Professional Documents
Culture Documents
05 Badrov
05 Badrov
05 Badrov
Sanja Badrov
diplomirana pravnica
Saetak
Kaznena djela klevete, uvrede, iznoenja osobnih i obiteljskih prilika, te predbacivanja
kaznenog djela bit e u ovom djelu obraena od samog pojmovnog odreenja pa do
razmatranja istih u svjetlu antinomije slobode izraavanja, miljenja i prava na privatnost.
U nastojanju da se u krajnjoj moguoj mjeri reducira kaznenopravna odgovornost novinara za ova kaznena djela i praktiki dekriminalizira novinarska kleveta, te omogue
maksimalne medijske slobode, izvrene su brojne izmjene i dopune Kaznenog zakona,
a sve u skladu s Konvencijom o zatiti ljudskih prava i temeljnih sloboda, koja je i sama
dio unutarnjeg poretka RH. Stoga bi se moglo rei za pozitivno ustavno, civilno i kazneno
zakonodavstvo RH da je u skladu sa svjetskim demokratskim standardima te da predstavlja preduvjet informiranja javnosti o svim drutveno vanim pitanjima, uz mogunost
i potrebu izmjena i dopuna koje se u strunoj javnosti predlau, a vezana su za zatitu
privatnosti pojedinca i slobode izraavanja.
Kljune rijei: kleveta, mediji, privatnost, ast, ugled
I. Uvod
Kaznena djela protiv asti i ugleda, koja e biti obraena u ovom radu, predstavljaju
zbog svoje kompleksnosti vrlo sloena kaznena djela- to su djela uperena protiv elementarnih prava, ona znae negiranje ljudskih kvaliteta, odricanje osnovnih pretpostavki
za nesmetano izvravanje socijalnih funkcija. Iako po zaprijeenoj kazni spadaju u laka
kaznena djela, zbog pojaanog interesa javnosti u predmetima gdje se kao stranke pojavljuju osobe koje sudjeluju u obavljanju javnih djelatnosti (politika, sport, kultura i dr.),
njihovo znaenje u naem kaznenom pravu vee je od velikog broja drugih kaznenih djela.
Njihovo znaenje je vee, odnosno znaenje bavljenja ovom temom, imamo li u vidu i
porast, osobito nakon osamostaljenja Republike Hrvatske, broja kaznenih djela povodom privatnih tubi pokrenutih zbog kaznenih djela uvrede (l.199. KZ), klevete (l. 200.
KZ), iznoenja osobnih i obiteljskih prilika (l. 201. KZ) , te predbacivanje kaznenog djela
(l. 202. KZ) Ova tema je posebno aktualna i zbog brojnih izmjena i dopuna Kaznenog
zakona, a ponajvie koje se tiu novinarske klevete, koja je bila uzrok i unih rasprava
u znanstvenoj i strunoj literaturi.
61
62
Horvati, eparovi i suradnici: Kazneno pravo (posebni dio), Zagreb, 1999., Masmedia, str. 220-240.
Karakteristike svakog od nabrojenih kaznenih djela su: poinitelj kaznenog djela moe
biti svaka osoba, odnosno, to su opa kaznena djela ( delictum communium), to su komisivni delikti, odnosno radi se o injenju, te se kod svakog djela ne kanjava pokuaj.
2.1. Uvreda
Tko uvrijedi drugoga kanjava se kazneno djelo uvrede. Kvaliciran oblik kaznenog
djela je uvreda poinjena putem tiska, radija, televizije, pred vie osoba , na javnom skupu
ili na drugi nain zbog ega je uvreda postala pristupanom veem broju osoba. Premda
na Kazneni zakon izbjegava denirati pojam uvrede, ve samo propisuje tko uvrijedi
drugoga, kaznit e se.. , sudska praksa i pravna teorija suglasne su kako je uvreda svako
oitovanje kojim se omalovaava osjeaj osobne vrijednosti ili izraava nepotovanje ljudskog dostojanstva druge osobe.4
Uvreda je namjerno kazneno djelo protiv asti i ugleda koje se sastoji u izraenom
ili pokazanom omalovaavanju druge osobe ili u nepotivanju ljudskog dostojanstva.
