MJERE MOTIVACIJE, STIMULACIJE I MOBILIZACIJE U TIJEKU

NASTAVNOG PROCESA
-djeca vole nastavu TZK
-no u nastavi se ne provode uvijek i samo oni sadraji koje uenici rado i lako izvode
-osim jednostavnih postoje i sloene vjebe, vjerojatno ima zanimljivih ali i manje
zanimljivih, zatim ima lakih i teih
-primjena motivirajuih poruka
-moraju biti bliske razvojnoj dobi djece
Primjena mjera verbalne stimulacije
a) poticati i hrabriti djecu
b) odobravati nain i postupak nekog uenika
c) pohvaliti i odavati priznanja za uspjeh u radu
d) upuivati primjedbe ili moda prijekore za nedolino ponaanje i na taj nain stimulirati
uenika na korekciju postupaka
-poticaji su posebno vani za djecu sa nedostatkom samopouzdanja
-treba biti odmjeren u primjeni mjera stimulacije jer inae gube svoju pravu funkciju
(primjena i kad treba i kad ne treba)- stimulacija postaje sredstvo zbog kojeg se neto radi
(djeca rade zbog priznanja, a ne iz uvjerenja da vjebaju za see i zato to im je potrebno,
primjerice zbog zdravlja).
-vrijedi i za mjeru stimulacije s negativnom konotacijom, kao to su npr. prijekor ili opomena,
jer u protivnom te mjere mogu vie tetiti nego koristiti
-smatra se da pozitivna stimulacija djeluje bolje od opomene pa bi moda tome trebalo teiti
(sandwich approach?)
-ipak, prijekor je nuan nastavi li se pojedino dijete i dalje ponaati opasno za sebe i/ili druge
-potrebno je uvijek pokuati pronai uzroke negativnih ponaanja i nastojati o njima
razgovarati s djetetom
-JAVNA POHVALA RADA
DJELOTVORNE MJERE

IZNOENJE

EGZAKTNIH

REZULTATA

SU

Mjere osiguranja nastavnog procesa

-za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture uenici nalaze u gotovo stalnom aktivnom
odnosu prema drugim uenicima u razredu, odjeljenju ili iz druge momadi
-prema sadraju koji izvode, prema spravama, pomagalima, rekvizitima
-njihova aktivnost odvija se u razliitim prostornim i vremenskim uvjetima
-SIGURNOSNI RIZICI
-potrebno uiniti sve (prije, za vrijeme i nakon nastave) kako bi se rad i aktivnost odvijali u
sigurnim uvjetima
-u mjere osiguranja nastavnog proceca ubrajaju se:
-zdravstveno- higijenske mjere
-preventivne mjere
-uvanje
-pomaganje
PREVENTIVNE MJERE
-na samom poetku kolske godine- osiguranje uenika kod osiguravajueg zavoda
-dodatno osiguranje za rad u tzv. rizinim uvjetima
-temeljiti pregled svih prostora (i otvorenih i zatvorenih objekata u kojima se provodi
nastava), sprava, pomagala, rekvizita i sredstava koja se u radu upotrebljavaju
-paziti na: propisanu opremu: papue, sp. Gae, majice triko ili trenirka
-izbjegavati noenje bilo kakvih ukrasnih ili odjevnih predmeta koji mogu izazvati ozljede
(lanii, prstenje, razliite kope, znake i sl.)
-prije vjebanja treba upitom ili pregledom provjeriti zdravstveno stanje uenika
-ako su uenici umorni ili iz bilo kojih razloga indisponirani za vjebanje treba olakati ili
mijenjati planirane sadraje rada (svejedno o kojem se organizacijskom obliku radi)
-neposredno prije nastave treba pregledati prostor za vjebanje, sprave, pomagala, rekvizite i
sredstva da bi se utvrdila njihova ispravnost
-igralite, staze, prostori za zalet ne smiju biti skliski i neravni a doskoita moraju biti
mekana, oijesak prekopan i oien od svih tvrdih i ostalih predmeta
-bacanje loptica, medicinke, kugle i slino moe se provoditi samo s jedne strane igralita ili
bacalita, a po te predmete moe se ii tek kad i posljednji bude baen
-manje sprave s kojima uenici vjebaju npr paice, unjevi, obrui i slino, moraju biti
glatke,ali ne i skliske
-zatvoreni objekti moraju odgovarati higijenskim uvjetima, biti dobro rasvjetljeni i redovito
provjetravani
-sprave koje se rabe ne smiju biti postavljene u blizini zidova, radijatora, tapova i dr sprava u
dvorani

