UZEMLJENJE U ELEKTRINOM

POSTROJENJU

PROJEKTIRANJE ELEKTRINIH
POSTROJENJA

UZEMLJENJE
ZEMLJA - oznauje zemlju kao vodljivi
materijal, npr. humus, ilovaa, pijesak,
ljunak, kamen
REFERENTNA ZEMLJA - dio zemlje
izvan podruja utjecaja uzemljivaa ili
uzemljivakog sustava (povrina zemlje)
UZEMLJIVA - vodi koji je u vodljivom
dodiru sa zemljom ili vodi poloen u beton
i koji je velikom povrinom u dodiru sa
zemljom

VRSTE UZEMLJIVAA
VODORAVNI UZEMLJIVA uzemljiva koji je poloen na maloj dubini
do oko 1m. Moe biti traka, okrugla ipka ili
ue, a izvodi se kao zrakasti, prstenasti ili
mreasti uzemljiva ili njihova kombinacija.
TAPNI UZEMLJIVA - uzemljiva koji
je ukopan ili zabijen na dubinu veu od 1m.
Moe biti cijev, okrugla ipka ili materijal
drugaijega profila.

 ZEMLJOVOD - vodi koji dio postrojenja koji

treba uzemljiti spaja s uzemljivaem ili koji
meusobno spaja uzemljivae, bilo da je izvan
zemlje ili da je izoliran poloen u zemlju
VODI ZA IZJEDNAENJE
POTENCIJALA - vodi koji omoguuje
izjednaenje potencijala
UZEMLJIVAKI SUSTAV - mjesno ogranien
sustav vodljivo spojenih uzemljivaa ili mezalnih
dijelova jednake uinkovitosti (temelji stupova,
armature kabela, metalni platevi kabela), vodia
za uzemljenje i vodia za izjednaenje potencijala

 KABEL S UZEMLJIVAKIM UINKOM kabel iji platevi, zasloni ili armature imaju isti
uinak kao trakasti uzemljiva.
TEMELJNI UZEMLJIVA - vodljivi
konstrukcijski dio koji je poloen u beton i koji
je velikom povrinom u vodljivome dodiru sa
zemljom.
UZEMLJIVA ZA OBLIKOVANJE
POTENCIJALA - vodi koji se s obzirom na
njegov razmjetaj ne primjenjuje radi postizanja
odreenog otpora uzemljenja, nego radi
oblikovanja potencijala

VRSTE OTPORA
SPECIFINI OTPOR TLA (E) - specifini
elektrini otpor tla.
OTPOR UZEMLJENJA (RE) (UZEMLJIVAA) otpor zemlje izmeu uzemljivaa i referntne zemlje.
IMPEDANCIJA UZEMLJENJA (ZE)
(UZEMLJIVAKOG SUSTAVA) - impedancija
izmeu uzemljivakog sustava i referentne zemlje.

VRSTE UZEMLJENJA
ZATITNO UZEMLJENJE - uzemljenje
vodljivoga dijela koji ne spada u aktivne dijelove
radi zatite ljudi od elektrinog udara.
UZEMLJENJE SUSTAVA - uzemljenje neke
toke aktivnoga kruga koje je potrebno radi
pravilnog rada opreme ili stanica.
UZEMLJENJE ZA ZATITU OD GROMA uzemljenje za odvoenje struje groma u zemlju.

PODJELA SUSTAVA OBZIROM NA

NAIN POSTUPANJA S
NEUTRALNOM TOKOM
NEUZEMLJENA NEUTRALNA TOKA neutralne toke generatora i transformatora nisu
namjerno uzemljene
REZONANTNO UZEMLJENA NEUTRALNA
TOKA - sustav kod kojeg je najmanje jedna
neutralna toka nekog transformatora ili
transformatora za uzemljenje uzemljena preko
kompenzacijske prigunice, a ukupni induktivitet
svih kompenzacijskih prigunica je, za 50 Hz,
usklaen s dozemnim kapacitetom mree.

 NEUTRALNA TOKA UZEMLJENA

PREKO MALE IMPEDANCIJE - sustav
kod kojeg je najmanje jedna neutralna toka
nekog transformatora, transformatora za
uzemljenje ili generatora uzemljena izravno
ili preko impedancije koja je
dimenzionirana tako da kod zemljospoja na
bilo kojem mjestu velina struje kvara jami
pouzdanu proradu zatite.

 NEUTRALNA TOKA ILI FAZA

KRATKOTRAJNO UZEMLJENA
PREKO MALE IMPEDANCIJE - sustav
s neuzemljenom neutralnom tokom ili s
rezonantno uzemljenom neutralnom tokom
kod kojeg se u sluaju nesamogasivog
zemljospoja neutralna toka ili faza
glavnoga strujnog kruga izravno ili preko
male impedancije uzemljuje nekoliko
sekundi nakon pojave zemljospoja.