Sadraj uvrede je u omalovaavanju, u negativnom sudu o vrijednosti drugoga. To mogu
biti i injenine tvrdnje, ako nisu neko drugo kazneno djelo, npr., nee se raditi o kleveti,
premda je iznesena neka neistina, ako je to izneseno samo pred oteenim.
3
4
Novoselec, Petar: Kanjavanje novinara za krivina djela protiv asti i ugleda, Pravni vjesnik 8 (1-4): str. 69-79,
1992.
Usp: Horvati, eparovi kao u bilj.1. str. 2.
Marijan/ Koki: 7. radionica: Novosti kod kaznenih djela protiv asti i ugleda, osobito kad su poinjena putem
sredstva javnog priopavanja, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (nadalje HLJKPP) , Zagreb, vol. 5,
broj 1/1998, str. 209-210.
63
64
2.2. Kleveta
Kazneno djelo klevete ini onaj tko iznosi ili prenosi neistinite injenine tvrdnje, podobne koditi asti i ugledu. Kvalicirano djelo klevete poinjeno putem tiska, radija, televizije, pred vie osoba, na javnom skupu ili na drugi nain zbog ega je kleveta postala
pristupana veem broju osoba. Okrivljenik se nee kazniti ako dokae istinitost svoje
tvrdnje, ili ako dokae da je imao osnovan razlog povjerovati u istinitost onoga to je iznosio ili prenosio. U tom se sluaju, meutim, moe kazniti za uvredu ili za omalovaavanje
predbacivanjem za kazneno djelo.
Iako kazneno djelo klevete u katalogu inkriminacija spada u laka kaznena djela, ono
pobuuje interes ne samo u strunim krugovima ve i u iroj javnosti. Razlog tome vjerojatno lei u injenici to je nakon osamostaljenja Republike Hrvatske znaajno povean
Mrela, Marin: Sadraj klevetnike izjave i oblik krivnje kod klevete, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu
(Zagreb), vol.4, broj 2/1997, str. 689-711.
65
66
Bojani, Igor: Iskljuenje protupravnosti za injenine tvrdnje koje mogu koditi asi i ugledu, Pravni vjesnik 19
(3-4): str. 9-26, 2003.
Bai smatra da rjeenje prema kojem kleveta moe postojati i kod neizravne namjere glede neistinitosti
injeninih tvrdnji daje potpuno iskrivljenu sliku klevete, jer je ona u svom prirodnom i svakodnevnom smislu
svjesno i voljno iznoenje lai. Kad poinitelj nije siguran je li ono to iznosi istinito, pa to ipak iznosi, pristajui
da je lano, to nije kleveta i za to postoji posebno kazneno djelo ogovaranja ; Bai: Marginalije uz novi
Kazneni zakon (posebni dio), Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu 1/1998, str. 126.
9
10
67
68
12
13
14
Alaburi navodi da je svrha zakonskih normi o zatiti privatnosti upravo zatita od otkrivanja istinitih informacija
iz njihove privatnosti, za razliku od zakonskih odredbi o zatiti ugleda i asti koje tite pojedinca prije svega
od objavljivanja neistinitih i difamatornih injeninih tvrdnji o njemu. U tome su smislu pravne premise zatite
privatnosti bitno/dijametralno razliite od pravnih premisa zatite ugleda i asti. Alaburi,V. : Mediji vs. privatnostkritika analiza hrvatskog civilnog i kaznenog zakonodavstva, Hrvatska pravna revija, 2002, str.6-7.
Usp: Horvati, eparovi kao u bilj.1. str. 2.
Alaburi,V.: Sloboda izraavanja i kaznenopravna zatita asti i ugleda: teorijski i praktini problemi tranzicije
u Hrvatskoj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu (Zagreb), vol.3, broj 2/1996, str.537-557.
Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, 29.11.2005., prvo itanje P.Z. br.360., dnevni red
17. sjednice Hrvatskog sabora, www.sabor.hr
69
70
17
18
71
72
22
23
24
25
26
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, 04.06.2004., , prvo itanje, P.Z.E. br. 88., dnevni
red 7. sjednice Hrvatskog sabora,vidi na: www.sabor.hr
Usp: Horvati, eparovi kao u bilj.1. str. 2.
