Youth Tourism

SVEUILITE U SPLITU
EKONOMSKI FAKULTET SPLIT
Diplomski rad
OMLADINSKI TURIZAM U REPUBLICI HRVATSKOJ-STANJE I TRENDOVI
Mentor:
Izradila:
Prof. dr. sc. Lidija Petri
Jelena Menegelo, univ.bacc.oec.

Broj indeksa: 2102153
Split, rujan 2012.
SADRAJ:
1. UVOD .................................................................................................................................... 1
1.1. Problem istraivanja........................................................................................................ 1
1.2. Predmet istraivanja ........................................................................................................ 4
1.3. Istraivake hipoteze ....................................................................................................... 5
1.4. Ciljevi istraivanja........................................................................................................... 6
1.5. Metode istraivanja ......................................................................................................... 7
1.6. Doprinos istraivanja....................................................................................................... 8
1.7. Struktura diplomskog rada .............................................................................................. 9
2. OMLADINSKI TURIZAM-POJAM I OBILJEJA ........................................................... 10
2.1. Povijest razvoja omladinskog turizma .......................................................................... 10
2.2. to je omladinski turizam? ............................................................................................ 12
2.3. Glavna obiljeja omladinskog turizma.......................................................................... 13
2.4. Meunarodne organizacije koje nude turistike proizvode za mlade ........................... 14
2.5. Potranja za omladinskim turizmom u svijetu i Europi ................................................ 18
2.6. Mobilnost mladih prometnim sredstvima ..................................................................... 21
2.6.1. eljezniki promet .................................................................................................. 22
2.6.2. Zrani promet ......................................................................................................... 23
2.6.3. Cestovni promet...................................................................................................... 25
2.6.4. Vodeni promet ........................................................................................................ 25
2.7. Uloga hostela kao specifinog oblika ponude smjetaja za mlade................................ 26
2.8. Uloga putnikih agencija i posrednika u omladinskom turizmu................................... 29
3. PONUDA NAMJENJENA OMLADINSKOM TURIZMU................................................ 32
3.1. Uenike ekskurzije ...................................................................................................... 32
3.2. Razmjena studenata....................................................................................................... 34
3.3. Katoliki susreti mladih ................................................................................................ 36
3.4. Individualna putovanja mladih...................................................................................... 38
3.4.1. Kampiranje............................................................................................................. 38
3.4.2. Backpaking - putovanje s naprtnjaom .................................................................. 39
3.4.3. Razmjena stanova i kau surfing ....................................................................... 42
3.5. Rad u inozemstvu .......................................................................................................... 45
3.6. Volontiranje u inozemstvu ............................................................................................ 49
4. OMLADINSKI TURIZAM U RH ....................................................................................... 51
4.1. Znaaj i uloga omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj......................................... 51

4.2.1. Hrvatski ferijalni i hostelski savez ......................................................................... 52
4.2.2. Studentske organizacije za mlade .......................................................................... 53
4.3. Turistike agencije za mlade ......................................................................................... 55
4.3.1. Turistika agencija F-tours .................................................................................... 55
4.3.2. Turistika agencija Collegium ............................................................................... 55
4.3.3. Putnika agencija Eklata Youth Travel.................................................................. 56
4.3.4. Turistika agencija Ichtis Travel............................................................................ 56
4.3.5. Student travel agency ............................................................................................ 56
4.3.6. Turistika agencija Extravo .................................................................................. 57
4.4. Ponuda hostela u Republici Hrvatskoj .......................................................................... 58
4.5. Analiza potranje omladinskog turizam u RH .............................................................. 60
5. ANALIZA I PRIKAZ REZULTATA ANKETNIH ISTRAIVANJA............................... 63
5.1. Ciljevi i metodologija istraivanja ................................................................................ 63
5.2. Analiza i prikaz rezultata vlastitog anketnog istraivanja provedenog na omladinskoj
populaciji Republike Hrvatske ............................................................................................. 64
5.3. Analiza i prikaz rezultata vlastitog anketnog istraivanja provedenog na omladinskoj
populaciji Europske unije..................................................................................................... 82
5.4. Testiranje hipoteza ........................................................................................................ 99
6. PREPORUKE BUDUEG RAZVOJA OMLADINSKOG TURIZMA U REPUBLICI
HRVATSKOJ......................................................................................................................... 103
7. ZAKLJUAK .................................................................................................................... 105
REZIME ................................................................................................................................. 107
SUMMARY ........................................................................................................................... 108
LITERATURA....................................................................................................................... 109
1. UVOD
1.1. Problem istraivanja
U dananje vrijeme na globaliziranom tritu turizma, gdje vlada velika konkurencija
izmeu receptivnih zemalja, potencijalnim turistima se prua veliki izbor moguih destinacija.
Osim toga, sami turisti postaju sve informiraniji o raznim destinacijama prije odabira konane
pa je, sa stanovita receptivne zemlje, izrazito vano kvalitetno predstaviti sve prednosti koje
odreena destinacija nudi. Jedan od naina poveanja turistikih dolazaka, noenja i
vanpansionske potronje turista u receptivnoj zemlji jest razvijanje proizvoda i usluge u
odreenoj destinaciji u svrhu dopiranja do to veeg broja potencijalnih turista kojima upravo
ovakvi proizvodi i usluge odgovaraju. Ove, tzv. ciljne skupine potencijalnih turista mogu biti
razne, a jedna od njih su upravo mladi, odnosno tzv. omladinska populacija.
Omladinski turizam poinje se razvijati u 18. stoljeu kada su djeca bogatih aristokrata
odlazila na tzv. Grand Tour putovanja kako bi proirili svoja znanja i stvorili temelje za
daljnju naobrazbu. Dakle, u samom poetku, primarna motivacija mladih turista, koji su
iskljuivo bili pripadnici bogatih drutvenih slojeva, bila je edukacija.
Ipak, slubenim poetkom ovog oblika turizma smatra se prvo organizirano putovanje
uenika koje je osmislio Richard Schirmann, te ga u vrlo kratkom roku popularizirao diljem
srednje Europe. Godine 1912. u Alteni (Njemaka)1 ubrzo se otvara i prvi hostel koji postaje
jednim od simbola omladinskog turizma.
Omladinski turizam, u dananje vrijeme, smatra se jednim od novijih oblika selektivnog
turizma koji je tek u zadnjih desetak godina dobio na znaaju. Glavni sudionici ovakvog
oblika turizma su mladi koji nisu u potpunosti financijski neovisni, te nastoje proputovati i
doivjeti to vie za to manje potroenog novca. Prema Svjetskoj turistikoj organizaciji
(UNWTO), omladinski turizam u uem smislu obuhvaa sva putovanja mladih u dobi od 15
do 29 godina, a u irem smislu obuhvaa i djeji turizam, odnosno skupinu u dobi od 6 do 14
godina.2 Upravo iz razloga to su glavni sudionici ovakve vrste turizma mladi s nevelikom
kupovnom moi ovaj pod oblik turizma se vrlo esto marginalizira.
1
2
http://www.smart-travel-germany.com/youth-hostels.html
orak S., Mikai V.; Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno; Zagreb: Institut za turizam, 2006, str. 270.
Promjeni stava receptivnih zemalja i popularizaciji ovog oblika turizma najvie je doprinio
UNWTO odravanjem Meunarodne konferencije o omladinskom turizmu 1991. godine u
New Delhiju. Konferencija je imala snaan odjek u zemljama u razvoju koje su uvidjele svoju
priliku da privuku mlade iz razvijenih zemalja u njihove egzotine destinacije. Takoer,
Francuska i Velika Britanija su u svojim promotivnim aktivnostima veliki znaaj pridijelile
mlaoj populaciji stavljajui naglasak na one atrakcije i aktivnosti koje bi mogle biti
zanimljive mladima.
U veini sluajeva, mlade na putovanje moe potaknuti niz razliitih motiva kao to je
upoznavanje novih kultura i obiaja, kolovanje, rad i volontiranje u inozemstvu, uenje
stranih jezika i sl. Smjetaj ima veliki znaaj u motivaciji mladih putnika, a temelji se na
injenici da jedan dio iskustva vezanog za upoznavanje novih kultura i obiaja dobivaju i
tijekom boravka u smjetajnim objektima namijenjenih njima, kao to su hosteli za mlade, jer
je u takvim vrstama objekata bolja komunikacija sa lokalnim stanovnitvom i njihovom
tradicijom.
Prema podacima UNWTO-a, na omladinski turizam 2005. godine otpadalo je izmeu 20-25%
svjetskog turistikog trita, a vrijednost tog trita je iznosila 7,4 milijarde USD. Procjenjuje
se da e vrijednost trita omladinskog turizma do 2020. godine narasti na 12 milijardi USD.3
Razvijene zemlje Europske unije trenutno predstavljaju najvanije emitivno trite
omladinskog turizma. Sveukupni trini potencijal europskih zemalja se procjenjuje na oko
70-80 milijuna turista4 to je najbolji
pokazatelj da je turistika mobilnost mladei
nezaobilazan segment turistikih kretanja u Europi i svijetu. Da bi se mladi gost privukao

potrebno je provoditi sustavnu politiku razvitka turizma mladih, i to na svim razinama.
U Republici Hrvatskoj statistike su znaajno drugaije od prethodno navedenih svjetskih i
europskih. Razlog manjeg postotka dolazaka i noenja omladinskih turista moe se pripisati i
Domovinskom ratu koji je ostavio ozbiljan trag na infrastrukturi omladinskog turizma. Hosteli
koji nisu bili privatizirani ili uniteni za vrijeme trajanja rata posluili su uglavnom za
smjetaj prognanika i izbjeglica nakon ega se nisu nali ni na jednom dravnom programu
obnove. Ovime su se omladinski turistiki kapaciteti znaajno smanjili te je Republika
Hrvatska efektivno pala na samo zaelje europskih zemalja to se tie omladinskog turizma.
3
Krei D., Milievi K.;Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski savez, 2010,
str. 12.
4
Ibidem, str. 14.
Danas u Republici Hrvatskoj postoje 44 omladinska hostela, a 1,7 % ukupnih turistikih

dolazaka u turizmu ine upravo omladinski turisti koji borave u ovim hostelima. Ovi turisti
ine ujedno i 0,7 % ukupnih noenja u smjetanim objektima za mlade. Ove brojke jasno
pokazuju koliko zapravo postoji prostora za razvoj omladinskog turizma u Republici
Hrvatskoj.5
Problem istraivanja jest prije svega ispitati trendove razvoja omladinskih oblika turizma u
svijetu i Republici Hrvatskoj te uoiti potrebe i elje mladih prilikom putovanja, to bi
konkretno znailo ispitati njihove motive, preferencije kod izbora smjetaja, nain odabira
prijevoznih sredstava, nain financiranja putovanja, utjecaj aktivnosti u destinaciji na izbor
same destinacije i sl. Posebno bi se utvrdile razlike izmeu domae i strane omladine. Svrha
istraivanja je poboljanje turistike ponude Republike Hrvatske, ali u konanici i itavog
gospodarstva Republike Hrvatske.
injenica je da danas omladinski turizam ostvaruje vrlo visoku stopu isplativosti ulaganja i
biljei razmjerno male ekonomske gubitke. Sve receptivne zemlje, u koje se ubraja i
Republika Hrvatska, a posebno zemlje u razvitku, trebale bi poraditi na razvoju novih
smjetajnih kapaciteta za mlade te obnoviti postojee, ostvariti stabilniji stalni rast turistikih
dolazaka, te poticati organizacije u turizmu da stvaraju i oblikuju bogatiju turistiku ponudu
za mlade.
Ibidem, str. 21.
1.2. Predmet istraivanja

Na teorijskoj razini, radom e se istraiti stanje i trendovi u omladinskom turizmu s
posebnim naglaskom na ponudu Republike Hrvatske koja ukljuuje smjetajne kapacitete,
prometnu povezanost, atrakcijske elemente i sl.
Anketom e se istraiti motivi dolaska, financijska neovisnost, preferencije, oekivanja i
eljeni sadraji u destinaciji, itd. mladih u dobi od 18 do 29 godina, hrvatskog, ali i stranog
dravljanstva, kako bi se dobiveni podaci mogli usporediti u svrhu ispitivanja koliko stavke
poput standarda, politike stabilnosti i sl. utjeu na odlazak na putovanja, duinu boravka i
potronju u destinaciji.
Konaan cilj je prilagoditi ponudu potrebama suvremenog mladog putnika kako bi se
Republika Hrvatska istakla kao kvalitetna destinacija, kako za ostale oblike selektivnog
turizma, tako i za ovaj.
1.3. Istraivake hipoteze

Na temelju definiranog problema i predmeta istraivanja, definiraju se slijedee
hipoteze:
H 1 Omladina ini znaajan udio u ukupnom broju turistikih dolazaka u svijetu, ali ne i u
Republici Hrvatskoj
Prema podacima koji e se detaljno biti prikazani u diplomskom radu, pokazat e se da u
ukupnom broju turistikih dolazaka na svjetskoj razini znaajno sudjeluju mladi 20-25 % od
ukupnog broja turistikih dolazaka. Takoer e se pokazati da ovakav trend nije prisutan u
Republici Hrvatskoj ve je taj udio znaajno manji.
H 2 Republika Hrvatska nema dovoljan broj smjetajnih kapaciteta namijenjenih omladini,
(hostela), to je jedan od razloga malog broja dolazaka omladinskih turista
U diplomskom radu pokuat e se pokazati da Republika Hrvatska ima znaajno manji udio
hostela u ukupnom broju smjetajnih kapaciteta u odnosu na odabrane zemlje. Shodno tome,
pokuat e se nai korelacija izmeu ove injenice i smanjenog broja mladih turista koji
posjeuju Republiku Hrvatsku, a kojima je ovakva vrsta smjetaja ujedno i najprihvatljivija.
H 3 Hrvatska nema dovoljno sadraja privlanih populaciji omladinskog turizma, to i jest
jedan od razloga njene nedovoljne atraktivnosti na meunarodnom tritu omladinskog
turizma
Hrvatska tek zadnjih godina diversificira svoju ponudu koja se vie ne bazira samo na tzv. 3S
(sun, sea, sand) nego i na ostalim atrakcijskim sadrajima koji privlae razliite dobne
skupine turista. to se tie omladinskog turizma, ti popratni sadraji jo uvijek nisu na razini
svjetskih i europskih trendova. Kao i u prethodnoj stavci, pokuat e se nai poveznica
izmeu malog broja omladinskih turista i (ne)atraktivnosti Republike Hrvatske na tritu
omladinskog turizma.
Navedene hipoteze pokuat e se dokazati ili opovrgnuti koritenjem niza tzv. desk metoda te
metodom anketiranja o kojima e detaljnije biti rije u narednim poglavljima.
1.4. Ciljevi istraivanja

Cilj ovoga rada je istraiti mogunosti valorizacije omladinskog turizma kao
generatora razvoja turistike destinacije. Takoer je potrebno uoiti aktualne te budue
trendove u turistikom razvoju, te utvrditi to treba uiniti kako bi se postojee stanje u
Republici Hrvatskoj poboljalo.
Pored osnovnog cilja mogue je definirati i dopunske ciljeve:
Teoretski istraiti i definirati pojam omladinskog turizma
Analizirati stanje i trendove omladinskog turizma u svijetu
Analizirati postojee stanje omladinskog turizma u odabranim zemljama i Republici

Hrvatskoj
Ukazati na koji nain razvoj turizma doprinosi razvoju destinacije, posebno se

osvrnuvi na potencijalne koristi i mogue tete od orijentacije iskljuivo na ovaj vid
turizma
Istraiti stavove mladih u Republici Hrvatskoj i odabranim zemljama
1.5. Metode istraivanja

Kako bi se istraivanjem dolo do potrebnih spoznaja te iz njih izvukli zakljuci,
koristit e se odgovarajue znanstvene metode:
Metoda deskripcije - postupak jednostavnog opisivanja injenica, procesa i predmeta u

prirodi i drutvu te empirijskih potvrivanja odnosa i veza, ali bez znanstvenog
tumaenja i objanjavanja.
Metoda analize i sinteze - metoda analize je postupak objanjenja stvarnosti putem

ralanjivanja sloenih misaonih tvorevina (pojmova, sudova i zakljuaka) na njihove
jednostavnije sastavne dijelove i elemente te izuavanje svakog dijela (elementa) za
sebe i u odnosu na druge dijelove, dok je metoda sinteze postupak znanstvenog
istraivanja i objanjavanja stvarnosti putem spajanja u jedinstvenu cjelinu.
Metoda eksplorativnog (izviajnog) istraivanja - poetno istraivanje kojem je svrha

razjasniti i definirati prirodu problema istraivanja.
Metoda prikupljanja podataka - u radu e se koristiti primarni podaci prikupljeni

putem anketnog upitnika te sekundarni podaci iz knjiga, publikacija, lanaka te
internetskih stranica.
Metoda komparacije - postupak usporeivanja istih ili srodnih pojava te utvrivanje

njihovih meusobnih slinosti u ponaanju i intenzitetu te razlika.
Metoda indukcije i dedukcije - indukcija je zakljuivanje od posebnog prema opem,

dok je dedukcija definirana kao zakljuivanje od opeg prema posebnom.
Osim metoda tzv. desk istraivanja u radu e se koristiti i metoda anketnog istraivanja.
Metoda anketiranja - postupak kojim se, na temelju anketnog upitnika, istrauju i

prikupljaju podaci, informacije, stavovi i miljenja o predmetu istraivanja. Za potrebe
istraivanja odabrana je populacija studenata radi to bolje usporedbe i analize
dobivenih rezultata. Anketa e biti provedena na uzorku od stotinjak ispitanika od
kojih e polovica biti internacionalni Erasmus studenti u Pragu, a druga polovica
studenti u Republici Hrvatskoj. Anketa e se provesti putem Interneta te e biti
sastavljena na hrvatskom i na engleskom jeziku, a biti e provedena kroz mjesec
svibanj i lipanj.
1.6. Doprinos istraivanja

Doprinos teorijskim istraivanjima na temu omladinskog turizma i njegovih pod
oblika ali i kroz rezultate istraivanja populacije mladih o njihovim stavovima i miljenju,
unutar, ali i van granica Republike Hrvatske, odnosno koliko stavke poput standarda, politike
stabilnosti, motiva putovanja, cijena u destinaciji i sl. utjeu na odlazak na putovanja, duinu
boravka, potronju u destinaciji, itd. Sve navedeno se radi u svrhu to bolje prilagodbe ponude
destinacije potranji mladih prilikom putovanja.
U Republici Hrvatskoj postoji ponuda koja je orijentirana na mlade, ali u svakom sluaju nije
dovoljno razvijena i ne prati europske trendove. Mogunosti za daljnji razvoj omladinskog
turizma su velike, ali je potrebno poraditi na kvaliteti receptivnih, transportnih i atrakcijskih
faktora te nainu promoviranja destinacije na europskom i svjetskom tritu.
Budui da gotovo petina ukupnih putovanja u svijetu otpada na putovanja mladih, sve vei
broj turistikih agencija se prilagoava upravo tom tritu, te bazira svoju ponudu upravo
potrebama mladih.
1.7. Struktura diplomskog rada

Diplomski rad e biti podijeljen u ukupno est cjelina, ukljuujui uvod i zakljuak.
U prvom, uvodnom, dijelu e biti definiran problem te predmet istraivanja, predstavit e se
hipoteze, ciljevi istraivanja, metodologija, doprinos istraivanja te konano struktura samog
rada.
U drugom dijelu e se definirati termin omladinski turizam te e ukratko biti rezimirana
povijest razvoja ovog selektivnog oblika turizma. Nadalje e biti prikazani trendovi u svijetu i
Europi te znaaj omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj. Zatim e se detaljno prikazati
mogunosti transporta mladih kategoriziranih prema pojedinim prometnim sredstvima.
U treem dijelu e se obraditi ponuda namijenjena upravo mladima, kao to su uenike
ekskurzije, razmjene studenata, katoliki susreti mladih, rad i volontiranje u inozemstvu, te
individualna putovanja mladih.
U etvrtom dijelu e se ukazati na znaaj i ulogu omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj
te prikazati organizacije koje nude turistike proizvode za mlade kao to su Hrvatski ferijalni i
hostelski savez i studentske organizacije i agencije za mlade.
U posljednjem dijelu bit e prikazani rezultati vlastitog istraivanja provedenog na
omladinskoj populaciji unutar Republike Hrvatske i Europske unije, te njihova detaljna
analiza.
Na samom kraju rada dat e se zakljuak te kratki saetak na hrvatskom i engleskom jeziku,
pregled koritene literature, tablica i grafikona, anketa, kao i ostali prilozi.
2. OMLADINSKI TURIZAM-POJAM I OBILJEJA

2.1. Povijest razvoja omladinskog turizma
Preteom omladinskog turizma smatraju se Grand Tour6 putovanja na koja su u 18.
stoljeu odlazila djeca bogate europske aristokracije, u svrhu poveavanja svoga znanja i
stvaranja temelja za daljnju naobrazbu. Prvo pravo organizirano putovanje uenika osmislio je
njemaki uitelj Richard Schirrmann, koji je i zaetnik ideje o hostelskom smjetaju. Prilikom
planinarskog izleta s uenicima 1909. godine sinula mu je ideja kako bi se kole mogle
koristiti za smjetaj uenika u vrijeme praznika. Ideja je bila da naselja meusobno udaljena
dan hoda imaju hostele za mlade, to bi bilo idealno za planinarske izlete. Tako je 1912.
godine otvoren prvi hostel namijenjen mladima u starom dvorcu Altena u Njemakoj. Prema
samoj ideji Schirrmann-a hostel je ureen i opremljen masivnim krevetima, kuhinjom,
sanitarnim vorovima i tu kabinama.7
Ideja omladinskog turizma se brzo irila te je do 1913. godine otvoreno 83 hostela u kojima je
ostvareno vie od 20 tisua noenja, a do ljeta 1931. godine u Europi je bilo ak 12
omladinskih hostelskih asocijacija koje su okupljale ukupno 2.600 hostela.8
Kada govorimo o Republici Hrvatskoj, prve srednjokolske i studentske organizacije javljaju
se na Suaku jo za vrijeme Austro-Ugarske Monarhije9, a u Crikvenici se otvara prvo
organizirano odmaralite za djecu u vili Zeleni gaj koji je organizirala i vodila ehinja Marija
Steyskalova.10 Takoer i otok Pag duguje dio svojih poetaka turizma mladim studentima iz
ehoslovake koji su davne 1925. godine11 bili jedni od prvih posjetitelja na ovom otoku.
Budui da tada na otoku jo nisu postojali pravi smjetajni objekti, studenti su bili smjeteni u
uionicama Puke kole. Meutim, pravi oblik omladinskog turizma kakav danas poznajemo,
javlja se tek 1938. godine kada se u Dubrovniku gradi prvi omladinski hostel u jugoistonoj
Europi.
str. 67.
8
Ibidem
9
Vukoni B.; Povijest hrvatskog turizma; Zagreb: Prometej, 2005, str. 90.
10
Ibidem
11
Ibidem, str. 114.
7
10
Kao najvanija organizacija za omladinski i studentski turizam istie se Hrvatski ferijalni i

hostelski savez koji se osniva 50-ih godina 20. stoljea, ija je osnovna zadaa je bila
razvijanje omladinskog turizma i turistike kulture. Iako je ovaj oblik turizma prilino
zapostavljen sve do izrade studije "Koncepcija dugoronog razvoja omladinskog turizma u
SR Hrvatskoj" iz 1987. godine, studijom je utvreno da je u to doba Hrvatska raspolagala sa
15 hostela i 57 djejih odmaralita, koji su zajedno brojali oko 27 tisua leajeva, to je tada
iznosilo 4,6 % ukupnog broja smjetajnih kapaciteta u Hrvatskoj.12 Najee su vlasnici tih
hostela i odmaralita bile razne drutvene organizacije i turistika poduzea ija su sjedita
bila diljem bive Jugoslavije, te su u tim objektima obino boravili mladi i djeca iz krajeva u
kojima je bilo sjedite vlasnika objekta. Time se zapravo stvorila negativna slika od strane
lokalne vlasti i domicilnog stanovnitva prema ovakvom obliku ljetovanja koji se uglavnom
razvijao kao masovni, kolektivistiki turizam u skladu s politikom filozofijom tadanjeg
drutva. Iako je ovakva politika nanijela veliku tetu mogunostima razvoja omladinskog
turizma, ipak je Domovinski rat ostavio puno vei i ozbiljniji trag kako na ljudima tako i na
infrastrukturi. Broj hostela je drastino smanjen, sa prijeratnih 15 na samo 7, koji su u doba
rata, a i nakon posluili za smjetaj izbjeglica i prognanika. Procjena je da je teta nastala na
hotelima i hostelima, boravkom prognanika u njima, priblino 100 milijuna USD.13 Hosteli se
nakon ovih nepovoljnih dogaanja nisu nali ni u jednom dravnom programu obnove, pa se
time Hrvatska nala na samom zaelju europskih zemalja sa smanjenim ukupnim turistikim
prometom za 55 %.14
Unato svim navedenim problemima, dananja situacija je znaajno popravljena pa mladi
ljudi i studenti na turistikom tritu postaju nia koja biljei najvei rast, a svaki peti putnik u
svijetu pripada upravo toj kategoriji. Destinacije koje posjeuju mladi, osim ekonomskih
koristi, prepoznale su i druge dugorone efekte koji ovaj vid turizma donosi, kao to je
stvaranje dinaminije i ivopisnije atmosfere u destinaciji, te injenice da je mladenatvo
samo jedna faza ivota pa treba oekivati da e se u destinacije koje su posjeivali kao mladi,
vraati i u srednjoj i u starijoj ivotnoj dobi. Takoer sve veu vanost ovakvim putovanjima
pridaju obrazovne ustanove, potencijalni poslodavci, sami roditelji, ali i cijelo drutvo.
Naime, razumijevanje i tolerancija meu ljudima razliitih kultura najjednostavnije se postie
upoznavanjem i doivljavanjem preko povijesti, batine i ivota ljudi koji ive u njoj.
12
Vukoni B.; Povijest hrvatskog turizma; Zagreb: Prometej, 2005, str. 184.
14
Ibidem
13
11
2.2. to je omladinski turizam?

