Petica+ 5 Razred II SV PDF

L. Kralj, Z. urkovi, D. Glasnovi Gracin, S. Bani, M.
Stepi
Petica+ 5
udbenik i zbirka zadataka za 5. razred osnovne kole
DRUGI SVEZAK
1. izdanje
Zagreb, 2010.
Autorice:

Dubravka Glasnovi Gracin, Zlata urkovi,

Lidija Kralj, Sonja Bani, Minja Stepi
Urednik: Vinkoslav Galeev
Recenzija:

Ines Kniewald, Maja Ljubii
Lektura: Branka Savi
Ilustracija naslovnice: Ivan Marui
Ostale ilustracije: Ivan Marui, Davor Vrcelj,

Zvonimir Koak, Jadranko Marko, Galeb Veki
Priprema za tisak: Ivan Marui, Tomislav Stanojevi
Tisak: Gradska tiskara Osijek
Za nakladnika: Robert ipek
Nakladnik: SysPrint d.o.o.
XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr/udzbenici
SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnoavati, fotokopirati niti na bilo koji nain
reproducirati bez nakladnikova pismenog doputenja
Sadraj
Ponavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
4.9. Upoznajmo depno raunalo. . . . 87
4.10. Ponavljanje . . . . . . . . . . . . . . . . . 88
Geometrija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5
3. Skupovi toaka u ravnini
5. Decimalni brojevi . . . . . . . . . . . . . . . . . 90
drugi dio . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
5.1. Decimalni zapis broja. . . . . . . . . . 92
3.10. Trokut. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7
3.11. Vrste trokuta s obzirom na duljine .

stranica. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11
5.2. Prikazivanje decimalnih brojeva na .

brojevnom pravcu . . . . . . . . . . . . 99
5.3. Usporeivanje decimalnih brojeva.104
3.12. Vrste trokuta s obzirom na veliine .

kutova. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 14

5.4. Zaokruivanje decimalnih

brojeva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 109
3.13. Pravokutnik . . . . . . . . . . . . . . . . . . 19
5.5. Zbrajanje decimalnih brojeva. . . 113
3.14. Kvadrat . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25
5.6. Oduzimanje decimalnih brojeva. 117
3.15. Paralelogram. . . . . . . . . . . . . . . . . 30
3.16. Simetrala duine. . . . . . . . . . . . . . 35

5.7. Mnoenje i dijeljenje decimalnih .

brojeva dekadskim jedinicama . . 126
3.17. Osna simetrija. . . . . . . . . . . . . . . . 38
3.18. Ponavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . . 45
4. Razlomci . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 48
5.8. Mnoenje decimalnih brojeva . . . 130

5.9. Dijeljenje decimalnih brojeva

prirodnim brojevima . . . . . . . . . . 136


decimalnim brojevima . . . . . . . . 144
4.1. Osnovno o razlomcima. . . . . . . . . 49
5.11. Ponavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . 152
4.2. Razlomaka crta i dijeljenje . . . . . 58
5.12. Upoznajmo depno raunalo. . . 154
4.3. Mjeoviti brojevi. . . . . . . . . . . . . . 62
6. Zavrno ponavljanje . . . . . . . . . . . . . 156

4.4. Usporeivanje razlomaka

jednakih nazivnika. . . . . . . . . . . . 68
6.1. Geometrija . . . . . . . . . . . . . . . . . 156
6.2. Aritmetika. . . . . . . . . . . . . . . . . . 158
4.5. Razlomci kao dijelovi veliina . . . 71

4.6. Proirivanje razlomaka. . . . . . . . . 76
4.7. Skraivanje razlomaka . . . . . . . . . 79
Rjeenja nekih zadataka . . . . . . . . . . . . 161
4.8. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka .

jednakih nazivnika. . . . . . . . . . . . 83
Kazalo pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172
Uiteljica
Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz
Ana
gradivo udbenika Petica!
Luka
Matija
Maja
Beni
Luka je odlian uenik. Iako se kod

njega nikad ne zna hoe li imati 4 ili 5,
matematika mu je jedan od najdraih
predmeta. Kada mu neto nije jasno,
ne srami se pitati uiteljicu da mu
pojasni gradivo.
Beni je Lukin pas. Voli dobro jelo, voli
spavati, ali voli i prislukivati kada Luka
kod kue pria o koli. Beni naroito
voli matematiku i voli na aljiv nain
komentirati matematike probleme.
Ikona
Matija voli playstation i svoj skateboard

mnogo vie od matematike. No, pravi je
strunjak za raunala svih vrsta, pa tako
i za depna. Odkad je uiteljica dozvolila
njihovo koritenje, pomae cijelom
razredu u svladavanju gradiva.
Uiteljica na zanimljiv nain pribliava
uenicima i najtee gradivo iz matematike
Uvijek je tu ako treba neto dodatno
objasniti i strpljivo odgovara na njihova
brojna pitanja.
Znaenje
Ikona
Napomena
Za radoznalce
Ana je Lukina starija sestra. Ne voli kad joj

Luka kopa po stvarima, ni kad joj Beni sakrije
tajno pismo. Iako ima svoje drutvo, esto se
drui s tim balavcima, pogotovo ako se ide
u kupovinu ili slavi roendan.
Znaenje
Zadatak treba rijeiti uz
pomo depnog raunala
Savjet
Upamti
Maja ima sve petice i najbolja je

uenica u razredu. Voli matematiku i
redovito pie zadae. esto se prepire
s Lukom i Matijom oko tonih rjeenja
zadataka. Naravno, smatra da je ba
ona uvijek u pravu!
Zadatak 4.
Zadatak 5.
Jednostavni zadaci (redni

brojevi obojani svjetloplavom
bojom)
Sloeniji zadaci i zadaci za
nadarene (redni brojevi obojani
naranastom bojom)
Okviri za isticanje vanijih
dijelova gradiva
Ako se Ako
u nekom
trai crtanje
ili upisivanje
rjeenjarjeenja
u udbenik,
rijeite
se u zadatku
nekom zadatku
trai crtanje
ili upisivanje
u udbenik,
rijeiteuzadatak
u svojoj biljenici.
trebaju koristiti
i generacije
zadatak
svojoj biljenici.
UdbenikUdbenik
trebaju koristiti
i generacije
iza vas.iza vas.
Geometrija
Skupovi toaka u ravnini
krunica
pravac
duina
polupravac
trokut
krug
kvadrat
pravokutnik
Krunica i krug
Dva pravca u ravnini mogu imati:
k(S, r)
a) jednu zajedniku toku.
S sredite krunice
Kaemo da se ti pravci sijeku,

a tu toku nazivamo sjecite.
AB - promjer ili dijametar

AS - polumjer ili radijus
d = |AB|
r = |AS|
Poseban sluaj
pravaca koji se
sijeku su okomiti pravci.
a ^b
krunica
b) niti jednu zajedniku toku.

Kaemo da su ti pravci
usporedni i piemo p || r
krug
Vrste kutova
iljasti kut - izmeu 00 i 900
Isprueni kut ima 1800
Izboeni kut - izmeu 1800 i 3600
Z a d a c i
1.
Pravi kut ima 900
z a
Koje od toaka pripadaju duini AC , a koje toke

joj ne pripadaju?
D
Tupi kut - izmeu 900 i 1800
Puni kut ima 3600
p o n a v l j a n j e
6.
Procijeni pa izmjeri veliine kutova na slikama:
7.
Matematiki diktat:
Nacrtaj krunicu sa sreditem S i jednu toku A
na toj krunici
Nacrtaj pravac p koji prolazi tokom A i
sreditem krunice
Sjecite pravca p i krunice oznai s B
to je duina AB toj krunici
Nacrtaj okomicu iz sredita S na pravac p.
Nacrtaj pravac a i toku F koja mu ne pripada.
Zatim nacrtaj pravac d kroz toku F takav da je:
E
A
H
F
C
G
2.
Nacrtaj pravac p i na njemu toke A, B i C,

tako da:
a) udaljenost izmeu A i B bude 3 cm;
b) udaljenost izmeu A i C bude 4 cm.
Zadatak ima dva rjeenja. Pronai ih i odgovori
koliko je |BC|.
3.
Nacrtaj duinu CH duljine 62 mm. Procijeni gdje

se nalazi toka P koja dijeli duinu CH na dva
jednaka dijela. Kolika je duljina duine CP , a
kolika je duljina duine PH ?
8.
4.
Skiciraj duinu od: 15 mm, 6 mm, 33 mm, 27 mm,

62 mm. Zatim tonost svojih crtea provjeri
mjerenjem ravnalom.
9.
5.
Nacrtaj dvije krunice koje se:

a) sijeku u 2 toke;
b) uope ne sijeku;
c) sijeku u 1 toki.
Mogu li se dvije krunice sjei u tri toke? Pokuaj
nacrtati sliku pa odgovori.
a) a d;
b) a d.
Nacrtaj pravac f. Zatim nacrtaj to vie njemu

okomitih pravaca. Koliko jedan pravac moe
imati okomica? Koliko jedan pravac moe imati
usporednica?
10. Nacrtaj pravac b i toku B koja mu ne pripada.

Koliko usporednica moe nacrtati s zadanim
pravcem kroz toku B? Koliko okomica moe
nacrtati na zadani pravac kroz toku B?
3.10. Trokut
Prometni znakovi
Pogledaj prometne znakove na slici.
a) Kakav oblik imaju?
b) Kako se naziva grupa prometnih znakova koji imaju taj oblik?
c) Objasni to znae ti znakovi.
Zamislimo tri kuta u ravnini tako da im kraci lee u parovima
na istom pravcu kao na slici. U njihovu presjeku nastaje
trokut.
Primjer 1. Osnovno o trokutu

Trokut
je
dio
ravnine
koji
nastaje
presjekom triju kutova, takvih da im kraci

u parovima lee na istom pravcu.
Upoznajmo poblie trokut promatrajui sliku. Toke A, B i C su vrhovi ovog trokuta.
Vrhovi trokuta su toke, pa se oznaavaju velikim tampanim slovima.
Trokut s vrhovima A, B i C oznaavamo s
vrhovi trokuta
trokut ABC
ABC i itamo trokut ABC.

Duine AB , BC
i CA
su stranice ovog trokuta. Trokut ine sve toke iz
ravnine koje su omeene stranicama trokuta, kao i one koje lee na stranicama.
stranice trokuta
kutovi trokuta
Osim vrhova i stranica, svaki trokut ima i tri kuta. Kutovi trokuta se oznaavaju
malim grkim slovima, najee , i .
Kut se obino nalazi kod vrha A, kut kod vrha B, a kut kod vrha C.
Trokut ABC je skup toaka ravnine omeen s tri duine:

Osnovni elementi trokuta:
vrhovi trokuta, stranice trokuta i kutovi trokuta.
AB, BC i CA .
Kutovi trokuta se mogu oznaavati i pomou vrhova trokuta. Tako je:
= CAB = BAC
vrhovi: A, B, C
= BCA = ACB.
Vrh kuta se uvijek pie u
ABC
= ABC = CBA
stranice: AB , BC i CA
A
kutovi: , ,
sredini!
Primjer 2. Pripadaju li toke

trokutu
Rjeenje:
Rekli smo da je trokut dio ravnine omeen s tri
duine koje imaju zajednike krajnje toke. To
znai da toke A, B, C, D i F pripadaju trokutu,
a toke E i G ne pripadaju.
Pogledaj sliku trokuta ABC:

a) Koje od toaka A, B, C, D, E, F, G pripadaju
trokutu?
b) Nacrtaj takav trokut ABC u svoju biljenicu.
Zatim istakni jo 4 toke koje pripadaju tom
trokutu i dvije koje ne pripadaju.
Z a d a c i
8. Skupovi toaka u ravnini imaju svoje matematike
oznake koje nam pomau da ih bre pamtimo i
lake s njima baratamo. Spoji odgovarajue parove
u tablici:
1. Koliko trokuta vidi na slici:

a)
b)
2. Ovdje su prikazani neki primjeri trokuta u

svakodnevnom ivotu.
Trokuti svuda oko nas:
AB
ABC
p || r
prometni znakovi opasnosti i upozorenja
trokuti na zastavama
Pronai koje zemlje predstavljaju ove zastave te to
oznauju ovi prometni znakovi. Gdje jo susree
trokute?
3. Pogledaj sliku trokuta DEF i
dopuni:
Vrhovi trokuta:
_________
Stranice trokuta: _________
Kutovi trokuta:
_________
4. U biljenici istakni toke B, R i V. Zatim nacrtaj
trokut BRV. Nai toke A, B i X koje pripadaju
trokutu BRV te toke W, T i G koje ne pripadaju.
5. Na slici su nacrtani vrhovi trokuta. Koliko trokuta
moe nacrtati? Prvo pokuaj rijeiti zadatak bez
crtanja, a zatim nacrtaj sve mogunosti:
m
3c
AVB
p r
k(S, 3 cm)
O
N
p
R
6. Nacrtaj pravac i tri toke A, B i C na njemu. Spoji te

toke u trokut ABC. to zakljuuje?
7. Nacrtaj dva trokuta:
a) koji nemaju zajednikih toaka;
9. Od papira izrei trake duge 3 cm, 4 cm, 6 cm, 7 cm

i 8 cm. Pokuaj sloiti trokut od stranica:
a) 3 cm, 4 cm i 6 cm; b) 3 cm, 4 cm i 7 cm;
c) 3 cm, 4 cm i 8 cm. to zakljuuje?
b) koji imaju jednu zajedniku toku.

Primjer 2. Opseg trokuta
Nacrtan je trokut ABC. Izmjeri duljine
svih triju njegovih stranica. Koliki je
opseg ovog trokuta?
Duljine stranica trokuta esto oznaavamo i malim

tampanim slovima. Nasuprot vrha A je stranica
duljine a, nasuprot vrha B je stranica duljine b, a
nasuprot vrha C se nalazi stranica duljine c.
Sa slike vidimo da je
|AB| = c, |AC| = b, |BC| = a.
Opseg trokuta je zbroj duljina svih

njegovih stranica:
opseg trokuta
o=a+b+c
o=a+b+c
Stoga emo opseg ovog trokuta izraunati tako da
zbrojimo sve tri duljine
stranica:
o = 2 + 5 + 6 = 13 cm.
Rjeenje:
Ravnalom izmjerimo svaku stranicu i zapisujemo
njihove duljine:
|AB| = 2 cm
|AC| = 5 cm
|BC| = 6 cm
Z a d a c i
9. Napamet izraunaj opsege ovih trokuta:
a) 15
b)
8
12
c)
13
6
18
16
15
14
10. Izraunaj opseg trokuta sa stranicama:
a) a = 32 cm, b = 45 cm, c = 70 cm;
b) c = 62 dm, b = 13 dm, a = 50 dm;
c) e = 22 m, f = 22 m, g = 23 m;
d) m = 40 mm; a = 23 mm; s = 32 mm.
a) a = 35 cm, b = 4 dm, c = 5 dm;
b) c = 310 mm, b = 1 dm, a = 23 cm;
c) e = 4 m, f = 290 cm, g = 2900 mm;
d) m = 400 mm; a = 23 cm; s = 3 dm.
10
12. Stranica a trokuta iznosi 19 cm, stranica b iznosi

13 cm, a stranica c je za 1 cm dulja od stranice
a. Koliko je duga stranica c? Koliki je opseg tog
trokuta?

49 cm, a stranica c je za 15 cm kraa od stranice
trokuta?
14. Ispii sve trokute kojima su duljine stranica
prirodni brojevi (u cm), a opseg im je
a) 8 cm; b) 12 cm; c) 15 cm.
15. Opseg trokuta iznosi 10 cm, a dvije stranice su
mu duljina 4 cm i 3 cm. Kolika je duljina tree
stranice tog trokuta?
mu duljina 119 cm i 138 cm. Kolika je duljina
tree stranice tog trokuta?
18. Stranica a trokuta ima duljinu 25 mm, a opseg
trokuta iznosi 1 dm. Kolika je duljina stranice b
trokuta ako je duljina stranice c za 1 cm vea od a?
3.11. Vrste trokuta obzirom na duljine

stranica
Pogledaj sliku i odgovori: po emu
se trokuti mogu sve razlikovati?
Osnovni elementi svakog trokuta su, uz vrhove, njegove stranice i kutovi.

