Podsjetnik

dFt N
smino naprezanje: t c
dA m 2
m dm kg
gustoa estice fluida: lim

V 0 V
dV m3

Newtonov zakon viskoznosti:

Ft
dc
d N

A
dz
dt m 2

dV
dV
dV
dp
dp
stlaivost ili kompresibilnost fluida:

p dp
dp
V
V
K

N m
Fm 1
Fm dFm
lim

gustoa masene sile: R 2 lim

dm
kg s m0 m V 0 V

N
Fm dFm

gustoa volumenske sile: R Rv 3 lim

dV
m V 0 V

ukupna masena sila: Fm Rdm RdV Rv dV N

KV

KV

dFp N
naprezanje:
dA m 2

dc
dFt N

smino naprezanje: t c
dA m2
dz

KV

dFn N
normalna tlano ili vlano naprezanje: n
dA m2

ukupna neprekidno rasporeena povrinska sila: Fp n dA N

KP

N
povrinska napetost:
m

kapilarnost u cjevici: gr 2H 2r cos

Fn dFn F
dF N
J

specifini tlak (skalarna je veliina): p lim

A 0 A
dA A n dA m
m

razlaganje naprezanja: x xx i xy j xz k ; y yx i yy j yz k ; z zx i zy j zz k

p p p
j k dxdydz gradpdV N
povrinska sila: dFp i
y
z
x

dFp
dFp
p p p N
j k 3 ;

FV i
povrinska sila na jedinini volumen:
dV dxdydz
y
z m
x
N
FV 3 gradp p
m
prirast tlaka

p
p
p
N
N

uvjet mirovanja fluida: R FV 0 3 ; Rx dx Ry dy Rz dz

dx dy dz dp 2 Pa

x
y
z
m
m

rezultantna masena sila

zakon promjene specifinog tlaka u mirnoj (idealnoj) kapljevini pod utjecajem sile tee:
p pok gzok gz pok g zok z


N
vektorski oblik uvjeta mirovanja fluida: R Rv gradU U gradp p FV 3
m

uvjet konzervativnosti sile: rotF F 0 ; W F ds rotFdA 0J ( Stokesov integralni teorem)

A

disipativna sila: W F ds rotFdA 0J

A

N 1kgm

m2 m2 s 2

kg m m

m3 s 2

razlika izmeu razina vode u kracima spojene posude jednaka je razlici visine tlaka na tim razinama:
p p1
H1 H 2 H 2
g
p
tlak okolice (atmosferski tlak): H ok pok gH
g
Pascalov zakon (narinuti tlak iri u mirnom fluidu na sve strane u istom iznosu): p = p1 + gH
p
visina tlaka: H 0 H
g

hidraulika prea (tijesak): p

Fn Gn

A1 A2

rezultirajua sila tlaka na plohu A: dF F gHdA g HdA gH t A

A

statiki ili linearni moment homogenog ravnog lika:

HdA H A
t

horizontalna komponenta sile tlaka: Fhorizonta ln a Fh gH t A sin ,

vertikalna komponenta sile tlaka: Fvertika ln a Fv gH t A cos ; Fv gV mg Gkapljevine
rezultirajua sila tlaka i njezin smjer: F Fv2 Fh2 ; tan

Fv
Fh

I xy
Ix
; Ayt xC xydA I xy xC
A yt
A yt
A
A
Ix moment tromosti plohe A s obzirom na os x, a Ixy centrifugalni moment plohe A s obzirom na osi x i y
Steinerov je pouak: I x I 0 A yt2 (I0 je moment tromosti plohe A s obzirom na pravac paralelan s osi x a
koji prolazi teitem plohe A)
I
udaljenost toke C od teita T: yC yt e 0 0
A yt
ako je povrina stijenke zakrivljena, pojedine elementarne sile dF gHdA to djeluju okomito na
odgovarajui element povrine dA ne sumiraju se vie algebarski, kao u prethodnim sluajevima, nego
vektorski (po zakonu paralelograma sila): Fx gH tx Ax , Fy gH t y Ay ;
koordinate hvatita sile tlaka F: Ayt yC y 2 dA I x yC

FH Fv g HdAH g dV gV Gkapljevine ;
AH

sila FH (Fv) jednaka je teini tekuine koja se nalazi u volumenu iznad zakrivljene plohe, prolazi kroz teite
volumena V, a njezin predznak ovisi o predznaku projekcije AH

sila tlaka na uronjeno tijelo (uzgon): Fp pdA gradpdV RdV Fm N ;