-ispod sprava i oko njih treba postaviti strunjae,a za doskoke s veih visina deblje i spuvaste
strunjae
-za rad na spravama poeljno je upotrebljavati magnezij, npr. pri radu na prei, ruama,
karikama
-uzrok ozljeivanju moe biti i nedovoljno pripremljen organizam uenika
-neprimjereno optereenje moe takoer biti uzrokom ozljeivanja, osobito u radu s
uenicima oteena zdravlja, kao i s onim uenicima koji su imali prekid u vjebanju
-za vrijeme vjebanja treba vladati red i disciplina, jer nedovoljno odgovoran ili neozbiljan
odnos uenika moe takoer biti uzrokom nezgoda
-ako vjebu ne moe izvesti vie uenika, treba ju olakati te pojaati uvanje i pomaganje
-uvari i pomagai moraju poznavati strukturu motorikog gibanja koje se izvodi i nalazi se
uvijek na mjestu
-potrebne mjere opreza zahtjeva i provoenje nastave tjelesne i zdravstvene kulture na
snijegu i ledu (prikladna obua i odjea, pogodan teren, ispravne saonice, skije, klizaljke i sl.)
-posebne mjere opreza potrebne su za vrijeme nastave tjelesne i zdravstvene kulture u vodi
(izbor mjesta, dubina vode, istoa vode, temperatura vode i zraka i sl.)
-nakon zavrenog sata nije preporuljivo, bez nazonosti uitelja, zadravati se na
vjebovnom prostoru, odnosno nastaviti s tzv. samostalnim vjebanjem jer zbog
nekontroliranog oputanja moe doi, a nerjetko i dolazi, do ozljeivanja
-ukazivati na osobnu higijenu i pospremanje vlastite opreme za tjelesnu i zdravstvenu kulturu
-uitelj se mora brinuti ne samo o naznaenim preventivnim mjerama, nego i o svim ostalima
koje pridonose sigurnosti uenika- vanost suradnje s djecom i slubama u koli
UVANJE
-uvanje je djelatnost i spremnost uitelja ili uenika da pri izvoenju odreenih vjebi ili
zadaa sauva uenika od pada
-uitelj ili uenika treba pri izvoenju tzv. teih vjebi biti u stanju pripravnosti, to jest na
takvu mjestu i u takvu poloaju koji mu omoguava da na vrijeme reagira i sprijei pad
vjebaa
-izvodi se pri prvim pokuajima, pri izvoenju nedovoljno svladanih vjebi i za vrijeme
izvoenja tzv. teih vjebi (preskoka, saskoka, doskoka i sl.)
-uvanje se primjenjuje sve dok vjeba nije potpuna svladana
-uvanje je sloena i vrlo odgovorna djelatnost- potrevno dobro poznavanje tehnike vjebe
koja se izvodi, svaku njezinu etapu i, dakako sposobnosti, postignua i znanje uenika koji
izvode zadanu vjebu
-sigurno uvanje podrazumijeva predvianje situacije, pravodobno i brzo reagiranje i
nadasve veliku koncentraciju
-koliko je god mogue potrebno je u taj proces ukljuiti i uenike
-preporuljivo je da uvanje obavljuju najprije oni uenici koji su spremniji, pouzdaniji,
odgovorniji, a zatim treba ukljuiti i angairati i sve ostale uenike