Gledajui sliku vidimo da ima raznih vrsta trokuta. Dvije glavne podjele rade se
prema duljinama stranica trokuta i prema veliinama kutova u trokutu. Nauimo
vie o vrstama trokuta.
Primjer 1. Jednakostranian trokut
Crtanje jednakostraninog trokuta:
Izmjeri duljine stranica ovog trokuta. to
1. nacrtamo duinu duljine a = |AB|
primjeuje? Izraunaj opseg ovog trokuta.
2. estarom iz vrha A nanesemo duljinu a

3. estarom iz vrha B nanesemo duljinu a
4. u sjecitu krunih lukova je toka C
|AB| = ____
|AC| = ____
Jednakostranian trokut je trokut koji

ima sve tri stranice jednakih duljina.
|BC| = ____
o = ____
Budui da vrijedi |AB| = |AC| = |BC| i duljine svih

triju stranica moemo oznaiti istim slovom,
npr. a. Kako je opseg zbroj duljina svih stranica,
Rjeenje:
a kod jednakostraninog trokuta sve stranice
Mjerenjem dolazimo
imaju duljinu a, raunamo opseg o = a + a + a.
do zakljuka da su sve
Stoga je
stranice trokuta jednakih
o=3a
duljina. Takav trokut naziva
opseg jednakostraninog trokuta.
Kako je svaka stranica zadanog trokuta duga
se jednakostraninim
3 cm, zakljuujemo da je
trokutom.
opseg trokuta ABC

o = 33 = 9 cm.
opseg jednakostraninog trokuta:

o=3a
Z a d a c i
1. Nacrtaj jednakostranian trokut duljine stranice:
a) 2 cm; b) 1 cm; c) 3 cm; d) 24 mm; e) 36 mm.
Izraunaj opseg svakog od ovih trokuta.
sa stranicom duljine:
a) 10 mm; b) 3 cm; c) 2 dm; d) 6 m.
2. Nacrtaj nekoliko razliitih jednakostraninih trokuta

i svakom izraunaj opseg.
4. Kolika je duljina stranice jednakostraninog trokuta

kojem je opseg:
a) 6 cm; b) 30 mm; c) 12 dm; d) 240 cm; e) 33 mm?
3. Napamet izraunaj opseg jednakokranog trokuta
5. Nacrtaj jednakostranian trokut kojem je opseg 18 cm.
11

Primjer 2. Jednakokraan trokut
Crtanje jednakokranog trokuta:
Izmjeri duljine
|AB| = ____
1. nacrtamo duinu
stranica ovog
|AC| = ____
trokuta. to
|BC| = ____
primjeuje?
o = ____
Izraunaj opseg
duljine a = |AB|
2. estarom iz vrha A
nanesemo b
3. estarom iz vrha B
nanesemo b
ovog trokuta.
4. u sjecitu krunih
lukova je toka C
Rjeenje:
Mjerenjem dolazimo do zakljuka da su
stranice |AC| i |BC| jednakih duljina. Te dvije
stranice nazivaju se krakovi, a trokut se naziva
jednakokranim trokutom.
Preostala stranica trokuta naziva se
osnovicom. Duljinu osnovice
obino oznaavamo slovom a, a duljine
Kako je opseg zbroj duljina svih stranica, kod

jednakokranog trokuta raunamo opseg
o = a + b + b. Stoga je:
o=a+2b
opseg jednakokranog trokuta.

opseg jednakokranog
trokuta o = a + 2 b
krakova slovom b.
Kako su kraci zadanog trokuta dugi 4 cm,
jednakokraan trokut
a osnovica 3 cm, zakljuujemo da je opseg
Jednakokraan trokut je trokut koji ima

dvije stranice jednakih duljina.
Primjer 3. Raznostranian trokut
Dobivamo da je o = 2 + 3 + 4 = 9 cm.
Izmjeri duljine stranica
Crtanje raznostraninog trokuta:
ovog trokuta i izraunaj
1. nacrtamo duinu duljine c = |AB|
njegov opseg.
|AB| = ____
|AC| = ____
|BC| = ____
o = _____
Rjeenje:
Mjerenjem dolazimo do zakljuka da su sve
stranice trokuta razliitih duljina. Takav trokut
se zove raznostranian trokut.
raznostranian trokut
Kako je opseg zbroj

duljina svih stranica,
raunamo opseg raznostraninog trokuta po

formuli o = a + b + c.
12
trokuta ABC o = 3 + 2 4 = 3 + 8 = 11 cm.
2. estarom iz vrha A nanesemo b = |AC|

3. estarom iz vrha B nanesemo a = |BC|
4. u sjecitu krunih lukova je toka C
Raznostranian trokut je trokut kojemu
su sve stranice razliitih duljina.
Vrste trokuta s obzirom na duljine stranica:

jednakostranian trokut
jednakokraan trokut
raznostranian trokut
Z a d a c i
6. Nacrtaj jednakokraan trokut duljine osnovice a i
kraka b:
a) a = 2 cm, b = 4 cm; b) a = 1 cm, b = 12 mm;
c) a = 3 cm; b = 32 mm; d) a = 24 mm; b = 25 mm;
e) a = 1cm, b = 36mm.
7. Nacrtaj nekoliko razliitih jednakokranih trokuta i
svakom izraunaj opseg.
8. Izraunaj opseg jednakokranog trokuta s krakom
b i osnovicom a ako je:
a) a = 5 cm, b = 11 cm; b) a = 6 mm; b = 5 mm;
c) b = 23 dm, a = 2 cm; d) b = 1 m, a = 800 mm.
9. Teta Nela zasadila je gredicu sa cvijeem u obliku
jednakokranog trokuta. Sada eli postaviti
ukrasnu ogradicu oko gredice.
a) Koliko e joj metara ograde trebati, ako je jedna
stranica trokuta duljine 6 m, a druge dvije duljine 4 m?
b) Jedan metar ukrasne ogradice stoji 56 kn. Koliko
e novaca teta Nela morati izdvojiti za ogradicu?
10. Osnovica jednakokranog trokuta duga je 142 cm,
a svaki krak je za 38 cm krai od osnovice. Koliki
je opseg tog trokuta?
11. Kolika je duljina osnovice jednakokranog trokuta
kojem su zadani opseg o i duljina kraka b:
a) o = 20 mm, b = 8 mm; b) o = 82 cm, b = 31 cm;
c) o = 1 cm, b = 3 mm.
12. Kolika je duljina kraka jednakokranog trokuta
kojem su zadani opseg o i duljina osnovice a:
a) o = 13 mm, a = 3 mm; b) o = 121 cm, a = 31 cm;
c) o = 1 km, a = 450 m.
13. Koji su od ovih trokuta jednakostranini, koji
jednakokrani, a koji raznostranini?
c) raznostraninih trokuta.
16. Nacrtaj raznostranian trokut sa stranicama duljina:
c) 14 mm, 12 mm i 11 mm; d) 4 cm, 32 mm i 41 mm;
e) 1 cm, 2 cm i 13 mm.
17. Izraunaj opseg trokuta kojem su zadane duljine
stranica:
a) a = 12 mm, b = 10 mm, c = 13 mm;
b) k = 8 cm, l = 14 cm, m = 20 cm;
c) d = 2 dm, e = 18 cm, f = 240 mm.
18. Izraunaj duljinu tree stranice trokuta ako je
zadan opseg o i duljine dviju stranica trokuta:
a) o = 20 dm, a = 7 dm, b = 6 dm;
b) o = 45 dm, b = 10 dm, c = 13 dm;
c) o = 435 mm, c = 1 dm, a = 21 cm.
19. Stranica trokuta duga je a = 6 dm. Stranica b je za
24 cm kraa od stranice a. Stranica c je za 1 dm
dulja od stranice a. Koliki je opseg tog trokuta?
20. Stranica b trokuta iznosi 65 cm, stranica a iznosi
b. Koliko je duga stranica c? Koliki je opseg tog
trokuta? Kakav je to trokut?
21. Stranica a trokuta iznosi 14 cm, stranica b je
dvostruko dulja od stranice a, a stranica c je za
15 cm dulja od stranice a. Koliki je opseg tog
trokuta? Kakav je to trokut?
22. Moe li trokut opsega 12 cm imati stranicu duljine
6 cm? Kolika bi bila stranica jednakostraninog
trokuta tog opsega?
23. Ispii sve trokute kojima su duljina stranica
prirodni brojevi (u cm), a opseg im je a) 8 cm; b)
12 cm; c) 15 cm. Za svaki od njih napii kakav je
obzirom na duljine stranica.
14. Pogledaj sliku i prisjeti se gdje jo u

svakodnevnom ivotu susree:
a) jednakostranine trokute;
b) jednakokrane trokute;
c) raznostranine trokute?
15. Skiciraj nekoliko razliitih:
a) jednakostraninih trokuta;
b) jednakokranih trokuta;
13
3.12. Vrste trokuta obzirom na veliine

kutova
Trokuti su razliiti!
Izmjeri kutove svakom od trokuta. Po
emu se sve trokuti mogu razlikovati?
Primjer 1.
Vrste trokuta obzirom na kutove
Pogledaj ove trokute i njihove kutove.
a) Koji kutovi trokuta su iljasti, koji pravi, a
koji tupi? iljaste kutove oboji utom bojom,
prave plavom, a tupe crvenom.
b) Kojih vrsta kutova je najvie u trokutima sa
Ako su dvije stranice trokuta okomite, kut

izmeu njih je pravi kut i oznaavamo ga
poznatim znakom
. Trokut koji ima pravi
kut naziva se pravokutan trokut.

pravokutan trokut
slike?
Trokut kojemu su svi kutovi iljasti naziva se
iljastokutan trokut.
iljastokutan trokut
Rjeenje:
Kutovi trokuta mogu biti razliiti. U zadanim
trokutima prepoznajemo i iljaste i prave i
tupe kutove, a najvie je iljastih kutova.
Trokut koji ima tupi kut naziva se tupokutan

trokut.
tupokutan trokut
14

Primjer 2. Pravokutan trokut
Rjeenje:
Pogledaj sliku i odgovori:
Svi trokuti sa slike su pravokutni. Evo rjeenja

a), b) i c) zadatka:
a) Jesu li svi trokuti sa slike pravokutni?

b) Na svakom pravokutnom trokutu oznai
pravi kut.
c)
Plavom
bojom
podebljaj
stranice
koje
zatvaraju pravi kut.

d) Crvenom bojom podebljaj stranicu nasuprot
pravom kutu.
e)
Koja
stranica
je
najdulja
svakom
pravokutnom trokutu?
Pravokutan trokut:
Ako su dvije stranice trokuta okomite, kut

izmeu njih naziva se pravi kut. Stranice
trokuta koje zatvaraju pravi kut nazivaju se
katete. Stranica nasuprot pravom kutu naziva
se hipotenuza.
katete
Hipotenuza je najdulja stranica
hipotenuza
svakog pravokutnog trokuta.
Crtanje pravokutnog trokuta:
1. nacrtamo jednu katetu duljine a = |BC|
2. povuemo okomicu iz vrha C na a
3. na okomicu nanesemo duljinu druge katete
b = |AC|
4. povuemo hipotenuzu AB
katete: CB, CA
hipotenuza: AB
Vrste trokuta s obzirom na veliine kutova:

iljastokutan trokut
pravokutan trokut
tupokutan trokut
Z a d a c i
1. Koji od ovih trokuta su pravokutni, koji tupokutni, a
koji iljastokutni:
2. Koji od ovih trokuta su:

a) pravokutni, iljastokutni te tupokutni?
b) jednakokrani, jednakostranini te raznostranini?
15

3. Pogledaj sliku i svakom trokutu nai katete i
hipotenuzu:
6. Skiciraj trokut koji:

a) ima dva prava kuta;
b) ima tri prava kuta;
c) ima jedan pravi i jedan tupi kut;
d) ima jedan pravi i dva iljasta kuta.
7. Nacrtaj pravokutan trokut s katetama duljina:
a) 2 cm i 5 cm;
Katete: a , b , hipotenuza: c .
b) 4 cm i 4 cm;
c) 1 cm i 5 cm.
Izmjeri duljine njihovih stranica i izraunaj im

opsege.
Koji od ovih trokuta su jednakokrani?
4. Pogledaj sliku i svakom trokutu nai katete i

hipotenuzu:
U svom geometrijskom priboru potrai:

- pravokutan raznostranian trokut
- pravokutan jednakokraan trokut
8. Nacrtaj trokut sa stranicama duljina 4 cm, 7 cm
i 4 cm. Izraunaj mu opseg.

Gledajui sliku odgovori:
a) Kojoj vrsti pripada s obzirom na duljine

stranica?
b) Kojoj vrsti pripada s obzirom na veliine
kutova?
9. Nacrtaj trokut kojem su zadane duljine stranica:
5. Skiciraj:
a) pravokutan jednakokraan trokut;
b) pravokutan raznostranian trokut;
c) tupokutan jednakokraan trokut;
d) tupokutan raznostranian trokut;
e) iljastokutan jednakokraan trokut;
f) iljastokutan raznostranian trokut.
16

c) 1 cm, 1 cm i 10 mm; d) 6 cm, 3 cm i 6 cm;
e) 3 cm, 3 cm i 5 cm.
Ispod svake slike zapii kojoj vrsti obzirom

na stranice i kutove pripada taj trokut (npr.
raznostranian iljastokutan).
10. Opseg trokuta je 10 cm i duljine svih stranica su

prirodni brojevi (iskazano u cm).

a) Skiciraj sve mogunosti;

b) Nacrtaj sve mogunosti;
c) Kojoj vrsti pripada svaki od moguih trokuta?
Vjeb lica
a
1. Nacrtaj trokut DEF i ispii mu stranice, vrhove i

kutove.
2. Nacrtaj trokut CRO i ispii mu stranice, vrhove i
kutove.
3. U biljenici istakni toke K, R i T. Zatim nacrtaj
trokut KRT. Nai toke A, B i X koje pripadaju
trokutu KRT te toke W, T i G koje ne pripadaju.
4. Na slici su nacrtane toke. Koliko trokuta s
vrhovima u tim tokama moe nacrtati ? Prvo
pokuaj rijeiti zadatak bez crtanja, a zatim nacrtaj
sve mogunosti i ispii stranice, vrhove i kutove tih
trokuta:
A
A
CC
DD
B
B
5. Nacrtaj dva trokuta:

a) koji nemaju zajednikih toaka;
b) koji imaju jednu zajedniku toku.
a) a = 4 cm, b = 5 cm, c = 8 cm;
b) c = 5 m, b = 35 dm, a = 3435 mm;
c) e = 8 m, f = 78 dm, g = 634 cm;
d) m = 63 cm; a = 7 dm; s = 545 mm.
trokuta?
34 cm, a stranica c je za 5 cm kraa od stranice
trokuta?
9. Stranica b trokuta iznosi 8 cm, stranica a iznosi
102 mm, a stranica c je za 15 mm dulja od
stranice b. Koliko je duga stranica c? Koliki je
opseg tog trokuta?
10. Stranica a trokuta iznosi 6 cm, stranica b je za
2 cm dulja od stranice a, a stranica c je za 3 cm
kraa od stranice b. Koliki je opseg tog trokuta?
11. Stranica a trokuta iznosi 158 mm, stranica b je za
12 cm dulja od stranice a, a stranica c je za 1 dm
dulja od stranice b. Koliki je opseg tog trokuta?
12. Stranica a trokuta iznosi 4 cm, stranica b je

dvostruko dulja od stranice a, a stranica c je
za 3 cm dulja od stranice a. Koliki je opseg tog
trokuta?
13. Opseg trokuta iznosi 16 cm , a dvije stranice su
14. Opseg trokuta iznosi 158 mm , a dvije stranice
su mu duljina 78 mm i 3 cm. Kolika je duljina
15. Opseg trokuta iznosi 2125 mm , a dvije stranice
su mu duljina 9 dm i 67 cm. Kolika je duljina
16. Opseg trokuta iznosi 172 cm , a dvije stranice su
mu duljina 56 cm i 6 dm. Kolika je duljina tree
17. Nacrtaj jednakokstranian trokut duljine stranice:
a) 5 cm;
b) 36 mm;
c) 48 mm;
d) 6 m.
18. Nacrtaj jednakokraan trokut duljine osnovice a i
kraka b:
a) a = 3 cm, b = 6 cm;
b) a = 2 cm, b = 54 mm;
c) a = 6 cm; b = 34 mm;
d) a = 65 mm; b = 44 mm.
19. Nacrtaj raznostranian trokut sa stranicama
duljina:
a) 5 cm, 4 cm i 2 cm;
b) 7 cm, 42 mm i 56 mm;
c) 33 mm, 42 mm i 5 cm;
d) 5 cm, 43 mm i 6 cm.
20. Je li mogue nacrtati trokut s duljinama stranica:
a) 3 cm, 4 cm i 4 cm;
b) 4 cm, 5 cm i 9 cm;
c) 2 cm, 4 cm i 5 cm;
d) 11 cm, 15 cm i 3 cm?
21. Je li mogue nacrtati trokut s duljinama stranica:
a) 16 cm, 1 dm i 25 mm;
b) 3 cm, 34 mm i 3 cm;
17

c) 24 mm, 32 mm i 1 cm;
d) 4 cm, 43 mm i 83 mm?
22. Osnovica jednakokranog trokuta duga je 8 cm, a
svaki krak je za 2 cm krai od osnovice. Koliki je
opseg tog trokuta?
23. Osnovica jednakokranog trokuta duga je 6 cm, a
svaki krak je za 25 mm krai od osnovice. Koliki
24. Osnovica jednakokranog trokuta duga je 5 cm,
a svaki krak je za 1 cm dulji od osnovice. Koliki je
opseg tog trokuta?
25. Osnovica jednakokranog trokuta duga je 48 mm,
a svaki krak je za 12 mm dulji od osnovice. Koliki
26. Krak jednakokranog trokuta je 7 cm, a osnovica
je za 2 cm kraa od kraka. Koliki je opseg tog
trokuta?
27. Krak jednakokranog trokuta je 3 cm, a osnovica
je za 2 cm dulja od kraka. Koliki je opseg tog
trokuta?
28. Opseg jednakostraninog trokuta je 39 cm,
koliko su dugake njegove stranice?
29. Opseg jednakokranog trokuta je 17 cm, a
osnovica mu je duga 5 cm. Koliko su dugi krakovi
tog trokuta?
30. Opseg jednakokranog trokuta je 14 cm, a
osnovica mu je duga 36 mm. Koliko su dugi
krakovi tog trokuta?
31. Opseg jednakokranog trokuta je 96 mm, a
osnovica mu je duga 6 cm. Koliko su dugi krakovi
tog trokuta?
32. Opseg jednakokranog trokuta je 16 cm, a krak
mu je dug 6 cm. Koliko je duga osnovica tog
trokuta?
33. Opseg jednakokranog trokuta je 16 cm, a krak
mu je dug 58 mm. Koliko je duga osnovica tog
trokuta?
34. Opseg jednakokranog trokuta je 138 mm, a
krak mu je dug 4 cm. Koliko je duga osnovica tog
trokuta?
35. Opseg jednakostraninog trokuta je 678 mm,
koliko su dugake njegove stranice?
36. Opseg raznostraninog trokuta je 23 cm, a dvije
stranice su duge 6 cm i 8 cm. Izraunaj duljinu
tree stranice tog trokuta.
37. Opseg raznostraninog trokuta je 22 cm, a dvije
stranice su duge 76 mm i 9 cm. Izraunaj duljinu
tree stranice tog trokuta.
18
38. Nacrtaj trokut sa stranicama duljina 42 mm, 77

mm i 42 mm. Izraunaj mu opseg. Gledajui sliku
odgovori:
a) Kojoj vrsti pripada obzirom na duljine stranica?
b) Izmjeri kutove tog trokuta. Kojoj vrsti pripada
obzirom na veliine kutova?
39. Nacrtaj trokut kojem su zadane duljine stranica:
a) 3 cm, 5 cm i 4 cm;
b) 3 cm, 3 cm i 30 mm;
c) 45 mm, 6 cm i 100 mm;
d) 8 cm, 94 mm i 68 mm;
e) 33 mm, 65 mm i 56 mm.
Izmjeri im kutove. Ispod svake slike zapii kojoj
vrsti obzirom na stranice i kutove pripada taj
trokut (npr. raznostranian iljastokutan).
40. Nacrtaj:
a) tupokutan jednakokraan trokut;
b) iljastokutan jednakokraan trokut.
Izmjeri duljine njihovih stranica i veliine kutova,
te im izraunaj opsege.
41. Nacrtaj pravokutan trokut s katetama duljina:
a) 4 cm i 5 cm;
b) 5 cm i 5 cm;
c) 30 mm i 3 cm.
Koji od ovih trokuta su jednakokrani?
42. Nacrtaj:
a) tupokutan trokut;
b) iljastokutan trokut;
c) pravokutan trokut.
Izmjeri duljine njihovih stranica i veliine kutova,
te im izraunaj opsege.
43. Skiciraj:
a) pravokutan jednakokraan trokut;
b) pravokutan raznostranian trokut;
c) tupokutan jednakokraan trokut;
d) tupokutan raznostranian trokut;
e) iljastokutan jednakokraan trokut;
f) iljastokutan raznostranian trokut.
44. Nacrtaj jednakostranian trokut sa stranicom
duljine
a) 4 cm;
b) 5 cm;
c) 6 cm;
d) 54 mm;
e) 48 mm.
Izmjeri veliine kutova tih trokuta. to
primjeuje?
3.13. Pravokutnik
to je zajedniko ovim predmetima?
Na slici je jo jedan dio ravnine pravokutnik.