Usp: Novoselec: Kanjavanje novinara... kao u bilj. 2.str. 2.
73
74
27
28
29
30
31
75
76
32
33
34
35
77
78
Bai, Biljana: Kleveta i uvreda bez zatvorskih kazni,Vjesnik, 29. prosinac, 2005.,www.vjesnik.hr
Povlateni status prava na slobodu izraavanja, po miljenju Alaburi, opravdava i injenica da je ta sloboda
i od bitnog konstitutivnog znaaja za dostojanstvo svakog ljudskog bia, tj. da je ona ujedno i nuna pretpostavka i najbitnija sastavnica zbiljskog dostojanstva, te ugleda i asti pojedinca. Jer , iako su sub specie iuris
2. Mediji
Meutim, u suvremenom informacijskom drutvu, s pojavom novih komunikacijskih
sredstava i tehnologija, otvaraju se i gotovo neograniene mogunosti povreda privatnosti graana. U takvim drutvenim okolnostima temeljno je pitanje koje urgentno zahtjeva odgovor: kako pravno regulirati odnos dvaju jednako dragocjenih, ali esto izravno
suprotstavljenih ljudskih prava, odnosno kako osigurati pravo graana da ire i primaju
razliite ideje i informacije bitne za funkcioniranje i razvoj svakog demokratskog drutva40,
a istodobno zatititi njihovu privatnost od neopravdanog i neeljenog publiciteta? Kako,
dakle, u otvorenom drutvu, utemeljenom na slobodi izraavanja, ouvati i dragocjenu
enklavu privatnosti pojedinca i zatiti od neopravdane ( medijske) indiskrecije?41
Iako je demokratskom drutveno i politikom kontekstu pravo na slobodu izraavanja
zajameno svim graanima bez razlike, ipak je presudna i nezamjenjiva uloga novinara
i javnih glasila, kao tzv. javnog psa uvara demokracije, u pravodobnom informiranju
graana o svim pitanjima od javnog interesa. Bez njih bi suvremena demokracija, shvaena kao samo-vladanje graana , tj. naroda kao suverena, bila naprosto nezamisliva.
38
39
40
41
dostojanstvo, ugled i ast normativni pojmovi imanentni svakom ovjeku kao ovjeku, nesporno je da dobivaju
svoj puni smisao i mogu se faktiki ostvariti i potvrivati u drutvu, odnosno u komunikaciji s drugim ljudima.
Vidjeti: Alaburi, V. Sloboda misli, miljenja, izraavanja i informiranja- Pravnoteorijska analiza temeljnih pojmova,
Hrvatska pravna revija, 2003., str.1-13.
Alaburi,V.: Sloboda izraavanja.. kao bilj.13 str. 9
Usp: Novoselec: Kanjavanje novinara.. kao bilj.2.str.2.
Prema Alaburi, posljednjih je desetljea individualno ljudsko pravo na slobodu izraavanja proireno i tzv.
drutveno kolektivnim, ili preciznije, funkcionalno-demokratskim pravom graana da budu informirani , odnosno
pravom javnosti da zna. Ono je meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima i ustavima demokratskih
zemalja kodicirano ne samo kao pravo graana da razliite ideje i informacije izraavaju, nego i njihovo pravo
da primaju. Vidi: Alaburi, V. : Sloboda izraavanja u praksi Europskog suda za ljudka prava, NN, Zagreb, 2002.,
str.1.
Usp. Alaburi, V. Mediji vs. Privatnost.. kao bilj.11. str. 8.
79
80
43
44
45
Prema pravilniku Komisije za pritube novinara Ujedinjenog Kraljevstva, interes javnosti u sebi sadrava objavljivanje informacija ako je rije o otkrivanju kaznenih djela, zatiti javne sigurnosti i zdravlja, a u odnosu na
javne osobe, osobito politiare, postoji javni interes za objavljivanjem informacija iz privatnog ivota ako je
rije o sprjeavanju da javnost bude zavedena ili obmanuta odreenim izjavama ili aktivnostima pojedinca ili
organizacije. Mrela navodi da nema ozbiljne zapreke da se ovakvi kriteriji ne primjenjuju i u nas. Mrela, Neki
pravni i praktini aspekti kaznenopravne zatite prava na privatnost i prava na slobodu izraavanja, Hrvatska
pravna revija, 2001. str.136.