NAPONI U VEZI S
UZEMLJIVAKIM SUSTAVIMA
POTENCIJAL UZEMLJENJA (UE) - napon
izmeu uzemljivakog sustava i referentne zemlje.
POTENCIJAL POVRINE ZEMLJE () - napon
izmeu neke toke na povrini zemlje i referentne
zemlje.
NAPON DODIRA (UT) - dio potencijala
uzemljenja uslijed zemljospoja koji moe premostiti
ovjek uz pretpostavku da struja kroz ljudsko tijelo
tee od ruke prema stopalu (vodoravni razmak od
dostupnog dijela iznosi 1m)

 NAPON NAPAJANJA ZA DODIR (UST)

(OEKIVANI NAPON DODIRA) napon koji pri zemljospoju postoji izmeu
vodljivih dijelova i zemlje kad se te dijelove
ne dodiruje (napon napajanja)
NAPON KORAKA (US) - dio potencijala
uzemljenja uslijed zemljospoja koji moe
premostiti ovjek pri koraku od 1m uz
pretpostavku da struja kroz ljudsko tijelo
tee od jednog stopala prema drugom.

 PRENESENI POTENCIJAL - potencijal

uzemljivakog sustava izazvan strujom
prema zemlji koji se preko spojenog vodia
(metalni plat kabela, PEN vodi, cjevovod,
tranica) prenosi u podruje maloga ili
nikakva potencijala prema referentnoj
zemlji. To dovodi do razlike potencijala
izmeu tog vodia i njegove okolice.

ZEMLJOSPOJ
VODLJIVI SPOJ IZAZVAN KVAROM
IZMEU FAZNOG VODIA GLAVNOGA
STRUJNOG KRUGA I ZEMLJE ILI
UZEMLJENOG DIJELA.
VODLJIVI SPOJ MOGU JE I PREKO
LUKA.
STRUJA ZEMLJOSPOJA (IF) - struja
koja na mjestu kvara (mjestu zemljospoja)
tee iz glavnoga strujnog kruga prema
zemlji ili uzemljenim dijelovima.

U OVISNOSTI O TIPU SUSTAVA

STRUJA JEDNOG ZEMLJOSPOJA JE:
KAPACITIVNA STRUJA ZEMLJOSPOJA IC
U SUSTAVIMA S NEUZEMLJENOM
NEUTRALNOM TOKOM,
PREOSTALA STRUJA ZEMLJOSPOJA IRES
U SUSTAVIMA S REZONANTNO
UZEMLJENOM NEUTRALNOM TOKOM,
STRUJA JEDNOPOLNOG KRATKOG
SPOJA IK1 U SUSTAVIMA S NEUTRALNOM
TOKOM UZEMLJENOM PREKO MALE
IMPEDANCIJE

 STRUJA PREMA ZEMLJI (IE) - struja

koja preko impedancije uzemljenja tee u
zemlju.
REDUKCIJSKI FAKTOR (r) - faktor r
trofaznog voda je omjer struje prema zemlji
i zbroja nultih struja u faznim vodiima
glavnoga strujnog kruga (r = IE/3I0) na
mjestu udaljenu od mjesta kratkog spoja i
od uzemljivakog sustava postrojenja.

PROFIL POTENCIJALA POVRINE ZEMLJE I NAPONA U

SLUAJU PROTJECANJA STRUJE KROZ UZEMLJIVAE

STRUJE, NAPONI I OTPORI KOD ZEMLJOSPOJA U

TRANSFORMATORSKOJ STANICI S NEUTRALNOM TOKOM
UZEMLJENOM PREKO MALE OMPEDANCIJE

c) Struja zemljospoja u sustavu s neutralnom tokom uzemljenom preko male

impedancije

DIMENZIONIRANJE
UZEMLJIVAKIH SUSTAVA
PROJEKT UZEMLJIVAKOG SUSTAVA MORA
ZADOVOLJITI ETIRI ZAHTJEVA:
1. ZAJAMITI MEHANIKU VRSTOU I
OTPORNOST NA KOROZIJU
2. ZAJAMITI TOPLINSKO PODNOENJE NAJVEE
STRUJE KVARA
3. IZBJEI TETU ZA IMOVINU I OPREMU
4. ZAJAMITI SIGURNOST LJUDI S OBZIROM NA
NAPONE KOJI SE U UZEMLJIVAKIM
SUSTAVIMA JAVLJAJU PRI NAJVEIM STRUJAMA
ZEMLJOSPOJA

PARAMETRI MJERODAVNI ZA
DIMENZIONIRANJE UZEMLJIVAKOG
SUSTAVA JESU:
VRIJEDNOST STRUJE KVARA
TRAJANJE KVARA
ZNAAJKE TLA

DIMENZIONIRANJE OBZIROM NA
KOROZIJU I MEHANIKU VRSTOU
UZEMLJIVAI
MORAJU BITI OD MATERIJALA KOJI MOGU
PODNIJETI KOROZIJU
MORAJU BITI OTPORNI NA MEHANIKE
UTJECAJE PRI UGRADBI I U NORMALNOM
POGONU
PROPISANE SU MINIMALNE DIMENZIJE
UZEMLJIVAA OBZIROM NA MEHANIKU
VRSTOU I KOROZIJU