Omladinski turizam ine mladi ljudi koji zbog svoje dobi imaju neto drugaije
potrebe i preferencije glede turistikih putovanja u odnosu na turiste drugih dobnih skupina,
pa su tako aktivnosti kojima se bave i smjetajni kapaciteti koje preferiraju neto drugaiji.
Kako ne postoji jednoznana i opeprihvaena definicija, za potrebe ovog rada koristiti e se
definicija omladinskog turizma koju predlae WYSETC (World Youth Student & Education
Travel Confederation) a ona glasi:
Omladinska putovanja ukljuuju sva nezavisna i samostalna putovanja za period manji od
jedne godine koja ostvaruju dobne skupine izmeu 16 i 29 godina starosti, a koji su
motivirani, djelomino ili u potpunosti, eljom za upoznavanjem novih kultura, razvoja
ivotnog iskustva i/ili koristima od formalnih ili neformalnih mogunosti uenja izvan
njihovih uobiajenih okruenja.15
Globalni trendovi u drutvu koji se zbivaju proteklih 20-ak godina, utjecali su na to da mladi
sve ee odgaaju stalno zaposlenje, brak i formiranje obitelji za kasnije godine ivota, ali
isto tako dobno stariji ljudi nastoje ostati "mladi". Dakle, moglo bi se zakljuiti da omladinski
turizam ne predstavlja samo pitanje demografije, nego i jedan specifian stil putovanja. Sve
vei broj turista svih dobnih skupina, koji ele zadrati stil neovisnog i samostalnog
putovanja, odluuju se za boravak u omladinskom hostelu. Hosteli su mjesta na kojima se
susreu ljudi koji trae avanture, nova iskustva, a ne ele se razbacivati novcem. Oni su manje
formalan oblik smjetaja i atmosfera je uglavnom oputena, a glavni cilj je omoguiti
upoznavanje i druenje meu mladima.
esto se ovaj oblik turizma naziva i studentski turizam, iako to nije u potpunosti tono s
obzirom na to da osobe koje su ukljuene u omladinski turizam nisu nuno studenti, nego
osobe koje su u prijelaznom ivotnom razdoblju, ele se osamostaliti i napustiti roditeljski
dom te zapoeti vlastitu profesionalnu karijeru.
15
Moisa C.O.; Conceptual Clarifications Regarding Youth Travel; The Young Economist Journal, str. 7.,
preuzeto sa: http://econpapers.repec.org/article/aiorteyej/v_3a1_3ay_3a2010_3ai_3a14s_3ap_3a98-106.htm
12
2.3. Glavna obiljeja omladinskog turizma

Glavni motivi mladih za putovanje, uz tzv. dokoliarske aktivnosti, su upoznavanje
novih kultura i obiaja, duhovni razvoj, kolovanje, uenje stranih jezika te doivljaj
destinacije u kojoj borave kroz intenzivnu komunikaciju i kontakte s domicilnim
stanovnitvom. Najee su to osobe u dvadesetim godinama, koje su zavrile, ili su u procesu
zavravanja formalnog obrazovanja, obino slabijeg ekonomskog stanja jer jo nisu stekle
financijsku neovisnost. Unato ovome, na putovanjima raspolau sa relativno velikim
budetom, to zbog tednje novca, to zbog povremenog rada ponekad i u inozemstvu.
Kod organizacije svojih putovanja kao glavni izvor informacija koriste Internet, a itinereri su
vrlo detaljno i precizno planirani, najee zato to im je budet ogranien. Zanimljiva je i
injenica da se mladi due zadravaju u destinaciji, najee nekoliko tjedana, dok uobiajeni
turisti borave na putovanju izmeu 7 i 14 dana. Prosjeno trajanje omladinskog putovanja u
2007. godini iznosilo je ak 53 dana.16
Karakteristino je za mlade putnike da su skloni netradicionalnim vrstama prijevoza do
destinacije, kao sto su eljezniki prijevoz i cestovni prijevoz, zadnjih godina uoen je sve
vei rast i u zranom prijevozu naroito zbog velikih popusta koje omoguavaju
aviokompanije. Zbog ogranienog budeta, mladi su skloni birati to jeftiniji oblik smjetaja
kako bi to manje potroili na ovu znaajnu stavku svakog putovanja, a vie na razliite
aktivnosti u destinaciji17. Shodno tome najee biraju hostele ili ako su u mogunosti
smjetaj kod rodbine i prijatelja.
Zbog starosne dobi i openito mladenake poletnosti, ovaj segment turista spada u
najaktivnije turiste, sklone preuzimanju rizika tijekom sudjelovanja u razliitim aktivnostima.
Tako su i vrlo popularni vidovi zabave poput bungee jumpinga, paraglidinga, planinarenja,
ekstremnog biciklizma i ostalih avanturistikih sportova.
16
Krei D., Milievi K.; Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb:Hrvatski ferijalni i hostelski savez, 2010,
str. 16.
17
Carr, N.; Poverty, debt, and conspicious consumption: university students tourism experiences; Tourism
Management, 26; 2005, str. 2., preuzeto sa:
http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0261517704001396
13
2.4. Meunarodne organizacije koje nude turistike proizvode za mlade
IYHF (International Youth Hostel Federation) danas poznatija kao HI (Hostelling

International) osnovana je u Amsterdamu 20. listopada 1932. godine od strane predstavnika
hostela iz vicarske, ehoslovake, Njemake, Poljske, Nizozemske, Norveke, Danske,
Velike Britanije, Irske, Francuske i Belgije. Za prvog predsjednika te udruge odabran je
Richard Schirrmann koji je u suradnji sa Willhelmom Mnkerom dvadeset godina prije toga
osnovao prvi oblik hostelskog smjetaja. Danas HI okuplja organizacije i smjetajne objekte
iz oko 90 zemalja i regija u svijetu, a pod sobom povezuje oko 4.500 omladinskih hostela s
oko 350 tisua leajeva, to ovu udrugu ini najveim turistikim udruenjem za mlade u
svijetu. Takoer broji i oko 4 milijuna samostalnih lanova koji na godinjoj razini ostvare
oko 31 milijun noenja. Kako bi svojim korisnicima, odnosno mladim turistima boravak u
hostelima uinila to ugodnijim, udruenje HI propisuje standarde kvalitete kojima se eli
postii standardizacija i poboljanje smjetaja svih hostela koji su njeni lanovi.
Pod obvezne standarde spadaju slijedei elementi usluge:
Dobrodolica hosteli su otvoreni za svakoga, rezervacije je mogue vriti unaprijed,

a osnovni sadraji moraju biti dostupni ak i ukoliko je hostel zatvoren u odreenom
periodu tijekom dana
Udobnost hostelski objekti moraju osigurati sve preduvjete za kvalitetan odmor

gostiju, sadraje neophodne za osobnu higijenu te ugostiteljske sadraje ili sadraje za
samostalnu pripremu obroka
istoa hosteli gostima trebaju osigurati najvee higijenske standarde
Sigurnost hosteli trebaju osigurati sigurnost, kako gostiju, tako i njihove imovine
tijekom boravka u hostelu
Privatnost hosteli gostima trebaju osigurati primjeren stupanj privatnosti u

sanitarnim prostorijama i toaletima. Ukoliko hosteli nude sobe/spavaonice s veim
brojem leajeva, potrebno je razdvojiti smjetaj mukih i enskih gostiju, osim kada se
radi o partnerima razliitog spola koji putuju zajedno pa onda izriito trae i zajedniki
smjetaj.18
18
http://www.hihostels.com/web/quality.en.htm
14
Uz navedene obvezne standarde HI je definirao i dodatne HI-Quality standarde kojima se

osigurava pruanje primjerene vrijednosti za novac po slijedeim elementima:
Usluge informacija o smjetaju i rezervacija smjetaja
Usluge pripremanja i posluivanja obroka u hostelu
Standarde odravanja istoe u sobama i zajednikim prostorijama u hostelu
Organizacije dodatnih aktivnosti kako bi boravak u hostelu bio to ugodniji
Brige i prijateljskog odnosa prema gostima
Paljivog sluanja elja i prijedloga gostiju tijekom i nakon boravka19
Uspjena implementacija ovih sustava kvalitete osigurava se kroz inspekcijski nadzor

asocijacije HI te metodom tajnog kupca kroz koju sami korisnici hostelskih usluga
ocjenjuju da li je kvaliteta hostela na zadovoljavajuoj razini.
FIYTO (Federation of International and Youth Tourist Organizations) osnovana je 1950.
godine, a danas je jedna od vodeih globalnih organizacija specijaliziranih za omladinska
putovanja. Zalae se za razvijanje omladinskog turizma u svijetu, posebno putem irenja
sustava povlastica za mlade turiste. Glavni cilj ove organizacije je naglaavanje posebnog
identiteta mladih turista te njihovog prava na fleksibilno i cjenovno prihvatljivo putovanje. U
svrhu toga FIYTO izdaje i posebnu lansku iskaznicu GO 25 s kojom se ostvaruju povlastice
u putnikom prometu, smjetajnim objektima, raznim turistikim uslugama, ulaznicama kao i
u nekim trgovinama.
Organizacija FIYTO sastoji se od oko 400 poduzea koji godinje ostvaruju:
Obrtaj novca vei od 8 milijardi USD
Vie od 16 milijuna mladih korisnika njihovih usluga
Prodaju preko 7 milijuna prijevoznih karata za zrani i kopneni promet
Zapoljavaju oko 100 tisua radnika
Posjeduju i upravljaju sa preko 600 tisua kreveta20
FIYTO propisuje i kontrolira standarde poslovanja u omladinskom turizmu u svrhu

zadovoljstva svojih lanova, ali u konanici i zbog zadovoljstva samih korisnika usluga. Ova
19
20
http://www.hihostels.com/web/HI-Q-certified-hostels.en.htm
http://www.englishforum.com/00/schools/orgs/fiyto.html
15
organizacija je vrlo cijenjena od strane omladine pa samim time prua kredibilitet

poduzetnicima koji su njeni lanovi.
Poduzea koja su lanovi FIYTO organizacije usmjerena su na razne segmente trita
omladinskog turizma koje ukljuuju sljedee kategorije:
Putovanja u svrhu uenja stranih jezika
Agencije za dadilje
Smjetaj
Turoperatori
Avanturistika putovanja
Prijevoz
Putovanja u svrhu uenja
Aktivni odmori
Nacionalna turistika vlast
Uredi za studentska putovanja
Udruge omladinskih hotela
Tematski parkovi i restorani
Tehnologije/ komunikacija
Promotori putovanja
WYSETC (World Youth Student & Education Travel Confederation) jedna je od vodeih
organizacija u omladinskom turizmu namijenjena pruanju usluga mladim turistima i
studentima. Ova organizacija broji preko 600 lanova u 120 zemalja koji godinje usluuju
preko 10 milijuna mladih i studenata diljem svijeta.21 Jedna od najpoznatijih organizacija koja
je lan WYSETC-a je i International Student Identity Card (ISIC) Association. ISIC
iskaznicom koju izdaje ova organizacija godinje se ostvari preko 40 tisua popusta u vie od
120 drava, a njome se koristi oko 4,5 milijuna studenata.
21
WYSE Travel Confederation; The power of youth travel, AM Reports; 2; str. 34., preuzeto sa:
http://www.wysetc.org/?page=PowerYouthTravel
16
lanovi WYSETC organizacija rade zajedno na specijaliziranim podrujima koje ukljuuju

studiranje u inozemstvu, rad u inozemstvu, putovanje u svrhu uenja stranih jezika,
omladinski smjetaj, programi za dadilje, putno osiguranje i dr.
Ciljevi WYSETC organizacije su22:
Promovirati osobne, socijalne, ekonomske i kulturne prednosti omladinskog turizma i

meunarodnog obrazovanja, suraujui s vladama i turistikim odborima diljem
svijeta
Razvijanje inovativnih usluga i proizvoda koji se mogu koristiti na putovanju ili u

edukacijske svrhe kao to je ISIC kartica
Istraivanje omladinskog trita u svrhu prepoznavanja jedinstvenih potreba i trendova

ovog tipa turista
SYTA (Student & Youth Travel Association) je organizacija specijalizirana za studentska

putovanja i putovanja mladih. Okuplja ukupno 807 lanova od kojih su:
133 aktivna lana u ove lanove spadaju turoperatori i putnike agencije
656 pridruenih lanova u ove lanove spadaju razni hoteli, atrakcije, restorani te
neprofitne organizacije u omladinskom turizmu
18 partnerskih organizacija
Aktivni lanovi SYTA organizacije imaju godinji obrtaj novca od omladinskog turizma od
1,55 milijardi USD, sa ukupno 2,2 milijuna korisnika usluga. 23
22
http://www.wysetc.org/?page=about_us
Wooten K., Student and Youth Travel 101; SYTA, str. 28., preuzeto sa:
http://www.seviervillechamber.org/constantcontact/syta.pdf
23
17
2.5. Potranja za omladinskim turizmom u svijetu i Europi

Omladinski turizam je jedan od najbre rastuih podruja turistikog trita, posebice
u Europi gdje mladi ljudi imaju tendenciju eeg i dueg putovanja nego to to imaju stariji.
Otprilike jednu petinu svih turista u svijetu ini omladina od 15 do 25 godina, a strunjaci
predviaju da e u bliskoj budunosti taj broj narasti na 25 % svjetskog turistikog trita.24
Ovakva predvianja se mogu objasniti injenicom da mlade na putovanja motiviraju
kulturoloki razlozi, ali i s druge strane relativno jeftin i prihvatljiv troak samog putovanja,
posebice za omladinu koja dolazi iz razvijenijih zemalja. Meu glavne motive putovanja
mladih spada elja za bijegom od svakodnevnice, razonoda i dokolica, duhovni rast i razvoj,
upoznavanje kulture i obiaja, obrazovanje, rad, uenje stranih jezika i sl. Uglavnom je
putovanje kombinacija vie razliitih motiva naroito zbog toga to ova turistika putovanja
traju relativno dugo. Naime, prosjeno trajanje putovanja mladih u 2008. godini bilo je 53
dana.25
Prema istraivanjima u iduih 25 godina broj ljudi starijih od 65 e se udvostruiti, ali isto
tako e za 6 % porasti populacija mladih do 15 godina.26 Trend koji ide u korist poveanja
omladinskih putovanja jest porast godinjih prihoda. Statistika pokazuje da su tri najvee
emitivne regije mladih turista u svijetu Europa, Sjeverna Amerika i Azija. Oko 60-70 %
mladih Europljana je putovala u inozemstvo 2006. godine, to je otprilike 52 milijuna mladih
turista, dok je ukupan broj mladih Sjeverne Amerike (Kanada i SAD) koji putuju van drave
tek neto vei od 30 milijuna. U zemljama Azije, vodee mjesto zauzima Japan sa brojkom od
3 milijuna mladih turista godinje koji putuju u inozemstvo.27
Istraivanja pokazuju da je 2007. godine realizirano oko 180 milijuna meunarodnih
omladinskih putovanja, dok je u 2005. godini ta brojka iznosila 160 milijuna. Tada je
vrijednost trita omladinskog turizma iznosila 7,4 milijarde USD, a procjenjuje se da e
njegova vrijednost do 2020. godine narasti na 12 milijardi USD.28
24
http://oxygen.mintel.com/display/125998/
Moisa C.O.; Aspect of the youth travel demand; Annales Universitatis Apulensis Series Oeconomica; 12(2),
2010, str. 4., preuzeto sa: http://www.oeconomica.uab.ro/upload/lucrari/1220102/08.pdf
26
Moisa C.O.; Destinations and touristic flows in youth travel; Annales Universitatis Apulensis Series
Oeconomica; 9(2), 2007, str. 1., preuzeto sa: http://www.oeconomica.uab.ro/upload/lucrari/920072/37.pdf
27
Ibidem
28
Krei D., Milievi K.; Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski savez,
2010, str. 12.
25
18
Iako osobe mlae dobi (15-34 godine) sudjeluju s oko 33,5 % u ukupnom svjetskom
stanovnitvu, njihov trini potencijal je mnogo manji jer su mogunosti mladih da putuju
ograniene razinom njihovih primanja kao i stupnjem obrazovanja. Istraivanja su pokazala
da su mladi ljudi sa viom razinom formalnog obrazovanja u prosjeku skloniji putovanjima,
pa se moe zakljuiti da mladi iz razvijenih zemalja imaju veu sklonost putovanjima i
predstavljaju najvaniji izvor potranje za omladinskim turizmom zbog vee razine ivotnog
standarda, ali i obrazovanja. Vie od polovice mladih turista je posjetilo Sjevernu i Junu
Europu, a njih 40 % je putovalo Sjevernom Amerikom i Zapadnom Europom. Mladi turisti su
specifini po tome to obino vie puta posjete istu destinaciju pa je tako u Sjevernoj Americi
broj turista koji su tamo boravili po prvi put manji od broja turista koji su se vie puta vratili,
a i u preko 70 % europskih regija su se mladi turisti vraali nekoliko puta. Takoer postoje i
regije koje se definira kao one koje treba vidjeti jednom u ivotu, a to su Indija, Juna
Amerika, Jugoistona Azija i Australija u koje je vie od 60 % mladih turista dolo po prvi
put.29
Nedavna studija Sveuilita u Quebec-u provela je istraivanje o destinacijama koje su meu
5 najposjeenijih u svijetu od strane mladih. Australija, Francuska, Novi Zeland, Tajland i
Engleska bile su odabrane.30 U svim navedenim dravama omladinski turizam donosi
znaajan dohodak i predstavlja vaan turistiki segment. Osim samim putovanjem, svoje
mlade turiste privlae i promotivnim kampanjama kao to su programi za rad i putovanje,
studiranje, avanturistiki turizam, kulturni turizam, odmorini turizam i drugi. Tako je u
zadnje vrijeme najbre rastui segment omladinskog turizma upravo povezan s radom u
inozemstvu gdje vlade nude mladima razne programe i fleksibilne radne vize.
to se tie same Europe, najvanija emitivna trita omladinskog turizma su Njemaka,
Velika Britanija, Italija, panjolska i Francuska dok su najvanije receptivne zemlje
Francuska, panjolska, Italija, Grka, Austrija, Nizozemska, eka i Velika Britanija.
Zanimljivo je primijetiti kako su pojedine zemlje vana odredita omladinskog turizma, ali
ujedno i vana emitivna trita.
Tablica 1. prikazuje trajanje turistikog putovanja mladih turista u danima. Iz tablice je
vidljivo da najvei broj mladih europskih putnika, njih 76 %, boravi na putovanju etiri dana
29
Moisa C.O.; Main destinations and tourist flows on the youth travel market; Annals of Faculty of Economics,
1(2), 2010, str. 3., preuzeto sa: http://anale.steconomiceuoradea.ro/volume/2010/n2/064.pdf
30
Ibidem, str. 4.
19
ili due, 14 % boravi na putovanju due od dva tjedna, dok za njih 7 % putovanje traje due
od 22 dana.
Tablica 1. Duina trajanja putovanja
Duina boravka u danima
1-3
4-7
8-11
12-15
16-22
Due od 22
24
31
10
21
7
7
Izvor: Krei D., Milievi K.; Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski savez,
2010, str. 14.
Prosjena dnevna potronja mladih turista neto je nia nego to je kod ostalih tipova turista,
ali uzevi u obzir da njihova putovanja u prosjeku traju due, tako i potronja mladih na
putovanju je jednaka ili ak i via nego kod ostalih turista. Tablica 2. prikazuje strukturu
potronje mladih europskih turista na turistikom putovanju. Prosjena potronja mladih u
Europi po putovanju iznosi oko 2.600 USD, od ega gotovo polovica (49,6 %) otpada na sami
prijevoz do destinacije i smjetaj u destinaciji to znai da mladi moraju dobro isplanirati
potronju svojega budeta kako bi ostali u okvirima zadanog.
Tablica 2. Struktura potronje mladih europskih turista na putovanju
Vrsta trokova
Prijevoz do destinacije
Struktura u % Iznos u USD

819
31,5
Smjetaj
18,1
471
Hrana i pie
15,1
393
Aktivnosti u destinaciji
11,2
291
Prijevoz izmeu destinacija
9,5
246
Telekomunikacija (telefon, internet i sl.)
4,1
106
Ostalo
10,5
274
100
2 600
Ukupno
Izvor: Ibidem, str. 15.
20
2.6. Mobilnost mladih prometnim sredstvima