Usp. Alaburi, V. Mediji vs. Privatnost.. kao bilj.11 .str. 8.
Alaburi,V.: Sloboda izraavanja.. kao bilj.13 str. 9.
Mrela,M.: Neki pravni i praktini aspekti kaznenopravne zatite prava na privatnost i prava na slobodu izraavanja,
Hrvatska pravna revija, 2001. str.137. Presuda Opinskog suda u Zagrebu KO-721/97 od 21. 12. 1998.
81
82
4. Hrvatsko zakonodavstvo
4.1. Ustavnopravni okvir
Kad smo utvrdili koja su ogranienja slobodi izraavanja usvojile demokratske zemlje,
postavlja se pitanje kako je hrvatsko zakonodavstvo rijeilo dotino pitanje, odnosno, je
li u pitanju ogranienja slobode izraavanja radi zatite privatnosti, ugleda i asti osobe
hrvatsko zakonodavstvo sukladno pravnim standardima demokratskih zemalja.
Osnovne odredbe Ustava Republike Hrvatske koje ureuju odnosnu materiju jesu:
l. 35. Svakom se jami tovanje i pravna zatita njegova osobnog i obiteljskog
ivota, ugleda i asti.
47
Alaburi, V. : Sloboda izraavanja u praksi Europskog suda za ljudska prava, Narodne novine, Zagreb, lipanj
2002., str. 1-33.
83
84
48
49
Uzgred, ak se etiri lanka Ustava odnose izravno na zatiu privatnosti: l. 34. (o nepovredivosti doma), l. 35.
(o tovanju i pravnoj zatiti osobnog i obiteljskog ivota), l. 36. ( o slobodi i tajnosti dopisivanja i svih drugih
oblika openja) i l. 37. ( o sigurnosti i tajnosti podataka).
Usp: Novoselec: Kanjavanje novinara.. kao bilj.2. str. 2.
51
52
lanak 7.: (1) Svaka osoba ima pravo na zatitu privatnosti, dostojanstva, ugleda i asti.(2) Osoba koja obavlja
javnu slubu ili dunost ima pravo na zatitu privatnosti, osim u sluajevima koji su u vezi s javnom slubom
ili dunosti koju osoba obavlja.(3) Osoba koja svojim izjavama, ponaanjem i drugim djelima u vezi s njezinim
osobnim ili obiteljskim ivotom sama privlai pozornost javnosti ne moe zahtijevati istu razinu zatite privatnosti
kao drugi graani.
lanak 8.:Nema povrede prava na zatitu privatnosti ako u pogledu informacije prevladava opravdani javni
interes nad zatitom privatnosti u odnosu na djelatnost novinara ili na informaciju.
lanak 16.:(1) Mediji su duni potovati privatnost, dostojanstvo, ugled i ast graana, a osobito djece, mladei
i obitelji bez obzira na spol i spolno opredjeljenje. Zabranjuje se objavljivanje informacija kojima se otkriva identitet djeteta, ukoliko se time ugroava dobrobit djeteta. (2) Mediji su duni potovati pravo na zatitu identiteta
svjedoka i oteenika kaznenih djela, i bez njihova znanja i pristanka ne smiju otkriti njihov identitet.
85
86
54
55
56
lanak 27.: Novinar ima pravo izraavati stajalite o svim dogaajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima.
Alaburi, V. Mediji vs. privatnost- kritika analiza hrvatskog civilnog i kaznenog zakonodavstva, Hrvatska pravna
revija, 2002, str. 5.