ZEMLJOVOD
MINIMALNI PRESJECI IZ MEHANIKIH I
ELEKTRIKIH RAZLOGA:
- BAKAR:
16 mm2
- ALUMINIJ: 35 mm2
- ELIK:
50 mm2
VODII ZA IZJEDNAENJE POTENCIJALA
PREPORUUJE SE DIMENZIONIRANJE
KAO ZEMLJOVODA

DIMENZIONIRANJE OBZIROM NA
TOPLINSKO NAPREZANJE
POTREBNO JE IZVRITI PRORAUN
PRESJEKA VODIA ZA UZEMLJENJE U
OVISNOSTI O STRUJI KVARA I
TRAJANJU KVARA.
RAZLIKUJE SE TRAJANJE MANJE OD
5s (ADIJABATSKO ZAGRIJAVANJE) I
TRAJANJE VEE OD 5s.

DOPUTENI NAPONI DODIRA U

OVISNOSTI O TRAJANJU STRUJE

GUSTOA STRUJE KRATKOG SPOJA G ZA ZEMLJOVODE I

UZEMLJIVAE U OVISNOSTI O TRAJANJU STRUJE KVARA tF

TRAJNA STRUJA ID ZEMLJOVODA

KRUNOG PRESJEKA (A)

SPECIFINI OTPOR TLA

Specifini otpor tla E znatno se razlikuje ovisno o
vrsti tla, veliini zrna, gustoi i vlanosti.
Do dubine od nekoliko metara promjene vlanosti
mogu izazvati privremene promjene specifinog
otpora tla. Otpor tla mijenja se i s dubinom uslijed
razliitih slojeva tla.

OTPOR UZEMLJENJA
Otpor uzemljenja RE uzemljivaa ovisi o
specifinom otporu tla te dimenzijama i izvedbi
uzemljivaa.
Uglavnom ovisi o duljini uzemljivaa, a malo ovisi
o njegovu presjeku.
U sluaju vrlo dugih vodoravnih uzemljivaa (npr.
kabeli s uzemljivakim uinkom) otpor uzemljenja
opada s duljinom, ali tei nekoj konanoj
vrijednosti.
Temeljni uzemljivai mogu se smatrati
uzemljivaima poloenima u okolno tlo.

OTPOR UZEMLJENJA MREASTOG

E
UZEMLJIVAA IZNOSI:
RE

2 D

D je promjer kruga ija je povrina jednaka

povrini mreastog uzemljivaa.

OTPOR UZEMLJENJA TAPNOG

UZEMLJIVAA IZNOSI:
RE

L - duljina tapa u m
d - promjer tapa u m
E - specifini otpor tla u m

E
4 L
ln
2 L
d

OTPOR UZEMLJENJA TRAKASTOG

UZEMLJIVAA IZNOSI:

E 2 L
RE
ln
L d
L - duljina trake u m
d - promjer ueta ili pola irine trake u m
E - specifini otpor tla u m

OTPOR UZEMLJENJA PRSTENASTOG

UZEMLJIVAA IZNOSI:

E
2 D
RE 2 ln
d
D
D=L/ - promjer prstena u m
d - promjer ueta ili pola irine trake u m
E - specifini otpor tla u m

TIPINE VRIJEDNOSTI OTPORA UZEMLJENJA KABELA S UZEMLJIVAKIM

UINKOM U OVISNOSTI O DULJINI KABELA I SPECIFINOM OTPORU TLA

NAINI ZATITE OD IZRAVNOG

UDARA GROMA
UNE HVATALJKE
JEDNA UNA HVATALJKA STVARA TIENI
PROSTOR U OBLIKU ATORA KOJI JE
OGRANIEN LUKOVIMA POLUMJERA 2xH KOJI
PROLAZE KROZ VRH UNE HVATALJKE
DVIJE UNE HVATALJKE NA RAZMAKU
MANJEM OD 2xH STVARAJU PROIRENI
TIENI PROSTOR KOJI JE OGRANIEN S DVA
VODIA, LUKOM RADIJUSA R I CENTROM MR
NA VISINI 2xH. TAJ JE TIENI PROSTOR
NEPREKIDAN DU RASPONA UETA.

UNE HVATALJKE

TAPNE HVATALJKE
UZLAZNI GROMOVI RANIJE NASTAJU KOD
TAPNIH HVATALJKI NEGO KOD UNIH.
TIENI PROSTOR TAPNIH HVATALJKI
OPENITO JE VEI NEGO KOD UNIH.
JEDNA TAPNA HVATALJKA STVARA TIENI
PROSTOR U OBLIKU STOCA KOJI JE
OGRANIEN LUKOVIMA POLUMJERA 3xH KOJI
PROLAZE KROZ VRH TAPNE HVATALJKE.
DVIJE TAPNE HVATALJKE NA RAZMAKU
MANJEM OD 3xH STVARAJU TIENI PROSTOR
KOJI JE OGRANIEN LUKOM RADIJUSA R I
CENTROM MR NA VISINI 3xH PROLAZEI KROZ
ZAVRETKE GROMOBRANSKIH HVATALJKI.

TAPNE HVATALJKE