Professional Documents
Culture Documents
Erozije I Deo
Erozije I Deo
Erozije I Deo
Osobine zamljita kao to su: mehaniki sastav, struktura zemljita i stepen vlanosti
odnosno vezanost zemljita utiu na pojavu eolske erozije. Vetar odnosi uglavnom sitne
estice nestrukturnih, pakasto sitnopeskovitih zemljita i prakaste strukturne agregate u
suvom stanju kada su najslabije vezani. Pri navedenim osobinama zemljita, odnoenje
estica je intenzivnije to je rei pokriva, vea eksponiranost zemljita vetru, kao i vea
jaina i uestalost vetra. U zavisnosti od jaine vatra, veliine i teine estica vetar odnosi
ponete estice na manja ili vea rastojanja. Najsitnije estice kao to su sitan prah i glina
mogu bita vetrom preneti na udaljenosti od nekoliko hiljada kilometara. Prilikom
prenoenja estica peska vetar vri i koroziju odnosno razaranje stena. Tom prilikom dolazi
do mehanikog glaanja i raspadanja stena.
Sa prenoenjem estica peska i praha dolazi do sortiranja i navejavanja(akumulacije)
estica i stvaranja specifinih oblika eolskog reljefa: peanih dina i barhana.
Peane dine su kupasti oblici nanosa peska visine u proseku 10 do 20m. U Libijskoj
pustinji dostiu visinu i do 200 m. Strana peane dine okrenuta uz vetar ima nagib oko
10, dok je suprotna strana strmija sa nagibom od 30 do 40.
Peane dine se mogu javiti u vie razliitih oblika:
Varijacije oblika peanih dina zavise od koliine peska, brzine, pravca i stalnosti vetra kao
i od prisustva ili odsustva pustinjske vegetacije.
Poprene dine se nalaze u oblastina bogatim peskom i umerenom jainom vetra.
Uzdune peane dine se javljaju u predelima gde duvaju jaki vetrovi, konstantnog pravca
U oblastima sa manjom koliinom peska nalaze se barhani. Deflacine peane dine se
nalaze u oblastima u kojima je vegetacija unitena, a pesak se nagomilava oko deflacionih
basena.
Brzina kretanja peanih dina zavisi od brzine, stalnosti, jaine i konstantnosti
pravca duvanja vetra, veliine estica peska, veliina dina, kao i prisustva i gustine
vegetacije. Brzina kretanja veih peanih dina je oko 6 m godinje, dok manje dine mogu
dostignuti i do 25 m godinje. Pokretnog ivog peska u Evropi ima u Francuskoj,
Holandiji, severnoj Nemakoj, Poljskoj i na naim prostorima. Na naim prostorima ivi
pesak pokriva povrine kao to su Deliblatska peara u junom Banatu, SubotikoBajska u severnoj Bakoj, Golubako-Ramska peara na desnoj obali Dunava kod
Golubca. Pored navedenih oblasti ivi pesak se jo javlja i u okolini Kladova.
Vetrom se moe raznositi i eolska praina les. Naslagama lesa stvaraju se lesne
zaravni. Navejavanje eolske praine moe se uporediti sa navejavanjem snega. Reljef
lesnih zaravni karakterie blago zatalasane povrine kao rezultat dejstva vetra i
atmosferskih padavina. Padavine koje poniru u porozni les rastvaraju prisutni CaCO3 ,
prenosei ga u dublje slojeve,a na povrini se stvaraju plitke tanjiraste depresije lesne
vrtae.
koliine vode. U takvim sluajevima zemljite nije u stanju da brzo upije i zadri
veliku koliinu dospele vode.
Osobine zemljita vezanost, mehaniki sastav, struktura, poroznost i vodne
osobine (brzina upijanja i proceivanja vode, kini vodni kapacitet).
Stmiji nagib i vea koliina vode pojaavaju rad reka. Fluvijalna erozija je naroito
pojaana ukoliko se nosi i vue vea koliina noenog i vuenog materijala kao to su
kamenje, pesak, mulj, glina i dr.
U izvorinom delu reka kretanje vode je najee pravolinijsko, dok je u sredinjem,
a naroito u donjem toku reka, kretanje vode u renom koritu sloeno: bono, koso i
vertikalno. Usled trenja kretanje vode je sporije pored obala i pri dnu nego u sredini i uz
povrinu toka reka gde se stvara gde se stvara matica odnosno pravac najbreg oticanja
rene vode. Pri dnu leve i desne leve i desne obale dolazi do najjae erozije, u zoni
maksimalne turbulencije, pri emu se bono kretanje vode vri od obale prema matici u
dva simetrina zavojna (slino svrdlu) sistema kretanja vodene mase u pravim delovima
renog korita, dok se u krivinama stvara vrtlono kretanje.
U uslovima vrtlonog turbulentnog kretanja vodene mase i pokretljivosti nanosa u
renom koritu mogua je promena pravca kretanja dinamike ose (matice) renog toka.
Kao posledica promene pravca matice dolazi do krivljenja obalske linije i pojave
meandera. Na mestima gde se matica savija, usled inercije voda se ustremljuje prema obali
i podlokava je. Kao posledica ovakvog rada reka dolina zadobija asimetrian oblik. Obala
koju voda podlokava postaje strmija, esto vertikalna i nestabilna, dok je suprotna obala
blaga i izgraena od renog nanosa. Posledica napred navedenog kretanja vodene mase
reno korito se produbljuje, a rena dolina se proiruje.
Fluvijalnom erozijom reke stvaraju karakteristine geomorfoloke erozione oblike
(rena korita, rene doline i rene terase) ili akumulativne oblike (rena ostrva-ade, delte i
aluvijalne ravni).
5
Spajanjem vie vrtaa nastaju uvale. Izduena udubljenja u karstnom terenu su do nekoliko
km, dok je irina znatno manja.
Karstna polja-su najvei i najznaajniji oblici u kru. To su duboke depresije. esto
predstavljaju terenske rovove ili oblike nastale erozionim dejstvom reka ponornica. U
mnogim karstnim poljima se nalaze kupasta breuljkasta uzvienja krenjake preage.
Podzemni karstni oblici: jame i peine nastaju hemijskim i mehanikim radom
povrinskih i podzemnih voda. Jame ili ponori su preteno vertikalna udubljenja ili
proirene pukotine koje ponekad doseu do nivoa podzemnih voda i povezuju povrinski
deo terena sa podzemnim vodenim tokovima-ponornicama.
Peine su podzemni karsni oblici. Razliitog su oblika i dimenzija.
Postaju korozivnim dejstvom vode na karbonantne stene i utiu na podzemnu cirkulaciju
vode.
Po obliku karstnih oblika, hidrografskih i hidrolokih svojstava, postoje dva osnovna tipa
karsta.
Holokarst-ljuti ili potpuni karst, stvara se na istim krenjacima i velike je debljine, gde su
svi povrinski i podzemni oblici potpuno razvijeni. Holokarst podsea na kamenitu i
bezvodnu pustinju u kojoj su karstna polja jedine zelene povrine. Reni tokovi su retki i
uglavnom u vidu ponornica.
Merokarst-zeleni ili nepotpuni karst najbolje je razvijen na terenima od karbonantnih
stena manje debljine sa veim ili manjim sadrajem ne rastvornih materija. U karstu nema
krakih polja, a peine su ree i manjih dimenzija.