lanak 21.(1)Nakladnik koji informacijom objavljenom u mediju prouzroi drugome tetu duan ju je naknaditi,
izuzev u sluajevima propisanim ovim Zakonom.(2)teta je umanjenje neije imovine ili sprjeavanje njezina
poveanja(materijalna teta)te nanoenje drugom zikog ili psihikog bola ili straha (nematerijalna teta).(3)Na
utvrivanje odgovornosti za naknadu tete primjenjuju se propisi o obveznim odnosima, osim ako ovim Zakonom
nije drugaije odreeno.(4)Nakladnik ne odgovara za tetu ako je informacija kojom je teta uinjena:vjerno
izvjee s rasprave na sjednici tijela zakonodavne, izvrne ili sudbene vlasti ,te tijela jedinica lokalne i podrune
(regionalne)samouprave ili na javnom skupu ili je prenesena iz akta tijela zakonodavne, izvrne ili sudbene
vlasti ili tijela jedinica lokalne i podrune (regionalne)samouprave, a njezin smisao nije promijenjen urednikom
obradom, objavljena unutar autoriziranog intervjua,, utemeljena na tonim injenicama ili na injenicama za
koje je autor imao osnovani razlog povjerovati da su tone i poduzeo je sve potrebne mjere za provjeru njihove
tonosti ,a postojalo je opravdano zanimanje javnosti za objavu te informacije i ako je postupano u dobroj vjeri,
fotograja oteenika snimljena na javnome mjestu ili je fotograja oteenika snimljena uz njegovo znanje i
pristanak radi objavljivanja, a oteenik nije zabranio objavljivanje, odnosno ograniio pravo autora fotograje na
iskoritavanje djela, tona, a iz okolnosti sluaja proizlazi da je novinar u dobroj vjeri zakljuio da se oteenik
slae s njezinim objavljivanjem, proizala iz vrijednosnih sudova autora ije je objavljivanje bilo u javnom interesu
i ako je ta informacija dana u dobroj vjeri. (5)Stavak 4.ovoga lanka ne odnosi se na osobne podatke kojih je
tajnost propisana zakonom, na informacije o maloljetnim osobama, te informacije prikupljene na nezakonit nain.
(6)Postojanje pretpostavki odgovornosti za tetu dokazuje tuitelj, dok postojanje pretpostavki za osloboenje
od odgovornosti za tetu iz stavka 4.ovoga lanka dokazuje tuenik. (7)Ako je informacija autorizirana, a pojedini dijelovi sadre oevidne uvrede ili klevete, autorizacija ne iskljuuje i solidarnu odgovornost nakladnika i
glavnog urednika, ukoliko nisu postupali u dobroj vjeri. prava.
Prijedlog Zakona o medijima s konanim prijedlogom zakona, P.Z.E. br.87., 28. travanj 2004., dnevni red 6.
sjednice Hrvatskog sabora., www.sabor.hr
58
59
lanak 22.(1)Nematerijalna teta u pravilu se naknauje objavljivanjem ispravka informacije i isprikom nakladnika
,te isplatom naknade sukladno opim propisima obveznog (2)Pravo na tubu za naknadu nematerijalne tete
sukladno opim propisima obveznog prava ima osoba koja je prethodno zatraila od nakladnika objavljivanje
ispravka sporne informacije odnosno isprike nakladnika kada ispravak nije mogu.
lana Alaburi, V. Mediji vs. privatnost- kritika analiza hrvatskog civilnog i kaznenog zakonodavstva, Hrvatska
pravna revija, 2002, str.5.
lanak 48. (1) Krivnja glavnog urednika za kaznena djela poinjena u sredstvima javnog priopavanja odreena
je ovim Zakonom kao i za svakog drugog poinitelja osim u sluajevima koji se posebno odreuju ovim lankom.
(2) Ako glavni urednik ili osoba koja ga zamjenjuje u vrijeme objavljivanja nije kriv kao pojedinani poinitelj ili
sudionik kaznenog djela poinjenog u sredstvima javnog priopavanja, kriv je: - ako do zavretka glavne rasprave
pred prvostupanjskim sudom autor ostane nepoznat, - ako je informacija objavljena bez pristanka autora, - ako
su u vrijeme objavljivanja postojale stvarne ili pravne smetnje za pokretanje kaznenog postupka protiv autora,
koje i dalje traju. (3) Nije kriv glavni urednik, odnosno osoba koja ga zamjenjuje ako iz opravdanih razloga nije
znao za koju od okolnosti navedenih u stavku 2. ovoga lanka. (4) Pod uvjetima iz stavka 1. i 2. ovoga lanka
kriv je: - izdava ili nakladnik nepovremene publikacije osim ako naznai autora kanjivog sadraja za kojeg
ne postoje smetnje za pokretanje kaznenog postupka, tiskar nepovremene publikacije kad nema izdavaa ili
nakladnika ili postoje smetnje za pokretanje kaznenog postupka protiv njega, - proizvoditelj u sluajevima kad
87
88
60
61
62
je kazneno djelo poinjeno putem audioureaja, videoureaja ili slinih sredstava javnog priopavanja, - ako
su izdava, nakladnik, tiskar ili proizvoditelj pravne osobe ili dravna tijela, kriva je osoba koja je odgovorna za
tu djelatnost izdavanja, nakladnitva, tiskanja ili proizvodnje. (5) U sluajevima kad je sredstvo iz ovoga lanka
koje sadri kazneno djelo proizvedeno u stranoj dravi kriv je uvoznik, a u sluaju da se radi o pravnoj osobi ili
dravnom tijelu, kriva je odgovorna osoba uvoznika.