Toke A, B, C i D su vrhovi ovog pravokutnika. Njih
oznaavamo velikim tampanim slovima.
pravokutnik
vrhovi pravokutnika
Vrhove pravokutnika obino oznaavamo u smjeru suprotnom kretanju

kazaljke na satu.
Duine AB , BC , CD i DA su stranice ovog pravokutnika. Pravokutnik

ine sve toke iz ravnine koje su omeene stranicama
pravokutnika, kao i one koje lee na stranicama.
Osim vrhova i stranica, svaki pravokutnik ima i etiri kuta.
Sva etiri kuta pravokutnika su pravi kutovi.
Pravokutnik ima 4
prava kuta.
Pravokutnik ima 4 prava kuta i po tome je dobio ime pravokutnik.
Primjer 1.
Nasuprotne i susjedne stranice
a) Pogledajmo stranicu AB
pravokutnika sa
slike:
Dopuni reenicu:
Susjedne stranice stranici AB su ___ i ___, a
njena nasuprotna stranica je ___.
b) Pogledajmo vrhove pravokutnika sa slike.
Dopuni reenicu:
Susjedni vrhovi vrha A su ___ i ___, a
nasuprotni vrh vrha A je ___.
Rjeenje:
a) Susjedne stranice pravokutnika su njegove
stranice koje imaju jedan zajedniki vrh.
Stoga su stranici AB susjedne stranice BC
(zajedniki vrh je B) i DA (zajedniki vrh je A).
Nasuprotne stranice u pravokutniku su
stranice koje nemaju zajednikih toaka.
Nasuprotna stranica stranici AB je stranica CD
. Nasuprotne stranice u svakom pravokutniku
su meusobno usporedne i jednakih su duljina.
b) Susjedni vrhovi nekog vrha u pravokutniku
su vrhovi njegovih susjesusjedne stranice
dnih stranica. Stoga su
nasuprotne stranice
vrhu A susjedni vrhovi B
susjedni vrhovi
i D, a nasuprotan mu je
nasuprotni vrhovi
vrh C.
19
Z a d a c i
1. Na kojim slikama se nalaze pravokutnici?
2. Pogledaj sliku i dopuni reenice!
Susjedne stranice EB
su ___ i ___, a njena
nasuprotna stranica je ___.

Susjedne stranice DE
su ___ i ___, a njena

Susjedni vrhovi vrha C su ___ i ___, a njegov
nasuprotni vrh je ___.
Susjedni vrhovi vrha D su ___ i ___, a njegov
Primjer 2. Crtanje pravokutnika

Nacrtaj pravokutnik ABCD sa stranicama |AB| =
4 cm i |BC| = 3 cm. Zatim povuci duine AC i
BD . Kolike su njihove duljine?
Rjeenje:
Nacrtajmo prvo duinu |AB| = 4 cm. Zatim
iz vrha A nacrtajmo okomicu na AB . Isto
ponovimo i iz vrha B. Na nacrtanim okomicama
trebamo dobiti duine BC i AD koje su duge
3 cm. Stoga pomou estara na njih nanesemo
duljine od 3 cm iz vrha A, a zatim i B.
Nacrtajmo pravokutnik ABCD. Duine AC i BD

nazivaju se dijagonale pravokutnika.
Duljine dijagonala zadanog pravokutnika iz ovog primjera iznose 5 cm.
dijagonale
pravokutnika
Dijagonala pravokutnika je duina koja spaja

dva njegova nasuprotna vrha. Duljine obje
dijagonale jednake su u svakom pravokutniku.
Primjer 3. Opseg pravokutnika
Rjeenje:
Nacrtan je pravokutnik ABCD. Izmjeri duljine
Ravnalom izmjerimo svaku stranicu i zapisujemo
svih njegovih stranica. Koliki je opseg ovog
njihove duljine:
pravokutnika?
|AB| = 5 cm, |BC| = 2 cm, |CD| = 5 cm, |DA| = 2 cm.

Nasuprotne stranice u svakom pravokutniku
su meusobno jednakih duljina, pa je dovoljno
izmjeriti duljine samo dviju susjednih stranica
pravokutnika.
Duljine stranica AB i CD oznaimo s a, a
duljine stranica BC i AD oznaimo s b.
20

Opseg pravokutnika je zbroj duljina njegovih
stranica, pa je opseg pravokutnika
o = a + b + a + b.
U ovom zbroju primjeujemo dvije duljine a i
dvije duljine b, pa je o = 2 a + 2 b.
Stoga je
o=2a+2b
opseg
pravokutnika
opseg pravokutnika.
Izraunajmo opseg ovog pravokutnika:

o = 2 5 + 2 2 = 10 + 4 = 14 cm.
Dijagonale pravokutnika ABCD su AC i BD .
Z a d a c i
3.
Nacrtaj pravokutnik ABCD sa stranicama duljina:

a) |AB| = 2 cm i |BC| = 5 cm;
b) |AB| = 3 cm i |BC| = 3 cm;
c) |AB| = 10 mm i |BC| = 13 mm;
d) |AB| = 40 mm i |BC| = 2 cm.
4.
Nacrtaj pravokutnik KLMN sa stranicama duljina:

a) |KL| = 5 cm i |LM| = 1 cm;
b) |KL| = 2 cm i |NK| = 3 cm;
c) |KL| = 40 mm i |ML| = 33 mm;
d) |NK| = 40 mm i |KL| = 4 cm.
5.
Izraunaj opsege ovih pravokutnika:
6.
Izmjeri:
a) opseg
b) opseg
c) opseg
d) opseg
e) opseg
7.
8.
stranice svoje biljenice;

ekrana svog televizora;
ekrana svog raunala;
udbenika iz matematike;
itanke iz hrvatskog jezika.
Luka oko cijelog prozora svoje

sobe eli postaviti novogodinje
svjetiljke. Koliko treba biti duga
ica na koju su postavljene
svjetiljke? Dimenzije prozora
nalaze se na slici desno.
Maja oko cijelog prozora svoje
sobe eli postaviti novogodinje
svjetiljke. Svjetiljke su postavljene na icu duljine 4 m. Hoe
li moi uokviriti cijeli prozor
svjetiljkama? Dimenzije prozora
nalaze se na slici desno.
10. Panjak pravokutnog oblika treba opasati

icom. Koliko metara ice treba kupiti ako je
panjak dug 64 m, a irok 39 m?
11. Rubove kolskog igralita treba obojiti. Kolika
e biti ukupna duljina bijele crte ako je igralite
dugo 50 m, a iroko 25 m.
12. Maja hoda rubom bazena. Bazen je dug 40 m, a
irok 30 m. Koliki put e Maja prijei nakon to
proe oko cijelog bazena?
13. Nai duljinu stranice a pravokutnika ako su
zadani opseg i duljina stranice b:
a) o = 14 cm, b = 4 cm; b) o = 20 cm, b = 5 cm;
c) o = 24 cm, b = 10 cm; d) o = 22 cm, b = 1 cm;
e) o = 16 cm, b = 6 cm.
14. Zamislimo da je duljina
stranice kvadrata u ovoj
figuri 1 cm.
a) Koliki je opseg
nacrtanog lika?
b) Precrtaj lik u svoju biljenicu i dodaj mu jo
jedan takav kvadrat. Koliki je opseg tvog lika?
c) Moe li dodati kvadrat, a da se opseg lika ne
promijeni? A dva kvadrata?
d) Dodaj nacrtanom liku kvadrate tako da novi
opseg bude 16.
e) Koliko najvie kvadrata moe dodati, a da
opseg novog lika bude 16?
15. Slika na zidu iroka je 35 cm, a duga 70 cm.
Smei okvir slike irok je 8 cm.
a) Koliki je opseg slike?
b) Koliki je opseg okvira?
9. Izraunaj opseg ovih pravokutnika

sa susjednim stranicama duljina:
a) 123 cm i 250 cm; b) 255 cm i 256 cm;
c) 412 cm; d) 221 cm.
21

Primjer 4. Povrina pravokutnika
U jedan redak zadanog pravokutnika stanu

etiri takva kvadrata, a ima tri retka. Stoga je
Pogledaj i objasni ove sliice:
povrina pravokutnika P = 3 4 = 12 cm2.

Na isti nain raunamo povrine i ostalih
pravokutnika. Primjerice:
P = 2 5 = 10 cm2
Rjeenje:
P = 3 1 = 3 cm2
P = 3 6 = 18 cm2
Dosad smo mjerili duljine stranica trokuta

i pravokutnika. Duljina se mjeri u metrima,
centimetrima, decimetrima, milimetrima, kilometrima itd. Kada neki lik elimo obojiti, prekriti,
Zakljuujemo da povrinu pravokutnika sa

stranicama duljina a i b moemo izraunati po
formuli P = a b.
P=ab
omotati i sl. mjerimo njegovu povrinu. Povrina

se mjeri u kvadratnim metrima (m2), kvadratnim
decimetrima (dm2), kvadratnim centimetrima (cm2),
Povrina pravokutnika:
kvadratnim milimetrima (mm ) itd.

2
Pogledajmo
1 cm
1 cm
1 cm
1 cm
P=ab
ovaj
kvadrat
sa stranicom duljine 1 cm.

Njegova povrina iznosi jedan
kvadratni centimetar i piemo
P = 1 cm2. Pitamo se koliko takvih kvadrata
Znamo da se duljine stranica pravokutnika

mogu mjeriti i u manjim mjernim jedinicama od
centimetra, pa na isti nain moemo raunati
povrinu mjerei s kvadratom stranice 1 mm.
1 mm
1 mm
stane u pravokutnik sa stranicama duljine 4 cm

i 3 cm.
Njegova je povrina 1 mm2 i njime mjerimo

povrine manjih likova.
Dakle, ovisno o veliini pravokutnika ili nekog
3 cm
drugog lika kojem raunamo povrinu, kvadrat

kojim mjerimo moe biti povrine 1 mm2, 1 cm2,
1 dm2, 1m2 itd.
4 cm
22

Primjer 5.
Povrina pravokutnog trokuta
Pogledaj sliku i razmisli kako bismo mogli
izraunati povrinu pravokutnog trokuta.
Rjeenje:
Dijagonala pravokutnika dijeli pravokutnik na
dva potpuno jednaka pravokutna trokuta.
Povrinu jednog trokuta dobit emo tako da
povrinu pravokutnika podijelimo s 2. Kako je
povrina pravokutnika jednaka ab, povrina
pravokutnog trokuta je:
P = (a b) : 2
povrina pravokutnog trokuta

povrina pravokutnog
trokuta: P = (a b) : 2
Primjer 6.
Pretvaranje jedinica za povrinu
Luka i Maja su dobili za zadau rijeiti ovaj zadatak:
Izraunaj povrinu pravokutnika sa stranicama
duljine 4 cm i 2 cm.
Znamo da za mjerne jedinice za duljinu vrijedi

da je 1 cm = 10 mm. Iz slike vidimo da kvadratni
centimetar moemo podijeliti u 10 redaka
irokih 1 mm, a svaki redak se sastoji od 10
kvadratia duljine 1 mm. Kako je 10 10 = 100,
Maja je dobila rezultat P = 8 cm2. Luka je dobio

rezultat P = 800 mm2. Izraunaj zadatak i
zakljuujemo da u jedan kvadratni centimetar
odgovori iji rezultat je toan.
1 cm2 = 100 mm2. Iz tog razloga u 8 cm2 stane
stane 100 kvadratnih milimetara:

800 kvadratia od veliine 1 mm2.
Rjeenje:
Maja je veliine 4 cm i 2 cm uvrstila u formulu
za povrinu pravokutnika P = a b i dobila
P = 4 2 = 8 cm2.
Luka je prvo duljine stranica pretvorio iz
centimetara u milimetre:
4 cm = 40 mm
2 cm = 20 mm.
Zatim je veliine 40 mm i 20 mm uvrstio u
formulu za povrinu pravokutnika P = a b i
dobio P = 40 20 = 800 mm2.
Zakljuujemo da su oboje dobili toan
rezultat, s tim to je Majin rezultat prikazan u
kvadratnim centimetrima, a Lukin u kvadratnim
milimetrima.
Prikaimo sada jednakost 8 cm2 = 800 mm2
Raunati moe samo s mjernim

jedinicama istog imena! Milimetri s
milimetrima. Centimetri s centimetrima itd.
Na isti nain moemo pretvarati i ostale
mjerne
u
jedinice
jednom
za
povrinu.
kvadratnom
Primjerice,
decimetru
je
100
kvadratnih centimetara. A kako svaki kvadratni

centimetar ima po 100 kvadratnih milimetara,
zakljuujemo da je
1 dm2 = 100 100 = 10 000 mm2.
Pretvaranje jedinica za povrinu:
1 cm2 = 100 mm2
1 dm2 = 100 cm2 = 10 000 mm2
1 m2 = 100 dm2 = 10 000 cm2 = 1 000 000 mm2
pomou jedininih kvadrata.

1 cm
1 cm
Kod pretvaranja jedinica za duljinu mnoi s

1 cm
1 mm
1 mm
10, kod jedinica za povrinu mnoi sa 100.
1 cm
23
Z a d a c i
16. Izraunaj povrinu pravokutnika kojemu su
zadane duljine susjednih stranica:
a) 2 cm i 3 cm; b) 4 cm i 1 cm; c) 12 mm i 17 mm;
d) 5 cm i 25 mm; e) 28 mm i 6 cm.
Svaki od ovih pravokutnika skiciraj u pravoj
veliini.
a) 27 cm i 33 cm; b) 134 cm i 121 cm;

c) 152 mm i 197 mm; d) 56 cm i 205 mm;

e) 208 mm i 16 cm.
18. Procijeni koji od ova dva
pravokutnika ima veu povrinu.
Zatim izmjeri duljine stranica i
izraunaj.
27. Izraunaj duljinu katete pravokutnog trokuta ako

su zadane povrina i duljina druge katete:
a) a = 12 cm, P = 144 cm2;

b) b = 90 cm, P = 270 cm2;

c) P = 70 mm2, a = 14 mm;

d) P = 121 dm2, b = 11 dm;

e) a = 60 mm, P = 210 mm2.
28. Striek Martin i teta Nela odluili su krenuti u uzgoj
jagoda. Za poetak bi zasadili jagode iza kue, na
zemljitu irine 12 metara i duljine 30 metara.
19. Nacrtaj pravokutan trokut i izraunaj njegovu

povrinu ako su mu katete duge:
a) 2 cm i 3 cm; b) 3 cm i 4 cm; c) 7 cm i 2 cm;
d) 16 mm i 12 mm; e) 47 mm i 5 cm;

f) 49 mm i 18 mm; g) 3 mm i 3 cm.
a) Striek Martin je odluio da e ograditi svoj

jagodnjak. Koliko metara ice za ogradu moraju
kupiti? Stupove za ogradu treba postaviti u
razmacima od jednog metra. Koliko stupova za
ogradu e im biti potrebno?
20. Maja je jedan cijeli zid svoje sobe odluila obojiti

u kriavu ljubiastu boju. Kolika je povrina zida
koji e se prekriti bojom ako mu je duljina 4 m, a
visina 250 cm?
21. Povrina pravokutnika je 45 cm2, a duljina jedne

stranice 9 cm. Kolika je duljina druge stranice?
b) Jagode se sade u posebnu foliju, koja treba

pokriti cijelu povrinu jagodnjaka. Koliko metara
kvadratnih folije trebaju kupiti? Koliko e platiti
za foliju, ako jedan metar kvadratni folije stoji 50
lipa?
22. Izraunaj duljinu stranice pravokutnika ako su

zadane povrina i duljina druge stranice:
a) a = 1 cm, P = 120 mm2; b) b = 9 cm, P = 270 mm2;
c) P = 121 mm2, a = 11 mm;

d) P = 7 dm2, b = 10 cm; e) a = 3 mm, P = 9 cm2.
c) Strunjak im je savjetovao da posade 6 sadnica

po metru kvadratnom. Koliko sadnica trebaju
nabaviti Martin i Nela? Koliko e im za to trebati
kuna, ako jedna sadnica stoji 3 kune?
d) Susjed strieka Martina ima jagodnjak koji je za

3 metra iri, a za 10 metara krai od jagodnjaka
strieka Martina. Koliko je dug i irok susjedov
jagodnjak? iji je jagodnjak vei?
23. Povrina pravokutnog trokuta je 40 cm2, a duljina

jedne katete 10 cm. Kolika je duljina druge
katete?
24. Pretvori u zadanu mjernu jedinicu:

a) 2 cm2 = _________ mm2;

b) 13 dm2 = _________ mm2;

c) 58 dm2 = _________ cm2;

d) 100 m2 = _________ cm2;

e) 5 m2 = _________ dm2;

f) 120 m2 = _________ mm2.

a) 200 cm2 = _________ dm2;

b) 100 dm2 = _________ m2;

c) 50 000 mm2 = _________ cm2;

d) 10 000 cm2 = _________ m2;

e) 5 000 000 mm2 = _________ dm2;

f) 20 000 mm2 = _________ dm2.
24

a) 900 dm2 = _________ m2;

b) 900 cm2 = _________ mm2;

c) 5 800 dm2 = _________ m2;

d) 5 km2 = _________ m2;

e) 70 000 cm2 = _________ dm2;

f) 110 dm2 = _________ cm2.
29. Soba je duga 925 cm, iroka 320 cm, a visoka

250 cm. Lukini roditelji je ele oblijepiti
tapetama. Jedna rola tapeta iroka je 50 cm i u
sebi sadri 10 m tapeta. Izraunaj koliko rola
tapeta je potrebno za sobu. Prozori i vrata u sobi
zauzimaju 72 500 cm2 zida.
30. Pod hodnika treba poploiti pravokutnim
ploicama duljine 40 cm i irine 20 cm. Koliko
je ploa potrebno, ako je duljina hodnika 6 m, a
irina 2 m?
31. Ana je kupila novi tepih irok 3 metra, a dug 4
metra. Cijena je 66 kn za metar kvadratni. Koliko
je platila tepih? U trgovini su joj porubili tepih
sa svih strana, to dodatno stoji 3 kn po metru
poruba. Koliko je platila porubljivanje? Koliko je
ukupno platila za tepih?
3.14. Kvadrat
Slinosti i razlike
Pogledaj ova dva pravokutnika. U emu je
razlika, a u emu slinost?
Pravokutnik koji ima sve stranice jednakih duljina naziva se kvadrat. Kako je
kvadrat vrsta pravokutnika, sva svojstva koja smo naveli za pravokutnik vrijede
i za kvadrat.
Kvadrat je pravokutnik koji ima sve stranice jednakih duljina.
Primjer 1. Osnovno o kvadratu
Rjeenje:
Toke E, F, G i H su vrhovi kvadrata. Duine
Pogledaj sliku i dopuni
EF , FG , GH i HE su stranice kvadrata. Duine
reenice:
EG i FH su dijagonale kvadrata. Kvadrat ima

4 kuta i svi kutovi kvadrata su pravi kutovi.
vrhovi kvadrata
stranice kvadrata
kutovi kvadrata
Toke E, F, G i H su _____________ kvadrata.