Promet je vrlo vaan imbenik u turizmu koji omoguava velikom broju putnika
savladavanje prostornih razlika i ini dostupnim prirodna obiljeja odreenog prostora i
njegove atrakcije, ime znaajno utjee na razvoj same destinacije.
Kakvu konkretnu prometnu infrastrukturu treba pojedina turistika destinacija ovisi o:
Njezinom prometno-zemljopisnom poloaju
Strukturi turista koji posjeuju tu destinaciju
Zemlji podrijetla turista koji posjeuju tu destinaciju31
A za koju e se vrstu prijevoznog sredstva turisti odluiti ovisi ponajprije o:
Izboru destinacije
Trajanju putovanja
Nainu na koje je putovanje organizirano
Razini raspoloivih informacija
Dostupnosti informacija
Postojeim mogunostima u prijevozu
Dostupnosti drugih vrsta prijevoza i informacija o njima
Kupovnoj moi pojedinca
Troku prijevoza32
Mobilnost mladih prometnim sredstvima treba razmatrati u dva razliita konteksta: mobilnost
prilikom dolaska do same destinacije i mobilnost unutar destinacije.
Mladi turisti prilikom dolaska do same destinacije u najveem broju sluajeva preferiraju
zrani promet (82 %) i eljezniki promet (30 %). Ovo je zakljueno u anketi provedenoj
2003. godine na uzorku od vie od 2.300 mladih iz razliitih zemalja.33 Dominantnost zranog
31
avlek N., Bartoluci M., Prebeac D., Kesar O.; Turizam-Ekonomske osnove i organizacijski sustavi, kolska
Knjiga, Zagreb, 2011., str. 196.
32
Ibidem
33
Richards G., Wilson J.; New Horizons in Independent Youth and Student Travel: Today's Youth TravellersTomorrow's Global Nomads; ISTC, ATLAS, str. 18., preuzeto sa: http://www.atlaseuro.org/pages/pdf/FINAL_Industry_Report.pdf
21
prometa kao preferiranog oblika putovanja do destinacije je ponovno potvrena 2007. godine
u anketi provedenoj na vie od 8.500 mladih iz razliitih zemalja.34
to se tie mobilnosti mladih unutar same destinacije prema anketi provedenoj 2007. godine35
ak 62,5 % mladih turista se izjasnilo da preferiraju prijevoz autobusom, na drugom mjestu je
automobil sa 45 %, na treem mjestu eljezniki promet sa 42,5 % dok je zrani promet
zastupljen sa 32,5 % na etvrtom mjestu. Mnogo manje zastupljeni su bicikli, mopedi i
motocikli te sve druge vrste prometnih sredstava koje ukljuuju i vodeni promet. Vano je
napomenuti da su ovo preferirana prometna sredstva koja se koriste unutar destinacije izvan
velikih gradova. Ovo je promijenjeno u odnosu na prijanju anketu iz 2003. godine gdje se
dobila prevelika zastupljenost mobilnosti unutar jednog grada. Naime, u toj anketi hodanje je
bio dominantan nain transporta unutar destinacije (60 %), zatim tramvaj, metro ili lokalni
autobus (54 %), te konano, lokalni eljezniki promet (42 %).
Tablica 3. Koritena prometna sredstva izvan veih gradova na posljednjem putovanju, 2007
Prometno sredstvo
Autobus
62,6
Automobil
45
eljeznica
42,5
Zrakoplov
32,5
Bicikl/moped/motocikl
9,9
Drugo
9,2
Izvor: Richards G.; New Horizons II - The Young Independnet Traveller, WYSETC, str. 26. [pdf]
2.6.1. eljezniki promet

eljezniki promet je na drugom mjestu po zastupljenosti kao preferirano prometno sredstvo
kojim mladi turisti dolaze u destinaciju ak 30 % mladih preferira ovakav oblik prijevoza do
destinacije. Popularnost ovakvog oblika prijevoza je direktno povezana s injenicom da mladi
u pravilu mogu ostvariti popust na putovanje koritenjem neke od meunarodnih studentskih
kartica od kojih je najrasprostranjenija ISIC kartica (International Student Identity Card).
Mogunost to jeftinijeg dolaska do eljene destinacije je veoma vana mladim turistima jer
ak 31,5 % od ukupnih trokova putovanja otpada na trokove dolaska do eljene
34
Richards G.; New Horizons II - The Young Independnet Traveller, WYSETC, str. 24., preuzeto sa
http://www.scribd.com
35
Ibidem
22
destinacije.36 Naravno, najvei nedostatak eljeznikog prometa je ogranienost na putovanja

koja su relativno blizu boravita mladih turista. U pravilu eljezniki promet ee koriste
studenti i mlai turisti koji imaju nie prihode.37 Znaajno veu popularnost kod omladinske
populacije ima eljezniki promet unutar destinacije u koju mladi putuju. S obzirom na utede
koje mladi turisti mogu ostvariti, a znaajno manju udaljenost koju je potrebno prijei, ak
42,5 % mladih turista preferira koritenje eljeznikog prijevoza unutar same destinacije u
koju su otputovali to ga stavlja na tree mjesto najee koritenih prijevoznih sredstava
unutar destinacije.38
2.6.2. Zrani promet
Zrani promet je definitivno najbri i najudobniji nain putovanja, posebno kod udaljenih
destinacija. Premda je do nedavno bio rezerviran za putnike dubljeg depa, pojavom
niskotarifnih kompanija postao je dostupan gotovo svima. Niske cijene su postignute time to
avioni slijeu na manje aerodrome koji su udaljeniji od grada, imaju manje udobne kabine,
nude skromniju ponudu jela i pia, imaju nepovoljnije vrijeme polaska, manje posade i sl.
Cijena najvie ovisi o sezoni, te o vremenu prijave za let. Planiranjem putovanja dovoljno
rano, cijena za avion moe biti znaajno nia, svega par desetaka eura za destinacije unutar
Europe.
Zrani promet je uvjerljivo najzastupljeniji nain prijevoza kojeg mladi turisti koriste za
dolazak do eljene destinacije 82 % mladih turista se izjasnilo da najee koriste upravo
ovakav oblik prijevoza prilikom putovanja do destinacije.39 Zrani promet nudi mnoge
prednosti za mlade turiste. Tu je naravno kratko vrijeme putovanja to ga ini oitim izborom
za destinacije koje nisu blizu prebivalita mladog turista. Nadalje prethodno spomenuti porast
ponude niskotarifnih zrakoplovnih kompanija zadnjih godina je uvelike smanjio cijenu
prijevoza zrakoplovom iako ovo vrijedi samo za odreene destinacije i za samo odreena
razdoblja u godini. Na Slici 1. prikazana je povezanost zadarske zrane luke s razliitim
zranim lukama u Europi. Primjeuje se znaajno vea aktivnost za vrijeme ljetnog razdoblja,
a znaajno manja aktivnost tokom cijele godine to naravno predstavlja problem
potencijalnom mladom turistu koji pokuava doi u Republiku Hrvatsku izvan sezone.
36
Ibidem, str. 26.

Moisa C.O.; The Distinctivness of the Youth Travel Product; Annales Universitatis Apulensis Series
Oeconomica; 10(2); 2010, str. 5., preuzeto sa: http://www.oeconomica.uab.ro/upload/lucrari/1220102/16.pdf
38
Ibidem
39
Richards G., Wilson J.; New Horizons in Independent Youth and Student Travel: op.cit., str. 18.
37
23
Slika 1. Povezanost zadarske zrane luke s europskim i izvaneuropskim dravama 2010.

godine
Izvor: Gaparovi S.; Zrani promet i turizam Primorske Hrvatske; Geoadria; 16(2); 2011, str. 13. [pdf],
preuzeto sa http://hrcak.srce.hr/file/119557
Mladi turisti prilikom koritenja zranog prometa dodatno mogu utedjeti koristei neke od
meunarodnih studentskih kartica. Ovdje je opet najzastupljenija ISIC kartica - 19,7 % mladih
je dobilo popust na zrani promet 2007. godine koritenjem ove kartice. Zrani promet u
pravilu vie koristi omladina starija od 26 godina sa vie iskustva u putovanju i veim
budetom.40
Unutar same destinacije, zrani promet je tek na etvrtom mjestu po popularnosti kod mladih
turista (31,5 % mladih preferira ovu vrstu prijevoza nad drugima unutar destinacije41) zbog
injenice da je potrebno prijei mnogo manje udaljenosti pa je mnogo isplativije koritenje
jeftinijeg cestovnog ili eljeznikog prometa.
40
41
Richards G.; New Horizons II - The Young Independnet Traveller, op.cit., str. 26.
Ibidem
24
2.6.3. Cestovni promet

Za razliku od zranog i eljeznikog prometa, cestovni promet ne spada u najee koritene
vrste prijevoza koje mladi koriste za dolazak do eljene destinacije. Unato tome to ne igra
vanu ulogu u dolasku mladih turista do destinacije, veoma je vaan za mobilnost unutar
destinacije.
Kao to se vidi iz Tablice 3, najpopularnija vrsta prijevoza unutar destinacije (ne raunajui
vrste prijevoza koje se koriste unutar veih gradova) je prijevoz autobusom (62,6 %) te
automobilom (45 %). Velika popularnost cestovnog prometa unutar jedne destinacije moe se
objasniti time to je ovakvom vrstom prijevoza lake doi do tono odreenog mjesta unutar
destinacije jer je u pravilu cestovna mrea uvijek razgranatija i bolje povezana nego to su to
zrana mrea i eljeznika mrea, a i uglavnom je cjenovno veoma prihvatljiva.
2.6.4. Vodeni promet
Ovaj oblik prometa jo uvijek je bolje zastupljen kod starije populacije. Ponuda se vie
prilagoava ovom segmentu, jer je potranja na tritu vie izraenija kod ovog trinog
segmenta. Danas putniki brodovi imaju veu vanost u prijevozu putnika na kraoj relaciji (u
povezivanju otoka s kopnom, jednodnevni izleti turistikim brodom i slino).
Jedini spomen vodenog prometa u dostupnoj literaturi je taj da se neki pustolovniji mladi
turisti
prevoze do destinacije u velikim teretnim brodovima jer smatraju i samo takvo
putovanje nekom vrstom pustolovine.42 Jedan od razloga odlaska na ovakvu vrstu putovanja
jest i neizvjesnost dolaska u tono zamiljenu destinaciju, jer se zbog nepredvienih okolnosti
poput nevremena teretni brod moe iskrcati u potpuno drugoj luci od one prvotno zamiljene.
U nekim sluajevima organizirana uenika i studentska putovanja koriste se vodenim
prometom, kao osnovnim prijevoznim sredstvom ili pak jednom od kombinacija prijevoza za
dolazak do eljene destinacije (npr. kombinacija autobus-brod jedan smjer, a drugi avion).
42
Ibidem
25
2.7. Uloga hostela kao specifinog oblika ponude smjetaja za mlade

Na svom putovanju mladi koriste niz razliitih smjetajnih objekata kojima je
zajednika niska cijena i nia razina smjetajnih usluga. Prema prethodno navedenim
istraivanjima pokazalo se da mladi turisti 18,1 % budeta troe na smjetaj to ukazuje da im
znaajna sredstva preostaju za troenje unutar destinacije.43
Tablica 4. prikazuje smjetajne kapacitete koje su mladi putnici koristili tijekom svog zadnjeg
turistikog putovanja. Kako je zbroj postotaka vei od 100 znai da mladi koriste vie
razliitih smjetajnih objekta na jednom putovanju. Najvei broj mladih turista koristi hostele
i to njih oko 62 %, zatim hotele njih 47,6 %. Znaajan broj koristi smjetaj kod rodbine i
prijatelja (36,1 %) dok manji broj koristi pansione, privatni smjetaj i kampove.
Tablica 4. Vrste smjetajnih kapaciteta koje su mladi koristili na zadnjem putovanju
Vrste smjetajnog objekta
%*
Hostel
61,5
Hotel
47,6
Smjetaj kod rodbine i prijatelja
36,1
Pansioni
19,9
Soba u privatnom smjetaju
18,9
Apartmani
11.5
Kampovi, pokretni domovi
8,9
Ostalo
12,6
*zbroj je vei od 100% jer se tijekom jednog putovanja koristi vie vrsta smjetajnih objekata
Izvor: Ibidem
Kao najee koriteni smjetajni objekt za mlade istie se hostel, ije je sveobuhvatno
znaenje definirano Pravilnikom o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji drugih
vrsta smjetajnih objekata iz skupine Kampovi i druge vrste objekata za smjetaj.44
Pravilnikom je definirano da je hostel smjetajni objekt u kojem se preteito mladim gostima
pruaju usluge smjetaja, a mogu se pruati usluge prehrane, pia, napitaka i slastica.
Smjetajne jedinice u hostelu su sobe i/ili spavaonice, a ugostiteljski sadraji hostela mogu
43
44
Moisa C.O.; Aspect of the youth travel demand; op.cit., str. 3.

NN, broj 49/03
26
biti smjeteni i u graevini koja se nalazi u neposrednoj blizini i izvan graevine u kojoj se
nalaze smjetajne jedinice.
Hostel spada meu smjetajne objekte nie cjenovne kategorije i manje udobnosti od
hotelskog smjetaja. Sobe uglavnom imaju vie kreveta sa zajednikim sanitarijama, iako se u
zadnje vrijeme na tritu pojavljuje sve vei broj hostela koji nude privatne sobe sa vlastitim
sanitarijama, koje su klimatizirane i imaju dostupan Internet.
Kljuna razlika izmeu hotela i hostela je dakako cijena, koja je u hostelu znatno nia od
cijene hotela koji se nalazi na istoj geografskoj lokaciji, pa je samim time dostupan omladini
koja je i najei korisnik ovakvog smjetaja. Takoer hostel nudi vie drutvenih prostorija
to poveava socijalizaciju i druenje meu gostima, a esto imaju i zajedniku kuhinju gdje
gosti mogu sami pripremati obroke, a to takoer doprinosi socijalizaciji. Razlike izmeu
hostela i hotela pregledno su sumirane u Tablici 5.
Tablica 5. Kljune razlike izmeu hostela i hotela
Hostel
Hotel
Nia cijena smjetaja
Srednja do visoka cijena smjetaja
Neformalni pristup u komunikaciji i

ophoenju s gostima
Formalniji pristup u komunikaciji i

ophoenju s gostima
Vie zajednikih prostorija, povean stupanj

socijalizacije
Manje zajednikih prostorija

Formalne zajednike prostorije
Mogunost druenja sa ostalim gostima

Izvor: Krei D.,Milievi K.; Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski savez,
2010, str. 26.
Sljedei trendovi se mogu primijetiti u hostelskom poslovanju45:
Obzirom na sve veu kvalitetu hostelskog smjetaja, sve veu diversifikaciju

hostelskih usluga te njihovu sve bolju tehnoloku opremljenost, moe se rei da se
razlika izmeu hostelskog i hotelskog smjetaja sve vie smanjuje
Poveava se broj hostela koji imaju privatne sobe sa vlastitim sanitarnim vorovima,
takoer se poveava i broj zajednikih prostorija za druenje
45
Krei D., Milievi K.; Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski savez,
2010, str. 18.
27
Broj noenja u hostelima do 2007. godini je u prosjeku rastao po stopi od 12 %

godinje
Sve svjetske regije biljee poveanje broja dolazaka i noenja u hostelima, a promet se
naroito poveao u Africi i Sjevernoj Americi
Veliki broj smjetajnih objekata hostelskog tipa u 2007. i 2008. godini je poveao broj
raspoloivih postelja
28
2.8. Uloga putnikih agencija i posrednika u omladinskom turizmu

Iskusni mladi turisti (uglavnom oni stariji od 26 godina46) samostalno organiziraju
svoja putovanja, a glavni izvori informiranja su im Internet (71 %), prijatelji i rodbina (70 %),
te vodii (36 %). Mlai i manje iskusni turisti uglavnom se oslanjaju na turoperatore i
turistike agencije prilikom svojih putovanja i to njih 65 %.47 Na omladinskom tritu posluje
preko 26 tisua studentskih turoperatora i agencija, uglavnom malih i specijaliziranih za
odreena podruja omladinskog turizma, to ini ovo trite visoko konkurentnim i
diversificiranim.48 Slika 2 pokazuje njihov razmjetaj u svijetu.
Slika 2. Razmjetaj omladinskih, studentskih i edukacijskih agencija u svijetu.
Izvor: http://www.student-market.com/youth-travel
Tablicom 6 prikazan je postotak koritenja Internet rezervacija, turistikih agencija i

telefonskih rezervacija od strane mladih za pojedine usluge i programe omladinskog turizma.
Iz tablice je vidljivo da mladi preko Interneta najvie rezerviraju smjetaj (63,5 %) te
programe za rad i volontiranje u inozemstvu (oko 58 %). Turistike agencije najvie koriste za
46
Generation T: Youth Today Back Tomorrow; Issues & Trends Pacific Asia Travel, 8(12); 2003, str. 2.,
preuzeto sa: http://www.travel-impact-newswire.com/2003/12/generation-t-youth-today-backtomorrow/#axzz26BL1eCBR
47
Ibidem
48
http://www.student-market.com/youth-travel
29
rezervaciju organiziranih tura (47,4 %), a najmanje za rezervaciju smjetaja (21,2 %). Telefon
koriste za manje od 20 % rezervacija pojedinanih usluga.
Tablica 6. Metode koritenja rezervacija za usluge i proizvode omladinskog turizma
Internet
rezervacija
(%)
Rezervacija putem
turistike agencije
(%)
Telefonska
rezervacija
(%)
Zrani promet
51,7
38,3
10,0
Zemljani promet
48,6
40,6
10,8
Usluge smjetaja
63,5
21,2
15,3
Program uenja stranih jezika
54,9
27,9
17,1
Program rada u inozemstvu
57,1
25,4
17,5
Program volontiranja
55,7
24,8
19,6
Studijski program
58,3
24,5
17,1
Osiguranje
45,9
39,5
14,6
Ture
41,2
47,4
11,4
Turistiki proizvod/usluga
Izvor: Moisa C.O.; The Distinctivness of the Youth Travel Product; Annales Universitatis Apulensis Series
Oeconomica; 10(2); 2010, str. 3. [pdf]
Uestalost rezervacija putem razliitih kanala ovisi o tipu putovanja, pa tako backpacker-i u
veoj mjeri rezerviraju avionske karte putem turistikih agencija radije nego preko Interneta,
dok je za smjetaj situacija obrnuta.
Takoer su uoeni i slijedei trendovi:49
Internet rezervacije ee koriste ene, sa viim stupnjem obrazovanja i veim

dohotkom
Turistike agencije uglavnom koriste mlai mukarci, sa niim stupnjem obrazovanja i

niim dohotkom
to se tie vrste posrednika, specijalizirane turistike agencije za mlade imaju vanu ulogu na
omladinskom tritu, jer je gotovo pola ispitanika od njih 8.500 (prema istraivanju
WYSETC-a 2007)50 rezervirala let putem takve agencije. Iako standardne proizvode i usluge,
kao smjetaj i prijevoz, mladi rezerviraju putem agencija sloenije proizvode poput programa
mobilnosti ili rada u inozemstvu, rezerviraju putem drugih kanala. Tablica 7 prikazuje
distribucijske kanale turistikih proizvoda na omladinskom tritu.
49
50
Moisa C.O.; The Distinctivness of the Youth Travel Product; op.cit., str. 4.
30
Tablica 7. Distribucijski kanali turistikih proizvoda na omladinskom tritu

Turistiki
proizvod/usluga
Zrani prijevoz
Specijalizirane
Turoperatori
turistike
(%)
agencije za
mlade (%)
21,2
47,2
Druge
turistike
agencije
(%)
6,1
Direktna
Ostale
rezervacija rezervacije
(%)
(%)
22,9
2,6
Zemljani prijevoz
13,2
25,5
6,7
46,8
7,7
Usluga smjetaja
8,9
23,1
6,8
46,4
14,7
Program uenja
6,6
20
9,2
47,8
16,4
6,5
24
10,7
40,2
18,7
5,6
22,6
8,1
40,5
23,2
Studijski program
5,8
18,6
5,4
48,2
22,1
Osiguranje
12,9
41,7
6,3
31,1
8,1
Ture
16,7
31,2
9,3
33,1
9,8
stranih jezika
Program rada u
inozemstvu
Program
volontiranja
31
3. PONUDA NAMJENJENA OMLADINSKOM TURIZMU

3.1. Uenike ekskurzije
Uenike ekskurzije su tip grupnog putovanja mladih turista na koje se obino odlazi
na kraju osnovne kole i na kraju srednje kole. Prema anketi Student Youth Travel
Association (SYTA)
51
ak 40 % aktivnih lanova tog udruenja turoperatora orijentiranih na
omladinski turizam je usredotoeno na pruanje usluga organizacije uenikih ekskurzija.

Takoer i najvei udio prihoda svih turoperatora SYTA udruenja otpada na preteno
srednjokolska putovanja od kojih je najvie zastupljena uenika ekskurzija na kraju
kolovanja. Podjela prihoda turoperatora razvrstana prema razredima koje njihovi korisnici
pohaaju prikazana je u Tablici 8.
Tablica 8. Podjela prihoda turoperatora od omladinskog turizma kategorizirana prema
razredima koje korisnici pohaaju
Dobna skupina
Od vrtia do petog razreda osnovne kole
Od estog do osmog razreda osnovne kole
28
Srednja kola
52
Od srednje kole do 25 godina starosti
10
Nepoznato
5
Mladim turistima koji putuju u sklopu uenikih ekskurzija i njihovim pratiteljima obino je
destinaciji vano postojanje odreenih tipova hotela, raznih atrakcija i restorana.
to se tie hotela, najvanije stavke koje bi hotel trebao imati, a koje su poeljne
organizatorima ovakvog tipa grupnog putovanja su: prijateljski raspoloeno osoblje
naklonjeno uenicima, velika koliina dvokrevetnih soba koncentriranih na jednom mjestu u
hotelu, povoljnost smjetaja, sobe bez mini-barova, mogunost pristupa hotelu za autobuse te
prikladna dizala/stubita za velike grupe.52
51
52
Wooten K., op.cit., str. 9.

Ibidem, str. 21.
32
Poeljne znaajke raznih atrakcija u destinaciji su, opet, prijateljski raspoloeno osoblje
naklonjeno uenicima, mogunost prihvata velikih grupa i blizina drugih atrakcija. 53
Restorane kakve preferiraju organizatori uenikih ekskurzija te sami mladi turisti imaju neke
od sljedeih karakteristika: zgodna lokacija do koje je mogue doi autobusima, veliko
podruje za nepuae, minimalno vrijeme ekanja na jelo te atmosfera i jela karakteristina za
tu destinaciju.54
53
54
Ibidem, str. 23.