A

Fz Fvertika ln a Fv U p2 dA2 cos 2 p1dA1 cos 1 ( p2 p1 )dA

Az

Az

( gH 2 gH1 )dA g zdA gV G f

Az

Az

Az

teorem divergencije:

adA gradadV dA ndA

A

Gaussov teorem (pretvaranje plonog integrala u volumni):

adA divadV
A

Arhimedov zakon: Svako tijelo uronjeno u kapljevinu gubi od svoje teine koliko vae istisnuta
kapljevina; mt fluid mt g m f g ,

ca c p cr

a a a a a p acor

prostor ubrzavan stalnim ubrzanjem: Fa maa m(a p ar ) ma p mar ;

FB Fu Fr mar m(aa a p ) maa ma p Fa Fp ; Fp ma p

raspodjela tlaka u kapljevini u posudi ubrzavanoj akceleracijom a p = konst.:

p pok az zl pov z g zl pov z ax x

a x
jednadba slobodne povrine: z zl pov x
az g
H ax
gH
ax
mjerenje akceleracije: tg
l
g
l

2
2

r cp
cp

centripetalna sila: Fcentripeta ln a Fcp Fop r0 m m mr p2

r
r r

2
2

r c

centrifugalna sila: Fcentrifuga ln a Fcf macf r0 m p m p mr p2

r
r r
rotacijski paraboloid: z (r )

p2

r 2 zok ,

2g
jednadba raspodjele tlaka u fluidu koji, izloen djelovanju sile tee, rotira konstantnom kutnom brzinom
1
oko stalne osi: p pok r 2 p2 g ( zok z )
2
2 2
R p
R 2 p2
1 2
1 2
2
, Z zok
z pov zok
; Va R H i Vb ( R R0 ) H
4g
2g
2
2
rezultantna sila to djeluje na esticu (tijelo) uronjeno u fluid koji je, kao kruto tijelo, podvrgnut rotaciji oko
neke stalne osi:

Frezul tan tna Frez Gu U

V g r p2 flV g r p2

( fl )V g r p2 N
jednadba strujnice u skalarnom obliku:

dr dx dy dz

c cx c y cz

masa estice fluida: dmestice fluida = dm = dV = konst.

jednadba koliine gibanja materijalnog volumena s obzirom na inercijski koordinatni sustav:

c
dV
RdV

dA

dt V (t )
V (t )
A(t )
totalna vremenska derivacija (potpuna /puna/, materijalna, individualna, supstancijalna vremenska
D

c
derivacija):
Dt t

Dc c

c c ;
akceleracija estice fluida: a
Dt t
c
c
c
Dcx cx

cx x c y x c z x ,
ax
t
x
y
z
Dt
c
c
c
Dc y c y

cx y c y y cz y ,
skalarne komponente: a y
t
x
y
z
Dt
c
c
c
Dcz cz

cx z c y z cz z
az
t
x
y
z
Dt
jednadba gibanja estice idealne kapljevine:

N
Dc
inercijski sustav
R gradp R p R Fv 3
Dt
m

Dc
p 0.
neinercijski sustav R
Dt

teorem divergencije: dA dV Div dV

A( t )

V (t )

V (t )

jednadba je strujanja realne kapljevine (Navierova jednadba):

Dc

R R Div
inercijski sustav
Dt

Dc
N
neinercijski sustav: R
Div 3
Dt
m
integralni oblik Navierove jednadbe:

c dV RdV dA ( jednadba (promjene) koliine gibanja)

dt V (t )
V (t )
A(t )

Stokes-Navierova (Navier-Stokesova) jednadba(jedina masena sila to djeluje je sila tee: R g ):
za nestlaivi realni fluid

Dc

N
g gradp 2 c 3

Dt
m
za stlaivi fluid

Dc

N
g gradp 2 c graddivc 3

Dt
3
m
Eulerova jednadba strujanja (idealna kapljevina pod djelovanjem sile tee):

Dc c
1

c c g z p

Dt t

Bernoullijeva jednadba:

c2 p
gH konst.,
2

n
n
dmKV
m ik m u j 0
dt
k 1
j 1
d

jednadba kontinuiteta za trodimenzionalno strujanje: dV cr dA
dt KV
KP

cr dA i cri dAi cos i u cru dAu cos u

jednadba kontinuiteta za jednodimenzionalno strujanje:

KP

Ai

Au

i cri dAi cos i u cru dAu cos u

Ai

Au

jednadba kontinuiteta izrie princip ouvanja mase za kontrolni volumen i omoguuje prijelaz s pristupa
preko sustava na pristup preko kontrolnog volumena:
Dm D
d

dm
dV
dV
c

r dA 0

Dt Dt Vsus
dt
dt sustav
KV
KV
KP
Reynoldsov transportni teorem:

dV dV

t
dt KV
KV

KP

dA,

KP

diferencijalna jednadba principa ouvanja mase: div( c )

ili ( c )
t
t
princip ouvanja koliine gibanja za inercijski kontrolni volumen:

cr dV
F
F
F
dA
RdV
i povrinska masena

dt KV
KP
KV

c
r cr dA
KP

reakcija mlaza: F = 2gHA

akcija mlaza: F m c
jednodimenzionalno, stacionarno strujanje (djelovanje fluida na stijenke inercijskog kontrolnog volumena
m
mn
m n

konstantnog obujma): F fl cri Qri crj Qrj Pi G

i 1

j m

i 1

princip ouvanja koliine gibanja za neinercijski kontrolni volumen:

Frez Fi dA RdV a01 2 p cr p rp p p rp dV

KP

KV

KV

D
d

cr dV cr dV

Dt KV V ( t )sustav
dt KV

c c dA
r

KP

moment koliine gibanja materijalne toke: L r mc

vremenska promjena momenta koliine gibanja jednaka je momentu sile:

d

dL d
d

r mc r Frez M I I
I M J
dt dt
dt
dt

dL
0, L konst.
princip ouvanja momenta koliine gibanja za (zatvoreni) sustav: M 0 ,
dt

DL

jednadba momenta koliine gibanja za sustav fluida: M r dFrez r dA r R dV
Dt
KP
KV

jednadba momenta koliine gibanja za inercijski kontrolni volumen:

D

M r dFrez r dA r R dV
r cdm
(r c ) dV
Dt Vsustava
KP
KV
Dt Vsustava

d



r cr dV r cr cr dA
dt KV
KP

skalarna komponenta jednadbe momenta koliine gibanja za inercijski kontrolni volumen (moment sila oko
d

osi): M r R R dA rRR R dV rcR R cr dA rcR R dV
dt KV
KP
KV
KP

jednadba momenta koliine gibanja za neinercijski kontrolni volumen:

M rp dFrez rp dA rp R dV
KP

KV

KV

rp a01 2 p cr p rp p p rp dV

r c c dA dt r c dV
p

KP

KV

jednadba snage aksijalnih parnih (plinskih) turbina:

dW
dx
c1 cos 1 c2 cos 2 mu
w1 cos 1 w2 cos 2 W
P
Fflx
Fflxu mu
dt
dt
dW
dx
c1 cos 1 c2 cos 2 mu
w1 cos 1 w2 cos 2 W
Fflx
Fflxu mu
tehniki rad turbine: P
dt
dt
jednadba snage pretlane (reakcijske) vodne turbine (Eulerova osnovna jednadba turbostrojeva):
u12 u22 w22 w12
c12 c22

g h2 h1 ghgub
g h1 h2 ghgub
Pt
2
2
2
c 2 c22 u12 u22 w22 w12
1

W
2
2
2
ili Pt u1c1 cos 1 u2 c2 cos 2 W
jednadba snage vodne turbine slobodnog mlaza (Peltonove turbine):
c1 u 1 cos i W
P M p Qr1 p c1 r1 p 1 cos i Qu c1 u 1 cos i mu
jednadba snage (brzine) 1. glavnog stavka termodinamike za zatvoreni sustav:
dU dEk dE p
Q W

W
dt
dt
dt
princip ouvanja energije (snage) za kontrolni volumen:

d
c2
Q KV e dV h gz cdA W KV W
2
dt KV

KP
1 2

e u c gz; h u pv
2

princip ouvanja snage za jednodimenzionalni, stacionarni, strujni proces:

c2
c2
Q KV m i hi i gzi m u hu u gzu W KV W ,
2
2

princip ouvanja energije za jednodimenzionalni, stacionarni, strujni proces:

J
c2
c2
qKV hu u gzu hi i gzi wKV ,
2
2
kg
prvi glavni stavak termodinamike za procese jednolikog stanja i jednolikog strujanja :

c2
c2
c2
c2
QKV mu hu u gzu mi hi i gzi m2 u2 2 gz2 m1 u1 1 gz1 WKV J
2
2
2
2

KV

jednadba entropije drugog glavnog stavka termodinamike za zatvoreni sustav:
dq dwRT J
dQ dWRT J
ds

; dS

T
T kgK
T
T K
jednadba entropije drugog glavnog stavka termodinamike za kontrolni volumen:
W RT / V
Q KV / A
d

dV

s
dV
s
c
dA
dA

dt
T
T

KV
KP
KP
KV

drugi glavni stavak termodinamike za jednodimenzionalni stacionarni strujni proces