Duine ____, ____, ____ i ____ su stranice kvadrata.
Duine ____ i ____ su dijagonale kvadrata.
Kvadrat ima ____ kuta
i svi kutovi kvadrata su _____________ kutovi.
Z a d a c i
1. Pogledaj sliku i dopuni reenice:
Kvadrati se nalaze na slikama br. _________________.

Trokuti se nalaze na slikama br. __________________.
4
2
Jednakokrani trokuti se nalaze

na slikama br. _______________.
Pravokutni trokuti se nalaze na slikama br. ___________.
10
11
8
12
13
Pravokutnici se nalaze na slikama br. _______________.
2. Skiciraj kvadrat KLMN i dopuni reenice:

Susjedne stranice od KL su ___ i ___, a njena
Susjedne stranice od KN su ___ i ___, a njena
Susjedni vrhovi vrha M su ___ i ___, a njegov
Susjedni vrhovi vrha N su ___ i ___, a njegov
Dijagonale kvadrata su ___ i ___.
25

Primjer 2. Crtanje i opseg kvadrata
Nacrtaj kvadrat RTGH sa stranicom duljine
32 mm. Koliki je opseg tog kvadrata?
Rjeenje:
U
prolom
poglavlju
nauili
smo
crtati
pravokutnik, pa isti postupak primijenimo na

kvadrat. Nacrtajmo prvo duinu |RT| = 32 mm.
Zatim iz vrha R nacrtajmo okomicu na RT .
Opseg kvadrata je zbroj duljina njegovih
Isto ponovimo i iz vrha T. Na nacrtanim okomi-
stranica, pa je o = a + a + a + a. Ovo zbrajanje
cama trebamo dobiti duine duge 32 mm. Stoga
zapisujemo u obliku mnoenja
estarom na njih nanesemo duljine od 32 mm iz

vrha R, a zatim i T.
Kvadrat ima sve stranice jednakih duljina, pa
o=4a
opseg kvadrata
o=4a
opseg kvadrata
Izraunajmo opseg zadanog kvadrata:

o = 4 32 = 128 mm.
sve duljine moemo oznaiti s a.
Primjer 3. Povrina kvadrata

Izraunaj povrinu kvadrata iz Primjera 2.
povrina kvadrata je
P=aa
povrina kvadrata
povrina kvadrata
P=aa
Rjeenje:
Izraunajmo povrinu kvadrata iz Primjera 2.
Povrina pravokutnika je P = a b, a kako su u
Zadano je a = 32 mm. Stoga je povrina zadanog
kvadratu susjedne stranice jednakih duljina,
kvadrata: P = 32 32 = 1024 mm2.
Primjer 4. Poploavanje terase

Lukin tata poplouje terasu
ploicama duljine i irine 20 cm.
Terasa je iroka 280 cm i duga
14 ploica
400 cm.
a) Nacrtaj sliku poploene terase!
b) Koliko ukupno ploica e zalijepiti Lukin tata?
Rjeenje:
a) Ako je irina terase 280 cm, a jedna ploica je
iroka 20 cm, onda e po irini terase biti zalijepljeno
280 : 20 = 14 ploica. Dalje, terasa je duga 400 cm
i svaka ploica je duga 20 cm.
Stoga e du terase biti zalijepljeno 400 : 20 = 20
ploica. Dakle, treba nacrtati pravokutnik koji
se sastoji od 14 ploica u stupcima i 20 ploica
u recima.
26
20 ploica
b) Sa slike vidimo da u svakom retku ima 20

ploica, a ima 14 redaka. Stoga je potrebno
20 14 = 280 ploica za poploavanje terase.
Z a d a c i
3. Nacrtaj kvadrat ABCD sa stranicom duljine:
a) |AB| = 2 cm;
b) |AB| = 3 cm;
c) |BC| = 13 mm;
d) |BC| = 28 mm;
e) |CD| = 42 mm;
f) |DA| = 5 cm.
4. Izraunaj opseg kvadrata sa stranicom duljine:

a) 124 mm; b) 243 cm;
c) 180 m;
d) 105 km;
e) 415 mm; f) 278 mm.

5. Izraunaj duljinu stranice kvadrata ako je poznat
njegov opseg:
a) o = 24 cm;
b) o = 16 cm;
c) o = 12 cm;
d) o = 72 cm;
e) o = 100 cm;
f) o = 64 cm.
6. Opseg zemljita u obliku kvadrata je 248 m.

Kolika je duljina stranice tog kvadrata?
7. Ue je dugo 436 m. Moe li se njime opasati kula
u obliku kvadrata stranice 110 m?
8. Izraunaj povrinu kvadrata sa stranicom duljine:

a) 4 mm;
c) 8 m;
e) 5 mm;
b) 3 cm;
d) 5 km;
f) 8 mm.
9. Nacrtaj kvadrat te izraunaj njegov opseg i

povrinu ako mu je stranica duga:

a) 4 cm;
c) 1 cm;
e) 49 mm;
b) 2 cm;
d) 16 mm;
f) 38 mm.
10. Zemljite oblika kvadrata cijelo je ograeno icom

duljine 536 m. Kolika je povrina tog zemljita?
11. Izraunaj povrinu kvadrata ako je njegov opseg:

a) 60 cm; b) 92 cm;
c) 200 cm; d) 88 cm; 412 dm.
12. Izraunaj duljinu stranice i opseg kvadrata ako je

njegova povrina:

a) 9 cm2; b) 16 mm2;
c) 25 dm2; d) 36 m2;
e) 100 cm2.
13. Zemljite oblika kvadrata cijelo je zasijano

travom. Povrina mu je 10 000 m2. Kolika je
duljina ice to ga ograuje?
14. elimo poploiti dvorite ploama dimenzija

40 cm x 40 cm. Dvorite ima dimenzije

240 cm x 400 cm.
a) Koliko ploica trebamo kupiti;
b) Koliko ploica e biti poslagano u jednom redu
i stupcu?
15. Dva zemljita ograena su ogradama jednake
duljine. Jedno zemljite je kvadratnog, a drugo
pravokutnog oblika. Kolike su njihove povrine i
opsezi ako je pravokutno zemljite 46 m dugo i
38 m iroko?
16. Pod djeje sobe ima oblik kvadrata sa stranicom
250 cm. Roditelji ga ele pokriti tapisonom koji
se prodaje u kvadratima irine 50 cm.
a) Koliko kvadrata treba kupiti da bi se prekrio
pod?
b) Koliko e kvadrata biti u jednom retku?
17. Pod djeje sobe ima oblik kvadrata sa stranicom
350 cm. Roditelji ga ele pokriti tapisonom koji
se prodaje u roli irine 25 cm.
a) Koliko metara role je potrebno za sobu?
b) Na koliko e dijelova trebati prerezati kupljenu
rolu tako da tapison potpuno prekrije sobu?
18. Nacrtaj kvadrat ABCD i njegove dijagonale.
Sjecite dijagonala oznai sa S.
a) Nacrtaj krunicu sa sreditem u toki S i
polumjerom
;
b) Iz toke S povuci okomicu na stranicu AB .
Okomica sijee duinu AB u toki N. Nacrtaj
krunicu sa sreditem u S i radijusom
.
19. Ana je nacrtala kvadrat stranice 2 cm. Zatim je
nacrtala pravokutnik ija je povrina tri puta
vea od povrine kvadrata. Kolika je povrina
pravokutnika? Moe li otkriti koliko su duge
stranice pravokutnika? Moe li nacrtati
pravokutnik ija je povrina 4 puta vea od
povrine kvadrata? Kolike su stranice tog
pravokutnika?
20. Luka je nacrtao kvadrat stranice tri centimetra.
Kolika je njegova povrina? Moe li ti nacrtati
pravokutnik ija je povrina za 6 kvadratnih
centimetara vea od povrine kvadrata? Kolike su
stranice tog pravokutnika?
27
Vjeb lica
a
1. Nacrtaj pravokutnik PLAN sa stranicama duljina:

a) |PL| = 6 cm i |LA| = 3 cm; b) |AN| = 2 cm i |NP| =
7 cm;
c) |PL| = 57 mm i |PN| = 25 mm; d) |LA| = 68 mm i
|AN| = 3 cm.
2. Nacrtaj pravokutnik kojem je:
a) jedna stranica 2 cm, a druga dvostruko dulja od
nje;
b) jedna stranica 6 cm, a druga trostruko kraa od
nje;
c) jedna stranica 8 cm, a druga jednaka etvrtini
prve.
3. Izraunaj opseg pravokutnika sa susjednim
stranicama duljina:
a) 58 mm i 4 cm; b) 2 dm i 67 cm; c) 7 m i 231 cm.
4. Stranica a pravokutnika iznosi 4 cm, a stranica b
je za 22 mm dulja od stranice a. Koliko je duga
stranica b? Koliki je opseg tog pravokutnika?
5. Stranica a pravokutnika iznosi 24 cm, a stranica
b je za 12 cm kraa od stranice a. Koliko je duga
6. Stranica a pravokutnika iznosi 3 cm, a stranica b
je dvostruko dulja od stranice a. Koliko je duga
7. Nai duljinu stranice a pravokutnika ako su zadani
opseg i duljina jedne stranice :
a) o = 18 cm, a = 5 cm; b) o = 19 cm, b = 45 mm;
c) o = 206 mm, a = 7 cm; d) o = 690 cm, b = 2 m;
e) o = 620 mm, a = 17 cm.
8. Nacrtaj pravokutnik ako je zadana duljina jedne
stranice i opseg:
a) o = 18 cm, b = 28 mm; b) o = 186 mm, a = 6
cm; c) o = 1 dm, a = 1 cm; d) o = 28 cm, b = 6 cm;
e) o = 19 cm, b = 44 mm.
9. Izraunaj povrinu pravokutnika i kojemu su
a) 3 cm i 4 cm; b) 5 cm i 7 cm; c) 23 mm i 45 mm;
d) 7 cm i 34 mm; e) 56 mm i 5 cm.
a) 247 mm i 8 dm; b) 4 m i 56 cm;
c) 6 m i 126 mm.
11. Za svaki od danih likova izraunaj stranice a i b,
opseg lika i povrinu lika.
28
12. Nacrtaj pravokutan trokut i izraunaj njegovu

povrinu ako su mu katete duge:
a) 3 cm i 4 cm; b) 4 cm i 4 cm; c) 8 cm i 5 cm; d)
24 mm i 15 mm; e) 48 mm i 6 cm; f) 56 mm i 22
mm; g) 43 mm i 4 cm.
13. Povrina pravokutnika je 56 cm2, a duljina jedne
stranice 7 cm. Kolika je duljina druge stranice?
14. Izraunaj duljinu stranice pravokutnika ako su
zadane povrina i duljina druge stranice:
a) a = 13 cm, P = 156 cm2; b) b = 7 cm, P = 98
cm2; c) P = 1380 mm2, a = 46 mm; d) P = 75 dm2,
b = 5 dm; e) a = 36 mm, P = 540mm2.
15. Povrina pravokutnog trokuta je 15 cm2, a duljina
jedne katete 6 cm. Kolika je duljina druge katete?
16. Izraunaj duljinu katete pravokutnog trokuta ako
su zadane povrina i duljina druge katete:
a) a = 4 cm, P = 16 cm2; b) b = 9 cm, P = 36 cm2;
c) P = 456 mm2, a = 24 mm; d) P = 33 dm2, b = 11
dm; e) a = 87 mm, P = 2784 mm2.
17. Dva pravokutnika imaju jednake povrine. Prvi
pravokutnik ima opseg 18 dm i jednu stranicu 4
dm. Drugi pravokutnik ima stranicu dugu 2 dm.
Koliki je opseg drugog pravokutnika?

18. Dva pravokutnika imaju jednak opseg. Prvi
pravokutnik ima povrinu 18 m2 i jednu stranicu
6 m. Drugi pravokutnik ima stranicu dugu 4 m.
Kolika je povrina drugog pravokutnika?
19. Dva pravokutnika imaju jednake povrine, iako
su im duljine stranica razliite. Duljine stranica
jednog pravokutnika su 32 mm i 5 cm. Duljina
stranice drugog pravokutnika je 2 cm. Nai
nepoznatu duljinu stranice drugog pravokutnika.
ploicama duljine 50 cm i irine 12 cm. Koliko je
ploa potrebno, ako su duljina i irina hodnika 3
m?
irina 3 m?
irina 7 m?
a) |AB| = 4 cm;
b) |AB| = 56 mm;
c) |BC| = 48 mm;
d) |BC| = 5 cm.
24. Slika na zidu iroka je 30 cm, a duga 40 cm. Okvir
slike irok je 5 cm.

c) Kolika je povrina okvira?
25. Slika na zidu iroka je 28 cm, a duga 32 cm.
Smei okvir slike irok je 4 cm.

c) Kolika je povrina okvira?
26. Nacrtaj kvadrat i izraunaj njegov opseg ako mu

je stranica duga:
a) 6 cm;
b) 15 mm;
c) 22 mm;
d) 35 mm.
27. Izraunaj duljinu stranice kvadrata ako je poznat
njegov opseg:
a) o = 12 cm;
b) o = 20 cm;
c) o = 32 cm;
d) o = 92 mm;
e) o = 140 mm;
f) o = 96 mm.
28. Nacrtaj kvadrat te izraunaj njegov opseg i
povrinu ako mu je stranica duga:
a) 3 cm;
b) 25 mm;
c) 42 mm;
d) 37 mm.
29. Izraunaj povrinu kvadrata ako je njegov opseg:
a) 16 cm; b) 104 mm; c) 112 mm; d) 180 mm.
30. Izraunaj duljinu stranice i opseg kvadrata ako je
njegova povrina:
a) 16 cm2; b) 81 mm2; c) 64 cm2; d) 144 mm2; e)
121 mm2.
31. elimo poploiti dvorite ploama dimenzija 32
cm x 32 cm. Dvorite ima dimenzije 400 cm x
256 cm. Koliko ploica trebamo kupiti?
10 cm x 22 cm. Dvorite ima dimenzije 300 cm x
15 cm x 32 cm. Dvorite ima dimenzije 400 cm x
travom. Povrina mu je 64 m2. Kolika je duljina
ice to ga ograuje?
travom. Povrina mu je 81 m2. Kolika je duljina
ice to ga ograuje?
16 m iroko?
28 m iroko?
29
3.15. Paralelogram
Geometrijska haljina
Pogledaj ukrase na ovoj haljini. Koje geometrijske likove prepoznaje?
Nacrtaj neku slinu kreaciju.
Nacrtajmo dva usporedna pravca. Dio ravnine izmeu dva usporedna pravca
naziva se pruga. Presijeemo li dvije pruge u ravnini, dobit emo paralelogram.
Pogledajmo nasuprotne stranice paralelograma ABCD:
Nasuprotne stranice
AB || DC , BC || AD
|AB| = |DC|, |BC| = |AD|.
paralelograma su
usporedne i meusobno
su jednakih duljina.
Primjer 1. Crtanje paralelograma

Nacrtaj neki paralelogram EFGH sa stranicama
duljine 6 cm i 2 cm.
Rjeenje:
Nacrtajmo duinu EF duljine 6 cm. Zatim tokom
E povuemo neki pravac. Na pravcu estarom
nanesemo duljinu od 2 cm iz toke E i tako
dobijemo toku H.
Povuemo usporednicu iz toke F s obzirom na
duinu EH i dobijemo toku G.
Spojimo dobivene toke.
30
Duine EF , FG , GH i HE odreuju
paralelogram EFGH.
Primjer 2. Dijagonale paralelograma
Rjeenje:
a) Paralelogramu iz Primjera 1 izmjeri duljine
Nacrtajmo dijagonale paralelograma EFGH.
dijagonala.
Primijetimo da dijagonale paralelograma nisu
b) Zatim nacrtaj pravokutnik sa stranicama
jednakih duljina, dok dijagonale pravokutnika
6 cm i 2 cm i izmjeri mu duljine dijagonala.
jesu.
to zakljuuje?
Primjer 3. Opseg paralelograma
Opseg paralelograma je
to je opseg paralelograma? Izraunaj opseg
zbroj o = a + b + a + b koji
paralelograma iz Primjera 1.
krae moemo pisati:
Rjeenje:
opseg paralelograma
o=2a+2b
o=2a+2b
opseg paralelograma
Opseg paralelograma je zbroj duljina njegovih

stranica. Osim to su usporedne, nasuprotne
Opseg paralelograma iz Primjera 1 je:
stranice paralelograma imaju jednake duljine.
o = 2 6 + 2 2 = 12 + 4 = 16 cm.
To znai da za paralelogram iz Primjera 1

vrijedi da |EF| = 6 cm, |HG| = 6 cm, |FG| = 2 cm,
|EH| = 2 cm. Zato duljine njegovih susjednih
stranica moemo oznaiti s a i b.
31
Z a d a c i
1. Pogledaj sliku i dopuni:
2. Na kojim slikama se nalaze paralelogram
Paralelogram: GMFB
Vrhovi: _______________
Stranice: _______________
Dijagonale: _______________
Stranice susjedne stranici BG su: _______________
3. Dopuni crtee tako da dobije paralelogram!
Stranica suprotna stranici BF je: _______________

Usporedne stranice su: __________________.
Vrhovi susjedni vrhu M su: _______________.
Vrh nasuprotan vrhu M je: _______________.
4. Nacrtaj paralelogram sa stranicama duljina:

a) |AB| = 2 cm i |BC| = 5 cm;
b) |AB| = 3 cm i |BC| = 3 cm;
c) |AB| = 10 mm i |BC| = 13 mm;
d) |AB| = 40 mm i |BC| = 2 cm.
7. Izraunaj opseg ovih paralelograma sa susjednim

stranicama duljina:
a) 143 cm i 150 cm;
b) 235 cm i 256 cm;
c) 492 cm i 221 cm.
5. Zadane su susjedne stranice paralelograma KLMN i

kut izmeu njih. Nacrtaj taj paralelogram.
a) KL = 5 cm, LM = 1 cm, = 37;
b) KL = 2 cm, NK = 3 cm, = 67;
c) KL = 40 mm, ML = 33 mm, = 93;
d) NK = 40 mm, KL = 4 cm, = 7.
8. Nai duljinu stranice a paralelograma ako su

zadani opseg i duljina stranice b:
6. Napamet izraunaj opsege ovih paralelograma:
a) o = 20 cm, b = 4 cm;
b) o = 14 cm, b = 5 cm.
9. Nacrtaj paralelogram ako je zadana duljina jedne
stranice i opseg:
a) o = 10 cm, b = 3 cm;
b) o = 14 cm, b = 4 cm;
c) o = 14 cm, b = 1 cm;
d) o = 20 cm, b = 8 cm;
e) o = 16 cm, b = 4 cm.
Primjer 4. Romb
Rjeenje:
Pogledaj sliku i navedi sve slinosti i razlike
Rekli smo da se pravokutnik koji ima sve
koje primjeuje!
stranice jednakih duljina naziva kvadrat.