Ibidem, str. 24.
33
3.2. Razmjena studenata

Razmjena studenata predstavlja realizaciju dijela studijskog obrazovanja i strunog
usavravanja na nematinom sveuilitu. Ovaj pojam se najvie odnosi na kratke programske
razmjene studenata (u trajanju od jednog semestra ili jedne akademske godine, koji se po
zavretku priznaje na matinoj instituciji) ili na cijele studijske programe koji zavravaju
dodjelom diplome.
Prema anketi provedenoj na vie od 8.500 ispitanika pokazalo se da od ukupnog broja
putovanja mladih 9 % putovanja otpada na razmjenu studenata.55 Mladi koji idu na ovakvu
vrstu putovanja obino stoje dulje u destinaciji od prosjeka ostalih mladih turista. Prosjeno
trokovi cijelog putovanja su bili malo preko 4.000 USD.56 Oni koji su najvie troili dolaze
iz Zapadne Europe i Sjeverne Amerike, a trokovi putovanja su bili najvei u destinacijama
poput Australije i Zapadne Europe.57
Oito je da studenti na razmjeni znaajno doprinose ekonomiji zemlje u kojoj studiraju to se
moe i vidjeti iz sljedeih primjera. U 2007. i 2008. godini 623.805 stranih studenata koji su
posjetili SAD potroili su ukupno oko 15,54 milijarde USD na plaanje trokova obrazovanja
i smjetaja.58 U Australiji se procjenjuje da je u prosjeku svakog studenta koji je boravio na
razmjeni u toj zemlji posjetilo u prosjeku 1,3 posjetitelja u toku njegovog boravka. Na taj
nain procjenjuje se da je za australsku ekonomiju dodatno generirano oko 1,2 milijarde
AUD.59
WYSE Travel Confederation navodi da globalno trite visokog obrazovanja ubrzano raste te
postaje popularan izbor za studente iz razvijenih zemalja i zemalja u razvoju. Usporedbe radi,
2005. godine vie od 2,7 milijuna studenata studiralo je izvan svoje zemlje, to u usporedbi s
1,74 milijuna studenata 1999. godine predstavlja porast od 55 %. SAD je svjetski lider u
meunarodnom obrazovanju jer privlai 28 % svih studenata koji sudjeluju u procesu
razmjene, a slijede Velika Britanija sa 12 %, Njemaka sa 11 %, Francuska sa 10 %, te
Australija sa 9 % stranih studenata.60 Primjeuje se da su preteno zastupljene zemlje u
55
Ibidem, str. 52.
57
Ibidem
58
WYSE Travel Confederation; op.cit., str. 8.
59
Ibidem
60
http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=124&Itemid=179
56
34
kojima su predavanja na engleskom jeziku to ini studiranje pristupanijim veem broju

studenata.61
U anketi provedenoj na 353 studenta na razmjeni veina studenata bili su na treoj ili etvrtoj
godini studiranja to pokazuje trend da se na razmjene ne alju studenti na prvim godinama.62
Veina anketiranih je studirala na stranom sveuilitu jedan semestar (63 %), dok su manje
zastupljeni bili oni koji su studirali dva semestra (28,7 %) ili tri semestra i vie (8,3 %). Prema
provedenoj anketi, tri najvanija razloga za studiranje u inozemstvu bili su: jedinstvena prilika
za ivot u drugoj kulturi, jedinstvena prilika za putovanje te simpatije prema zemlji u kojoj se
nalazi sveuilite. to se tie vanosti iskustva dobivenog na razmjeni studenata u buduem
zaposlenju ak 58,1 % studenata smatra ovo vrlo vanim. Dvije treine ispitanika se izjasnilo
da bi eljeli ponovno studirati na istom sveuilitu ukoliko im se prui prilika da ponovno idu
na razmjenu studenata, a ak 95 % ispitanika se izjasnilo da bi ponovilo svoje iskustvo
razmjene studenata ako im se prui prilika na nekom drugom sveuilitu. Studentima koji su
bili na razmjeni obino su najvea inspiracija za odlazak u inozemstvo bili njihovi prijatelji,
dok je postojanje tono odreenog programa za koji su bili zainteresirani takoer bilo vano.
Manje od 30 % mladih se izjasnilo da su im roditelji bili najvea podrka u odlasku na
razmjenu.
Pokazalo se da razmjene studenata doprinose pozitivnim pomacima studenta kao individue,
samih institucija koje sudjeluju u razmjeni studenata, ali i na razini drutva63:
1. individualni nivo studentima koji su na razmjeni prua se nastavno i vannastavno
iskustvo u novom akademskom, drutvenom i kulturnom okruenju
2. institucionalni nivo - studenti, profesori i suradnici koji sudjeluju u razmjeni nosioci
su novih ideja i kontakata, ime doprinose jaanju, oblikovanju i razvoju meunarodne
suradnje institucija visokog obrazovanja
3. drutveni nivo - razmjena studenata moe utjecati na drutvene promjene jer potie
kulturu meusobnog razumijevanja i tolerancije, te potie dijalog i suradnju izmeu
razliitih drutvenih skupina
61
Moisa C.O.; The Distinctivness of the Youth Travel Product; op.cit., str. 9.
Van Hoof HB, Verbeeten MJ., Wine is for drinking, water is for washing: Student opinions abount
international exchange programs; Journal of Studies in International Education; 9; 2005, str. 7., preuzeto sa:
http://jsi.sagepub.com/content/9/1/42.short?rss=1&ssource=mfc
63
Youth Travel Matters: Undestanding the Global Phenomenon of Youth Travel; World Tourism Organization;
2008, str. 59., preuzeto sa: http://www.sete.gr/files/Media/Ebook/2008/110314_Youth%20Travel%20Matters.pdf
62
35
3.3. Katoliki susreti mladih

Najvei dogaaj koji spada u kategoriju katolikih susreta mladih je zasigurno Svjetski
dan mladih (World Youth Day). To je meunarodni i kulturni dogaaj koji se organizira svake
tri godine s ciljem okupljanja katolike mladei iz svih zemalja svijeta da bi na jednom mjestu
u periodu od otprilike tjedan dana slavili misu zajedno s Papom i druili se sa mladima koji
imaju sline svjetonazore.64 Organizator ovog dogaaja je, naravno, Katolika crkva, gdje
Papa predvodi sam dogaaj zajedno sa velikim brojem biskupa iz razliitih dijelova svijeta.
Svjetskom danu mladih prisustvuje u najveem broju katolika mlade u starosti od 16 do 30
godina.65 Prosjena procijenjena dob sudionika ovog dogaaja je 23,9 godina, od kojih su
43 % osobe enskog spola, a 57 % osobe mukog spola.66 Velik broj mladih koji prisustvuju
ovom dogaaju su studenti.
Svjetski dan mladih privlai znaajan broj turista u destinaciju u koju se odrava. U zadnjih
dvadesetak godina vie od 15 milijuna mladih hodoasnika je zbog ovog dogaaja otputovalo
u razne destinacije u kojima se odravao.
Kronoloki poredan detaljniji prikaz Svjetskih dana mladosti odranih u zadnjih dvadesetak
godina zajedno sa brojem sudionika po dogaaju dan je u slijedeim redcima67:
1989. godine - Santiago De Compostela, panjolska: vie od 500 tisua mladih
1991. godine - Czstochowa, Poljska: 1,6 milijuna mladih iz 75 zemalja
1993. godine - Denver, SAD: 600 tisua mladih iz 100 zemalja
1995. godine - Manila, Filipini: 5 milijuna mladih
1997. godine - Pariz, Francuska: 1,2 milijuna mladih iz 157 zemalja
2000. godine - Rim, Italija: 2,1 milijuna mladih iz 157 zemalja
2003. godine - Toronto, Kanada: 800 tisua mladih iz 172 zemlje
2005. godine - Keln, Njemaka: 1,1 milijun mladih iz 193 zemlje
2008. godine - Sydney, Australija: 400 tisua mladih iz 170 zemalja
2011.godine - Madrid, panjolska: 2 milijuna mladih iz 193 zemlje68
64
Stefania M., Analysis of Youth Catholic Events' online communication; Universit della Svizzera italiana,
Lugano, Switzerland, Faculty of Economics and Faculty of Communications, magistarski rad, str. 30., preuzeto
sa: http://www.bul.unisi.ch/cerca/bul/memorie/master/pdf/0910Stefania.pdf
65
Ibidem
66
Ibidem, str. 32.
67
Ibidem, str. 21.
36
to se tie zadnjeg odranog Svjetskog dana mladosti u Madridu, najvie sudionika bilo je
podrijetlom iz Italije, panjolske i Francuske. Crkveni organizatori su izjavili da je
organizacija ovog dogaaj kotala vie od 50 milijuna eura.69 Taj troak su veinom pokrili
mladi hodoasnici (70 %), dok su razni sponzori pokrili ostatak (30 %). Dva milijuna mladih
hodoasnika potroilo je u Madridu oko 230 milijuna USD od kojih je 32 milijun USD bio
potroen na hranu u restoranima. Hoteli su u tom razdoblju od tjedan dana bili popunjeni
70 % to je skoro dvostruko vie od njihove uobiajene popunjenosti od 40 % u kolovozu.
Takoer se procjenjuje da je prihod od ovog dogaaja bio 2 % od ukupnog prihoda cijele
panjolske industrije turizma u toj godini. Zanimljiva je usporedba da je prihod grada Madrida
od Svjetskog dana mladih bio ak tri puta vei od prihoda grada od organizacije finalne
utakmice Lige prvaka 2010. godine.70
68
http://www.madrid11.com/en
http://www.fjp2.com/en/news/world/16000-world-youth-day-numbers-from-madrid-2011
70
Ibidem
69
37
3.4. Individualna putovanja mladih

3.4.1. Kampiranje
Prema Eurostatu, statistikom uredu Europske unije, kamp je definiran kao kolektivna
vrsta smjetaja u ograenom prostoru za atore, kamp prikolice i autodomove gdje se mogu
pruati odreene turistike usluge.71 Specifinost modernog kampinga jest velika sloboda i
pokretljivost kampista, ukljuenost u brojne aktivnosti i sadraje u destinaciji, boravak u
prirodnom ambijentu, brian odnos prema okoliu i njegovoj zatiti. Osim toga, kod kampista,
posebice mladih jako je naglaena socijalna dimenzija intenzivnog meusobnog druenja.
Najrazvijenija turistika regija i u receptivnom i u emitivnom smislu je Europa, pa se tako
udio koritenja kampova u Europi kree od 5 do 7 %.72 Kampiranju su najskloniji Nizozemci,
Danci, Francuzi, Norveani i Nijemci: u kampove odlazi svaki trei punoljetni Nizozemac,
svaki esti Danac, svaki sedmi Francuz, te svaki osmi Nijemac i Norveanin.
Unato sklonosti kampiranju, vodea emitivna trita su Njemaka, Francuska, Nizozemska,
Velika Britanija i Italija. Ovih pet zemalja generira etiri petine svih putovanja u kampove u
Europi.73 Pet zemalja prikazanih u Tablici 9 zajedno raspolae s vie od dvije treine europske
ponude kampova (20 tisua kampova za prihvat 6 milijuna gostiju).74
Tablica 9. Broj kampova i mjesta u kampovima u vodeim receptivnim zemljama Europe
2005. godine
Broj kampova
(u tisuama)
Broj mjesta u kampovima

(u milijunima)
Francuska
8,1
2,8
Velika Britanija
4,8
0,393
Italija
2,5
1,3
Njemaka
2,4
0,783
Nizozemska
2,3
0,783
Zemlja
Izvor: Vlastita izrada
71
Ibidem, str. 73.
73
Ibidem
74
Ibidem str. 74.
72
38
Kampiranje je jedan od vanijih oblika turizma u Europi i ini gotovo treinu svih smjetajnih
objekata, a njima se ostvaruje svako esto noenje. U strukturi gostiju veine europskih
kampova prevladavaju domai gosti, te ostvaruju dvije treine turistikog prometa. U manjem
broju zemalja inozemni gosti prevladavaju u strukturi gostiju, a meu tim zemljama su
Hrvatska, Luksemburg, Austrija i Maarska. Prema inozemnom turistikom prometu
ostvarenom u kampovima Hrvatska se rangira na 4. mjesto u Europi, odmah iza trinih lidera
Francuske, Italije i panjolske.75
Prema TOMAS istraivanju iz 2010. godine, mladi do 30 godina inili su 23,5 % od ukupnog
broja turista u hrvatskim kampovima.76 Zanimljivo je i primijetiti da je gotovo 50 % kampera
boravilo u Hrvatskoj 6 i vie puta, to znai da su zadovoljni i lojalni gosti.77
3.4.2. Backpaking - putovanje s naprtnjaom
Takozvani backpackeri su heterogena skupina ljudi sa razliitom vrstom motivacije za
putovanje, ali sa nekim slinim karakteristikama: preferiraju jeftin smjetaj, neformalne
aktivnosti, fleksibilan itinerer, samostalnu organizaciju putovanja, putovanje zbog uitka,
odlazak u vie destinacija te elja za upoznavanjem lokalnog stanovnitva i drugih putnika.
Uglavnom odsjedaju u omladinskim hostelima, kampovima, kod obitelji i prijatelja,
prenoitima ili gostinjskim kuama, a do destinacije uglavnom putuju autobusom, vlakom,
biciklom ili pjeke. Grafom 1. prikazana je podjela backpackera po dobnim skupinama. Kako
se vidi iz grafa, 40 % ih spada u dobnu skupinu od 18 do 24 godine. Znaajan broj backapkera
je starosti izmeu 25 i 34 godine (36 %).
75
Ibidem, str. 75.

TOMAS ljeto-Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam 2010, str. 181.
77
Ibidem, str. 180.
76
39
Graf 1. Prosjena dob backpackera

65+
Dobna skupina
55-64
45-54
35-44
25-34
18-24
ispo d 18
0
10
15
20
25
30
35
40
Izvor: Backpacking and youth tourism investigative study, str. 24., preuzeto sa:
http://www.capetown.gov.za/en/tourism/Documents/Final%20Draft%20CoCT%20Backpacking%20Study%201
80809.pdf
Razlikuju se tri razliita tipa ovakvih putnika: putnici koji rade na razvoju sebe, putnici koji
trae nova iskustva i opi putnici. Kratak opis svakog tipa putnika opisan je u sljedeim
redcima:
Putnici koji rade na razvoju sebe - vanost pridaju radu na sebi, uenju, iskustvu,
bijegu od svakidanjice i uzbuenju. Ovaj tip putnika najdue boravi na putovanju,
skloni su radu, vane su im prirodne atrakcije. Putovanje vide kao ulaganje u sebe.
Putnici koji trae nova iskustva - naglasak je na uenju, iskustvu, uzbuenju, ali ne na
radu na sebi. Ovi turisti najmanje borave na putovanju, malo su stariji od ostalih
tipova backpackera, a najvaniji im je doivljaj na putovanju.
Backpackeri openito - sadre motive putovanja prethodnih kategorija, ali vanost

pridaju posjeti prijateljima i rodbini, te nonim aktivnostima. Ovaj segment vie dri
do trokova putovanja, udaljenosti destinacije i raznih dodatnih opcija. Uglavnom
padaju pod utjecaj drugih suputnika.78
78
The market for responsble tourism products; 2009, str. 86., preuzeto sa:
http://www.responsibletravel.org/resources/documents/reports/The%20Market%20for%20Responsible%20Touri
sm%20Products.pdf
40
Najpopularnije destinacije za backpacking su Tajland, Novi Zeland i Australija. Ova potonja

se ve odavno specijalizirala za ovaj vid turizma (po emu je globalno poznata) zbog mnogih
prednosti koje su karakteristine za backpacking79:
Backpakeri due borave u destinaciji i vie troe
Posjeuju egzotinija mjesta i obino su pioniri razvoja novih destinacija
Sudjeluju u brojnim aktivnostima u destinaciji
Negativnosti poput terorizma, prirodnih katastrofa i politikih nemira ne utjeu

znaajno na njih
Pomau u smanjenju sezonalnosti jer uglavnom putuju izvan vrhunca sezone kako
bi smanjili trokove transporta
Novac troe na lokalne proizvode, a ne na uvozne skupe proizvode
Prosjena potronja backpackera na zadnjem velikom putovanju je bila 3.000 USD (prema
WYSETC istraivanju 2008), s tim da su mladi iz Sjeverne Amerike najvie troili sa oko
3.300 USD po putovanju iza kojih su Latino-amerikanci sa 2.300 USD. Europljani putuju
najee (6 veih putovanja u 5 godina) pa je i njihova potronja po putovanju malo nia - oko
2.400 USD.
U Tablici 10. nalazi se prikaz prosjene duine boravka backpackera u odnosu na regiju
podrijetla. Vidljivo je turisti podrijetlom iz Afrike najdue borave na putovanju, u prosjeku
ak 68 dana. Prosjena duina boravka svih backpackera ukupno je 53 dana.
Tablica 10. Prosjena duina boravka backpackera prema regiji podrijetla
Regija podrijetla
Prosjean broj dana
Afrika
68
Azija
55
Sjeverna Amerika
56
Latinska Amerika
47
Europa
53
Prosjeno
53
79
Backpacking and youth tourism investigative study, str. 20.
41
3.4.3. Razmjena stanova i kau surfing

Razmjena domova i kau surfing su relativno novi pojmovi na turistikom tritu. Razmjena
domova je poseban vid smjetaja gdje turisti se mijenjaju za svoje kue ili stanove na
odreeni period vremena. Kau surfing je vrsta putovanja gdje turist odsjeda bez naknade
kod svog domaina.
U program razmjene domova ukljueno je vie od 30 tisua ljudi od kojih su polovina obitelji
s malom djecom, treina umirovljenici, a ostatak mladi.80 Osobe koje se odlue za ovakav tip
smjetaja moraju biti otvorene za nova iskustva, sklone riziku, fleksibilne, spremne za
avanturu i komunikativne. Osobe koje su sudjelovale u ovakvim razmjenama imaju dojam da
im je ovo iskustvo pomoglo u razvoju kao individue, otvorilo im vidike, uinilo ih je boljim
osobama i sl. Osim ekonomskih i kulturolokih pozitivnih strana ovakve vrste smjetaja, treba
imati na umu da je i lokacija same kue koja se mijenja bitna za kvalitetnu razmjenu, kao i
nivo istoe same kue.81
Unato moguim nezadovoljstvima na koje mogu naii, velika veina ispitanika koja je
sudjelovala u razmjenama domova ima pozitivna iskustva. Posebno se istiu mlade obitelji s
djecom kojima je znaajna prednost to to djeca mogu upoznati svijet i kroz tue oi, a esto
ne moraju nositi ni igrake jer trae domove obitelji koji takoer imaju djecu. Ova vrsta
smjetaja je idealna kada se putuje u skuplju destinaciju, jer su utede vie nego znaajne.
Najpoeljniji gradovi s kuama za razmjenu su: New York, Sidney, Pariz, San Francisco,
Montreal i Barcelona.82
CouchSurfing je Internet zajednica kau surfera koja broji oko 4,8 milijuna lanova u cijelom
svijetu (Slika 3). Korisnici imaju ekonomske koristi poput besplatnog smjetaja, ali i socijalne
kao upoznavanje i druenje s novim ljudima.
80
Arente H.; Emancipation of Tourists:The Home-Exchange Phenomenon Uncovered, str. 3., preuzeto sa:
http://torc.linkbc.ca/torc/downs1/ArenteHelenaEmancipationofTourists.pdf
81
Ibidem
82
Top Ten 'Best House Swap Destinations' Announced, str. 2., preuzeto sa:
http://www.prweb.com/releases/roofswap/home_exchange/prweb3122964.htm
42
Slika 3. Lokacije kau surfera u svijetu
Izvor: CouchSurfingInfoGraphic [pdf], str. 1.
U 2009. godini pet najpopularnijih zemalja ukljuenih u kau surfing su bile: SAD (23,6 %),
Njemaka (9,2 %), Francuska (8,4 %), Kanada (5,3 %) i Velika Britanija (4,9 %). Najvei dio
svjetskog trita zauzimaju Europljani, njih gotovo 50 %, dok 85 % korisnika ima izmeu 18 i
34 godine.83 Graf 2 prikazuje najee razloge zato se mladi odluuju za ovakvu vrstu
smjetaja. Zanimljivo je da tek 20 % mladih to ini zbog utede novca, a ak 50 % njih zbog
upoznavanja lokalnog stanovnitva.84
Graf 2. Najei razlozi odabira kau surfinga
upoznavanje lokalnog
stanovnitva
9%
18%
3%
novac
50%
drutvo na putovanju
bjeg od masovnog
turizma
20%
ostalo
83
CouchSurfing : Traveling Off the Beaten Track To a Better World, str. 16., preuzeto sa:
http://clubest.hevs.ch/td/TD-volee-2009/Huonder_Rafaela.pdf
84
Ibidem, str. 25.
43
Ispitivanjem kau surfera o duini boravka kod domaina dolo se do podatka da ih 63,1 %
boravi na putovanju izmeu 1 i 3 dana, 33,5 % izmeu 3 i 5 dana, a svega 3,5 % vie od 5
dana.85 Naravno duina boravka ovisi i o turistu, ovisno o njegovom itinereru, ali i o
domainu koji ne bi elio da mu gost oduzme previe vremena i privatnosti, posebno imajui
u vidu da njih gotovo 50 % do 4 puta mjeseno ima ovakve goste u kui.86
Pozitivne strane kau surfinga su87:
Besplatno je
Direktan doticaj sa lokalnom kulturom
Lake upoznavanje sa ljudima, jer su domaini uglavnom vrlo otvoreni i goste vode na
svoje uobiajene aktivnosti i druenje s prijateljima
Pronalazak raznih duana, restorana i klubova koji nisu u vodiima
Negativne strane kau surfinga su88:
Mogue razoarenje sa gostima ili smjetajem jer nije onakav kako je predstavljen na
Internet profilu
Prilagodba domainu koji moe biti susretljiv, ali i ograniiti sa vremenom izlaska i
vraanja kui
U velikim i popularnim turistikim destinacijama moe biti problem pronai slobodan

smjetaj zbog velike potranje
85
Ibidem, str. 26.

Ibidem, str. 34.
87
Pros and cons of couch surfing, str. 1., preuzeto sa:
http://www.brazilexplore.com/onlinemagazine2/ed94/print/page27.pdf
88
Ibidem
86
44
3.5. Rad u inozemstvu

Od ukupnog broja mladih turista koji putuju u inozemstvo, oko 7 % njih to ini u
svrhu rada u inozemstvu.89 Na ovakav tip putovanja ee se odluuju mladi turisti stariji od
26 godina koji imaju manje obveza na fakultetima ili su zavrili s fakultetskim
obrazovanjem.90
Rad u inozemstvu je najbre rastui segment ponude omladinskog turizma naroito u zadnje
vrijeme.91 U Australiji broj mladih koji rade u inozemstvu porastao je s brojke 75 tisua u
1999. i 2000. godini na preko 94 tisue u 2003. i 2004. godini, to predstavlja porast od
26 %.92 U SAD-u i Kanadi 2008. godine procijenjeno je da postoji oko 270 tisua mladih na
radu u inozemstvu.93 Istraivanje u Australiji je pokazalo da mladi stranci na radu u toj zemlji
stvaraju vie poslova nego to ih uzimaju. Naime, u 2008. godini 20 tisua mladih na radu u
inozemstvu su generirali ukupno 28 tisua poslova u Australiji, to predstavlja 8 tisua radnih
mjesta vie nego su oni popunili. Vano je napomenuti da su mladi koji dolaze na rad u
inozemstvo esto voljni uzeti poslove koje je teko popuniti domaom radnom snagom poput
poslova u ruralnim podrujima i slino.94
to se tie najpopularnijih destinacija za odlazak mladih na rad u inozemstvo to su bile
Sjeverna Amerika i Sjeverna Europa prema anketi provedenoj 2005 godine.95 Veina mladih
podrijetlom iz Sjeverne Amerike preferirala je odlazak u Sjevernu Europu ili Australiju, mladi
podrijetlom iz June Europe preferirali su putovanja u Sjevernu Europu dok su mladi
podrijetlom iz Istone Europe preferirali raditi u Sjevernoj Americi. Ostale regije svijeta
imaju malen utjecaj za ovakav vid omladinskog turizma kako je prikazano u Tablici 11.
Ovakav trend najpopularnijih destinacija za rad mladih u inozemstvu vrlo je slian trendu
najpopularnijih destinacija za rad u inozemstvu uope.
89
Ibidem, str. 13.
91
Ibidem, str. 30.
92
2008, str. 69.
93
Ibidem
94
95
2008, str. 69.
90
45
Tablica 11. Preferirane destinacije za odlazak mladih na rad u inozemstvo

Preferirana destinacija Udio sudionika (%)
Sjeverna Europa
33,1
Juna Europa
9,7
Istona Europa
6,5
Centralna i Juna Afrika
0,2
Sjeverna Amerika
42,6
Centralna Amerika
0,2
Juna Amerika
0,8
Australija i Novi Zeland
6,2
Jugoistona Azija
0,1
Indijski subkontinent
0,2
Kina i Japan
0,4
Izvor: Ibidem
Prema provedenoj anketi, mladi koji se odluuju na rad u inozemstvu ve su iskusni putnici
koji iza sebe imaju u prosjeku oko est duih putovanja u inozemstvo. Njihove najvanije
motivacije za odlazak na rad u inozemstvo u pravilu su utjecaj prijatelja koji su ili bili na
ovakvom vidu putovanja, ili ele otii u budunosti (preko 60 %) te postojanje organizacija za
slanje studenata na rad u inozemstvo na matinim institucijama (45 %).96
Prosjeno trajanje putovanja ovakvog tipa bilo je preko 200 dana ili oko 7 mjeseci, to je
znaajno dulje od svih drugih vrsta putovanja u drugim segmentima omladinskog turizma.97
Na Grafu 3 prikazano je prosjeno vrijeme boravka mladih turista u destinaciji u koju odlaze
na rad razvrstano prema starosti omladine.98 Iz Grafa 3 moe se primijetiti da su mladi koji
najvie borave u destinaciji na radu u inozemstvu u pravilu oni mlai od 18 godina i oni stariji
od 25. Ovo ukazuje na oit utjecaj obveza na fakultetu na duljinu boravka u destinaciji.
Openito govorei, oni studenti koji su studirali na domaoj instituciji, a radili u inozemstvu
su najkrae ostajali na putovanju dok su oni studenti koji su kombinirali studiranje i rad u
inozemstvu najdulje ostajali u destinaciji.99
96
Ibidem, str. 71.