Q / A
Q
m i s i m u s u KVT dA TKV

KP
drugi glavni stavak termodinamike za proces jednolikog stanja i jednolikog strujanja:
t
QKV W RT

dt

m
s
m
s
m
s
m
s
2 2 1 1 KV i i u u

T
0

dq = du + pdv = dh vdp; du = cvdT; dh = cpdT

tehniki rad povratljivih procesa stacionarnog stanja i stacionarnog strujanja (jednodimenzionalni
stacionarni strujni proces):
pi
pi
cu2 ci2
ci2 cu2
wt vdp
g zu zi vdp
g zi zu
2
2
pu
pu

dS
dS
dS
promjena entropije adijabatskog sustava u kome se nalazi kontrolni volumen: uk KV ok
dt
dt
dt AS
Q / A
dS KV
KV
promjena entropije kontrolnog volumena:
dA m i si m u su
dt
T

KP
dS
Q
dS
ok mi si mu su KV
promjena entropije okolice:
dt
Tok
dt okolice
princip rasta (poveanja) entropije adijabatskog sustava (koji sadri kontrolni volumen):
Q KV / A
dS KV dSok
Q KV
dSuk

dA

dt

dt
dt
T
Tok

AS
KP
realan proces JSJS:

c2
c2
c2
c2
WKV mu hu u gzu mi hi i gzi m2 u2 2 gz2 m1 u1 1 gz1 QKV
2
2
2
2

KV

nepovratljivost (gubitak mehanikog rada /eksergije/ zbog nepovratljivosti): N W p WKV
prvi glavni stavak termodinamike za povratljivi za proces jednolikog stanja i jednolikog strujanja:

c2
c2
c2
c2
QKVp mu hu u gzu WKVp mi hi i gzi m2 u2 2 gz2 m1 u1 1 gz1
2
2
2
2

KV

povratljivi rad kontrolnog volumena koji izmjenjuje toplinu s okolicom temperature Tok:

c2
c2
Wp mu hu Tok su u gzu mi hi Tok si i gzi
2
2

c2
c2
m2 u2 Tok s2 2 gz2 m1 u1 Tok s1 1 gz1
2
2

KV

J
c2
c2
wp12 u1 Tok s1 1 gz1 u2 Tok s2 2 gz2
2
2
m

kg

To je povratljivi rad to ga obavi sustav. Korisni je rad to se moe dobiti manji za rad potiskivanja okolice
izmeu stanja 1 i 2.
snaga povratljivog procesa stacionarnog stanja i stacionarnog strujanja:

cu2
ci2

Wp mu hu Tok su gzu mi hi Tok si gzi W

2
2

Postoji li samo jedan tijek u i jedan iz kontrolnog volumena, vrijedi:

Wp W p

J
cu2
ci2

wp hu Tok su gzu hi Tok si gzi

2
2
m
m

kg
povratljivi rad zatvorenog sustava:

W p12

nepovratljivost procesa JSJS:

cu2
ci2
N mu hu Tok su gzu mi hi Tok si gzi
2
2

c2
c2
m2 u2 Tok s2 2 gz2 m1 u1 Tok s1 1 gz1
2
2

KV

cu2
ci2
mu hu gzu mi hi gzi
2
2

2
2
m u c2 gz m u c1 gz Q
KV
2
1 1
1
2 2 2
2

kv

miTok si muTok su m2Tok s2 m1Tok s1 QKV

Q
nepovratljivost zatvorenog sustava: N12 mTok s2 s1 Q12 Tok ms2 s1 12
Tok

nepovratljivost procesa stacionarnog stanja i stacionarnog strujanja: N miTok si muTok su QKV

nepovratljivost i princip rasta entropije:
dS
dS
dS
N Tok KV ok Tok uk
dt
dt
dt AS
N Tok S KV Sok J

eksergija (maksimalni povratljivi rad) procesa stacionarnog stanja i stacionarnog strujanja

(jednodimenzionalnog stacionarnog strujnog procesa):

c2
c2
e h Tok s gz hok Tok sok gzok h hok Tok s sok g z zok
2
2

povratljivi rad masenog protoka izmeu bilo koja dva stanja:

w p e poetno ekonano eulaz eizlaz
W m e m e
p

u u

i i

maksimalni korisni rad (eksergija) zatvorenog sustava (zanemarene mogue promjene kinetike i/ili
potencijalne energije):
es w p max wok u Tok s uok Tok sok pok v vok

u pok v Tok s uok pok vok Tok sok u uok Tok s sok pok v vok