Paralelogram koji ima sve stranice jednakih
duljina naziva se romb.
romb
32

Primjer 5.
Crtanje i opseg romba
Nacrtaj romb duljine stranica 5 cm i izraunaj
mu opseg. Kako glasi formula za raunanje
Nasuprotne stranice svakog paralelograma

su:
- paralelne
- jednakih duljina
Paralelogram moe imati razne duljine
stranica i veliine kutova. Tako emo
zakljuiti da su pravokutnik, kvadrat i romb
opsega romba?
Rjeenje:
vrste paralelograma.
Romb je vrsta paralelograma, pa ga nije teko
Pravokutnik je
nacrtati. Kako su sve stranice romba jednakih
paralelogram s pravim
duljina,
kutom.
opseg
romba
emo
raunati
po
formuli:
o=4a
Kvadrat je pravokutnik
opseg romba
sa stranicama jednakih
opseg romba
o=4a
duljina. Kvadrat je
paralelogram s pravim
kutom i stranicama
Stoga je opseg zadanog romba jednak
jednakih duljina.
4 5 = 20 cm.
Romb je paralelogram
sa stranicama jednakih
duljina.
Z a d a c i
10. Izrei 4 pravokutna trokuta kao na slici.
12. Izraunaj opseg romba sa stranicom duljine:

a) 124 mm; b) 243 cm;
c) 180 m;
d) 105 km;
e) 415 mm;
f) 278 mm.
13. Na kojim slikama se nalaze:
5
3
Sastavi od njih:
a) kvadrat;
b) pravokutnik;
c) romb;
d) paralelogram.
7
6
8
11. Nacrtaj romb ABCD sa stranicom duljine:

a) |AB| = 2 cm;
b) |AB| = 3 cm;
c) |BC| = 13 mm;
d) |BC| = 28 mm;
e) |CD| = 42 mm;
f) |DA| = 5 cm.
Koliki je opseg nacrtanih rombova?
4
2
Paralelogrami: ______________
Pravokutnici: ________________
Kvadrati: ___________________
Rombovi: ___________________
33
Vjeb lica
a
1. Nacrtaj paralelogram ABCD sa stranicama duljina:
8. Nai duljinu stranice a paralelograma ako su
a) |AB| = 3 cm i |BC| = 5 cm;
zadani opseg i duljina jedne stranice:
b) |AB| = 5 cm i |BC| = 68 mm;
a) o = 16 cm, b = 5 cm;
c) |AB| = 45 mm i |BC| = 58 mm;
b) o = 192 mm, a = 4 cm;
d) |AB| = 37 mm i |BC| = 6 cm.
a) o = 15 dm, b = 32 cm;
Izraunaj duljine njegovih dijagonala.
a) o = 109 cm, a = 67 mm;

a) o = 176 mm, b = 56 mm.
2. Nacrtaj paralelogram KLMN sa stranicama duljina:

a) |KL| = 5 cm i |LM| = 3 cm;
b) |KL| = 7 cm i |NK| = 68 mm;
c) |KL| = 64 mm i |ML| = 33 mm;
d) |NK| = 54 mm i |KL| = 28 mm.
Izraunaj duljine njegovih dijagonala.
3. Nacrtaj paralelogram kojem je:
a) o = 134 mm, b = 2 cm;
a) o = 19 cm, a = 43 mm;
a) o = 176 mm, a = 5 cm;
a) o = 182 mm, b = 63 mm;
a) o = 184 mm, a = 4 cm.
a) jedna stranica trostruko dulja od druge;
10. Nacrtaj romb ABCD sa stranicom duljine:
b) jedna stranica za 4 cm dulja od druge;
a) |AB| = 3 cm;
c) jedna stranica za 15 mm kraa od druge.
b) |AB| = 25 mm;
c) |BC| = 34 mm;
d) |BC| = 4 cm; e) |CD| = 44 mm;
f) |DA| = 2 cm.
4. Izraunaj opseg ovih paralelograma sa susjednim

stranicama duljina:
a) 8 cm i 4 cm;
b) 63 mm i 4 cm;
11. Nacrtaj romb i izraunaj njegov opseg ako mu je

stranica duga:
c) 44 mm i 65 mm.
a) 6 cm;
b) 1 dm;
c) 8 cm;
d) 47 mm;
e) 65 mm;
f) 98 mm.
5. Stranica a paralelograma iznosi 56 mm, a stranica

b je za 12 mm dulja od stranice a. Koliko je duga
stranica b? Koliki je opseg tog paralelograma?
b je za 15 mm kraa od stranice a. Koliko je duga
12. Izraunaj stranicu romba ako mu je opseg:
a) 208 mm;
b) 32 cm;
c) 8 m;
d) 12 km;
e) 224 mm;
f) 172 dm.

b je dvostruko dulja od stranice a. Koliko je duga
34
9. Nacrtaj paralelogram ako je zadana duljina jedne

stranice i opseg:
3.16. Simetrala duine

to je polovite?
Opii svojim rijeima to misli da je polovite
duine.
Na slici je nacrtana duina AB i toka P koja pripada toj duini i koja je jednako
udaljena od krajnjih toaka A i B. Toku P nazivamo polovitem duine AB .
Polovite duine je toka na toj duini koja je jednako udaljena od njenih
krajnjih toaka.
Sama rije polovite nam govori da se ta toka nalazi tono na polovici duine.
Moemo rei i da je polovite toka koja dijeli duinu na dva jednako duga dijela.
Primjer 1. Odreivanje polovita

Zadana je duina AB kao na slici. Nai njezino
polovite:
a) otprilike (odoka)
b) mjerenjem.
Rjeenje:
a) Kao to smo vjebali procjenu kod raunanja,
treba je vjebati i u geometriji. Otprilike naemo
polovite duine AB .
b) Ravnalom izmjerimo
duljinu |AB| = 36 mm.
Kako je polovite jednako udaljeno od toaka
A i B, zakljuujemo da je to toka na duini AB koja
je od krajnjih toaka udaljena za 36 : 2 = 18 mm.
Ravnalom izmjerimo i istaknemo toku na duini.
Sada usporedimo tonost procjene iz a) zadatka.
Primjer 2. Konstrukcija polovita

Razmisli kako bismo rijeili sljedei problem:
Zadana je duina AB . Treba oznaiti njeno
polovite bez mjerenja. Moe koristiti samo
jedno ravnalo (bez mjerila) i estar.
Rjeenje:
Kad ve imamo estar na raspolaganju, zabodimo
vrh estara u krajnje toke duine. Napravimo neku
krunicu estarom iz toke A, a zatim i iz toke B.
Pritom krakove estara ostavimo jednako otvorenima.
Primijetimo da se dvije krunice sijeku u

tokama T1 i T2. Pitamo se koja je veza toaka T1
i T2 s polovitem duine AB . Povuemo li pravac
kroz te toke, on e duinu AB sjei tono u
njenom polovitu. Nali smo polovite koristei
samo ravnalo i estar. Kaemo da smo
konstruirali polovite duine AB .
35

Primijetimo da veliina krunica nije bila
U ovom sluaju
odreena, svatko moe uzeti u estar veliinu
polumjer krunica
koju eli. No nije ba tako. Pogledajmo ove

sliice i objasnimo zato na njima ne moemo
je jednak duljini
AP .
nai toke T1 i T2:
Zakljuujemo: da bi
T1
se krunice sjekle,
njihov polumjer
T2
treba biti vei od

udaljenosti AP .
Na prvoj sliici nismo dovoljno otvorili krakove
ak ne moramo
estara, pa se krunice nisu mogle sjei. Zato
crtati cijelu krunicu. Dovoljno je samo njene
nema toaka T1 i T2 koje trebaju biti u presjeku
dijelove, tj. krune lukove (kao na slici).
krunica. U ovom sluaju polumjer krunica je

manji od duljine AP .
Simetrala duine je pravac koji je okomit
Na drugoj sliici krunice se opet ne sijeku,
na tu duinu i prolazi njenim polovitem.
ve se dodiruju u jednoj toki polovitu.
Primjer 3. Simetrala duine
pravci n i p. Pravac j prolazi polovitem, ali nije

okomit na duinu, pa nije simetrala. Pravac o
Pogledaj duine na slikama. Koji od ovih pravaca

su njihove simetrale?
je okomit na duinu, ali ne prolazi njenim
p pa ni on nije simetrala.
polovitem,
p
o
n
o
n
Rjeenje:
Simetrala mora prolaziti polovitem zadane du-
Da bi neki pravac bio simetrala duine

trebaju biti ispunjena dva uvjeta:
1. mora biti okomit na duinu
2. mora prolaziti polovitem duine
ine i biti okomita na nju. Taj uvjet zadovoljavaju
Primjer 4. Svojstva simetrale duine

Rijei ovaj matematiki diktat:
nacrtaj duinu CD ;
konstruiraj njenu simetralu s;
bilo gdje na simetrali odredi tri
toke T1, T2 i T3;
nacrtaj trokute CDT1, CDT2
i CDT3.
T3
T2
T1
Pogledajmo trokut CDT1. Mjerenjem i estarom

moemo utvrditi da vrijedi |T1C| = |T1D|. To znai
da je trokut CDT1 jednakokraan s krakovima
T1C i T1D . Na isti nain zakljuujemo da su
trokuti CDT2 i CDT3 su jednakokrani. Ovo
svojstvo vrijedi za sve toke simetrale duine:
Svaka toka simetrale jednako je udaljena od
krajnjih toaka te duine.
Kakvi su to trokuti?
Rjeenje:
Moemo uzeti bilo koje toke, pa i one s donje
strane simetrale.
36
Za svaku toku T
simetrale duine AB
vrijedi: |AT| = |BT|.
A

Primjer 5. Trokutu opisana krunica
Gradski park ima oblik trokuta kao na slici.
Na koje mjesto u
park treba postaviti
svjetiljku tako da
ona osvjetljava svaki
kutak u parku?
Rjeenje:
Svjetiljka
Svjetiljka baca svjetlo ukrug,
pa to osvjetljenje moemo
matematiki prikazati krugom,
a park iljastokutnim trokutom.
Svjetiljka osvjetljava cijeli park. Naravno, ako stavimo dovoljno jaku svjetiljku, ona e osvjetljavati
cijeli park bez obzira na to
gdje se nalazi.
No nas zanima najmanji
Svjetiljka
mogui krug koji e initi njeno
osvjetljenje. Sada je vano
na koje mjesto smjestiti
svjetiljku u park. Nakon niza
pokuaja zakljuit emo da
Svjetiljka
svjetiljku treba smjestiti
tako da ona osvjetljava
sve vrhove tro-kuta koji
predstavlja park.
Treba nai mjesto u parku koje je jednako

udaljeno od sva tri kuta parka. Prisjetimo se
sada svojstva simetrale duine: svaka toka
simetrale je jednako udaljena od krajnjih toaka
C
s1
te duine.
Stoga
zakljuujemo
da s2
e traeno mjesto biti u
S
sjecitu simetrala stranica A
B
trokuta. Da bismo nali
njihovo sjecite, prvo treba
s3
pronai simetrale stranica.
Stranice trokuta su duine, pa za svaku tu
duinu naemo njenu simetralu poznatim
postupkom.
Sve tri simetrale stranica trokuta sijeku se u
jednoj toki, koja se zove sredite trokutu
opisane krunice. To je toka koja je jednako
udaljena od vrhova trokuta A, B i C. (provjeri
mjerenjem!) Ako smo dobro radili, zabodemo li
estar u S, a drugi krak estara stavimo u jedan
od vrhova trokuta, dobivena
krunica treba prolaziti i
kroz preostala dva vrha
trokuta. Ta se krunica zove
trokutu opisana krunica.
Sredite te krunice je
idealno mjesto za svjetiljku.
Z a d a c i
1. Na svakoj od duina sa slike oznai polovite!
3. Nacrtaj duinu AB i konstruiraj njenu simetralu ako je:

a) |AB| = 5 cm; b) |AB| = 7 cm;
c) |AB| = 6 cm; d) |AB| = 36 mm.
4. Nacrtaj duinu AB i podijeli je bez mjerenja na dva
jednaka dijela.
5. Nacrtaj duinu AB duljine 7 cm i podijeli je bez mjerenja na: a) dva jednaka dijela; b) etiri jednaka dijela
2. Pogledaj duine na slikama. Koji od ovih pravaca su

njihove simetrale?
6. Na slici su nacrtane toke A i B. Skiciraj toku koja

je jednako udaljena od obiju
toaka. Koliko takvih
toaka ima?
7. Nacrtaj iljastokutan, pravokutan i tupokutan

trokut. Svakom trokutu opii krunicu. Gdje se
nalaze sredita opisanih krunica tih trokuta?
37

Simetrina slika
3.17. Osna simetrija

Pogledaj fotografiju desno. Koliko je dvoraca?
Asimetrina slika
Kaemo da je odraz dvorca u vodi dobiven osnom simetrijom ili zrcaljenjem.

Kada bismo izrezali karama oba dvorca te ih stavili jedan na drugi u
odgovarajuem poloaju, oni bi se potpuno preklopili.
Primjer 1. Slike vodenim bojama
Slika koju si dobio sastoji

se od dva dijela koji su
Potrebne su vodene boje i jedan list papira.

1. Naslikaj na jednoj polovici papira neki
crte,
2. presavij papir po sredini,
3. zaklopi i dri par sekundi,
dobiveni preklapanjem.
Za takve slike kaemo da su
osnosimetrine.
osnosimetrine
ili zrcalne slike
4. otklopi. Kakvu sliku si dobio?
Primjer 2. Osna simetrija i kare
simetrine polovice naziva se os
Savij komad kola-papira i na pregibu izrei
simetrije ili os zrcaljenja.
nekoliko otvora i rubove. Rastvori papir i
Nacrtaj os simetrije na svojem
zalijepi ga u biljenicu. Lik koji smo dobili
papiru. Kako e dobiti oblik raznih zvijezdi i
je osnosimetrian. Pravac koji dijeli lik na
pahuljica?
Primjer 3.
Osnosimetrini geometrijski likovi
os simetrije ili
os zrcaljenja
Pravokutnik ima takve dvije osi simetrije, a

jednakokraan trokut jednu:
Koji od ovih geometrijskih likova su osnosimetrini? Pronai njihove osi simetrije (ima ih vie).
Krug ima beskonano mnogo osi simetrije, a
jednakostranian trokut tri:
osnosimetrini
likovi
Rjeenje:
Kvadrat ima 4 osi simetrije:
Navedeni likovi su osnosimetrini likovi.

Za razliku od navedenih likova, paralelogram
nema osi simetrije. Kaemo da paralelogram
nije osnosimetrian lik.
38
Z a d a c i
1. Dopuni tako da likovi budu osnosimetrini s
obzirom na nacrtani pravac:
2. Proitaj:
3. Koja velika slova abecede su osnosimetrina?

4. Nacrtaj osi simetrije:
5. Sigurno su ti poznate ove oznake s automobila.

Koje od njih su osnosimetrine? Koliko osi simetrije
imaju?
a)
b)
c)
d)
Zapii svoje ime i prezime te datum roenja na ovaj

nain.
I u matematici prouavamo osnu simetriju.
b) Nakon procjene pitamo se kako
Upoznajmo poblie osnu simetriju kroz
bismo tono geometrijski pronali
nekoliko primjera.
tu toku. Nacrtajmo okomicu o iz
Primjer 4. Osna simetrija i toka
toke A na pravac p.
Istaknimo u ravnini toku A i pravac p.