Novoselec,P.:Temeljne crte novele Kaznenog zakona 2003. HLJKPP, Zagreb.,vol.10, broj 2/2003, str. 263-306.
Konani prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama Kaznenog zakona, 2003., 16. lipanj 2003., dnevni red 33.
sjednice Hrvatskog sabora, www.sabor.hr
Prijedlog Zakona o iznjenama i dopunama Kaznenog zakona 4.6. 2004, prvo itanje P.Z.E. br.88. dnevni red 7.
sjednice Hrvatskog sabora, www.sabor.hr
89
90
VI. Zakljuak
Iz navedenog opisa problematike kaznenih djela protiv asti i ugleda, moe se zakljuiti da ova kaznena djela sadravaju u sebi duboku kompleksnost koja je vidljiva makar
i samo povrno bili upoznati s tom problematikom. Vidjeli smo da ova kaznena djela
zauzimaju veliku panju javnosti, zbog ega smo skloni ovim kaznenim djelima pridodati,
moda, neprimjerenu panju. Jasno je da su ljudi od pamtivijeka branili svoju ast i ugled,
u nekim povijesnim razdobljima ak gorljivije branili nego danas, naravno i ne samo sudskim zatitom.
U dananje vrijeme svjedoci smo poveanja broja sudskih postupaka u ovoj materiji,
posebice u demokratskim zemljama. Slobodi izraavanja, kao temeljnoj slobodi i pravu
graana, daje se velika irina i vanost, ali u dobu iroke komunikacije, mnogo puta i ta
iroka sloboda izraavanja miljenja biva prekoraena. Karakteristino je da su demokratska drutva sklonija sve manjem ograniavanju slobode izraavanja miljenja, to
naravno znai da se suava opseg kaznenih djela protiv asti i ugleda. Smatramo da bi
Republika Hrvatska, kao mlada demokratska zemlja, trebala slijediti taj put.
Treba jo jednom istaknuti da je kazneno djelo iznoenja osobnih i obiteljskih prilika
u velikom raskoraku s pravnim standardima demokratskih zemalja, koje doputaju povredu privatnosti ako je ta povreda u interesu javnosti. Posebice je doputeno zadiranje
u privatnost javnih osoba, i to uvijek i u svim pitanjima, kada se osobni ili obiteljski ivot
odraava na njihov javni ivot. U Hrvatskoj to jo nije sluaj, ali pod stalnim utjecajem tih
zemalja, takav je razvoj mogu je i u Hrvatskoj.
Spomenut emo jo jedanput, da se kazneni postupak za kaznena djela protiv asti i
ugleda pokree privatnom tubom, odnosno ukinuta je odredba koja je u sluaju povrede
asti i ugleda visokih dunosnika propisivala pokretanje postupka po slubenoj dunosti.
Ukidanje te odredbe znai jedan pomak ka demokratskijem drutvu, ka ukidanju autocenzure novinara i irenje slobode izraavanja.
Naglasit emo jo jednu vanu komponentu pri obradi kaznenih djela iz ove glave Kaznenog zakona, a to je iskljuenje protupravnosti. U nastojanju da se u krajnjoj moguoj
mjeri reducira kaznenopravnu odgovornost novinara za ova kaznena djela i praktiki
dekriminalizira novinarsku klevetu dolo je do novele KZ . Radi se o intervenciji kojima
se teret dokazivanja od eventualno optuenog novinara novim rjeenjem prebacuje na
tuitelja. Ako se ove promjene dovedu u svezu s postojeom kaznenopravnom odredbom
koja se odnosi na zatitu povrede slobode izraavanja misli, tj. na inkriminiranje ponaanja
kojim se uskrauje ili ograniava sloboda tiska ili drugih sredstava priopavanja iz l.107.