Ibidem, str. 72.
98
Ibidem
99
Ibidem
97
46
Graf 3. Prosjeno vrijeme boravka mladih turista u destinaciji u koju odlaze na rad razvrstano
prema starosti turista
Izvor: Ibidem
Rad u inozemstvu se po jo jednoj stavci razlikuje od ostalih vidova omladinskog turizma, a

to je prosjeni budet predvien za cijelo putovanje. U prosjeku 4.800 USD potroenih po
putovanju predstavlja najvie potroenih sredstava po putovanju u odnosu na sve oblike
omladinskog turizma.100 Treba napomenuti da je budet za putovanje visok dijelom zbog
dueg boravka mladih turista u destinaciji nego kod drugih vrsta putovanja, a dijelom i zbog
povrata dijela uloenih sredstava radom u destinaciji. U prosjeku su mladi koji se odluuju na
ovakav vid omladinskog turizma oekivali zaraditi oko 40 % ukupnog budeta putovanja.101
Ova su oekivanja znaajno varirala u odnosu na destinacije u kojima su mladi eljeli raditi,
to je prikazano u Tablici 12. Kako se vidi iz Tablice 12, najisplativije destinacije za odlazak
na rad u inozemstvo bile su Sjeverna Amerika, Australija i Novi Zeland te Kina i Japan.
Jedan od najveih faktora koji je utjecao na visinu budeta za ovakvu vrstu putovanja je
injenica da li mladi misle putovati u druge zemlje dok su na radu u inozemstvu. Od ukupnog
broja ispitanika, preko 60 % ih se izjasnilo da ele putovati u druge zemlje. Za ovu kategoriju
mladih prosjeni budet za putovanje je bio 5.300 USD u usporedbi sa 3.900 USD za one koji
ne misle putovati u druge zemlje dok su na radu u inozemstvu.102
100
Ibidem, str. 73.

Ibidem
102
Ibidem, str. 60.
101
47
Tablica 12. Trokovi i oekivana zarada prema destinaciji u koju mladi idu na rad u
inozemstvo
Destinacija rada
Ukupan budet za putovanje Koliko misle zaraditi?

(USD)
(% od ukupnog budeta)
Sjeverna Europa
6576
19
Juna Europa
5125
13
Istona Europa
3519
15
Centralna i Juna Afrika
4195
Sjeverna Amerika
3446
74
Sredinja Amerika
2619
27
Juna Amerika
1295
11
Australija i Novi Zeland
5909
41
Jugoistona Azija
6045
Indijski subkontinent
3184
40
Kina i Japan
2978
37
Izvor: Ibidem
Iako mnogi dvoje da li je rad mladih u inozemstvu jedan od oblika omladinskog turizma s
obzirom na to da u mjestu kojeg posjeuju i zarauju, upravo gore navedena Tablica 12 to i
dokazuje. Naime 60 % ispitane omladine se izjasnilo da ele putovati u druge zemlje dok su
na radu u inozemstvu, a tablicom je i detaljno prikazano koliki dio budeta namjeravaju vratiti
radom u inozemstvu. U prosjeku mladi oekuju da e radom zaraditi oko 40 % budeta za
putovanje, a nitko u navedenim destinacijama rada ne planira zaraditi vie od 74 % ukupnog
budeta putovanja. Dakle moe se zakljuiti da e svi mladi koji putuju u inozemstvo zbog
rada, zaraditi manje nego to planiraju potroiti i to ne samo u samom mjestu boravka, nego i
u okolnim destinacijama, tako da se rad u inozemstvu svakako moe promatrati kao jedan od
oblika omladinskog turizma.
48
3.6. Volontiranje u inozemstvu

Na volontiranje u inozemstvu kao vrlo specifian vid omladinskog turizma otpada
samo 3 % od ukupne ponude omladinskog turizma, iako je vano istaknuti da je zadnjih
godina razvidan trend rasta kao i u sluaju rada mladih u inozemstvu.103 to se tie udjela
omladine koja preferira ovakav vid putovanja, moe se primijetiti da su to preteno mlai
lanovi omladinske populacije (do 20 godina starosti), dok je u sluaju starijih lanova
omladinske populacije popularnost volontiranja u inozemstvu neto manja.104 Procjenjuje se
da godinje ak 1,6 milijuna ljudi volontira na globalnom volonterskom tritu od kojih su
znaajan broj mladi.105
Volontiranje u inozemstvu moe trajati od par tjedana do jedne godine, za koje vrijeme je
volonteru, tj. mladom turistu pruen smjetaj, hrana, transport i deparac. Dok volontiraju
mladi turisti imaju mogunost uenja jezika i upoznavanja obiaja zemlje u kojoj se nalaze.
Mjeseni deparac koji se obino daje mladim turistima kao naknada za volontiranje varira
od zemlje do zemlje: u Italiji mladi volonter dobije oko 162 EUR mjeseno, dok u
Rumunjskoj dobije 80 EUR.106 Najpopularnija destinacija za odlazak na volontiranje kod
mladih je bila Juna Afrika sa prosjenim trajanjem volontiranja od jedan do tri mjeseca koje
je obino samofinancirano i gdje volonteri najee dolaze iz SAD-a.107 U Rumunjskoj zbog
injenice da svi mladi nemaju pristup obrazovanju, razne volonterske organizacije su
ukljuene u dranje predmeta iz vie podruja obrazovanja poput uenja stranih jezika,
informacijske tehnologije itd.108 Pokazalo se da mladi kao volonteri predstavljaju vaan
segment volonterskog trita te su sposobni obavljati razne poslove koji, izmeu ostalog,
ukljuuju zatitu okolia, poslove u umjetnosti i kulturi, aktivnosti vezane za djecu, mlade ili
starce itd. Takoer se pokazalo se da je ovaj segment trita praktiki imun na utjecaje
katastrofa u svijetu poput velikih prirodnih nepogoda jer su mnogi volonterski programi
usmjereni na pomaganje ljudima upravo prilikom ovakvih situacija.109
103
Ibidem, str. 13.
105
Moisa C.O.; Aspect of the youth travel demand; op.cit., str. 6.
106
Ibidem
107
108
Moisa C.O.; Aspect of the youth travel demand,op.cit. str. 6.
109
Richards G.; New Horizonts II - The Young Independnet Traveller, WYSETC, str. 36.
104
49
Mlade turiste na odlazak na volontiranje u inozemstvo motivira elja da pomognu ljudima,

okoliu i razvoju nerazvijenih zajednica. Osim toga, zainteresirani su za dobivanje radnog
iskustva, uenje i gradnje odnosa sa lokalnim stanovnitvom.
to se tie volontiranja radi zatite okolia, vano je istaknuti volontersku organizaciju
Konzervacijski volonteri (Conservation Volunteers) - organizaciju posveena ouvanju
kulturnih i prirodnih znamenitosti koja je 2011. godine dobila nagradu UNWTO-a za
inovaciju u upravljanju u turizmu. Ovo je bilo ponajvie zbog volonterskog projekta
provedenog u Victoriji u Australiji, koji je okupio tisue domaih i inozemnih volontera.
Naime, taj projekt je ukljuivao obnovu propalog i zaputenog krajolika lokalnog rezervata
iskljuivo putem volonterskog rada. Do danas preko 5.000 turista i lanova lokalne zajednice
je pomoglo u obnavljanju ovog rezervata, izmeu ostalog posadivi preko 160 tisua stabala,
od kojih su 2 tisue samo posadili delegati WYSTEC-a 2006. godine.110
110
50
4. OMLADINSKI TURIZAM U RH
4.1. Znaaj i uloga omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj
Vrlo mali udio turistikog prometa trenutno otpada na hostelski smjetaj, tako je u
2009. godini u omladinskim hotelima i hostelima ostvareno samo 1,1 % dolazaka i oko 0,7 %
noenja od ukupnog ostvarenog broja dolazaka i noenja u Hrvatskoj. Kada se promatra
period od zadnjih desetak godina, vidljivo je da je broj omladinskih dolazaka u porastu i da
ima sve znaajniju ulogu u hrvatskom turistikom tritu. U periodu od 2001. do 2009. godine
broj dolazaka je narastao za 130 %, dok se broj noenja poveao za 76 %. Broj omladinskih
hostela je takoer porastao 207 % te je u 2009. godini postojalo 44 hostela u Republici
Hrvatskoj.111 Imajui u vidu svjetske trendove moe se oekivati da e ovaj turistiki segment
u budunosti biti sve znaajniji.
Prosjena godinja stopa popunjenosti omladinskih hotela i hostela iznosila je 19,3 % to je
znatno manje od svjetskog prosjeka koji je malo ispod 50 %. Omladinski turizam u Hrvatskoj
takoer karakterizira i izraena sezonalnost. ak 63 % svih noenja se ostvari u tri ljetna
mjeseca, a ako tome pridodamo jo i predsezonu (travanj, svibanj) te postsezonu (rujan i
listopad) broj ostvarenih noenja u tom razdoblju se poveava na skoro 90 % od ukupnih
godinjih noenja (Graf 4).112
Graf 4. Prosjean broj noenja mladih turista u Republici Hrvatskoj po mjesecima

111
Krei D., Milievi K.;Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski savez,
2010, str. 21.
112
Ibidem
51
4.2.1. Hrvatski ferijalni i hostelski savez

Hrvatski ferijalni i hostelski savez (HFHS) je neovisna i neprofitna organizacija koja je glavni
nositelj omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj. Osnovan je 1953. godine u Zagrebu i od
tada kontinuirano djeluje, a danas broji preko 4.000 individualnih lanova, uglavnom uenika
i studenata.113 HFHS je punopravni lan najrelevantnijih meunarodnih organizacija koja se
bave promicanjem mobilnosti mladih IYHF, WYSETC i EYCA (European Youth Card
Association).114
Ciljevi HFHS-a su promicanje i razvitak omladinskog turizma te irenje turistike kulture
mladih u Hrvatskoj, a glavne funkcije ove organizacije su:
Smjetaj u omladinskim hostelima, kampovima, i privatnim smjetajima u Hrvatskoj
Organizacija putovanja te smjetaj u hostelima za grupe mladih koji putuju u

inozemstvo, rezervacija hostela u lancu za individualne putnike, mlade obitelji i manje
grupe
Studijska putovanja u zemlji i inozemstvu za studente razliitih studija
Uenike ekskurzije i maturalna putovanja
Zdravstveni i rekreacijski programi, teajevi stranih jezika u inozemstvu, kampovi za

mlade
Programi ljetovanja i zimovanja u zemlji i inozemstvu
Izdavanje meunarodnih omladinskih i studentskih iskaznica
Veliki broj volontera sudjeluje u radu HFHS-a, pomau pri odravanju Internet stranice
organizacije, radi na asopisu za mlade Hosteler, te drugim razliitim programima
namijenjenim mladima. Suradnjom sa razliitim inozemnim organizacijama HFHS se
pokazao kao pouzdan partner to je rezultiralo sudjelovanjem u provedbi meunarodnih
projekata poput EYCdemy, youthNet, Learning Centers for Peace, Youth Hostels and their
contribution to Social Inclusion, Youth Hostelling and Active Citizenship, From
environmental educ@ion to clim@e change i dr.115
113
Ibidem, str. 65.

http://www.cro-ponuda.eu/588/256/hrvatski-ferijalni-i-hostelski-savez.html
115
str. 65.
114
52
4.2.2. Studentske organizacije za mlade

U Republici Hrvatskoj i svijetu postoji veliki broj studentskih organizacija kojima je glavni
cilj razmjena studenata i mladih. Neke od poznatijih organizacija koje djeluju u Republici
Hrvatskoj su navedene i ukratko opisane.
AIESEC116 je najvea studentska organizacija na svijetu (studenata ekonomskih fakulteta) sa
preko 60 godina iskustva i meunarodna platforma za mlade ljude koji ele upoznati i razviti
svoj potencijal kako bi mogli dalje utjecati na drutvo. Ova organizacija djeluje u preko 110
zemalja. AIESEC nudi programe razmjene kojima omoguuje ivot i rad u drugim dravama
za preko 60 tisua studenata diljem svijeta. U Hrvatskoj AIESEC organizacija postoji u
Osijeku, Splitu, Rijeci, Varadinu i Zagrebu.
AEGEE117 je studentska organizacija koja promovira europsku svijest preko studentske
mobilnosti, komunikacije i integracije mladih studenata diljem Europe. To je neprofitna
organizacija koja je otvorena za studente svih fakulteta i broji preko 13 tisua lanova u vie
od 200 sveuilinih gradova u 40 zemalja Europe. Najvei projekt ove organizacije je
Summer University program, gdje za relativno malo novaca studenti putuju Europom i
razmjenjuju svoja iskustva i kulture sa ostalim studentima.
CEEPUS118 je program akademske razmjene studenata i profesora Srednje i Istone Europe:
koji trenutno ukljuuje sljedee zemlje: Albanija, Austrija, Bugarska, Crna Gora, eka,
Hrvatska, Makedonija, Maarska, Poljska, Rumunjska, Slovaka, Slovenija i Srbija.
ISHA119 je meunarodna udruga studenata povijesti, a koja ima podrunicu na Filozofskom
fakultetu Sveuilita u Zagrebu. Osnovana je u Budimpeti 1989. godine s namjerom
poticanja meunarodne suradnje i razmjene znanja i ideja meu studentima povijesti i njoj
srodnih podruja. Sastoji se od dvadesetak stalnih ogranaka iz vie europskih zemalja. U
organizaciji ogranka se godinje, na odreenu, temu, odravaju tri seminara, velika godinja
konferencija na kojoj se okupi i po dvije stotine studenata, i nekoliko manjih simpozija.
116
http://www.aiesec.org/croatia/zagreb/
http://public.carnet.hr/aegee-zg/
118
http://international.unizg.hr/medjunarodna_suradnja/ceepus
119
http://www.ffzg.unizg.hr/isha-zg/
117
53
IAESTE120 je udruga za meunarodnu razmjenu studenata prirodnih i tehnikih znanosti koja

ima za glavne ciljeve osigurati studentima struno praktino iskustvo u inozemstvu,
potencirati promidbu meunarodnog razumijevanja i dobre volje meu studentima i pruiti
hrvatskim poslodavcima visokokvalificirane i motivirane mlade studente. Meunarodna
IAESTE mrea broji 55 punopravnih zemlja lanica, 8 pridruenih zemlja lanica i 23
pripravnice za pridrueno lanstvo. Hrvatski IAESTE ima podrunice u Osijeku, Rijeci,
Splitu i Zagrebu.
ERASMUS je program akademske mobilnosti namijenjen visokom obrazovanju. U okviru
ovog programa studenti imaju priliku provesti jedan dio studija studirajui na visokom
uilitu u inozemstvu ili obavljajui strunu praksu. Trenutno postoji preko 4 tisue visokih
uilita koji surauju s ERASMUS programom u 33 zemlje okupljajui preko 2,2 milijuna
studenata. 121
120
121
http://www.iaeste.hr/
http://en.wikipedia.org/wiki/Erasmus_Programme
54
4.3. Turistike agencije za mlade

4.3.1. Turistika agencija F-tours
F-tours putovanja d.o.o. je putnika agencija za mlade sa sjeditem u Splitu koja je preteno
specijalizirana za omladinski turizam, a manjim dijelom za poslovni turizam (team building,
tematska putovanja, sajmovi i kongresi i sl.). Agencija je podijeljena na etiri segmenta prema
ciljanim tritima na koje su usmjereni, od kojih je za potrebe ovog rada vano navesti dva
segmenta koja se direktno tiu omladinskog turizma.122
F-tours odjel specijaliziran je za kolski turizam, tj. za mlade putnike u dobi do 18 godina.
Putovanja koja se organizira ovaj dio agencije ukljuuju kolske ekskurzije za osnovnu kolu
(unutar Republike Hrvatske preteno), kolske ekskurzije za srednju kolu (u pravilu
inozemstvo) te razne jednodnevne i dvodnevne izlete u nacionalne parkove i druge destinacije
unutar Republike Hrvatske. Od osnutka agencija je organizirala ekskurzije u zemlje poput
panjolske, Portugala, Italije, Francuske, Nizozemske i Grke za vie od 65 tisua
srednjokolaca.
Low Budget odjel specijaliziran je za organizirana putovanja mladih ljudi, studenata i drugih
osoba koje vole putovati, a budet za putovanje im je skroman. Ova putovanja takoer
ukljuuju i organizirane proslave nove godine u inozemstvu i razna apsolventska putovanja.
4.3.2. Turistika agencija Collegium
Putnika agencija Collegium iz Zagreba osnovana 1996. godine bavi se organizacijom
putovanja preteno za dobnu skupinu mladih turista od 17 do 35 godina.123 Osnovne
djelatnosti ove putnike agencije ukljuuju organiziranje specifinih grupnih putovanja,
prodaju individualnih aranmana za mlade, prodaju aranmana u organizaciji poznatih
turoperatora (Atlas airtours, Kompas, Sunani odmor) te organiziranje struno-edukativnih
putovanja za pravne osobe i obrazovne institucije.
Turistika agencija Collegium kao dio CMT grupe trenutno djeluje u ak 13 zemalja Europe:
Hrvatska, Slovenija, Njemaka, Italija, Maarska, Velika Britanija, Bosna i Hercegovina,
Srbija, Crna Gora, Makedonija, Grka, Bugarska i Rumunjska. Od osnutka agencija je
122
123
http://www.f-tours.hr/
www.collegium.eu
55
organizirala putovanja za oko 100 tisua putnika, sa maksimalnim godinjim prometom od 20

milijuna EUR.
4.3.3. Putnika agencija Eklata Youth Travel
Putnika agencija Eklata Youth Travel specijalizirana je specifini vid omladinskog turizma
koji kombinira obrazovanje i putovanje, a usmjereni su na djecu i mlade od 6 do 16 godina.
Ponuda turistikih proizvoda ove agencije ukljuuje programe kola u prirodi, kolskih
ekskurzija, jednodnevnih i viednevnih kolskih izleta, te zimskih edukativnih i portskorekreativni kampova. Osim spomenutog, agencija je poznata i po organizaciji meunarodnog
kampa Eklata za djecu i mlade do 16 godina gdje je mogue pohaanje teajeva stranih
jezika, kreativnih i sportskih programa.
4.3.4. Turistika agencija Ichtis Travel
Turistika agencija Ichtis Travel sa sjeditem u Splitu je specijalizirana agencija za vjerski
(katoliki) turizam, a organizira putovanja u mjesta koja slove kao svetita. U svojoj ponudi
osim katolikih putovanja za mlade, nudi i popratne sadraje prilikom odlaska na jedno od
takvih putovanja. Agencija Ichtis Travel je takoer bila glavni organizator putovanja za
odlazak u destinacije gdje se odravao Svjetski dan mladih kao to je to bio sluaj 2008.
godine u Sydneyu te 2011. godine u Madridu.124
4.3.5. Student travel agency
STA Zagreb d.o.o. (STA - Student Travel Agency) je agencija sa sjeditem u Zagrebu, a dio
je meunarodnog lanca STA TRAVEL. STA Zagreb od svog osnutka 1998. svojom ponudom
prati rad STA TRAVEL te se specijaliziraju za organizaciju individualnih putovanja, prodaju
zrakoplovnih karata, programe razmjene kao to su rad i putovanje u inozemstvo te kole
stranih jezika po cijelom svijetu.125 Jaanje na regionalnom tritu ostvareno je 2003. godine
kada je sklopljena suradnja sa WYSTC-om kad postaju njihov ovlateni zastupnik za
Republiku Hrvatsku. Izmeu ostalog, sporazum sa WYSTC-om omoguuje ovoj agenciji i
prodaju ISIC iskaznica svim studentima i profesorima u Republici Hrvatskoj, te sklapanje
ugovora sa tvrtkama kod kojih student ostvaruju brojne popuste i pogodnosti. Formiranjem
stratekog partnerstva sa agencijom STA Ljubljana 2005.godine, STA Zagreb agencija se
124
125
http://www.ichtisonline.com/
http://www.sta-zagreb.com/sta-info/o-nama
56
svrstala u sam vrh po prodaji zrakoplovnih karata u Republici Hrvatskoj te je tu poziciju

zadrala i do danas.
Osim licence za prodaju IATA zrakoplovnih karata koje vrijede za sve graane svih dobi
posjeduju i licencu za prodaju SATA zrakoplovnih karata koje su sa posebnim tarifama i
vrijede za studente i profesore.
4.3.6. Turistika agencija Extravo
Turistika agencija Extravo sa sjeditem u Zagrebu je agencija specijalizirana za organizaciju
neuobiajenih putovanja preteno namijenjenim mladim osobama.126 Destinacije u kojima se
organiziraju putovanja variraju od onih dobro poznatih poput Amsterdama, Pariza i slinih
destinacija po Europi, do potpuno netipinih destinacija poput ri Lanke, Indije, Kenije i
Kube. Putovanja su obino duljeg trajanja i cjenovno su vrlo prihvatljiva jer su putnici
smjeteni u hostelskom smjetaju ili drugim oblicima smjetaja slinog cjenovnog ranga to
pokazuje usmjerenost ove agencije na omladinsko trite. Osim ponude ovakvih putovanja,
ova agencija takoer nudi usluge organizacije apsolventskih putovanja.
126
http://www.extravo.net/
57
4.4. Ponuda hostela u Republici Hrvatskoj

Hrvatska kao turistika zemlja jo uvijek ima mali broj hostela s obzirom na broj
turista koji je godinje posjete. Veina ovih hostela smjetena je u velikim gradovima. U
zadnjih desetak godina razvidna je i pojaana potranja za ovim vidom smjetaja koja je
popraena i poveanjem broja hostela u tom periodu. Naredna tablica prikazuje udio hostela u
ukupnim smjetajnim kapacitetima i ukupnim noenjima u Republici Hrvatskoj za razdoblje
od 2001. do 2005. godine127 upotpunjeno sa podacima iz 2011. godine128. Kako je razvidno iz
Tablice 13, vrijednosti u 2011. godini su skoro dvostruko vee u odnosu na 2005. godinu.
Tablica 13. Udio hostela u ukupnim smjetajnim kapacitetima i ukupnim noenjima u
Republici Hrvatskoj od 2001. do 2005. godine s dodatkom 2011. godine*
Godina
2001.
2002.
2003.
2004.
2005.
2011.
Broj hostela
1,19
1,65
1,86
1,84
1,6
2,56
Broj stalnih kreveta

0,35
0,48
0,54
0,32
0,36
-
Broj noenja
0,50
0,63
0,73
0,71
0,65
1,17
Izvor: orak S., Mikai V.; Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno; Zagreb: Institut za turizam, 2006, str.
283.
Od ukupno 44 hostela registrirana u 2009. godini, najvei broj hostela je bio koncentriran u
Primorsko-goranskoj upaniji (13), zatim gradu Zagrebu (9) te Splitsko-dalmatinskoj upaniji
(7). Tablica 14 prikazuje broj omladinskih hotela i hostela po upanijama u 2009. godini.
Tablica 14. Broj omladinskih hostela prema upanijama
upanija
Broj hostela
Primorsko-goranska
13
Grad Zagreb
9
Splitsko-dalmatinska
7
Zadarska
4
Istarska
3
ibensko-kninska
3
Meimurska
2
1
Dubrovako-neretvanska
Karlovaka
1
1
Liko-senjska
Izvor: Krei D., Milievi K.;Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski
savez, 2010, str. 22.
127
Analiza turistikog prometa u Republici Hrvatskoj 2011.; Ministarstvo Turizma, str. 2., preuzeto sa:
http://www.mint.hr/UserDocsImages/120209-turist-p2011.pdf
128
58
Prema neslubenim podacima Internet stranice hostelworld.com129, vodeeg posrednika za

rezervaciju hostela u cijelom svijetu (u ponudi preko 27 tisua hostela u 180 zemalja), u
trenutku pisanja ovog rada uoen je drastian porast hostela u Republici Hrvatskoj u odnosu
na prethodne godine, a naroito u gradu Splitu kako je prikazano u Tablici 15. Novijih
slubenih podataka od strane Dravnog zavoda za statistiku nema pa se moe rei da su
podaci sa hostelworld.com relevantni pogotovo kad se uzme u obzir da je i Hrvatski ferijalni i
hostelski savez izjavio da se procjenjuje da je ukupan broj hostela u Republici Hrvatskoj
premaio brojku sto.130
Tablica 15. Neslubeni broj hostela u Republici Hrvatskoj 2012. godine razvrstanih
prema gradovima
Grad/Mjesto
Broj hostela
Split
34
Zagreb
23
Dubrovnik
10
Hvar
Zadar
Pula
Rijeka
ibenik
Bol
Novalja
Betina, Bibinje, Brela,
Crikvenica, Gdinj,
Korula, Krk, Makarska,
Osijek, Samobor, Sisak,
Stari Grad, Supetar,
ipanska Luka, Trogir,
Veli Loinj
Ukupno
16 (u svakom po jedan hostel)
117
129
130
http://www.hostelworld.com/
http://www.mint.hr/default.aspx?ID=8394
59
4.5. Analiza potranje omladinskog turizam u RH