Sjecite pravaca p i o nazovimo
S. Znamo da simetrala prolazi
polovitem zadane stranice, a
u naem sluaju toka S e biti
polovite. To znai da na pravcu
o treba nai toku A1 koja e biti udaljena od
Zamislimo da je p crta obale, a toka A se
nalazi na kopnu. Gdje e se nalaziti slika toke
A u vodi?
S jednako kao to je A udaljena od S, tj. |AS| =

|A1S|. U estar uzmemo duljinu |AS| i nanesemo
je iz toke S na pravac o s druge strane. Tako
a) Skiciraj rjeenje.
emo dobiti toku A1 takvu da je |AS| = |A1S|.
b) Nacrtaj rjeenje.
Preslikavanje koje toki A pridruuje toku A1 na

gore opisani nain nazivamo osnom simetrijom
Rjeenje:
s obzirom na pravac p.
Treba pronai toku A1 takvu da je pravac p
osnosimetrine s obzirom
simetrala duine AA1.
na pravac p. Pravac p se
Kaemo da su toke A i A1
pritom naziva os simetrije.
osna simetrija
ili zrcaljenje
osnosimetrina slika
ili zrcalna slika
39

Primijenimo sada osnu simetriju na skupove
od njih i naimo njihove
toaka.
osnosimetrine toke
Primjer 5. Osna simetrija i duina
postupkom iz prethodnog
primjera.
Nacrtaj duinu CD i
Primjeujemo da emo
pravac p kao na slici.
preslikavanjem opet dobiti

duinu. Duina C1D1 je
to e dobiti ako
jednake duljine kao duina

CD .
svaku toku duine

CD preslika osnom
|CD| = |C1D1|
Upitajmo se sada kad imamo sliku
simetrijom s obzirom na
pred sobom je li potrebno crtati sve te toke
pravac p?
i traiti njihove osnosimetri-
a) Napravi skicu.
ne slike. Kako bismo nacrtali
b) Nacrtaj sliku.
osnosimetrinu
sliku
neke
duine u najmanje koraka?
Rjeenje:
Znamo da toaka na duini ima beskonano
mnogo pa je jasno da ih neemo moi sve
preslikati. Uzmimo npr. 10 toaka s duine
CD povucimo okomicu na pravac p iz svake
Dovoljno je nai osnosimetrine slike krajnjih toaka

duine i spojiti ih.
Kaemo da je duina C1D1 osnosimetrina
slika duine CD s obzirom na pravac p.
Primjer 6. Osna simetrija i trokut

Nacrtaj trokut i pravac p koji ga ne sijee.
Svaku toku trokuta preslikaj osnom
simetrijom s obzirom na pravac p.
Rjeenje:
Nacrtajmo trokut i toku S izvan njega:
Razmislimo trebamo
li zaista svaku toku
trokuta pojedinano
preslikavati osnom
simetrijom da bismo
dobili rjeenje
zadatka. U prolom
primjeru smo pokazali da je za duine
potrebno preslikati samo krajnje toke. Stoga
emo trokutu osnom simetrijom preslikati
samo njegove vrhove A, B i C.
40
Spojimo dobivene
toke u trokut
A1B1C1 koji je
osnosimetrina
slika trokuta ABC
s pravcem p kao
osi simetrije. Kada
bismo trokut A1B1C1
izrezali karama i prislonili na trokut ABC u
odgovarajuem poloaju, oni bi se potpuno
poklapali. Na isti nain moemo osnu simetriju
primijeniti na ostale skupove toaka u ravnini.
Posljednjim primjerom emo povezati ovo matematiko gradivo s crteima s poetka poglavlja.
Pogledajmo koja je veza osnosimetrinih likova s
osnom simetrijom kao preslikavanjem u ravnini.
Kada bismo trokut i njegovu osnosimetrinu
sliku stavili jedno preko drugoga, oni bi se
potpuno preklapali. Kaemo da su ti likovi
sukladni.
Z a d a c i
6.
7.
Skiciraj gdje e se nalaziti osnosimetrina slika

toke S s obzirom na pravac:
Nacrtaj osnosimetrine slike ovih duina s

obzirom na zadani pravac:
Osna simetrija
i pravac
8. Nacrtaj duinu AB i nai joj

osnosimetrinu duinu s obzirom
na pravac p:
a) ako pravac i duina AB nemaju zajednikih
toaka;
b) ako se pravac i duina AB sijeku u toki S;
c) ako se pravac i duina AB sijeku u toki A.
9.
Nacrtaj pravce a i s koji se sijeku. Kako e nai

osnosimetrinu sliku pravca a obzirom na s?
Nacrtaj sliku.
10. Nacrtaj pravce a i s koji se ne sijeku. Nacrtaj

osnosimetrinu sliku pravca a s obzirom na s.
11. Nacrtaj okomite pravce a i s. Nacrtaj
osnosimetrinu sliku pravca a s obzirom na s.
12. Skiciraj pa nacrtaj osnosimetrinu sliku zadanog
trokuta s obzirom na pravac:
13. Nacrtaj trokut ABC. Nacrtaj osnosimetrinu sliku

trokuta ABC s obzirom na pravac p koji:
a) ne sijee trokut;
b) prolazi jednim vrhom trokuta;
c) prolazi stranicom BC ;
d) sijee trokut.
14. Nacrtaj pravokutnik ABCD sa stranicama 6 cm i
2 cm. Nai njegov osnosimetrian pravokutnik s
obzirom na pravac:
a) koji prolazi stranicom AB ;
b) koji prolazi jednom dijagonalom pravokutnika;
c) koji ne sijee pravokutnik.
15. Nacrtaj kvadrat ABCD sa stranicom 4 cm. Nai
njegov osnosimetrian kvadrat s obzirom na
pravac p koji:
a) ne sijee kvadrat;
b) sijee kvadrat;
d) prolazi jednom dijagonalom kvadrata.
16. Pronai os simetrije:
17. Nacrtaj krunicu i pravac koji s njom nema

zajednikih toaka. Nai osnosimetrinu sliku
krunice s obzirom na taj pravac.
18. Nacrtaj krunicu i pravac koji prolazi njenim
sreditem. Nai osnosimetrinu sliku krunice s
obzirom na taj pravac.
19. Nacrtaj krunicu polumjera 4
cm i pravac koji ju sijee. Nai
osnosimetrinu sliku krunice s
obzirom na taj pravac.
Osna simetrija
i krunica
20. Nacrtaj jednakostranian trokut

ABC sa stranicom 3 cm. Preslikaj ga osnom
simetrijom obzirom na pravac koji prolazi
stranicom AB . Dobiveni trokut oznai s ABC
pa ga preslikaj osnom simetrijom obzirom na
pravac koji prolazi stranicom A ' C ' . Novi trokut
oznai s ABC pa ga preslikaj osnom
simetrijom obzirom na pravac koji prolazi
stranicom A '' B '' . Nastavi postupak u krug dok se
preslikani trokut ne poklopi s poetnim trokutom.
Koliko jednakostraninih trokuta si nacrtao?
21. Nacrtaj pravokutan trokut s katetama 3 cm i 4 cm
pa ga preslikaj osnom simetrijom obzirom na jednu
katetu. Pogledamo li oba trokuta zajedno, kakav
trokut oni ine? Koliko rjeenja ima taj zadatak?
41
Vjeb lica
a
9. Jednakostraninom trokutu stranice 4 cm
1. Konstruiraj simetrale duina i oznai im polovita:
konstruiraj opisanu krunicu.
10. Jednakokranom trokutu s osnovicom 3 cm i

krakovima 5 cm konstruiraj opisanu krunicu.
11. Raznostraninom tupokutnom trokutu konstruiraj

opisanu krunicu.
12. Nacrtane su 3 toke. Skiciraj toku S koja je
B
2. Nacrtaj duinu
jednako udaljena od svih triju zadanih toaka:
AB duljine 5 cm i konstruiraj
njenu simetralu, te oznai polovite te duine.

3. Nacrtaj duinu
AB i konstruiraj njenu simetralu
ako je:
a) |AB| = 34 mm;
b) |AB| = 9 cm;
c) |AB| = 45 mm;
d) |AB| = 56 mm.
13. Nacrtaj tri toke A, B i C koje ne pripadaju istom
4. Nacrtaj duinu
AB i konstruiraj njeno polovite
a) |AB| = 8 cm;
14. Nacrtana je krunica, ali nije istaknuto njeno
b) |AB| = 74 mm;
c) |AB| = 37 mm; |AB| = 69 mm.
5. Nacrtaj duinu
AB duljine 47 mm i podijeli je bez
mjerenja na dva jednaka dijela.

6. Nacrtaj duinu
pravcu. Konstruiraj toku koja je jednako udaljena

od svih triju zadanih toaka.
ako je:
AB duljine 11 cm i podijeli je bez
mjerenja na:

a) dva jednaka dijela;
b) etiri jednaka dijela;

c) osam jednakih dijelova;
d) esnaest jednakih dijelova.
7. Nacrtaj duinu |AB| = 65 mm, a zatim nacrtaj

sve toke koje su od A i B udaljene 1 cm, 2 cm, 3
cm, 4 cm, 5 cm, 6 cm.
8. Pravokutnom trokutu s katetama 4 cm i 5 cm

konstruiraj opisanu krunicu.
42
sredite. Kako emo ga tono nai?

15. Arheolozi su na jednom starom crteu pronali
ovaj dio krunice . Kako e ga tono nadopuniti
do cijele krunice?
17. Konstruiraj osnosimetrine slike ovih duina:

a)
b)
G
S
16. Konstruiraj osnosimetrinu sliku toke P obzirom
c)
na pravac s:

a)
P
18. Precrtaj u biljenicu pa konstruiraj osnosimetrinu
sliku trokuta ABC obzirom na pravac p:
a)
b)
AA
b)
P
CC
B
B
p
A
43

25. Nacrtaj paralelogram sa stranicama 65 mm i 32
c)
mm. Nai njegov osnosimetrian paralelogram

B
B
CC
obzirom na pravac p koji:

a) prolazi izvan paralelograma;

b) sijee paralelogram;
pp
A
A
c) prolazi jednom dijagonalom paralelograma;
d) prolazi jednom stranicom paralelograma.
26. Nacrtaj romb ABCD sa stranicom 42 mm. Nai

19. Nacrtaj duinu
AB i nai joj osnosimetrinu
njegov osnosimetrian romb obzirom na toku S

koja se nalazi:
duinu obzirom na pravac p:

a) ako pravac i duina
AB nemaju zajednikih
toaka;
AB sijeku u toki T;
c) ako se pravac i duina AB sijeku u toki B.
b) ako se pravac i duina
20. Nacrtaj trokut ABC. Nacrtaj osnosimetrinu sliku

trokuta ABC obzirom na pravac p koji:
a) ne sijee trokut;
b) prolazi jednim vrhom trokuta;
a) izvan romba;
b) unutar romba;
c) na stranici BC ;
e) u vrhu B.
27. Pronai os simetrije:

a)
B'
B'
d) sijee trokut;
21. Nacrtaj jednakokraan trokut KLM s osnovicom
B
B
|KL|= 35 mm i kracima 64 cm. Nai njegov
osnosimetrian trokut obzirom na pravac koji

prolazi tokama M i L.
C'
A'
22. Nacrtaj jednakostranian trokut DEF sa stranicom
C'
A'
54 mm i pravac p koji prolazi polovitem stranice
AA
ED i vrhom F trokuta. Nai njegov osnosimetrian

trokut obzirom na pravac p.
23. Nacrtaj pravokutnik ABCD sa stranicama 58 mm i
B'B'
b)
36 mm. Nai njegov osnosimetrian pravokutnik

obzirom na pravac:
B
B
AB ;
a) koji prolazi stranicom
c) koji ne sijee pravokutnik.
b) koji prolazi jednom dijagonalom pravokutnika;
24. Nacrtaj kvadrat ABCD sa stranicom 48 mm. Nai

njegov osnosimetrian kvadrat obzirom na pravac
44
a) ne sijee kvadrat;
b) sijee kvadrat;
d) prolazi jednom dijagonalom kvadrata.
C'
CC
c)
C'C'
p koji:

C'
A'
A'
CC
B'
B'
A
A
D
D
D'
D'
A'
A'
AA
3.18. Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje
1. Nacrtaj trokut i oznai osnovne elemente u
trokutu.
2. to je opseg?
3. Koliki je opseg trokuta sa stranicama duljina
7 cm, 9 cm i 11 cm?
4. Nabroji vrste trokuta s obzirom na veliinu
kutova.
5. Nabroji vrste trokuta s obzirom na duljine
stranica.
6. to je pravokutan trokut?
7. to je tupokutan trokut?
Zadaci za ponavljanje
1. Oznai vrhove i stranice te izraunaj opseg
trokuta sa slike:
8. to je jednakostranian trokut?
9. to je jednakokraan trokut?
10. Kako se nazivaju stranice jednakokranog
trokuta?
11. Koje su razlike, a koje slinosti izmeu
pravokutnika i kvadrata?
12. to je polovite?
13. to je simetrala duine?
14. Koja velika slova abecede su
osnosimetrina?
15. Navedi neke osnosimetrine likove iz prirode.
16. Navedi neke osnosimetrine geometrijske
likove.
a) |AB| = 6 cm; b) |AB| = 18 mm.
Izraunaj njegov opseg i povrinu.
7. Nacrtaj pravokutan trokut i izraunaj
njegovu povrinu, ako su mu katete duge:

a) 5 cm i 4 cm; b) 1 cm i 8 cm.
8. Izraunaj duljinu stranice kvadrata, ako je
poznat njegov opseg:

a) o = 400 dm; b) o = 36 cm. Kolika je
povrina svakog od tih kvadrata?
2. Nacrtaj jednakostranian trokut duljine
stranice: a) 6 cm; b) 27 mm.
Izraunaj opsege ovih trokuta.
3. Nacrtaj jednakokraan trokut duljine
osnovice a i kraka b:
a) a = 3 cm, b = 5 cm; b) a = 2 cm, b = 12 mm.
Izraunaj opsege ovih trokuta.
4. Nacrtaj pravokutan trokut s katetama:
a) 3 cm i 6 cm; b) 42 mm i 49 mm.
5. Nacrtaj pravokutnik KLMN sa stranicama:
a) |KL|= 7 cm i |LM| = 2 cm; b) |KL| = 12 mm i
|NK| = 5 cm.
Izraunaj opseg i povrinu zadanih
pravokutnika.
9. Kolika je povrina zida koji e se prekriti

bojom, ako mu je duljina 6 m, a visina
245 cm?
10. Izraunaj duljinu katete pravokutnog trokuta,
ako su zadane povrina i duljina druge katete:
a) a = 12 cm, P = 240 cm2;

b) b = 30 cm, P = 270 cm2.
11. Otac je keri i sinu ostavio u naslijee
zemljita istih povrina. Oba zemljita su
pravokutnog oblika. Sinovo zemljite dugo
je 24 m, a iroko 12 m. Koliko je dugo
kerino zemljite, ako je iroko 16 m?
45

Primjer oglednog testa
6. Povrina pravokutnika je 72 cm2, a duljina

jedne stranice 90 mm. Koliki je opseg tog
1. Spoji parove:
pravokutnika?
1) jednakokraan trokut
a)
7. a) to je to tupokutan trokut?
b) Nacrtaj jedan tupokutan trokut i izmjeri
2) pravokutan trokut
mu veliine svih triju kutova.
b)
8.
Skiciraj osnosimetrinu sliku s obzirom na

pravac:
3) tupokutan trokut
c)
4) jednakostranian trokut
d)
a)
b)
c)
2. Izraunaj opseg i povrinu pravokutnika sa
d)
slike:
a)
b)
a) 9 cm2 = _________ mm2;
b) 600 dm2 = _________ cm2;
c) 100 dm2 = _________ m2;
d) 1 100 mm2 = _________ cm2;
3. a) Nacrtaj kvadrat sa stranicom duljine 41 mm.

b) Koliki su opseg i povrina tog kvadrata?
D
4. Pogledaj sliku i odgovori na

pitanja:
a) Kako se zove trokut sa slike?
b) Izraunaj njegov opseg.
c) Izraunaj njegovu povrinu.
d) Kako se nazivaju stranice DE
i DF ovog trokuta?
e) Kako se naziva stranica EF

ovog trokuta?
5. Pretvaranje mjernih jedinica:

a) 4 cm = ___ mm;
b) 6 m = ___ cm;
c) 1000 m = ___ km;
d) 4 km = ___ cm;
e) 20 dm = ___ m;
f) 3200 mm = ___ dm.
46
e) 40 000 cm2 = _________ dm2;

f) 52 000 000 m2 = _________ km2.
10. Nacrtaj raznostranian trokut ABC i
pravac m koji prolazi izvan trokuta.
Nai osnosimetrinu sliku trokuta ABC s
obzirom na pravac m.
11. Pod garae pravokutnog oblika treba
poploiti pravokutnim ploicama duljine
20 cm i irine 30 cm. Koliko je ploica
potrebno, ako je duljina garae 4 m, a
irina 3 m?
Geometrijske igre
1. Simetrala duine igra za grupe
Dva uenika predstavljaju toke. Oni se
smjeste negdje u razredu. Svi zamiljaju
duinu koja spaja ta dva uenika.
Ostali uenici glume simetralu, tj. trebaju
se postaviti jedan za drugim u poloaj takav
da ine simetralu zadane duine.
2. Sloi geometrijski lik

Nacrtaj i izrei sedam kvadrata stranice 4 cm.
Od njih pokuaj sloiti lik koji ima:
a) najvei opseg;
b) najmanji opseg;
c) najveu povrinu;
d) najmanju povrinu.
Kvadrati se slau jedan ispod drugog ili jedan
do drugog.
Rijei i zabavi se!