-pozitivno se odraava na njihov odnos prema vjebi, vjebanju i uope sigurnosti vjebanja,
a ujedno ih taj in uvanja potie na aktivnost i odgovornost to se pozitivno odraava na
odgojne efekte rada
Konkretna fizika aktivnost onoga tko uva najee je potrebna pri vjebanju na spravama
npr. pri preskoku, vienju, penjanju i sl.)
-za vrijeme vjebanja treba vjebaa pridravati, odnosno pri padu uhvatiti to blie
sreditu teita tijela jer je najsigurnije i za onoga tko uva najlake
-uvanje treba trajati tako dugo dok za onoga tko vjeba ne proe opasnost od pada
-o tome se treba brinuti uvijek, to znai da za vrijeme uvanja nema mjesta oputanju
-uvanje se moe provoditi i uz pomo razliitih pomagala
-specijalna pomagala, kao to su npr. mree, visei pojasi, specijalne jame sa spuvastom
gumom i slino, na TZKu obino ne trebaju
-glavno sredstvo uvanja i zatite pri padu jesu strunjae koje mogu biti razliite
kakvoe, dimenzija i namjene
-u nedostatku strunjaa moemo se sluiti spuvom, a ako se nastava provodi na otvorenom, u
obzir dolazi piljevina, slama, sijeno ili lie
-vidi se da uvanje ne pridonosi samo sigurnosti nastave, nego i njezinojveoj djelotvornosti,
pa zato toj djelatnosti u radu treba pokloniti potrebnu panju
POMAGANJE
Pomaganje je akcija i sposobnost uitelja i/ili uenika, iji je cilj olakavanje izvoenja neke
vjebe ili pokreta
.pomaganje se najee primjenjuje kada se vjeba izvodi prvi put, kada za vrijeme
vjebanja doe do zastoja pa uenika treba podii, potisnuti ili pridrati da bi nastavio s
izvoenjem vjebe, te u situacjama kada treba svladati tzv. kritinu toku u motorikom
gibanju
-da bi pomaganje bilo uspjeno, svaki koji tu djelatnost obavlja morapoznavati strukturu
motorikoga gibanja pri kojem se pomae, kritine toke toga gibanja kao i slabe toke
uenika koji gibanje izvodi
-s napredovanjem pomaganja treba smanjivati kako bi djeca postupno stekla samopouzdanje,
a na taj nain i veu samostalnost u izvoenju zadane vjebe
-pri uenju odreenog motorikog gibanja uenika treba upoznati i s nainom pomaganja,
kako bi sve u taj proces mogli ukljuiti to prije
-ukljuivanje uenika i njihovo aktivno sudjelovanje u pomaganju je, kao i sudjelovanje u
uvanju, viestruko korisno, pa treba omoguiti svim uenicima da se nau u ulozi
pomagaa
-fiziko pomaganje, odnosno dranje ili pridravanje uenika za vrijeme vjebanja potrebno
je uvijek kad uenik nije u stanju vjebu privesti kraju.Taj se nain pomaganja primjenjuje
samo u trenutku svladavanja tzv. kritine toke motorikog gibanja koje se izvodi i
prestaje im je ta toka svladana, to jest kada se primjeti da uenik moe samostalno nastaviti
s izvoenjem gibanja

-djelatnost je najlake i najsigurnije se izvodi ako je pomo usmjerena to blie sreditu

teita tijela
-uvanje i pomaganje treba uvijek, stalno i na svakom mjestu, bez obzira na dob uenika,
njihove osobine, sposobnosti, znanja

To je pedagoka i profesionalna ali i ljudska obveza nastavnika.

-ako se zaista dogodi ili kada se dogodi neka nezgoda,to nije trauma samo za uenika koji je
stradao, nego i za sve druge uenike
-ozljede se i mogu izlijeiti, ali posljedice koje se najee manifestiraju kao srah,
nesigurnost, nepovjerenje i slino vrlo se teko iskorjenjuju, a kod nekih uenika nikada