Prema istraivanju TOMAS mladi turisti do 30 godina ine 23 % od ukupnog broja
gostiju. Meu ovom skupinom putnika najzastupljeniji su mladi iz eke, Francuske,
Slovenije, Poljske, Maarske, Velike Britanije, Slovake i domaa omladina.131
Graf 5. Turisti u Republici Hrvatskoj razvrstani u dobne skupine
4%
19%
23%
do 30
31-50
51-67
68 i vie
54%
Informacije za putovanje u Republiku Hrvatsku mladi najvie dobivaju putem Interneta

(38,7 %), preporuke prijatelja i rodbine (34,7 %), raznih broura, oglasa i plakata (21,9 %) te
prijanjim boravkom (19,2 %).132
Republika Hrvatska je jo uvijek poznata kao destinacija koja nudi odmorini turizam, pa tako
i omladina koja dolazi najvie uiva u plivanju i kupanju (99,6 %), neto manje u restoranima
i kafiima (95 %), zatim odlasku u prirodu (83 %), nonoj zabavi (76,9 %), a manje su
zainteresirani za planinarenje (11 %) i jahanje (10 %).133 Izrazito su zadovoljni ljepotama
prirode i krajolika, ljubaznosti osoblja u smjetajnom objektu te kvalitetom hrane van
smjetajnog objekta. Treba naglasiti da niti jednim elementom turistike ponude mladi nisu
bili izrazito nezadovoljni, tek su slijedeim elementima bili srednje zadovoljni: ponuda
organiziranih izleta u okolicu, bogatstvo sportskih sadraja, prometna dostupnost mjesta,
prezentacija kulturne batine, kvaliteta oznaavanja znamenitosti, zabavni sadraji,
raznolikost kulturnih manifestacija, opremljenost i ureenost plaa, mogunosti za kupnju,
131
TOMAS ljeto-Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam 2010, str. 127.
Ibidem, str. 44.
133
Ibidem , str. 57.
132
60
kvaliteta lokalnog prijevoza.134 Na ovim stavkama bi se svakako trebalo poraditi i poboljati

ih ukoliko je to mogue, ali unato tome mladi su u prosjeku visoko zadovoljni dobivenim, a
jo jedan podatak koji ide u prilog tome jest injenica da je gotovo 50 % mladih turista
boravilo u Hrvatskoj 3 i vie puta.135
to se tie noenja u hostelima, najvei broj je ostvaren u Primorsko-goranskoj upaniji
(39 %) gdje je ostvaren i prosjeno najdui boravak (4,9 dana). Primorsko-goranska, Grad
Zagreb, Istarska i Zadarska upanija sudjeluju s ukupno 87 % u ukupno ostvarenom broju
noenja u omladinskim hotelima i hostelima u Hrvatskoj u 2009. godini.136 Navedeni podaci
su prikazani u Tablici 16.
Tablica 16. Turistiki promet ostvaren u omladinskim hostelima i hotelima
Broj dolazaka
(%)
Broj noenja
(%)
Prosjena duina boravka u

danima
Primorsko-goranska
24,6
39
4,9
Grad Zagreb
35,3
21,1
1,8
Istarska
9,6
14,3
4,6
Zadarska
15
12,8
2,6
7,6
6,9
2,8
5,3
2,9
1,7
ibensko-kninska
1,3
1,5
3,7
Meimurska
0,8
0,8
3,2
Karlovaka
0,4
0,6
4,8
Liko-senjska
0,1
0,1
3,1
100
100
3,1
upanija
Ukupno
Izvor: Ibidem
Prosjena iskoritenost hostelskih kapaciteta varira od upanije do upanije to je i vidljivo iz

Tablice 17. Najveu popunjenost ima Dubrovako-neretvanska upanija (36,9 %) te Grad
Zagreb (30,7 %). Najslabije su popunjeni Liko-senjski hostelski kapaciteti, svega 4,5 %.137
134
Ibidem, str. 64.

Ibidem, str. 47.
136
Krei D., Milievi K.;Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski ferijalni i hostelski savez,
2010, str. 21.
137
Ibidem, str. 23.
135
61
Tablica 17. Iskoritenost hostelskih kapaciteta po upanijama u 2009. godini

upanija
Stopa iskoritenosti kapaciteta (%)
36,9
Grad Zagreb
30,7
Karlovaka
22,6
Zadarska
18
Istarska
18
Meimurska
17,5
15,3
ibensko-kninska
10,5
Liko senjska
4,5
Izvor: Ibidem
62
5. ANALIZA I PRIKAZ REZULTATA ANKETNIH ISTRAIVANJA

5.1. Ciljevi i metodologija istraivanja
Ciljevi istraivanja provedenog u ovom radu na omladinskoj populaciji Europske unije
i Republike Hrvatske su analiza stavova i preferencija ovakvih tipova turista u svrhu potvrde
ili odbacivanja hipoteza postavljenih u uvodnom poglavlju. Metodologija koja se koristi za
prikupljanje miljenja mladih jest anketno istraivanje. Rezultati ovog anketnog istraivanja
e u kombinaciji s teorijskim istraivanjem predstavljenim u prethodnim poglavljima utjecati
na potvrdu ili odbacivanje hipoteze.
Anketno istraivanje provedeno je na uzorku od sto ispitanika od kojih su 46 internacionalni
Erasmus studenti u Pragu, a 54 studenti u Republici Hrvatskoj. Anketa je provedena u svibnju
i lipnju 2012. godine dijelom preko Interneta, a dijelom preko anketnog listia. Istraivanje je
provedeno na stranoj i domaoj omladini kako bi se mogle nai slinosti i razlike u stavovima
i preferencijama vezanim za ponudu same destinacije u svrhu ocjenjivanja to je mladima
vano unutar destinacije u koju putuju. S obzirom da strana mlade ini gotovo 90 % od
ukupnog broja mladih koji borave u Republici Hrvatskoj, njihovo miljenje je posebno vano
kako bi se ponuda mogla to bolje prilagoditi njihovim zahtjevima i potrebama.
Rezultati anketnog istraivanja detaljno su obraeni u programskom paketu SPSS Statistical
Package for Social Sciences.138 Osim osnovne deskriptivne analize rezultata kako za domae
tako i za strane studente, takoer je koritena naprednija metoda traenja korelacije u
odgovorima ispitanika. Naime, koritenjem Hi-kvadrat testa traila se povezanost izmeu
razliitih tipova odgovora, npr. postoji li povezanost izmeu spola ispitanika i preferiranog
oblika smjetaja i sl. Detaljna analiza ankete dana je u sljedeim podpoglavljima, zajedno s
analizom najveih odstupanja u danim odgovorima od strane meunarodnih i domaih
studenata.
138
http://www-01.ibm.com/software/analytics/spss/products/statistics/
63
5.2. Analiza i prikaz rezultata vlastitog anketnog istraivanja provedenog na

omladinskoj populaciji Republike Hrvatske
Od ukupno 54 ispunjene ankete hrvatskih ispitanika samo je jedna nevaea to se tie
odgovora vezanih za dobno-spolnu strukturu ispitanika. Kako se moe vidjeti iz Tablice 18,
58,5 % ispitanika bilo je enskog roda, dok je 84,9 % ispitanika bilo mlae od 26 godina.
Najzastupljenija skupina su enski ispitanici u dobi od 22 do 25 godina.
Tablica 18. Pregled dobno-spolne strukture hrvatskih ispitanika omladinske populacije RH
Spol
19-21
Broj
Ukupno
12
% od Ukupno 22,6% 15,1%

Dob
22-25
Broj
19
% od Ukupno 11,3% 35,8%

26-29
Ukupno
20
37,7%
25
47,2%
Broj
% od Ukupno
7,5%
7,5%
15,1%
Broj
22
31
53
% od Ukupno 41,5% 58,5%
100,0%
Na Grafu 6 prikazana je raspodjela 54 ispitanika prema razini studija na kojoj se trenutno

nalaze te da li studiraju redovno ili izvanredno. Od ukupno 54 ispitanika veina studira na
preddiplomskom studiju (30 ispitanika) i diplomskom studiju (22 ispitanika). Lako je
zakljuiti da su studenti u redovnom statusu u velikoj veini (njih 85,18 %).
64
Graf 6. Pregled razine studija ispitanika omladinske populacije RH te njihovog statusa
Graf 7 prikazuje analizu odgovora domaih ispitanika na pitanje vezano za njihov radni
status. Kako se moe primijetiti iz tog grafa, ak 46,3 % ispitanika ima vlastita primanja gdje
su, naravno, studenti zaposleni honorarno (35,19 %) zastupljeniji od studenata koji su
zaposleni za stalno (11,11 %).
Graf 7. Pregled radnog statusa ispitanika omladinske populacije RH
65
Na Grafu 8 domai ispitanici su rasporeeni u kategorije prema broju lanova kuanstva u

kojima ive. Najvei broj studenata ivi u kuanstvu koje broji 4 lana (40,74 %), dok je
ostatak relativno pravilno rasporeen na ostale kategorije, osim kategorije gdje ispitanik ivi
sam (1%).
Graf 8. Pregled lanova kuanstva po ispitaniku omladinske populacije RH
Graf 9 paralelno prikazuje podjelu domaih ispitanika prema uestalosti putovanja na koja idu
u periodu od jedne godine te tko snosi trokove tih putovanja. Najvei broj studenata
(33,96 %) ide na putovanje vie od dva puta godinje, dok najmanji broj ispitanika ide dva
puta godinje (18,87 %).
Graf 9. Usporedni pregled uestalosti putovanja ispitanika omladinske populacije RH u jednoj
godini te osobe koja plaa to putovanje
66
Najvei broj domaih ispitanika (58,62 %) informira se o putovanju preko Interneta,

zanemariv broj preko medija (1,96 %) kako je razvidno iz Grafa 10.
Graf 10. Analiza naina informiranja ispitanika omladinske populacije RH o putovanjima
Graf 11 prikazuje analizu odgovora ispitanika omladinske populacije RH na pitanje o glavnim

razlozima koji ih motiviraju na putovanje. Ispitanici su mogli odabrati vie odgovora na ovo
pitanje. ak 79,63 % ispitanika je odabralo zabavu kao najvaniji motiv, iza kojeg slijede
nova iskustva i doivljaji (70,37 %) te odmor (66,67 %). Najmanje vani motivi prema
odgovorima ispitanika bili su religija (3,7 %) i izlobe (1,85 %).
67
Graf 11. Analiza najvanijih motiva putovanja ispitanika omladinske populacije RH
Graf 12 prikazuje analizu odgovora ispitanika omladinske populacije RH na pitanje koji su im

najvaniji sadraji u destinaciji u koju putuju. Ispitanici su mogli odabrati vie odgovora na
ovo pitanje. Za razliku od pitanja o motivima putovanja, kod ovog pitanja odgovori su
rasporeeni na vie kategorija. Prema odgovorima ispitanika, najvaniji sadraji koje
destinacija moe imati su sunce, more, plaa (48,1 %), restorani i kafii (46,3 %), noni
klubovi (42,6 %), povijesne znamenitosti (42,6 %) te lokalna dogaanja (40,7 %). Manje
vani, ali i dalje visoko zastupljeni sadraji bili su vezani za kupovinu (31,5 %) i razne
sajmove, festivale i koncerte (31,5 %). ak 79,63 % ispitanika je odabralo zabavu kao
najvaniji motiv, iza kojeg idu nova iskustva i doivljaji (70,37 %) te odmor (66,67 %).
Najmanje vani sadraji prema odgovorima ispitanika bili su religijski objekti (9,3 %) i
zdravstveno-rekreacijski sadraji (5,6 %).
68
Graf 12. Analiza najvanijih sadraja koje destinacija mora imati prema ispitanicima
omladinske populacije RH
Tablica 19 prikazuje pregled odgovora ispitanika omladinske populacije RH na pitanje o

najeem nainu putovanja ispitanika. Najvei broj ispitanika putuje u vlastitom aranmanu i
to ak njih 88,2 %.
Tablica 19. Pregled naina putovanja ispitanika omladinske populacije RH
Frekvencija Postotak
Valjani Kumulativni
postotak
postotak
Organizirano (agencija)
11,1
11,8
11,8
U vlastitom aranmanu
45
83,3
88,2
100,0
Ukupno
51
94,4
100,0
Neodgovoreno
5,6
Ukupno
54
100,0
Graf 13 prikazuje analizu odgovora ispitanika omladinske populacije RH o najeoj vrsti

prijevoza koju koriste na putovanjima. Autobus kao prijevozno sredstvo je uvjerljivo na
prvom mjestu sa 46 % odgovora kao cjenovno najisplativije prijevozno sredstvo.
69
Graf 13. Analiza najee koritenih vrsta prijevoza na putovanju ispitanika omladinske
populacije RH
Na Grafu 14 usporedno je prikazana analiza odgovora ispitanika omladinske populacije RH

na pitanje o najee koritenoj vrsti smjetaja na putovanju te odgovora na pitanje da li se
posjeuje vie od jedne destinacije na istom putovanju. Prvo se moe primijetiti da samo
malen broj ispitanika (7,4 %) posjeuje iskljuivo samo jednu destinaciju na jednom
putovanju. ak 35,2 % ispitanika to radi redovito, dok 57,4 % samo ponekad. Takoer se
moe zakljuiti da posjeivanje vie destinacija na jednom putovanju nije povezano s vrstom
smjetaja u kojoj se najee boravi. Raspodjela odgovora ispitanika omladinske populacije
RH je ujednaena osim u sluaju kua s plaenim boravkom koje su u izrazitoj manjini.
70
Graf 14. Analiza najee vrste smjetaja na putovanju te da li ispitanici omladinske

populacije RH posjeuju jednu ili vie destinacija na istom putovanju
Graf 15 prikazuje odgovore ispitanika omladinske populacije RH na pitanje o vanosti hostela

u destinaciji u koju putuju. U skladu s preferiranom vrstom smjetaja, rezultati su dosljedni
tek 37,1 % ispitanika smatra prisutnost hostela bitnim ili jako bitnim, dok 62,9 % ispitanika
smatra da im hostel ili nije bitan ili im je svejedno.
Graf 15. Analiza vanosti hostela u destinaciji za ispitanike omladinske populacije RH
71
Graf 16 prikazuje odgovore ispitanika omladinske populacije RH na pitanje o najeem

vremenu trajanja putovanja. Najvei broj ispitanika (44,4 %) provodi od 3 do 5 dana na
putovanju. Manje esta su kraa putovanja do 3 dana (14,8 %) i dua putovanja dua od 5
dana (7,4 %). Znaajan broj ispitanika nema pravilo o vremenu boravka ve to ovisi o
destinaciji (33,3 %).
Graf 16. Analiza najeeg trajanja putovanja ispitanika omladinske populacije RH
Na Grafu 17 prikazana je detaljna analiza dnevne potronje ispitanika omladinske populacije

RH na putovanju. Kako se moe primijetiti najvei broj ispitanika (74,1 %) troi manje od 30
EUR po danu ne ukljuujui smjetaj. Takoer se vidi da su hrana i pie van smjetajnog
objekta vrlo vana stavka kroz sve cjenovne kategorije.
Graf 17. Analiza dnevne potronje ispitanika omladinske populacije RH
72
Graf 18 prikazuje analizu odgovora na pitanje o upoznatosti ispitanika omladinske populacije

RH s terminom kau surfing. Pozitivni odgovori su neto brojniji (53,7 %), ali se moe
zakljuiti da je znaajan broj mladih upoznat s ovim relativno novim nainom putovanja.
Graf 18. Upoznatost s terminom kau surfing ispitanika omladinske populacije RH
Od ovih 29 ispitanika omladinske populacije RH koji su upoznati s terminom kau surfing,

samo jedan ispitanik bi bio voljan koristiti ovakav nain putovanja (Tablica 20).
Tablica 20. Voljnost koritenja kau surfinga ispitanika omladinske populacije RH
Valjani Kumulativni
postotak
postotak
Da
1,9
3,4
3,4
Valjano Ne
28
51,9
96,6
100,0
29
53,7
100,0
Neodgovoreno
25
46,3
Ukupno
54
100,0
Ukupno
Najei razlog zato ispitanici omladinske populacije RH ne bi koristili ovakvu vrstu

smjetaja su injenica da je rije o rizinom obliku smjetaja (40,74 %), te to to nemaju
dovoljno intimnosti (18,52%) (Graf 19).
73
Graf 19. Najei razlozi zbog kojih ispitanici omladinske populacije RH ne bi koristili kau
surfing

RH s terminom backpacking. Pozitivni odgovori su znaajno brojniji (77,78 %), pa se sa
sigurnou moe zakljuiti da je znaajan broj mladih upoznat s ovim nainom putovanja.
Graf 20. Upoznatost s terminom backpacking ispitanika omladinske populacije RH
74
Od 42 ispitanika koji su upoznati s terminom backpacking, 7 ispitanika (16,7 %) bi bilo

voljno koristiti ovakav nain putovanja (Tablica 21).
Tablica 21. Voljnost koritenja backpackinga ispitanika omladinske populacije RH
Valjano
Kumulativni
postotak
Da
13,0
16,7
16,7
Ne
35
64,8
83,3
100,0
Ukupno
42
77,8
100,0
12
22,2
54
100,0
Neodgovoreno
Ukupno
Valjani
postotak
Gotovo su podjednako rasporeeni razlozi zato ispitanici nisu voljni koristiti ovakvu vrstu
putovanja izmeu odgovora da je ovakvo putovanje fiziki naporno te injenice da ne mogu
birati suputnike, dok manji broj (11,76 %) smatra da je to rizini nain putovanja (Graf 21).
Graf 21. Najei razlozi zbog kojih ispitanici omladinske populacije RH ne bi koristili
backpacking
75
Korelacije izmeu odgovora razliitih tipova ispitanika trae se koritenjem Hi-kvadrat

testa.139 U sljedeim redcima e postupak traenja korelacije biti ukratko opisan na jednom
primjeru koritenjem programskog paketa SPSS.
U programskom paketu SPSS traila se korelacija izmeu odgovora ispitanika na pitanje o
vanosti novih iskustva i doivljaja u destinaciji kao motivacije putovanja i njihovog spola.
Programski paket izbacuje sljedee tablice od kojih su samo odreeni dijelovi vani za ovu
analizu. Sljedee tablice nee biti prevoene na hrvatski jezik jer se eli pokazati kako su
izgledale u programskom paketu SPSS. Tablica 22 prikazuje koliko je bilo valjanih odgovora
u anketi kad se trai korelacija izmeu odgovora vezanih za spol i novih iskustava i doivljaja
kao motiva putovanja.
Tablica 22. Valjani odgovori za traenje korelacije izmeu novih iskustava i doivljaja kao
motivacije putovanja i spola ispitanika omladinske populacije RH
Case Processing Summary
Cases
Valid
N
Spol * Nova iskustva i
Missing
Percent
53
98,1%
Total
Percent
1
1,9%
Percent
54
100,0%
doivljaji
Tablica 23 prikazuje raspodjelu odgovora prema spolu i vanosti novih iskustava i doivljaja
kao motiva putovanja u destinaciju.
Tablica 23. Odgovori ispitanika omladinske populacije RH podijeljeno prema spolu i vanosti
novih iskustava i doivljaja kao motiva putovanja
Spol * Nova iskustva i doivljaji Crosstabulation
Count
Nova iskustva i doivljaji
Ne
Spol
Total
Total
Da
11
11
22
27
31
38
53
15
139
Zibran, M.F.; Chi-squared test of independence, preuzeto sa:

http://pages.cpsc.ucalgary.ca/~saul/wiki/uploads/CPSC681/topic-fahim-CHI-Square.pdf
76
Tablica 24 prikazuje rezultate Hi-kvadrat testa izmeu ovih pitanja gdje su deblje otisnuti
dijelovi tablice vani za izvlaenje zakljuaka iz ove analize.
Tablica 24. Rezultati Hi-kvadrat testa izmeu novih iskustava i doivljaja kao motivacije
putovanja i spola ispitanika omladinske populacije RH
Chi-Square Tests
Value
Asymp. Sig. (2-
Exact Sig. (2-
Exact Sig. (1-
sided)
sided)
sided)
df
8,727a
,003
Continuity Correctionb
6,994
,008
Likelihood Ratio
8,813
,003
Pearson Chi-Square
Fisher's Exact Test
,005
Linear-by-Linear
8,562
,004
,003
Association
N of Valid Cases
53
a. 0 cells (,0%) have expected count less than 5. The minimum expected count is 6,23.
b. Computed only for a 2x2 table
Symmetric Measures
Value
Nominal by Nominal
N of Valid Cases
Approx. Sig.
Phi
,406
,003
Cramer's V
,406
,003
53
Naime kako se vidi iz tablice vjerojatnost da je raspodjela odgovora sluajna iznosi samo
0,3 %, pa se moe sa 99,7 % sigurnou tvrditi da postoji povezanost izmeu spola ispitanika
i novih doivljaja i iskustava kao motiva putovanja. Kakva povezanost je uoena najlake je
zakljuiti iz Grafa 22 koji e u buduim primjerima takoer biti prikazivan.
77
Graf 22. Povezanost izmeu novih iskustava i doivljaja kao motivacije putovanja i spola
ispitanika omladinske populacije RH
Kako je razvidno iz Grafa 22 i prethodnih tablica, mogue je zakljuiti da postoji znaajna

povezanost izmeu spola ispitanika i vanosti novih doivljaja i iskustava kao motiva
putovanja, 2(1) = 8,7, p = 0,003. Postoji znaajna vjerojatnost da e osobama enskog spola
nova iskustva i doivljaji biti vaniji motiv za putovanje nego osobama mukog spola.
Dalje, postoji znaajna povezanost izmeu spola ispitanika i vanosti povoljnih cijena kao
motiva putovanja, 2(1) = 5,8, p = 0,016. Postoji znaajna vjerojatnost da e osobama enskog
spola povoljne cijene u destinaciji biti vaniji motiv za putovanje nego osobama mukog
spola (Graf 23).
Graf 23. Povezanost izmeu povoljnih cijena kao motivacije putovanja u destinaciju i spola
78
Postoji znaajna povezanost izmeu spola ispitanika i vanosti postojanja povijesnih

znamenitosti u destinaciji, 2(1) = 3,981, p = 0,046. Postoji znaajna vjerojatnost da e
osobama enskog spola prisutnost povijesnih znamenitosti u destinaciji biti vanija nego
osobama mukog spola (Graf 24).
Graf 24. Povezanost izmeu postojanja povijesnih znamenitosti u destinaciji kao motivacije
putovanja u destinaciju i spola ispitanika omladinske populacije RH
Postoji znaajna povezanost izmeu spola ispitanika i vanosti postojanja sadraja za

kupovinu u destinaciji, 2(1) = 4,89, p = 0,027. Postoji znaajna vjerojatnost da e osobama
enskog spola prisutnost sadraja za kupovinu u destinaciji biti vanija nego osobama mukog
spola (Graf 25).
Graf 25. Povezanost izmeu vanosti postojanja sadraja za kupovinu u destinaciju i spola
79
Postoji znaajna povezanost izmeu dobi ispitanika i vanosti povoljnih cijena u destinaciji
kao motiva putovanja u destinaciju, 2(2) = 7,246, p = 0,027. Postoji znaajna vjerojatnost da
mlaim osobama unutar omladinske populacije povoljne cijene nee biti vaan motiv za
putovanje u destinaciju dok starijima hoe (Graf 26).
Graf 26. Povezanost izmeu povoljnih cijena u destinaciji kao motiva putovanja i dobi
Postoji znaajna povezanost izmeu radnog statusa ispitanika i povoljnih cijena u

destinaciji kao motiva putovanja u tu destinaciju, 2(2) = 22,072, p < 0,001. Postoji znaajna
vjerojatnost da e zaposlenim osobama unutar omladinske populacije povoljne cijene biti
vaniji motiv nego nezaposlenim osobama unutar omladinske populacije (Graf 27).
Graf 27. Povezanost izmeu povoljnih cijena u destinaciji kao motiva putovanja i radnog
statusa ispitanika omladinske populacije RH
80
Postoji znaajna povezanost izmeu odmora kao motiva putovanja u destinaciju i postojanja
sunca, mora i plae u destinaciji, 2(1) = 7,269, p = 0,007. Postoji znaajna vjerojatnost da e
osobama unutar omladinske populacije kojima je motiv putovanja u destinaciju odmor biti
vano da destinacija ima sunce, more i plau (Graf 28).
Graf 28. Povezanost izmeu odmora kao motiva putovanja i postojanja sunca, mora i plae u
destinaciji kod ispitanika omladinske populacije RH
Postoji znaajna povezanost izmeu novih iskustva i doivljaja kao motiva putovanja u
destinaciju i postojanja lokalnih dogaanja u destinaciji, 2(1) = 11,203, p = 0,001. Postoji
znaajna vjerojatnost da e osobama unutar omladinske populacije kojima su vana nova
iskustva i doivljaji kao motiv putovanja biti vano postojanje lokalnih dogaanja u
destinaciji (Graf 29).
Graf 29. Povezanost izmeu novih iskustava i doivljaja kao motiva putovanja i postojanja
lokalnih dogaanja u destinaciji kod ispitanika omladinske populacije RH
81
5.3. Analiza i prikaz rezultata vlastitog anketnog istraivanja provedenog na

omladinskoj populaciji Europske unije
U Tablici 25 prikazana je dobno-spolna struktura ispitanika omladinske populacije
Europske unije: 45,7 % ispitanika bilo je enskog roda, a 54,3 % mukog roda.
Najzastupljenija skupina su muki ispitanici u dobi od 22 do 25 godina.
Tablica 25. Pregled dobno-spolne strukture ispitanika omladinske populacije Europske unije
Spol
16-18
19-21
Dob
22-25
26-29
Ukupno
Ukupno
Broj
% od Ukupno
,0%
2,2%
2,2%
Broj
10
% od Ukupno
Broj
4,3% 17,4%
19
11
% od Ukupno 41,3% 23,9%
21,7%
30
65,2%
Broj
% od Ukupno
8,7%
2,2%
10,9%
Broj
25
21
46
% od Ukupno 54,3% 45,7% 100,0%