1. Ispred dvorca je jezero u kojem se moe vidjeti
odraz dvorca. Dopuni sliku:
c) Moe li ukloniti jedan kvadrat, a da se

opseg lika smanji?
3. Koliko najmanje kvadratia treba obojiti tako

da kvadrati budu osnosimetrini:
4. Ana je nacrtala kvadrat stranice 2 cm. Zatim je

nacrtala pravokutnik ija je povrina tri puta
vea od povrine kvadrata. Kolika je povrina
pravokutnika? Moe li otkriti koliko su duge
stranice pravokutnika, izraene u cm kao
prirodnim brojevima? Moe li nacrtati pra
vokutnik ija je povrina 4 puta vea od povrine
kvadrata? Kolike su stranice tog pravokutnika,
izraene u cm kao prirodnim brojevima?
5. Izraunaj:
a) povrinu stranice tvoje biljenice;
b) povrinu ekrana tvog televizora;
c) povrinu ekrana tvog raunala;
d) povrinu korica udbenika iz matematike;
e) povrinu korica itanke iz hrvatskog jezika.
2. Pravokutnik se sastoji od
6 kvadrata stranice 1 cm.

a) Moe li ukloniti jedan

kvadrat, a da se opseg
lika ne promijeni?
b) Moe li ukloniti jedan kvadrat, a da se

opseg lika povea?
6. Koliko pravokutnika vidi na slici:

a)
b)
47
Prirodni brojevi
Razlomci
Cijelu jabuku esto reemo na polovice. Ako sendvi podijelimo na 3 dijela,
Vani pojmovi
razlomak
brojnik i nazivnik
mjeoviti brojevi
proirivanje
razlomaka
skraivanje
razlomaka
usporeivanje
razlomaka
zbrajanje i
oduzimanje
razlomaka
dobit emo treine. Ako ga podijelimo na 4 dijela dobit emo etvrtine sendvia.
Iako su jabuka i sendvi na poetku bili cijeli, rezanjem i dijeljenjem dobit emo
njihove dijelove koji nisu prirodni brojevi. Tako su polovina, treina i etvrtina
razlomci. Nazivaju se tako jer ih dobivamo razlamanjem (dijeljenjem) cjeline
na manje dijelove.
Iako se na prvi pogled moda ne ini, razlomci su jako povezani s prirodnim
brojevima i dijeljenjem. O tome emo uiti u poglavlju Razlomci.
Koliko je jabuka
na slici?
Koliko je krugova
na slici?
Koliko je sendvia
na slici?
U ovom poglavlju e, primjerice, nauiti:

Kako zapisujemo i itamo razlomke;
Kako pravedno podijeliti 4 jabuke izmeu estoro djece;
Hoe li pojesti vie narane onaj tko pojede dvije etvrtine narane, ili onaj koji
pojede jednu polovinu narane.

48

P r i r o d nr ia bzrlooj me vci i
Brzinski usmeni zadaci za
ponavljanje:
1. U kojim raunima kolinik nee biti prirodan
broj: a) 12 : 3; b) 16 : 9; c) 13 : 13; d) 20 : 3;
e) 45 : 9.
2. Kako se zovu brojevi koje dijelimo, a kako se
naziva rezultat kod dijeljenja? Navedi primjer.
3. Kako se zovu ove note?
Pitalice s jabukama:
1. Jednu jabuku treba pravedno podijeliti na
dvoje djece. Koliko e dobiti svako dijete?
Nacrtaj sliku.
2. Jednu jabuku treba podijeliti na troje djece.
Koliko e dobiti svako dijete? Nacrtaj sliku.
3. Dvije jabuke treba podijeliti na etvero djece.
4. Dvije jabuke treba podijeliti na osmero djece.
4. Kako se zovu ovi skupovi toaka? Objasni

zato su ba tako nazvani.
(ilustracija polukruga 4006)
Mozgalice u pekari:
(ilustracija polukru_nice 4007)
Cijeli kruh stoji 4 kn.

Pola kruha stoji ______ kn.
etvrtina kruha stoji ______ kn.
5. to je polovite? Zato ga ba tako nazivamo?
Jedan i pol kruh stoji ______ kn.
4.1. Osnovno o razlomcima

Sendvi
Pogledaj ovaj strip bez rijei. to misli, to govori svaki od likova? Napiite tekst i odigrajte
ovu situaciju pred razredom.
U svakodnevnim ivotnim situacijama, kao to je ova u stripu, imamo potrebu koristiti i neke
brojeve koji ne pripadaju skupu prirodnih brojeva. Podijelimo li cijeli kruh na dva dijela,
ilustracije: pola kruha, _etvrtina jabuke, tre_ina torte (ostale dvije
tre_ine iscrtkane),
pola
banane,
sendvi_a
ilustracije:
pola
kruha,tre_ina
_etvrtina
jabuke,(ostatak
tre_ina iscrtkan),
torte (ostale dvije
_estina pizze
(ostatak
iscrtkan
4011)
tre_ine
iscrtkane),
pola
banane, tre_ina sendvi_a (ostatak iscrtkan),
_estina pizze (ostatak iscrtkan 4011)
razlomci
dobivamo polovine. Podijelimo li tortu na tri dijela dobivamo treine torte. Ti se brojevi
nazivaju razlomcima.
ilustracije: pola kruha, _etvrtina jabuke, tre_ina torte (ostale dvije
jabuke, tre_ina
torte
(ostale dvije
tre_ine ilustracije:
iscrtkane), pola
pola kruha,
banane,_etvrtina
tre_ina sendvi_a
(ostatak
iscrtkan),
iscrtkane),
pola 4011)
banane, tre_ina sendvi_a (ostatak iscrtkan),
_estina tre_ine
pizze (ostatak
iscrtkan
_estina pizze (ostatak iscrtkan 4011)
prirodni brojevi: 1, 2, 3, 4, 5, 6, ...

razlomci:
1 1 7 2 6
, , , , itd
itd..
2 5 5 3 8
4949
Pr ar izr ol od mn ic bi r o j e v i
Primjer 1.
itanje i zapisivanje razlomaka
1
2
1
4
jedna polovina
jedna etvrtina
Gospoa Kolai od danas je na strogoj dijeti.

Uveer je zapisala to je jela toga dana. Sa
ceduljice proitaj to je toga dana pojela. Zatim
pola, polovina, polovica, pol, po
etvrtina, etvrt, frtalj, kvarat
uz svaki redak nacrtaj sliku.

Pogledajmo sada kako se zapisuju i itaju jo
neki razlomci:
1
2 peciva
2 banane
1
2 jabuke
11
88
1
4 narane
66
88
22
44
33
44
jedna osmina
est osmina
dvije etvrtine
tri etvrtine
1
3
2
3
3
3
1
6
2 lista salate
1
ae soka od
3
malina
1
8
1
2 aa vode6
2
4
3
4
jedna treina
dvije treine
tri treine
jedna estina
Rjeenje:
1
jedna dvadesetjednina
21
Gospoa Kolai je danas pojela pola peciva,
1
jedna dvadesetdrugina
22
dvije banane, pola jabuke, etvrtinu narane,

2 lista salate, treinu ae soka od malina te
osam i pol aa vode.
U razgovoru esto kaemo pola peciva, pola
jabuke i sl.
U matematici broj
50
cijelog kruga na 8 dijelova, etvrtine dijeljenjem

kruga na 4 dijela, treine dijeljenjem kruga
1
itamo: jedna polovina.
2
1
Na isti nain broj
itamo: jedna etvrtina,
4
a broj
Primijetimo da se osmine dobivaju dijeljenjem
1
itamo: jedna treina.
3
na 3 dijela, a estine dijeljenjem kruga na 6

dijelova.
11
33
P r i r o d rn ai zb rl oo jme cv ii
Z a d a c i
4. Na koliko jednakih dijelova je podijeljen kvadrat na
1. Proitaj:
svakoj slici? Koji dio je obojan u svakom kvadratu?

a)
b)
c)
d)
5. Na koliko jednakih dijelova je podijeljen lik na

svakoj slici? Koji dio je obojan u svakom liku?
a)
b)
c)
d)
2. Evo to je Gospoa Kolai pojela drugi dan dijete.

Proitaj:
6. Proitaj ove razlomke:
1 2 9 1 3 10 2 1 22 23 16 42 .
, ,
, , ,
,
, ,
,
,
,
9 7 10 6 4 10 15 11 23 22 6 31
3
peciva
4
7. Proitaj i zapii rijeima ove razlomke:
1
4
banane
2
3 jabuke
3 4
1 4 9 12 6
1 7 1 4 3 4 2 3
1
9
, , ,
,
,
, ,
, ,
, ,
,
,
,
, ,
2 7 2 13 21 100 7 101 5 12 8 23 22 202 1000 2 6
3 4
1 4 9 12 6
1 7 1 4 3 4 2 3
1
9
.
, , ,
,
,
, ,
, ,
, ,
,
,
,
, ,
2 7 2 13 21 100 7 101 5 12 8 23 22 202 1000 2 61
1
narane
3
8. Zapii u obliku razlomka:

a) devet trinaestina, etiri petine, osam osmina,
trinaest etrnaestina, jedna polovina, devet
4 lista salate
desetina, tri jednine;

b) dvije treine, sedam desetina, pet pedesetina,
2
3 ae soka od malina
8
1
2 aa vode
6 kolaa
tri polovine, dvije estine, jedna polovina,

devet tridesetdrugina;
c) sedam dvadesetjednina; osam desetina;
tri jednine; etrnaest etrnaestina, pet devetina,
pet petstopetina, dvije dvadesetdrugine.
9. Nastavi niz:
jedna polovina, jedna treina, jedna etvrtina,
jedna petina, ?, ?, ?, ?, jedna desetina, jedna
Uz svaki redak nacrtaj to je pojela.

3. Koje razlomke vidi na slikama?
jedanaestina, ?, ?, ?, ?, ?, ?, ?, ?, jedna dvadesetina,

jedna dvadesetjednina, jedna dvadesetdrugina,
jedna dvadesettreina, ?, ?, ?, ?, ?, ?, jedna
tridesetina, ?, ?, ?, ?, ?.
Rijei ovaj zadatak:
a) usmeno; b) zapisivanjem razlomaka.
51
razlomci
Primjer 2. Dijelovi razlomka
Nazivnik nam govori na koliko smo dijelova

podijelili neku cjelinu (npr. na osmine, estine,
Oboji naznaeni dio kruga:
treine itd.). Brojnik nam govori koliko se tih

dijelova nalazi u razlomku (npr.
1
8
2
8
5
8
11 22
, itd.).
88 88
brojnik
7
8
razlomaka crta
brojnik,
nazivnik
nazivnik
2
6
6
6
1
6
1 2
moemo prikazati na razne naine:
8 8
Razlomak
5
6
Rjeenje:
elimo
li
prikazati
osmine,
cijeli
krug emo podijeliti na 8 dijelova

1 2
jedna osmina
8 8
(isjeaka).
1 2
, obojit emo 1
8 8
1 2
isjeak kruga. elimo li prikazati ,
8 8
elimo li prikazati
1 2
8 8
dvije osmine
obojit emo 2 isjeka kruga itd.
Razlomak 1 itamo: jedna jednina. On

oznaava cjelinu. Npr. cijeli krug, cijelu
Svaki razlomak se sastoji od brojnika, nazivnika
tortu itd.
i razlomake crte.
Primjer 3:
Da bismo dobili
Pronai pogreku:
1
neke cjeline, trebamo
10
je podijeliti na 10 jednakih dijelova. Stoga

1
1
e 2 i 10 biti pravilno nacrtane ovako:
Rjeenje:
1
1
i
.
2 10
pravokutnik podijelili
Ovi crtei ne prikazuju razlomke

Da
52
bismo
cijeli
na
polovine, trebamo ga podijeliti na dva jednaka
Razlomke dobivamo dijeljenjem cjeline na
dijela.
jednake dijelove.
razlomci
Primjer 4:
Rjeenje:
a) Sliku od 10 zvjezdica shvaamo kao jednu
Na slici se nalazi 10 zvjezdica.
a) Podijeli ih na pet jednakih
dijelova;
cjelinu. Podijelimo li je na 5 jednakih dijelova,

dobit emo 5 petina slike.
b)
c)
1
b) Oboji plavom bojom 5 broja
zvjezdica;
2
c) Zatim oboji utom bojom 5 broja zvjezdica;
d) Koji dio je ostao neobojan?
Primjer 5. Jedno cijelo, cjelina

Oboji naznaeni dio pravokutnika:
2
d) Ostale su neobojane 5 slike, tj. 4 zvjezdice.
3
jednako jednom cijelom i
3
3
zapisujemo:
= 1.
3
Kaemo da je
Blic pitanja:
Koliko sedmina sadri jedno cijelo?
Koliko polovina sadri jedno cijelo?
Koliko stotina sadri cjelina?
Koliko treina sadri cjelina?
1 2 3 4
1 = = = = = ...
1 2 3 4
Isto e se dogoditi i s polovinama, etvrtinama,
Rjeenje:
Podijelimo li pravokutnik na treine, lako je
3
1
obojiti njegovu . Obojimo li
pravokutnika,
3
3
imat emo obojen cijeli pravokutnik.
estinama itd.
Razlomci
2 4 6 40 100
, , ,
,
itd. ine jedno
2 4 6 40 100
cijelo i zapisujemo:
2
4
6
= 1,
= 1,
= 1 itd.
2
4
6
a
=1
a
53
razlomci
10. Nacrtaj pravokutnike kao na slici. U svakom

pravokutniku oboji dio zadan razlomkom:
15. Na stolu se nalazi 15 kuglica, meu njima je

8 crvenih. Koliki dio svih kuglica ine crvene
kuglice?
16. U loncu se kuha 16 okruglica, od toga ih je 12
sa ljivama, a ostale su sa sirom. Koliki dio svih
okruglica ine okruglice sa sirom?
11. Nacrtaj kvadrate kao na slici. U svakom kvadratu
17. Na parkiralitu je parkirano 10 automobila, od

toga je 8 crvenih. Koliki dio svih automobila s
parkinga ine crveni automobili?
oboji dio zadan razlomkom.
18. U razredu su 32 uenika. Njih 7 prijavilo se na

izbornu nastavu iz matematike, 10 na izbornu
iz informatike, a 3 na tenis. Koji dio razreda ine
uenici koji su se prijavili na:
a) izbornu matematiku; b) informatiku; c) tenis?
19. Razlomke moemo prikazivati i pomou tekuine
u ai:
12. Nacrtaj pravokutnike kao na slici. U svakom oboji
dio zadan razlomkom.
Na isti nain napuni:
5
5
9
9
13. Sliku sa smjekiima podijeli na tri jednaka dijela.

Oboji
2
3 od ukupnog broja smjekia.
Tko je u pravu?
14. Na slici se nalazi

12 srca. Oboji
crvenom bojom 5
srca.
Koliki dio svih srca
ine crvena srca?
Koliki dio ine
neobojana srca?
54
razlomci
20. Na slici je duina AB podijeljena na 4 jednaka
27. Koji dio lika nije obojan:
dijela. Koliki dio duine AB prikazuju duine:

a) AE ; b) AC ; c) CD ; d) CB ?
21. Nacrtaj duine duljina 6 cm, 9 cm i 10 cm.
1 1 1 5
, , , ;
6 2 3 6
b) Na duini od 9 cm istakni djelove 1 , 2 , 2 , 8 ;
9 9 3 9
1 7 1 1
c) Na duini od 10 cm istakni djelove
,
, , .
10 10 2 5
a) Na duini od 6 cm istakni djelove
22. Nacrtaj duinu AB duljine 6 cm. Na njoj nai

toku C tako da |AC| bude jednaka polovici duljine
|AB|.
23. Nacrtaj duinu AB duljine 6 cm. Na njoj nai
toku C tako da |AC| bude jednaka treini duljine
|AB|.
24. Nacrtaj duinu AB . Na njoj nai toku C tako da
|AC| bude jednaka treini duljine |AB| ako je:
28. Pogledaj sliku i odgovori koji dio puta je preao

zrakoplov?
a) |AB| = 3 cm; b) |AB| = 9 cm.

25. Koji razlomci su prikazani na slikama:
29. Objasni gdje je pogreka!
26. Koji dio lika je obojan:

30. Koje sliice prikazuju jednu etvrtinu kvadrata?
55
razlomci
31. Godina ima 365 dana. Koji je dio godine:

a) jedan dan; b) jedan tjedan; c) mjesec travanj;
d) mjeseci studeni i prosinac?
32. Koliki je dio mjeseca srpnja:
a) jedan dan; b) jedan tjedan; c) dva tjedna?
33. Pogledaj sliku.
36. Nacrtaj krugove i skiciraj razlomke

2 3 7 6 4 5 8 16
, ,
,
,
, ,
,
.
2 3 7 6 4 5 8 16
37. Koliko polovina, treina, devetina, sedmina,

jedanaestina ima jedno cijelo?
Koji dio kvadrata je obojan: a) plavom; b) utom;
38. Nacrtaj pravokutnike i u njima bojom prikai
c) crvenom; d) zelenom bojom?
razlomke:
Nacrtaj takav kvadrat u

biljenicu, oboji ga ovim
1 2 7 3 3 2 3 9
,
,
,
,
,
,
,
.
2 3 7 6 4 5 8 16
Za svaki razlomak zapii koliki dio pravokutnika
bojama, ali drugaije
je ostao neobojan.
nego na slici. Zatim

nai koji dio kvadrata je
39. Ove razlomke bojom prikai na duinama:
obojan plavom, utom,
crvenom te zelenom
bojom.
34. Pogledaj sliku.
1 1 2 1 1 2 7 7
, ,
,
,
,
,
,
. Za svaki
2 3 7 6 4 5 8 16
razlomak zapii koliki dio duine je ostao
neobojan.
Koji dio trokuta je obojan:

a) plavom;
40. Precrtaj u biljenicu i dopuni kako bi dobio jedno

cijelo.
b) utom;
c) crvenom;
d) bijelom bojom?
35. Procijeni koji je razlomak prikazan na slici:
41. Majina mama je ispekla kola.

a) Na koliko jednakih dijelova ga je izrezala?
b) Koliki dio kolaa je pojeden?
c) Koliki dio je ostao?
42. Planinar pjeai dva dana. Napamet izraunaj koji

dio puta je planinaru ostao nakon prvog dana,
ako je prvi dan proao:
3
1
2
1
puta; b)
puta; c)
puta; d)
puta;
6
19
7
4
8
e)
puta.
9
a)
56
razlomci
43. Dopuni:
7
9
=1,
=1,
=1,
100
2
=1,
=
2
=1,
7
=
7
18
=1,
51. Obitelj Kremenko putuje na izlet.

=1,
44. Napii razlomak s nazivnikom 6 koji je jednak 1.

45. Napii nazivnik s brojnikom 21 koji je jednak 1.
Proitaj ga!
46. Broj 1 zapii u obliku razlomka. Na koliko se
naina broj 1 moe zapisati u obliku razlomka?
a) Procijeni na slici koliki dio puta su ve preli;
47. Pogledaj sliku:
b) Jesu li preli vie od pola puta? Jesu li sad blie

kui ili jezeru?
c) Nakon procjene prebroji kvadratie i tono
odredi.
52. Koji od ovih razlomaka je manji od 1?
53. Koji od ovih razlomaka je jednak 1?
54. Koji od ovih razlomaka je vei od 1?
55. Breza je visoka visine Jele. Koje drvo je vilje?
56. Mamina plaa je tatine plae. Tko ima veu plau?
Planinar je preao
57. Luka je napisao zadae. Koliko jo mora napisati?