KZ, moe se smatrati da e izostavljanjem l. 48. i gotovo potpunim otklanjanjem kazne65
91
92
Summary
In this work, the criminal act of libel, insult and disclosure of personal and family matters, together with reproaching a criminal act, will be analysed from its determination by
denition, to considering it from different angles, such as antinomy of freedom to express
ones opinion and the persons right to privacy. In order to reduce in the largest possible
proportion the criminal and juridical responsibility of the press for these criminal acts,
and practically to decriminalize the press libel and thereby achieve maximal journalistic
freedom, numerous modications and supplements to the Penal law are made, and all
Literatura
1. Alaburi, Vesna: Novine pred sudom, Erasmus, Zagreb, 1995, br.10.
2. Alaburi, Vesna: Sloboda izraavanja i kaznenopravna zatita asti i ugleda: teorijski i
praktini problemi tranzicije u Hrvatskoj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu,
(Zagreb), vol.3, broj 2/1996.
3. Alaburi, Vesna; Havki, Emil: Zakon o javnom priopavanju- komentar i praksa, Zagreb, travanj 2000.g.
4. Alaburi, Vesna : Sloboda izraavanja u praksi Europskog suda za ljudka prava, NN,
Zagreb, 2002.
5. Alaburi, Vesna: Mediji vs. privatnost- kritika analiza hrvatskog civilnog i kaznenog
zakonodavstva, Hrvatska pravna revija, 2002.
6. Alaburi, Vesna: Sloboda misli, miljenja, izraavanja i informiranja, Hrvatska pravna
revija, 6/2003, str. 1-13.
7. Bai, Arsen: sloboda izraavanja, mediji i potovanje linosti, Zbornik radova Pravnog fakulteta u Splitu, 1-2/1994.
8. Bai, Arsen: Marginalije zu novi Kazneni zakon (posebni dio), Hrvatski ljetopis za
kazneno pravo i praksu 1/1998.
9. Bai, Biljana: Kleveta i uvreda bez zatvorskih kazni, Vjesnik, 29. prosinac 2005.,www.
vjesnik.hr
10. Bojani, Igor: Iskljuenje protupravnosti za injenine tvrdnje koje mogu koditi asi i
ugledu, Pravni vjesnik 19 (3-4): str. 9-26, 2003.
11. Grbi, Gordana: Tko je ministrici pravosua nasapunao dasku, Novinar, 11/2003.
12. Grbi, Gordana: Dva naina kanjavanja za klevetu, Novinar, 3/2004
13. Horvati, eparovi i suradnici: Kazneno pravo (posebni dio), Zagreb, 1999., Masmedia
14. Marijan/ Koki: 7. radionica: Novosti kod kaznenih djela protiv asti i ugleda, osobito
kad su poinjena putem sredstva javnog priopavanja, Hrvatski ljetopis za kazneno
pravo i praksu (nadalje HLJKPP) , Zagreb, vol. 5, broj 1/1998, str. 209-217.
15. Mrela, Marin: Sadraj klevetnike izjave i oblik krivnje kod klevete, Hrvatski ljetopis
za kazneno pravo i praksu ( Zagreb), vol. 4, broj 2/1997, str.715-726.
17. Mrela, Marin: Kaznenopravna odgovornost medija, Vladavina prava, 1/2000, str.
113-127.
18. Mrela, Marin: Neki pravni i praktini aspekti kaznenopravne zatite prava na privatnost i prava na slobodu izraavanja, Hrvatska pravna revija, 2001.
19. Novoselec, Petar: Kanjavanje novinara za krivina djela protiv asti i ugleda, Pravni
vjesnik 8 (1-4): 69-79.,1992.
21. Novoselec, Petar: Osvrt na dosadanje promjene kaznenog zakonodavstva u Republici Hrvatskoj, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, 2/1996.
93
94