Na Grafu 30 prikazana je raspodjela 46 ispitanika omladinske populacije Europske unije

prema razini studija na kojoj se trenutno nalaze te da li studiraju redovno ili izvanredno. Od
ukupno 46 ispitanika veina spada u preddiplomski (24 ispitanika) i diplomski (17 ispitanika)
studij. Kao i kod domaih ispitanika, lako je zakljuiti da su studenti u redovnom statusu u
velikoj veini (njih 93,48 %). Raspodjela meunarodnih ispitanika prema razini studija je vrlo
slina raspodjeli kod domaih ispitanika.
82
Graf 30. Pregled razine studija ispitanika omladinske populacije Europske unije te njihovog
studentskog statusa
Graf 31 prikazuje analizu odgovora na pitanje vezano za radni status ispitanika omladinske
populacije Europske unije. Kako se moe primijetiti samo 23,92 % ispitanika ima vlastita
primanja gdje su studenti zaposleni honorarno (19,57 %) zastupljeniji od studenata koji imaju
stalno zaposlenje (4,35 %). Zaposlenost meunarodnih ispitanika je znaajno manja nego to
je to sluaj kod domaih ispitanika gdje je zaposlenost bila 46,3 %, tj. skoro dvostruko vea.
Graf 31. Pregled radnog statusa ispitanika omladinske populacije Europske unije
83
Na Grafu 32 ispitanici omladinske populacije Europske unije su rasporeeni u kategorije

prema broju lanova kuanstva u kojima ive. Najvei broj ispitanika ivi u kuanstvu koje
ima 3 i manje lanova (36,96 %). Za razliku od domaih ispitanika, moe se primijetiti da je
broj lanova kuanstva meunarodnih ispitanika u pravilu manji.
Graf 32. Prikaz broja lanova kuanstva ispitanika omladinske populacije Europske unije
Graf 33 paralelno prikazuje broj ispitanika omladinske populacije Europske unije prema
uestalosti putovanja na koja idu u jednoj godini te injenici tko snosi trokove tih putovanja.
Kao i kod domaih ispitanika, najvei broj studenata (41,3 %) ide na putovanje vie od dva
puta godinje, dok najmanji broj ispitanika ne putuje svake godine (6,5 %).
Graf 33. Usporedni pregled uestalosti putovanja ispitanika omladinske populacije Europske
unije u jednoj godini te osobe koja plaa to putovanje
84
Najvei broj ispitanika omladinske populacije Europske unije (69,57 %) najee se informira
o putovanju preko Interneta, a nitko se nije izjasnio da se informira preko medija, to ini ovu
raspodjelu slinom onoj kod domaih ispitanika. Neto vei postotak meunarodnih ispitanika
(23,91 %) informira se o putovanju preko preporuka rodbine ili prijatelja (Graf 34).
Graf 34. Analiza naina informiranja ispitanika omladinske populacije Europske unije o
putovanjima
Graf 35 prikazuje analizu odgovora ispitanika omladinske populacije Europske unije na

pitanje o glavnim razlozima koji ih motiviraju na putovanje. Ispitanici su mogli odabrati vie
odgovora na ovo pitanje. Slino kao i kod domaih ispitanika, ak 89,1 % ispitanika je
odabralo nova iskustva i doivljaje kao najvaniji motiv, iza kojeg slijede zabava (54,3 %) te
odmor (47,8 %). Raspodjela meunarodnih ispitanika je vrlo slina onoj od domaih s
razlikom da je neto manje meunarodnih ispitanika zainteresirano za odmor (napomena: kod
domaih ispitanika odmor je odabralo 66,67 % ispitanika).
85
Graf 35. Analiza najvanijih motiva putovanja ispitanika omladinske populacije Europske
unije
Graf 36 prikazuje analizu odgovora ispitanika omladinske populacije Europske unije na

pitanje koji su im najvaniji sadraji u destinaciji u koju putuju. Ispitanici su mogli odabrati
vie odgovora na ovo pitanje. Najvaniji sadraji koje destinacija moe imati su sunce, more,
plaa (67,4 %) i prirodne znamenitosti (65,2 %). Manje vani, ali i dalje visoko zastupljeni
sadraji bili su vezani za povijesne znamenitosti (54,3 %), none klubove (43,5 %) i razne
sajmove, festivale i koncerte (32,6 %). Najmanje vani sadraji prema odgovorima ispitanika
bili su religijski objekti (2,2 %) i zdravstveno-rekreacijski sadraji (6,5 %). Najuoljivija
razlika izmeu domaih i stranih ispitanika je u vanosti prirodnih znamenitosti u destinaciji
kod domaih ispitanika samo se 12,96 % opredijelilo za ovaj odgovor za razliku od 65,2 %
meunarodnih ispitanika. Velika razlika je i kod postojanja restorana i kafia u destinaciji:
meunarodnim studentima (23,9 %) je ta vrsta sadraja manje vana nego domaim
ispitanicima (46,3 %). Razlike su takoer uoljive u sadrajima poput kupovine i lokalnih
dogaanja gdje su ovakve vrste sadraja vanije domaim ispitanicima nego meunarodnim.
86
Graf 36. Analiza najvanijih sadraja koje destinacija mora imati prema izboru ispitanika
omladinske populacije Europske unije
Tablica 26 prikazuje pregled odgovora na pitanje o najeem nainu putovanja ispitanika

omladinske populacije Europske unije. Najvei broj meunarodnih ispitanika omladinske
populacije putuje u vlastitom aranmanu i to ak 91,3 % to je vrlo slino kao i kod domaih
ispitanika.
Tablica 26. Pregled naina putovanja ispitanika omladinske populacije Europske unije
Valjani
postotak
Kumulativni
postotak
Organizirano (agencija)
8,7
8,7
8,7
U vlastitom aranmanu
42
91,3
91,3
100,0
46
100,0
100,0
Ukupno
Graf 37 prikazuje analizu odgovora ispitanika omladinske populacije Europske unije o

najeoj vrsti prijevoza koju koriste na putovanjima. Autobus kao prijevozno sredstvo je na
prvom mjestu kao i kod domaih ispitanika sa 36,96 % odgovora. Za razliku od domaih
87
ispitanika, dvostruko vei broj meunarodnih ispitanika najee koristi zrakoplov kao
prijevozno sredstvo na putovanjima. Koritenje ostalih vrsta prijevoza je slino
raspodijeljeno, osim u sluaju vlastitog automobila meunarodni ispitanici (10,87 %) manje
preferiraju ovaj nain prijevoza od domaih ispitanika (14 %).
Graf 37. Analiza najee koritenih vrsta prijevoza na putovanju kod ispitanika omladinske
populacije Europske unije
Na Grafu 38 usporedno je prikazana analiza odgovora na pitanje o najee koritenoj vrsti

smjetaja na putovanju te odgovora na pitanje da li se posjeuje vie od jedne destinacije na
istom putovanju za ispitanike omladinske populacije Europske unije. Prvo to se moe uoiti
je izrazita zastupljenost hostela kao preferiranog oblika smjetaja. ak 52,2 % meunarodnih
ispitanika preferira hostel kao vrstu smjetaja za razliku od domaih ispitanika gdje 20,37 %
preferira hostel. Nadalje se moe primijetiti da i domai i meunarodni ispitanici rijetko kad
posjeuju iskljuivo jednu destinaciju na putovanju.
88
Graf 38. Analiza najee vrste smjetaja na putovanju te da li meunarodni ispitanici

posjeuju jednu ili vie destinacija na istom putovanju
Graf 39 prikazuje odgovore ispitanika omladinske populacije Europske unije na pitanje o

vanosti hostela u destinaciji u koju putuju. U skladu s preferiranom vrstom smjetaja,
rezultati su dosljedni ak 78,26 % meunarodnih ispitanika smatra prisutnost hostela u
destinaciji bitnim ili jako bitnim, dok 21,74 % ispitanika smatra da im hostel ili nije bitan ili
im je svejedno. Ovo je u potpunoj suprotnosti s domaim ispitanicima gdje je trend bio
obrnut.
Graf 39. Analiza vanosti hostela u destinaciji za ispitanike omladinske populacije Europske
unije
89
Graf 40 prikazuje odgovore ispitanika omladinske populacije Europske unije na pitanje o

najeem vremenu trajanja putovanja. Za razliku od domaih ispitanika, najvei broj
ispitanika (37 %) nema pravila koliko boravi na putovanju, ve to ovisi o destinaciji. Neto
manje nego kod domaih ispitanika 34,8 % meunarodnih ispitanika provodi na putovanju od
3 do 5 dana. Primjeuje se da vei broj meunarodnih ispitanika provodi vie od pet dana na
putovanju (15,2 %) za razliku od domaih ispitanika (7,4 %).
Graf 40. Analiza najeeg trajanja putovanja ispitanika omladinske populacije Europske
unije
Na Grafu 41 prikazana je detaljna analiza dnevne potronje u eurima ispitanika omladinske

populacije Europske unije na putovanju. Raspodjela je slina kao i kod domaih ispitanika jer
najvei broj meunarodnih ispitanika (41,3 %) troi izmeu 16 i 30 EUR po danu ne
ukljuujui smjetaj. Takoer se vidi da su hrana i pie van smjetajnog objekta vanija
stavka nego kod domaih ispitanika.
90
Graf 41. Analiza dnevne potronje ispitanika omladinske populacije Europske unije

Europske unije s terminom kau surfing. Pozitivni odgovori su poprilino brojniji (67,39 %)
od istih odgovora kod domaih ispitanika (53,7 %).
Graf 42. Upoznatost s terminom kau surfing ispitanika omladinske populacije Europske
unije
91
Od 31 ispitanika koji su upoznati s terminom kau surfing, neto vei postotak (8,7 %) bi bio
voljan koristiti ovakav nain smjetaja (Tablica 27) za razliku to je to bio sluaj kod domaih
ispitanika (1,9 %).
Tablica 27. Voljnost koritenja kau surfinga kod ispitanika omladinske populacije Europske
unije
Valjani
postotak
Kumulativni
postotak
Da
8,7
12,9
12,9
Ne
27
58,7
87,1
100,0
Total
31
67,4
100,0
Neodgovoreno
15
32,6
Ukupno
46
100,0
Valjano
Slino kao kod domaih ispitanika rizinost ovakvog oblika smjetaja je bio popularan razlog
zato ne koristiti ovakvu vrstu smjetaja (37,04 %). ak 48,15 % ispitanika navodi da
ponueni odgovori nisu razlog njihovog nekoritenja ove vrste smjetaja (Graf 43).
Graf 43. Najei razlozi zbog kojih ispitanici omladinske populacije Europske unije ne bi
koristili kau surfing
92

Europske unije s terminom backpacking. Za razliku od domaih ispitanika gdje je upoznatost
bila 77,78 %, kod meunarodnih ispitanika postotak je neto manji 56,52 %.
Graf 44. Upoznatost s terminom backpacking ispitanika omladinske populacije Europske
unije
Od 26 ispitanika koji su upoznati s terminom backpacking, ak 11 ispitanika (42,3 %) ili

skoro trostruko vie nego u sluaju domaih ispitanika bi bilo voljno koristiti ovakav nain
putovanja (Tablica 28).
Tablica 28. Voljnost koritenja backpackinga kod ispitanika omladinske populacije Europske
unije
Valjani Kumulativni
postotak
postotak
Da
11
23,9
42,3
42,3
Ne
15
32,6
57,7
100,0
Ukupno
26
56,5
100,0
Neodgovoreno
20
43,5
Ukupno
46
100,0
Valjano
Znaajnih 73,33 % ispitanika nije navelo razlog zato ne bi koristili backpacking kao vrstu
putovanja, dok je njih 20 % smatra da je takvo putovanje fiziki naporno, a 6,67 % da je
93
rizino.Sljedee korelacije meu odgovorima kod omladinske populacije Europske unije su

pronaene.
Postoji znaajna povezanost izmeu spola ispitanika i vanosti postojanja prirodnih
znamenitosti u destinaciji, 2(1) = 4,217, p = 0,04. Postoji znaajna vjerojatnost da e
osobama enskog spola postojanje prirodnih znamenitosti u destinaciji biti vanije nego
osobama mukog spola (Graf 45).
Graf 45. Povezanost izmeu vanosti postojanja prirodnih znamenitosti u destinaciji i spola
ispitanika omladinske populacije Europske unije
Postoji znaajna povezanost izmeu upoznatosti s terminom backpacking i upoznatosti s

terminom kau surfing, 2(1) = 8,073, p = 0,004. Postoji znaajna vjerojatnost da e osobe
upoznate s terminom backpacking biti upoznate s terminom kau surfing (Graf 46).
Graf 46. Povezanost izmeu upoznatosti s terminom backpacking i upoznatosti s terminom
kau surfing kod ispitanika omladinske populacije Europske unije
94
Postoji znaajna povezanost izmeu zabave kao motiva putovanja kod meunarodnih
ispitanika i vanosti postojanja sunca, mora i plae u destinaciji, 2(1) = 3,962, p = 0,047.
Postoji znaajna vjerojatnost da e meunarodnoj omladinskoj populaciji kojima je zabava
vaan motiv putovanja biti vana prisutnost sunca, mora i plae u destinaciji (Graf 47).
Graf 47. Povezanost izmeu zabave kao motiva putovanja i postojanja sunca, mora i plae u
destinaciji kod ispitanika omladinske populacije Europske unije
Postoji znaajna povezanost izmeu vanosti postojanja povijesnih znamenitosti u

destinaciji i postojanja muzeja u destinaciji kod meunarodnih ispitanika, 2(1) = 6,546,
p = 0,011. Postoji znaajna vjerojatnost da e omladinskoj populaciji Europske unije kojima
je postojanje povijesnih znamenitosti u destinaciji vano takoer biti vano i postojanje
muzeja u toj destinaciji (Graf 48).
Graf 48. Povezanost izmeu vanosti postojanja povijesnih znamenitosti u destinaciji i
vanosti postojanja muzeja u destinaciji kod strane omladine
95
Hi-kvadrat test je takoer iskoriten za usporedbe odgovora na ista pitanja meunarodnih i

domaih studenata. Najznaajnije razlike prikazane su sljedeim grafovima.
Postoji znaajna povezanost izmeu domaih i stranih ispitanika te zabave kao motivacije
putovanja, 2(1) = 7,296, p = 0,007. Postoji znaajna vjerojatnost je domaim ispitanicima
zabava vaniji motiv za putovanje nego meunarodnim ispitanicima (Graf 49).
Graf 49. Povezanost izmeu odgovora meunarodnih i domaih ispitanika na pitanje o
vanosti zabave kao motivacije putovanja
Postoji znaajna povezanost izmeu domaih i stranih ispitanika te vanosti postojanja

prirodnih znamenitosti u destinaciji, 2(1) = 29,097, p < 0,001. Postoji znaajna
vjerojatnost da e meunarodnim ispitanicima postojanje prirodnih znamenitosti u destinaciji
biti mnogo vanije nego domaim ispitanicima (Graf 50).
96

vanosti postojanja prirodnih znamenitosti u destinaciji
Postoji znaajna povezanost izmeu domaih i stranih ispitanika te vrste smjetaja u kojoj
najee borave na putovanjima, 2(6) = 19,227, p = 0,004. Postoji znaajna vjerojatnost da
e meunarodni ispitanici puno ee odabirati hostel nego domai ispitanici (Graf 51).
Graf 51. Povezanost izmeu odgovora meunarodnih i domaih ispitanika na pitanje o vrsti
smjetaja u kojoj najee borave na putovanjima
97
Postoji znaajna povezanost izmeu domaih i stranih ispitanika te vanosti postojanja

hostela u destinaciji u koju putuju, 2(3) = 17,599, p = 0,001. Postoji znaajna vjerojatnost
da e meunarodnim ispitanicima postojanje hostela u destinaciji biti mnogo vanije nego
domaim ispitanicima (Graf 52).
vanost postojanja hostela u destinaciji
98
5.4. Testiranje hipoteza

U uvodnom poglavlju postavljene su tri hipoteze.
Prva hipoteza postavljena u ovom radu je sljedea:
H 1 Omladina ini znaajan udio u ukupnom broju turistikih dolazaka u svijetu, ali ne i u
Republici Hrvatskoj
Kao to je u poglavlju 2.5. detaljno prikazano, broj omladinskih turistikih dolazaka broji 20 25 % od ukupnog broja turistikih dolazaka u svijetu. U Republici Hrvatskoj mladi do 30
godina ine 23 % od ukupnog broja turistikih dolazaka kao to je navedeno u poglavlju 4.5.
Treba napomenuti da su veina ovih mladih turista inozemni turisti to je uobiajen trend i u
ostalim segmentima turizma u Republici Hrvatskoj. Prema ovim injenicama moe se
zakljuiti da je udio omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj na razini svjetskih trendova
to bi znailo da se hipotezu H 1 moe odbaciti. Unato tome valja napomenuti da je
prosjena duina trajanja putovanja omladine u Republici Hrvatskoj izmeu dva do etiri
dana140, to je znaajno manje od svjetskih prosjeka te ostavlja dodatne mogunosti za
poboljanje ponude.
Druga hipoteza postavljena u ovom radu je sljedea:
H 2 Republika Hrvatska nema dovoljan broj smjetajnih kapaciteta namijenjenih omladini,
(hostela), to je jedan od razloga malog broja dolazaka omladinskih turista
Mali udio turistikog prometa trenutno otpada na hostelski smjetaj - samo 1,1 % od ukupnog
broja turista boravi u hostelu i generiraju oko 0,7 % noenja od ukupnog broja ostvarenih
noenja u Republici Hrvatskoj. Prema podacima Ministarstva turizma Republike Hrvatske141
popunjenost ukupnog broja hostela u Republici Hrvatskoj u 2011. godini (njih 56) bila je 77
od ukupno 365 dana to predstavlja popunjenost od 21,1 %. Ova brojka je varljiva to e se
pokazati u sljedeim redcima. Naime, prema podacima Ministarstva142, navodi se da je u 56
hostela u 2011. godini ostvareno ukupno 460.137 noenja. Kombinirajui ove dvije statistike
140
Glavni podaci o Hrvatskom turizmu, str. 6., preuzeto sa: http://www.mint.hr/UserDocsImages/120524-Stat011.pdf
142
Analiza turistikog prometa u Republici Hrvatskoj 2011, str. 7. , preuzeto sa:
http://www.mint.hr/UserDocsImages/120209-turist-p2011.pdf
141
99
o popunjenosti kapaciteta i broju ostvarenih noenja dolazi se do brojke od 2.181.168 noenja

koje je bilo mogue ostvariti u hostelima u 2011. godini. Dijelei ovu brojku sa brojem
mjeseci dolazi se do ukupno 181.764 mogua noenja u hostelima u jednom mjesecu. Podaci
Ministarstva za 2011. godinu takoer ukljuuju detaljan broj noenja u hostelima prema
mjesecima u godini. Ako se podijeli ostvareni broj noenja u hostelima u jednom mjesecu sa
ukupno 181.764 mogua noenja u hostelima u jednom mjesecu dolazi se do popunjenosti
kapaciteta prema mjesecima (Tablica 29).
Tablica 29. Popunjenost hostelskih kapaciteta u 2011. godini prema mjesecima
Mjesec
Broj ostvarenih noenja
Popunjenost kapaciteta
(%)
Sijeanj
5.966
3,28
Veljaa
7841
4,31
Oujak
10091
5,55
Travanj
16640
9,15
Svibanj
31354
17,25
Lipanj
69033
37,98
Srpanj
114981
63,26
Kolovoz
119433
65,71
Rujan
48655
26,77
Listopad
18134
9,98
Studeni
9894
5,44
Prosinac
8115
4,46
Kako se vidi iz tablice, popunjenost kapaciteta hostela je vrlo sezonalnog karaktera, gdje su
ukupni kapaciteti u srcu sezone popunjeni vie od 60 %. Vjerojatno je upravo iz ovog razloga
u razdoblju od 2001. do 2009. godine broj hostela porastao za 207 %, broj noenja turista u
hostelima se poveao za 76 %, a broj dolazaka turista u hostele za 130 %. Veina gostiju koja
odsjeda u hostelima je inozemna to je i potvreno vlastitim anketnim istraivanjem. Prema
dobivenim rezultatima dolo se do podatka da ak 52,2 % meunarodnih ispitanika preferira
hostel kao oblik smjetaja za razliku od domaih ispitanika gdje je taj broj znaajno manji
(oko 20 %). Prema Grafu 39 razvidno je da ak 78,26 % meunarodnih ispitanika smatra da je
postojanje hostela u destinaciji bitno ili jako bitno.
100
Uzevi sve navedene injenice i rezultate vlastitog anketnog istraivanja u obzir, moe se
zakljuiti da je broj hostela u Republici Hrvatskoj nedovoljan da zadovolji potranju naroito
u ljetnim mjesecima pa se hipoteza H 2 moe prihvatiti.
Trea hipoteza postavljena u ovom radu je sljedea:
H 3 Hrvatska nema dovoljno sadraja privlanih populaciji omladinskog turizma, to i jest
jedan od razloga njene nedovoljne atraktivnosti na meunarodnom tritu omladinskog
turizma
Prema odgovorima ispitanika do 29 godina143 najvaniji sadraji koje destinacija moe imati
su sunce more i plaa, zatim restorani kafii, noni klubovi, povijesne znamenitosti te lokalna
dogaanja. U ovu skupinu se takoer mogu i dodati prirodne znamenitosti destinacije to je
pokazalo vlastito anketno istraivanje, koje je ujedno potvrdilo i rezultate TOMAS ankete.
Oito je da se Republika Hrvatska percipira kao odmorina destinacija pogotovo zbog
injenice da je ak 99 % ispitanika prema TOMAS istraivanju odabralo sunce, plau i more
kao najvaniji sadraj u destinaciji. Prema istom istraivanju, mladi do 29 godina najvie su
bili zadovoljni ljepotom prirode i krajolika u Republici Hrvatskoj te kvalitetom hrane u
restoranima, a srednje zadovoljni zabavnim sadrajima, raznolikosti kulturnih manifestacija te
ponudom organiziranih izleta u okolicu. Oko nijedne stavke nisu bili nezadovoljni. Takoer je
vano i napomenuti da se vie od 50 % mladih do 29 godina vraa vie od 3 puta u Republiku
Hrvatsku prema TOMAS istraivanju.
to se tie vlastitog anketnog istraivanja dolo se do slijedeih podataka, mladima u RH
najvaniji motivi za putovanje su zabava (79,63 %), nova iskustva i doivljaji (70,37 %) te
odmor (66,67 %). Strana omladina je dala sline odgovore, ak 89,1 % je odabralo nova
iskustva i doivljaje kao glavni motiv za putovanje, zatim zabavu (54,3 %), te odmor njih 47,8
%. Domaim ispitanicima najvaniji sadraji u destinaciji su: sunce, more, plaa (48,1 %),
restorani i kafii (46,3 %), noni klubovi (42,6 %), povijesne znamenitosti (42,6 %), te
lokalna dogaanja (40,7 %). Takoer visoko zastupljeni su sadraji za kupovinu te razni
sajmovi i festivali sa udjelom od 30 %. Strani ispitanici su veu vanost dali prirodnim
znamenitostima u destinaciji (65,2 %), te suncu, moru, plaama (67,4 %). Noni klubovi i
sajmovi, festivali, koncerti su im podjednako bitni kao i domaim mladim turistima. Manje
143
TOMAS ljeto-Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam 2010.
101
vano im je postojanje restorana i kafia (23,9 %), mjesta za kupovinu (8 %), lokalna
dogaanja (12,3 %), nego to je domaim turistima vano.
Uzevi u obzir sadraje u destinaciji koji su najvaniji mladim turistima dobivene TOMAS
istraivanjem i vlastitim anketnim istraivanjem, lako je zakljuiti da Republika Hrvatska
obiluje takvim sadrajima. Ovo takoer potvruje i visoka stopa vraanja mladih turista u
Republiku Hrvatsku. Shodno tome moe se zakljuiti da se hipoteza H 3 moe odbaciti.
Dakle, moe se uoiti nepodudarnost izmeu uobiajenog miljenja o omladinskom turizmu u
Republici Hrvatskoj koje se posljednjih godina rapidno mijenja.
102
6. PREPORUKE BUDUEG RAZVOJA OMLADINSKOG TURIZMA U

