiranju. Prije bilo koje islamske definicije Objave nuno je sam termin
"objava" lingvistiki odrediti.2 Najblii mogui prijevod rijei 'Objava' bi glasio: knjiga,
slovo, pisanje. S obzirom na to da se on u Kur'anskim kazivanjima pojavljuje u razliitim
kontekstima, sistematizatori tefsirske znanosti ukazali su na kompleksnost i ozbiljnost samog
postupka definiranja.3
Boije komuniciranje sa ovjekom. Ovo je kljuni koncept na temelju koga sve
religije vjeruju vie nego u puki filozofski pokuaj da se objasni ovjekova relacija sa velikim
'nepoznatim'. 4
Objava je natprirodna pojava i prema tome su rijei i pero nemoni da do u tanine
objasne sutinu vahja tako da to svak odmah posve pojmi. Dovoljno nam je to da ta objava
spada u red stvari koje su same po sebi mogue, a o kojoj su nam Kur'an i Alejhisselamov
hadis dovoljno dokaza donijeli, pa da je vjerujemo i usvojimo. Tim vahjom je Allah d..
svojom neizmjernom moi odlikovao neke ljude, da bi bili vodii ostalima pravoj i istinskoj
srei.5

2 Enes Kari, nav. djelo, str. 34.

3 Ibid., str. 34.
4 Ahmad von Denffer, An introduction for the sciences of the Qur'an, Millat Book Centre, New
Delhi, str. 3.
5 Mehmed Handi, Uvod u tesirsku i hadisku nauku, II izdanje, Gazi Husrev-begova medresa,
Sarajevo, 1972. str. 12.
3

2.3. Vrste objave

U Kur'anu se spominju 3 vrste objave:
1. Putem Vahja u srce poslanika
2. Iza zastora
3. slanje izaslanika (meleka) poslaniku da mu donese Objavu
Sujuti u Itqanu navodi 3 miljenja o objavljivanju Kur'ana:
1. Objavljivanje izgovorom i znaenjem
2. Dibril je objavljivao samo sprecifina znaenja
3. Dibril je usaivao znaenje Kur'ana u srce poslanika, a onda je on izgovarao na
arapskom jeziku6
Islamski uenjaci spominju sljedee naine objave:
1. istiniti snovi (Kur'an nije objavljivan na ovaj nain)
2. da melek dostavi Objavu glasom slinom zvonu
3. da melek dostavi u srce poslanika
4. da se melek pojavi u ljuskom liku i objavi poslaniku
5. da melek doe polaniku u snu
6. da Allah d. govori sa svojim vjerovjesnikom, bilo na javi (kao no Isra'a) ili u
snu7

6 Delaluddin Es-Sujuti, Itqan sveobuhvatni uvodnik u Kur'anske nauke, I tom, prijevod i biljeke
Almir Fati, Sova Publishing, Sarajevo, 2012.
7 Delaluddin Es-Sujuti, nav. djelo
4

2.4. Povodi Objave

Kur'an se u odnosu na povode objave moe podijetiti u dva dijela:
l. Dio koji je objavljen bez posebnih povoda, a to je vei dio Kur'anskog teksta,
obuhvaa ajete koji se odnose na vjerovanje, dogaaje iz prolosti, prie o Boijim
poslanicima itd. Ovaj dio Kur'ana nema posebnih povoda objave osim onih opih zbog kojih
je objavljen Kur'an kao pos1jednja Boija knjiga, posljednjem Boijem poslaniku
Muhammedu, alejhisselam.
2. Dio koji je vezan za posebne povode, obuhvaa ajete koji se odnose na ibadet,
ophoenje i poslovanje, halal i haram, lino i graansko pravo, meunarodne ugovore...
Poznavanje toga je nuno za pravilno shvaanje i interpretiranje kur'anskog teksta.8
Kur'an nije objavljen odjedanput. Njegovo objavljivanje trajalo je dvadeset i tri
godine. Razloge ovoj postupnosti treba traiti i u povodima objave Kur'ana. Jedan nemali dio
Kur'anskog teksta objavljen je kao odgovor na mnogobrojna pitanja koja su tokom objave
postavljana Poslaniku. Poznavanje povoda objave Kur'ana je veoma vaan preduslov za
pravilno razumijevanje i tumaenje Kur'anskog teksta. Povodi otklanjaju ono to tekst ini
nejasnim. Oni nam pomau da otkrijemo ta je u tekstu uslovno, a ta trajno, ta je kao
rjeenje konkretne situacije, a ta kao pravilo i princip.9

8 Jusuf Rami, Povodi objave, Starjeinstvo islamske zajednice Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1990.
str. 5.
9 Ibid., str. 6.
5

3. Zakljuak
Jako je teko uope pisati ovako turo i kratko o jednoj ovako opirnoj temi pred kojom se
otvara lepeza pitanja i zakljuaka kojima nikada nee biti kraja. Ali s pravom se moe rei da
je objava za nas, od Boga darovani kvalitet i uputstvo za uspjeh i dobroinstvo kako na ovom,
tako i na buduem svijetu.
Mi moemo biti samo beskrajno zahvalni Uzvienom Allahu d.. to nam je spustio
uputu, opomenu i dokaz jasni bez kojeg bi mi lutali slijepi kroz tmine neznanja i zablude.
Hvala Allahu koji spusti svoju Rije u svijet Ademovih potomaka i koji obasja srca njihova.
Zaista je teko pronai rijei kojim bi se rezimirao navedeni i razraeni tekst, jer svaki
pokuaj zakljuka je grubo reeno 'uzaludan' iz razloga to ih je napisano na hiljade pa u tom
smislu moe biti samo kopiranje ili saetak onoga to je ve neko nekad kazao o ovoj temi.
Kur'an kao vjena knjiga, kao Boija objava, predstavlja nepresuni izvor svih
vrijednosti, vrlina i dobara za svakog insana. Nikada se ne moe dokuiti u potpuno znaenje
Boije Rijei, a i kada se povrno razumije, otvara se nova tajna, jo misterioznija i
znamenitija. Za mene je objava jedan od najveih primjera Boije nesagledive teofanije na
zemlji.

4. Literatura
1. Es-Sujuti, Delaluddin, Itqan sveobuhvatni uvodnik u Kur'anske nauke, I tom, prijevod i
biljeke Almir Fati, Sova Publishing, Sarajevo, 2012.
2. Handi, Mehmed, Uvod u tefsirsku i hadisku nauku, II izdanje, Gazi Husrev-begova
medresa, 1972.
3. Kari, Enes, Uvod u tefsirske znanosti, Bosanska knjiga, Sarajevo, 1995.
4. Rmi, Jusuf, Povodi objave, Starjeinstvo islamske zajednice Bosne i Hercegovine,
Sarajevo, 1990.
5. von Denffer, Ahmad, An Introduction for the sciences of the Qur'an, Millat Book Centre,
New Delhi