REPUBLICI HRVATSKOJ
Kako je ve u prethodnim poglavljima definirano, mladi ljudi i studenti postaju sve
vanija turistika nia koja biljei najvei rast zadnjih godina. Svaki peti putnik u svijetu
pripada upravo ovoj populaciju, a destinacije koje oni posjeuju prepoznale su osim
ekonomskih i druge dugorone efekte koji ovaj vid turizma donosi, kao to je stvaranje
dinaminije i ivopisnije atmosfere u destinaciji, te injenice da je mladenatvo samo jedna
faza ivota pa treba oekivati da e se u destinacije koje su posjeivali kao mladi, vraati i u
srednjoj i u starijoj ivotnoj dobi.
Takoer se zadnjih godina biljei i sve vei rast broja kreveta u hostelima koji su jedan od
najvanijih smjetajnih objekata za ovu vrstu turista. Osim to su cjenovno prihvatljivi,
izvanredno su mjesto okupljanja i druenja za mlade. Ovaj trend je prepoznala i Hrvatska,
samo jo uvijek s ne dovoljnim opsegom, potrebno je i dalje ulagati u smjetajne objekte
ovoga tipa i to ne samo u velikim gradovima, nego i manjim kako bi se mladima pruila
mogunost financijski pristupanijeg putovanja i unutar naih granica. Za to je i jako vano
osigurati i povoljnu prometnu povezanost do ali i unutar Hrvatske, koja e imati i adekvatne
popuste za mlade poput popularne ISIC kartice.
Istraivanje TOMAS je pokazalo da su mladi u prosjeku zadovoljni naim sadrajima u
destinaciji, ali moda je ba nematovitost dodatnih sadraja jedan od razloga zato se mladi
ne zadravaju dugo unutar Hrvatske, odnosno moda takvi sadraji privlae samo mali dio
omladine koji se ve nakon dva, tri dana zasite i krenu u druge destinacije jer ih nema to na
dulje vrijeme zadrati.
Republika Hrvatska bi takoer trebala ulagati u programe poput rada i putovanja za mlade,
koji biljee najvei i najbri rast podoblika omladinskog turizma. Mada na prvi pogled izgleda
kako e inozemni mladi ljudi zauzeti radno mjesto domaoj omladini, primjer iz Australije
pokazuje sasvim suprotno iskustvo. Odnosno 20 tisua mladih koji su doli na rad u
Australiju generirali su 28 tisua novih radnih mjesta, takoer je i jako bitno da veina mladih
koji idu na takva putovanja nose znaajan deparac sa sobom kojeg namjeravaju potroiti u
destinaciji za vrijeme svog boravka, a veina smatra da e radom vratiti samo dio svog
budeta.
103
injenica je da danas omladinski turizam ostvaruje vrlo visoku stopu isplativosti ulaganja i
biljei razmjerno male ekonomske gubitke. Sve receptivne zemlje, u koje se ubraja i
Republika Hrvatska, a posebno zemlje u razvitku, trebale bi poraditi na razvoju novih
smjetajnih kapaciteta za mlade te obnoviti postojee, ostvariti stabilniji stalni rast turistikih
dolazaka, te poticati organizacije u turizmu da stvaraju i oblikuju bogatiju turistiku ponudu
za mlade.
104
7. ZAKLJUAK
U ovom diplomskom radu detaljno je obraen pojam omladinskog turizma kao
specifinog segmenta turistikog trita. Globalni trendovi u drutvu koji se zbivaju proteklih
20-ak godina utjecali su na to da mladi sve ee odgaaju stalno zaposlenje, brak i
formiranje obitelji za kasnije godine ivota, ali isto tako dobno stariji ljudi nastoje ostati
"mladi". Dakle, moglo bi se zakljuiti da omladinski turizam ne predstavlja samo pitanje
demografije, nego i jedan specifian stil putovanja. Sve vei broj turista svih dobnih skupina,
koji ele zadrati stil neovisnog i samostalnog putovanja, odluuju se za boravak u
omladinskom hostelu. Hosteli su mjesta na kojima se susreu ljudi koji trae avanture, nova
iskustva, a ne ele se razbacivati novcem.
U radu su opisani svi oblici putovanja koje moemo svrstati u omladinski turizam (uenike
ekskurzije, razmjene studenata, katoliki susreti mladih, kampiranje, backpacking, razmjene
stanova i kau surfing, rad u inozemstvu i volontiranje) te se dala njihova detaljna analiza
na svjetskom tritu. Analizirano je trenutno stanje omladinskog turizma u svijetu i Republici
Hrvatskoj, a takoer su istraeni i trendovi kretanja na ovom tritu u zadnjih dvadesetak
godina.
Osim raznih vrsta tzv. desk istraivanja, provedeno je i vlastito anketno istraivanje na
omladinskoj populaciji Europske Unije i Republike Hrvatske kojim se ispitalo stotinu
ispitanika. Anketa meunarodnih ispitanika je provedena za vrijeme Erasmus razmjene
studenata u Pragu. Istraivanje je provedeno na stranoj i domaoj populaciji kako bi se mogli
usporediti njihovi odgovori, i utvrditi koje stavke su im jednako bitne a koje su oprene.
Rezultati ankete su obraeni u programskom paketu SPSS te se dolo do odreenih zakljuaka
koji su utjecali na prihvaanje tj. odbijanje dviju hipoteza postavljenih u ovom radu.
Dolo se do sljedeih glavnih zakljuaka o trenutnom stanju omladinskog turizma u Republici
Hrvatskoj:
Udio mladih turista koji se mogu okarakterizirati omladinom (16 do 29 godina

starosti) u ukupnim turistikim dolascima u Republici Hrvatskoj je na razini svjetskog
prosjeka koji je izmeu 20 i 25 %.
Koliina hostelskog smjetaja u Republici Hrvatskoj je nedovoljna da zadovolji

trenutnu potranju. Zakljueno je da je popunjenost hostela kao i veine drugog
smjetaja izrazito sezonalnog karaktera pa je popunjenost hostelskih kapaciteta u
105
ljetnim mjesecima izrazito velika, dok je u zimskim mjesecima izrazito malena.

Nedovoljnost ponude je takoer potvrena injenicom da posljednjih godina broj
hostela u Republici Hrvatskoj ubrzano raste.
Identificirani su najvaniji sadraji koje destinacija mora imati prema miljenju

omladine. Ovo je izvreno konzultiranjem sa dostupnom literaturom i vlasititim
anketnim istraivanjem. Zakljueno je da Republika Hrvatska obiluje sadrajima koji
su vani omladinskoj populaciji to je i potvreno visokim stupnjem zadovoljstva
mladih koji su bili na putovanju u Republici Hrvatskoj i injenicom da se velik broj
njih vraa u Republiku Hrvatsku vie puta na odmor.
106
REZIME
Diplomski rad je podijeljen u ukupno est cjelina, ukljuujui uvod i zakljuak.
U uvodnom dijelu definiran je problem te predmet istraivanja, predstavljene su hipoteze,
ciljevi istraivanja, metodologija, doprinos istraivanja te konano struktura samog rada.
Drugim dijelom definira se termin omladinski turizam sa njegovim glavnim obiljejima, te je
ukratko rezimirana povijest razvoja ovog selektivnog oblika turizma. U ovom dijelu su
prikazani i trendovi u svijetu i Europi, kao i detaljan prikaz vrsta prometnih sredstava koje
mladi koriste prilikom putovanja.
U treem dijelu je razraena ponuda namijenjena upravo mladima, kao to su uenike
ekskurzije, razmjene studenata, katoliki susreti mladih, rad i volontiranje u inozemstvu, te
individualna putovanja mladih.
etvrta cjelina ukazuje na znaaj i ulogu omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj, te daje
prikaz organizacija koje nude turistike proizvode za mlade kao to su Hrvatski ferijalni i
hostelski savez, studentske organizacije i agencije za mlade. Takoer u ovom dijelu se nalazi i
ponuda hostela kojom hrvatska raspolae, te analiza potranje ove vrste turizma u Republici
Hrvatskoj.
U posljednjem dijelu prikazani su rezultati vlastitog anketnog istraivanja provedenog na
omladinskoj populaciji unutar Republike Hrvatske i Europske unije, te njihova detaljna
analiza. U ovom dijelu se testiraju i postavljene hipoteze. Zakljuci istraivanja detaljno su
dani i u ovom poglavlju i u zakljuku rada.
107
SUMMARY
This thesis is divided into six parts including introduction and conclusion.
In the introduction the following has been defined: the research problem and the research
subject, hypotheses of the research, research goals, methodology used in the research,
contribution of the thesis and finally the structure of the thesis.
In the second part of the thesis the term youth tourism is defined together with its main
characteristics. In addition, the history of development of this selective form of tourism is
briefly reviewed. In this section youth tourism trends in Europe and the rest of the world are
presented, as well as a detailed depiction of the most often used modes of transport by the
youth traveller during the trip.
In the third part of the thesis, different aspects of youth oriented supply have been analysed.
This includes student excursions, student exchange, catholic youth meetings, work and
volunteer work abroad, as well as individual youth travels.
In the fourth part of the thesis the significance and the role of youth tourism in the Republic of
Croatia is analysed. A brief review of organizations providing tourism products for youth
such as the Croatian Youth Hostel Association, different student organizations as well as
youth oriented tourist agencies. This part of the thesis also contains the review of the Croatian
hostel supply as well as a demand analysis of youth tourism in the Republic of Croatia.
In the final part of the thesis, the results of the authors own survey research conducted on the
youth population of the European Union and Republic of Croatia are presented accompanied
by a detailed analysis. This part also contains the testing of the hypotheses proposed in the
introductory part of the thesis. The conclusions of the thesis are presented in detail both in this
section and the conclusion.
108
LITERATURA
1. orak S., Mikai V.; Hrvatski turizam: plavo, bijelo, zeleno; Zagreb: Institut za
turizam, 2006.
2. avlek N., Bartoluci M., Prebeac D., Kesar O.; Turizam-Ekonomske osnove i
organizacijski sustavi, kolska Knjiga, Zagreb, 2011.
3. Krei D., Milievi K.;Kako osnovati i upravljati hostelom; Zagreb: Hrvatski
ferijalni i hostelski savez, 2010.
4. Vukoni B.; Povijest hrvatskog turizma; Zagreb: Prometej, 2005.
5. TOMAS ljeto-Stavovi i potronja turista u Hrvatskoj, Institut za turizam 2010.
6. Moisa C.O.; Conceptual Clarifications Regarding Youth Travel; The Young
Economist Journal, preuzeto sa:
http://econpapers.repec.org/article/aiorteyej/v_3a1_3ay_3a2010_3ai_3a14s_3ap_3a9
8-106.htm
7. Moisa C.O.; Aspect of the youth travel demand; Annales Universitatis Apulensis
Series Oeconomica; 12(2), 2010., preuzeto sa:
http://www.oeconomica.uab.ro/upload/lucrari/1220102/08.pdf
8. Moisa C.O.; Destinations and touristic flows in youth travel; Annales Universitatis
Apulensis Series Oeconomica; 9(2), 2007., preuzeto sa:
9. Moisa C.O.; Main destinations and tourist flows on the youth travel market; Annals
of Faculty of Economics, (2), 2010., preuzeto sa:
http://anale.steconomiceuoradea.ro/volume/2010/n2/064.pdf
10. Moisa C.O.; The Distinctivness of the Youth Travel Product; Annales Universitatis
Apulensis Series Oeconomica; 10(2); 2010., preuzeto sa:
11. Carr, N.; Poverty, debt, and conspicious consumption: university students tourism
experiences; Tourism Management, 26; 2005., preuzeto sa:
http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0261517704001396
12. Analiza turistikog prometa u Republici Hrvatskoj 2011.; Ministarstvo Turizma,
preuzeto sa: http://www.mint.hr/UserDocsImages/120209-turist-p2011.pdf
13. Zibran, M.F.; Chi-squared test of independence, preuzeto sa:
http://pages.cpsc.ucalgary.ca/~saul/wiki/uploads/CPSC681/topic-fahim-CHISquare.pdf
109
14. Glavni podaci o Hrvatskom turizmu, preuzeto sa:

http://www.mint.hr/UserDocsImages/120524-Stat-011.pdf
15. WYSE Travel Confederation; The power of youth travel, AM Reports; 2., preuzeto
sa: http://www.wysetc.org/?page=PowerYouthTravel
16. Wooten K., Student and Youth Travel 101; SYTA, preuzeto sa:
http://www.seviervillechamber.org/constantcontact/syta.pdf
17. Richards G., Wilson J.; New Horizons in Independent Youth and Student Travel:
Today's Youth Travellers-Tomorrow's Global Nomads; ISTC, ATLAS, preuzeto sa:
http://www.atlas-euro.org/pages/pdf/FINAL_Industry_Report.pdf
18. Richards G.; New Horizons II - The Young Independnet Traveller, WYSETC,
preuzeto sa: http://www.scribd.com
19. NN, broj 49/03
20. Generation T: Youth Today Back Tomorrow; Issues & Trends Pacific Asia Travel,
8(12); 2003., preuzeto sa: http://www.travel-impactnewswire.com/2003/12/generation-t-youth-today-back-tomorrow/#axzz26BL1eCBR
21. Van Hoof HB, Verbeeten MJ., Wine is for drinking, water is for washing: Student
opinions abount international exchange programs; Journal of Studies in International
Education; 9; 2005., preuzeto sa:
http://jsi.sagepub.com/content/9/1/42.short?rss=1&ssource=mfc
22. Youth Travel Matters: Understanding the Global Phenomenon of Youth Travel;
World Tourism Organization; 2008., preuzeto sa:
http://www.sete.gr/files/Media/Ebook/2008/110314_Youth%20Travel%20Matters.p
df
23. Stefania M., Analysis of Youth Catholic Events' online communication; Universit
della Svizzera italiana, Lugano, Switzerland, Faculty of Economics and Faculty of
Communications, magistarski rad, preuzeto sa:
http://www.bul.unisi.ch/cerca/bul/memorie/master/pdf/0910Stefania.pdf
24. The market for responsble tourism products; 2009., preuzeto sa:
http://www.responsibletravel.org/resources/documents/reports/The%20Market%20f
or%20Responsible%20Tourism%20Products.pdf
25. Backpacking and youth tourism investigative study, preuzeto sa:
http://www.capetown.gov.za/en/tourism/Documents/Final%20Draft%20CoCT%20B
ackpacking%20Study%20180809.pdf
110
26. Arente H.; Emancipation of Tourists:The Home-Exchange Phenomenon Uncovered,

preuzeto sa:
http://torc.linkbc.ca/torc/downs1/ArenteHelenaEmancipationofTourists.pdf
27. Top Ten 'Best House Swap Destinations' Announced, preuzeto sa:
http://www.prweb.com/releases/roofswap/home_exchange/prweb3122964.htm
28. CouchSurfing : Traveling Off the Beaten Track To a Better World, preuzeto sa:
http://clubest.hevs.ch/td/TD-volee-2009/Huonder_Rafaela.pdf
29. Pros and cons of couch surfing, preuzeto sa:
http://www.brazilexplore.com/onlinemagazine2/ed94/print/page27.pdf
INTERNET IZVOR:
http://www.smart-travel-germany.com/youth-hostels.html
http://www.f-tours.hr/
www.collegium.eu
http://www.ichtisonline.com/
http://www.sta-zagreb.com/sta-info/o-nama
http://www.extravo.net/
http://www.hostelworld.com/
http://www-01.ibm.com/software/analytics/spss/products/statistics/
http://www.hihostels.com/web/quality.en.htm
http://www.hihostels.com/web/HI-Q-certified-hostels.en.htm
http://www.englishforum.com/00/schools/orgs/fiyto.html
http://www.wysetc.org/?page=about_us
http://www.student-market.com/youth-travel
http://unsa.ba/s/index.php?option=com_content&task=blogcategory&id=124&Itemid=1
79
http://www.madrid11.com/en
http://www.fjp2.com/en/news/world/16000-world-youth-day-numbers-from-madrid2011
http://www.cro-ponuda.eu/588/256/hrvatski-ferijalni-i-hostelski-savez.html
http://www.aiesec.org/croatia/zagreb/
http://public.carnet.hr/aegee-zg/
http://international.unizg.hr/medjunarodna_suradnja/ceepus
111
http://www.ffzg.unizg.hr/isha-zg/
http://www.iaeste.hr/
http://oxygen.mintel.com/display/125998/
112

Youth Tourism

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Youth Tourism

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

SVEUILITE U SPLITU

EKONOMSKI FAKULTET SPLIT

Prof. dr. sc. Lidija Petri

Jelena Menegelo, univ.bacc.oec.

Split, rujan 2012.

4.1. Znaaj i uloga omladinskog turizma u Republici Hrvatskoj......................................... 51

pokazatelj da je turistika mobilnost mladei

nezaobilazan segment turistikih kretanja u Europi i svijetu. Da bi se mladi gost privukao

Danas u Republici Hrvatskoj postoje 44 omladinska hostela, a 1,7 % ukupnih turistikih

Ibidem, str. 21.

1.2. Predmet istraivanja

1.3. Istraivake hipoteze

1.4. Ciljevi istraivanja

Teoretski istraiti i definirati pojam omladinskog turizma

Analizirati stanje i trendove omladinskog turizma u svijetu

Analizirati postojee stanje omladinskog turizma u odabranim zemljama i Republici

Ukazati na koji nain razvoj turizma doprinosi razvoju destinacije, posebno se

Istraiti stavove mladih u Republici Hrvatskoj i odabranim zemljama

1.5. Metode istraivanja

Metoda deskripcije - postupak jednostavnog opisivanja injenica, procesa i predmeta u

Metoda analize i sinteze - metoda analize je postupak objanjenja stvarnosti putem

Metoda eksplorativnog (izviajnog) istraivanja - poetno istraivanje kojem je svrha

Metoda prikupljanja podataka - u radu e se koristiti primarni podaci prikupljeni

Metoda komparacije - postupak usporeivanja istih ili srodnih pojava te utvrivanje

Metoda indukcije i dedukcije - indukcija je zakljuivanje od posebnog prema opem,

Metoda anketiranja - postupak kojim se, na temelju anketnog upitnika, istrauju i

1.6. Doprinos istraivanja

1.7. Struktura diplomskog rada

2. OMLADINSKI TURIZAM-POJAM I OBILJEJA

Kao najvanija organizacija za omladinski i studentski turizam istie se Hrvatski ferijalni i

2.2. to je omladinski turizam?

2.3. Glavna obiljeja omladinskog turizma

2.4. Meunarodne organizacije koje nude turistike proizvode za mlade

IYHF (International Youth Hostel Federation) danas poznatija kao HI (Hostelling

Dobrodolica hosteli su otvoreni za svakoga, rezervacije je mogue vriti unaprijed,

Udobnost hostelski objekti moraju osigurati sve preduvjete za kvalitetan odmor

istoa hosteli gostima trebaju osigurati najvee higijenske standarde

Privatnost hosteli gostima trebaju osigurati primjeren stupanj privatnosti u

Uz navedene obvezne standarde HI je definirao i dodatne HI-Quality standarde kojima se

Usluge informacija o smjetaju i rezervacija smjetaja

Usluge pripremanja i posluivanja obroka u hostelu

Standarde odravanja istoe u sobama i zajednikim prostorijama u hostelu

Organizacije dodatnih aktivnosti kako bi boravak u hostelu bio to ugodniji

Brige i prijateljskog odnosa prema gostima

Paljivog sluanja elja i prijedloga gostiju tijekom i nakon boravka19

Uspjena implementacija ovih sustava kvalitete osigurava se kroz inspekcijski nadzor

Obrtaj novca vei od 8 milijardi USD

Vie od 16 milijuna mladih korisnika njihovih usluga

Prodaju preko 7 milijuna prijevoznih karata za zrani i kopneni promet

Zapoljavaju oko 100 tisua radnika

Posjeduju i upravljaju sa preko 600 tisua kreveta20

FIYTO propisuje i kontrolira standarde poslovanja u omladinskom turizmu u svrhu

organizacija je vrlo cijenjena od strane omladine pa samim time prua kredibilitet

Putovanja u svrhu uenja stranih jezika

Putovanja u svrhu uenja

Nacionalna turistika vlast

Uredi za studentska putovanja

Udruge omladinskih hotela

Tematski parkovi i restorani

lanovi WYSETC organizacija rade zajedno na specijaliziranim podrujima koje ukljuuju

Promovirati osobne, socijalne, ekonomske i kulturne prednosti omladinskog turizma i

Razvijanje inovativnih usluga i proizvoda koji se mogu koristiti na putovanju ili u

Istraivanje omladinskog trita u svrhu prepoznavanja jedinstvenih potreba i trendova