Ako je za zadau bilo 7 zadataka koliko ih je Luka
napisao8?
3
puta.
5
58. Matija se pohvalio Luki da je napisao . to to

znai?
Koliki dio mu je jo ostao do cilja?
59. Skiciraj neki geometrijski lik pa na njemu prikai
48. Biciklist je prvog dana preao
2 puta. Koliki dio mu je jo ostao do cilja?

7
zadane razlomke.
49. Pu je krenuo na dug put. U prvih 13
dana preao je 15 puta. Koliki dio mu

je jo ostao do cilja?
50. Zec i kornjaa se utrkuju tko e prvi stii do cilja.
U prvih 10 minuta trke zec je preao 3 puta, a
kornjaa 9 puta.
a) Koliki dio je svakome od njih jo ostao do cilja?
b) Nacrtaj duine AB i CD duge 9 cm. Na
duini AB prikai koliko je prela kornjaa, a na
duini CD prikai koliko je proao zec.
57
razlomci
4.2. Razlomaka crta i dijeljenje

Izraunaj!
Koliko je:
6:1=
6:4=
6:2=
6:5=
6:3=
6:6=
Dosad smo uili dijeliti samo u skupu prirodnih brojeva. Dijeljenja tipa 7 : 3
nazivali smo dijeljenja s ostatkom. Ta dijeljenja je vrlo lako zapisati u obliku
razlomka. Rekli smo da razlomke dobivamo razlamanjem ili dijeljenjem cjeline.
Poveimo sada dijeljenje s razlomcima i razlomke s dijeljenjem.
Primjer 1.
Razlomaka crta i dijeljenje
Koliko okolade e dobiti svako dijete ako:
a) Jednu okoladu treba pravedno podijeliti na
troje djece;
b) Dvije okolade treba pravedno podijeliti na
troje djece;
c) Tri okolade treba pravedno podijeliti na troje
b) Pogledajmo kako emo dvije

okolade pravedno podijeliti
izmeu troje djece:
djece.
Rjeenje:
a)
Podijelimo
okoladu
na 3 jednaka dijela. Tako
dobivamo tri treine, svaka
treina za jedno dijete. Svako
dijete e dobiti jednu treinu
Svako dijete e dobiti dvije treine okolade.
okolade.
cijelu okoladu.
Zakljuujemo da je 2 : 3 =
2
.
3
c) Nije teko tri okolade pravedno podijeliti

na troje djece. Svako dijete e dobiti po jednu
U prethodnom primjeru smo nauili da se

jedno cijelo moe zapisati u obliku razlomka s
Zakljuujemo da je 1 : 3 =
58
1
.
3
jednakim brojnikom i nazivnikom.

3
3
Tako je 1= . Zakljuujemo da je 3 : 3 = .
3
3
razlomci
Na ovaj smo nain mogli i nekom drugom

broju djece podijeliti jednu, dvije, tri ili vie

okolada. Pogledajmo zakljuke iz a), b) i c)

zadatka:
1:3=
a:b=
a
b
1
3
2:3=
2
3
3:3=
3
.
3
Primjeujemo vezu izmeu dijeljenja i
zapisa razlomaka: djeljenik predstavlja
brojnik razlomka, a djelitelj nazivnik

razlomka.
Pritom
razlomaka
crta
prikazuje dijeljenje ta dva broja.

a
, gdje su
b
a i b bilo koji prirodni brojevi. Kako razlomaka
Skup razlomaka ine svi brojevi oblika
0
= 0 Razlomak s brojnikom 0 je 0.
b
crta oznaava dijeljenje, moemo razmatrati i

a 0
sluaj da je brojnik a = 0. Tada je
= = 0 jer
b b
je 0 : b = 0.
S nulom se ne dijeli, pa ne moe biti a : 0.

a
.
Zato ne postoji razlomak
0
Stoga brojnik moe biti iz skupa N0.
Z a d a c i
1.
Zapii u obliku kolinika:
8.
Maja ima 5 okoladnih bananica i podijelit e ih

cijeloj svojoj ritmikoj grupi. Koliki dio e dobiti
svaka djevojica ako ih u grupi ima 8? Zapii u
obliku razlomka i nacrtaj rjeenje.
U velikoj boci nalazi se 7 l soka. Iz nje smo
ravnomjerno pretoili sok u 10 manjih boca. Koliko
se soka nalazi u svakoj boci nakon pretakanja?
2, 1, 4, 5, 4, 4, 4, 9 .
5 3 7 6 4 5 8 16
2.
Zapii u obliku razlomka:

2 : 3, 1 : 8, 4 : 4, 12 : 13, 2 : 8, 1 : 1, 6 : 5,
4 : 7, 3 : 4, 1 : 9, 2 : 10, 5 : 6, 3 : 9.
9.
3.
Ova dijeljenja zapii u obliku razlomka i bojom ih

prikai u pravokutniku:
1 : 3, 1 : 2, 3 : 4, 1 : 5, 2 : 3, 1 : 6, 5 : 6,
4 : 5, 1 : 4, 1 : 7, 2 : 10, 3 : 6, 7 : 9.
10. U boci od 4 l nalazi se 1 l ulja.

a) Koliki dio posude zauzima ulje?
b) Koliki dio posude je prazan?
c) Nacrtaj rjeenje.
4.
Luka ima 4 okoladice i eli ih razdijeliti na sedmero

djece. Koliki dio e dobiti svako dijete?
5.
Palica duga 1 m ree se na 11 jednakih dijelova.

Kolika e biti duljina svakog odrezanog dijela?
11. U razredu je 25 uenika, od toga je 14 djevojica.

a) Koji dio razreda ine djevojice?
b) Koji dio razreda ine djeaci?
c) Nacrtaj rjeenje.
6.
U razredu su 23 uenika. Luka je za roendan na

satu razrednika poastio cijeli razred. Donio je 4
jumbo pizze. Koliki dio je dobio svaki uenik? Zapii
u obliku razlomka i nacrtaj rjeenje.
7.
U razredu je 16 uenika. Maja je za roendan na

satu razrednika poastila cijeli razred. Donijela je 3
jumbo pizze. Koliki dio je dobio svaki uenik? Zapii
u obliku razlomka i nacrtaj rjeenje.
12. U razredu je 29 uenika, od toga je 16 djeaka.

c) Na polugoditu je u razred doao jo jedan
djeak. Koji dio razreda ine djeaci, a koji
djevojice nakon dolaska novog uenika?
13. U posudi od 12 litara nalazi se 7 litara vode.
a) Koliki dio posude zauzima voda?
c) Nacrtaj rjeenje.
59
razlomci
Primjer 2.
Kako jo moemo zapisati brojeve
8 15 60 100
?
,
,
,
4 5 15 25
Rjeenje:
Razlomkova crta znai dijeljenje, pa zato
vrijedi:
8
15
= 8 : 4 = 2,
= 15 : 5 = 3,
4
5
60
100
= 60 : 15 = 4 ,
= 100 : 25 = 4.
15
25
Kaemo da smo te razlomke zapisali u obliku
Primijetimo da svaki prirodan broj moemo

zapisati u obliku razlomka:
1 2 3 4 5
= = = = = ...
1 2 3 4 5
2 4 6 8 10
2= = = = =
= ...
1 2 3 4
5
1=
3=
3 6 9 10 15
= = =
=
= ...
1 2 3
4
5
4=
4 8 12 16 20
= =
=
=
= ... itd.
1 2 3
4
5
prirodnog broja.
Ako je brojnik viekratnik nazivnika,
Svaki prirodan broj moemo zapisati u
razlomak moemo zapisati u obliku
obliku razlomka.
prirodnog broja.
8
kao dijelove
Prikaemo li, primjerice
4
kvadrata, jo jednom emo se uvjeriti da je
8
= 2 (cijela kvadrata).
4
Pitamo se moemo li svaki razlomak zapisati u

obliku prirodnog broja. Neke moemo, npr.
1 9
3
ili 15 , ali ne sve. Primjerice, razlomci ,
ili
2
Rjeenje:
a) Zapiimo broj 4 u obliku razlomka s
a) Treba nai brojnik u izrazu 4 = ---- .
b) Zapiimo broj 8 u obliku razlomka s

brojnikom 48.
ne mogu se prikazati u obliku prirodnih brojeva.
Primjer 3.
nazivnikom 7.
8
4
Prisjetimo se kako rijeiti problem kod dijeljenja

4=
: 7.
4=
4 7 28
=
7
7
Nepoznati broj je 4 7 = 28.
b) Treba nai nazivnik u izrazu 8 =
48
Nepoznati broj je rjeenje problema 8 = 48 : ,

a to je 6.
60
razlomci
Z a d a c i
14. Izraunaj i prikai kao dijelove kruga:
21. Dopuni:
a)
6 4 10 3 12 12 24 .
, ,
, ,
,
,
3 2 2 3 4 6 8
15. Izraunaj:
a) 12 , 14 , 22 , 15 ;,
6 7 2 5
49 12 36 6 ;
b)
,
,
, ,
7 6 6 2
31 20 12 25;
c)
,
,
,
,
1 10 12 5
72 16 90 88 27 .
,
,
,
,
d)
8 4 10 11 3
b)
c)
66 84 220 100 ;
,
,
,
,
6 7 22
5
48 72 72 56 ;
,
,
,
,
b)
2 3 6 2
41 200 120 95
;,
,
,
,
c)
1 10 10 5
96 45 910 77 64
.
,
,
,
,
d)
8 3 10 11 4
= 1,
5
5
= 2,
= 10,
= 20,
= 7,
a)
b)
c)
30
30
9
30
= 1,
= 5,
= 3,
to moemo uiniti?
19. Broj 5 zapii u obliku razlomka. Na koliko naina
to moemo uiniti?
20. Na 7 naina zapii u obliku razlomka brojeve:
4, 3, 8, 10, 12, 1, 5, 6, 11, 100.
= 6;
= 13;
5
5
= 45.
30
18
30
= 2,
12
= 6,
= 3,
= 3;
16
= 3;
50
= 4,
= 25.
23. Dopuni:

a)
b)
c)
a)
18. Broj 2 zapii u obliku razlomka. Na koliko naina
= 3,
= 31,
= 2,
12
=
2
= 3,
4
,
17. Izraunaj:
222 504 286 165 ;

,
,
,
,
6
3
22
5
455 121 224 536 ;
b)
,
,
,
,
7
11
4
2
288 9150 512 738
;,
,
,
,
c)
8
6
12
10
168 357 9980 289
.
,
,
,
d)
14
7
10
17
22. Dopuni:
16. Izraunaj:
a)
= 3,
18
100
= 3;
= 2,
50 = 5;
= 4,
14
= .
7
24. Zapii broj 4 u obliku razlomka s nazivnikom: 7, 1,

3, 4, 10, 20.
25. Zapiimo broj 10 u obliku razlomka s nazivnikom
48, 2, 1, 3, 77, 889, 32, 199, 1000, 10.
26. Zapii broj 3 u obliku razlomka s brojnikom: 60,
12, 3, 42, 30, 90.
27. Zapii broj 7 u obliku razlomka s brojnikom: 49,
70, 7, 42, 35, 700.
28. Napii zadane brojeve u obliku razlomka s
nazivnikom 5.
a) 1;
b) 2;
c) 3;
f) 15;
g) 100; h) 500.
d) 4;
e) 10;
29. Napii zadane brojeve u obliku razlomka s

brojnikom 100.
a) 20;
b) 5;
f) 10;
g) 4.
c)25;
d) 100; e) 1;
61
razlomci
4.3. Mjeoviti brojevi
Sir
Na slici se nalaze etvrtine kolutova sira. Koliko se cijelih sireva moe spojiti od
ovih komada?
U ovom poglavlju emo povezati prirodne brojeve i razlomke. Kao to moemo
pojesti pola jabuke, moemo pojesti i tri i pol jabuke. Broj tri i pol se sastoji
od prirodnog broja 3 i razlomka
a
=1
a
pravi razlomak
1
. Takav broj se naziva mjeovitim brojem.
2
Prisjetimo se da se jedno cijelo (jedna cijela okolada) moe podijeliti na tri

treine, etiri etvrtine, dvanaest dvanaestina itd.
Jedno cijelo zapisujemo u obliku razlomka s jednakim brojnikom i nazivnikom.

Razlikujemo razlomke koji su manji od 1, koji su jednaki 1 i one koji su vei od
1 (jednog cijelog). Pogledajmo ih na slici lijevo.
Razlomke koji su manji od jedan nazivamo pravim razlomcima.
Pravi razlomci su, primjerice: 3 , 5 , 10 , 56 i 321.
4 8 12 85 564
nepravi razlomak
Njih prepoznajemo po tome to im je brojnik manji od nazivnika.

Razlomke koji su vei od jedan nazivamo nepravim razlomcima.
Nepravi razlomci su, primjerice:
6 9 20 91 611
.
, ,
,
i
4 8 12 85 564
Njih prepoznajemo po tome to im je brojnik vei od nazivnika.
Primjer 1. Mjeoviti brojevi
Rjeenje:
Maja, Luka, Petar i Ana zajedno su dobili 9
Devet jabuka treba podijeliti izmeu etvero
jabuka, ele ih podijeliti tako da svatko dobije

jednak dio. Koliko jabuka e dobiti svaki od
njih?
djece. Podijelimo 9 : 4 =
9
i zakljuujemo da e
4
svako dijete dobiti 9 jabuka. No, moramo li sve

4
jabuke podijeliti na etvrtine da bismo ih mogli

podijeliti djeci?
62
razlomci
9
zapisali u obliku
4
1
1 9
mjeoviti broj
=2
mjeovitog broja 2 .
4
4 4
Kaemo da smo razlomak
Taj postupak moemo matematiki prikazati ovako:

Maja
2+
Luka
1
4
2+
9:4=2
1
1
4
ostatak
Mjeoviti broj se
sastoji od prirodnog
Petar
broja i pravog
Ana
razlomka.
2+
1
4
2+
9 9 1 19
1
= 2= +2 = 2
4 4 4 44
4
Mjeoviti broj
11
22
44
Prirodan
Pravi
broj
razlomak
1
4
Znamo da 4 etvrtine ine jednu jabuku, a 8

etvrtina dvije jabuke. Svako dijete e dobiti
dvije cijele jabuke i jo jednu etvrtinu jabuke.
Iz primjera zakljuujemo da je
Jednostavnije, umjesto 2 +
2
9
1
= 2+ .
4
4
1
zapisujemo
4
1
i itamo: "dva cijela i jedna etvrtina".
4
Primjer 2.
Pretvaranje razlomka u mjeovit broj
c)
42
= 6 , jer je 42 : 7 = 6, a ostatak je 0;
7
d)
32
se ne moe zapisati u obliku mjeovitog
40
Zapiimo zadane razlomke u obliku mjeovitog

broja:
19 31 42 32
,
,
,
.
5
6
7 40
Rjeenje:
a)
19
4
= 3 , jer je 19 : 5 = 3 i ostatak 4;
5
5
b)
31
1
= 5 , jer je 31 : 6 = 5 i ostatak 1;
6
6
broja jer je 32 < 40, pa je razlomak manji od 1.
Primijetimo da smo samo razlomke vee od 1

mogli prikazati u obliku mjeovitog broja.
63
razlomci
Primjer 3. Pretvaranje mjeovitog
broja u razlomak
Mjeoviti broj 3
Pretvaranje iz
mjeovitih brojeva u razlomke
4
zapii u obliku razlomka.
5
Rjeenje:
jednostavno moemo obaviti matematikim putem:
U mjeovitom broju 3
petine:
4
cjeline se dijele na
5
4 3 5 + 4 19
=
=
5
5
5
Brojnik razlomka dobivamo tako da prirodan

broj pomnoimo s nazivnikom te dodamo
brojnik. Objanjenje za ovaj postupak pronai
emo u slici s krugovima iz ovog zadatka. Evo
jo nekoliko primjera:
3=
15
5
4
5
15
,a
5
19
4
u preostalom dijelu . Ukupno imamo
.
5
5
4 19
Zakljuujemo da je 3 =
.
5
5
U 3 cijela kruga sa slike nalazi se 3 =
1 5 6 + 1 31
=
=
6
6
6
2 3 5 + 2 17
=
=
5
5
5
12
4 12 9 + 4 112
=
=
9
9
9
Z a d a c i
1. Zaokrui razlomke manje od 1:
1 7 3 11 15 21 6
, , ,
,
,
,
.
2 5 4 12 7
3 17
7. Koji je broj prikazan na slici? Zapii ga u obliku

mjeovitog broja i kao razlomak.
a)
2. Koji razlomci su jednaki 1? Zaokrui ih.
1 4 2 6 9 12
.
, , , , ,
5 4 2 5 7 12
3. Koji razlomci su vei od 1? Zaokrui ih.
6 3 5 5 19 12 .
, , , ,
,
5 4 2 6 17 12
b)
4. Zadani su razlomci:
1 4 22 16 7 12 2 6 1 2 12 7 8 9 12 4
, ,
,
, ,
, , , ,
,
, , ,
,
, .
6 7 22 5 7 1 6 2 1 10 10 8 7 10 11 4
c)
Koji je od njih:
a) manji od 1; b) vei od 1; c) jednak 1?
d)
5. Zapii pet: a) pravih razlomaka; b) razlomaka

jednakih 1; c) nepravih razlomaka.
6. Koji od ovih mjeovitih brojeva su pravilno zapisani:
e)
2 4 2 15 49 12
6 31 7 11 2
5
1 , 1 , 1 , 4 , 1 , 0 , 5 , 456 , 1 , 8 ,
,9
6 7 2
12 1 10 12 5
4 73 16 55
6 31 7 11 2 .
2 15 49 12
5
, 1 , 4 , 1 , 0 , 5 , 456 , 1 , 8 ,
,9
12 1 10 12 5
2
4 73 16 55
64
8.
Luka ima 7 okoladica i eli ih razdijeliti na

etvero djece. Koliki dio e dobiti svako dijete?
razlomci
9. Palica duga 12 m ree se na 5 jednakih dijelova.
16. U razredu je 16 uenika. Ivana je za roendan na

satu razrednika poastila cijeli razred. Donijela je
Kolika e biti duljina svakog odrezanog dijela?

10. Zapii zadane razlomke u obliku mjeovitog broja.
8 11 9 20 155 257 . Proitaj sve razlomke i

, , , ,
,
5 8 7 3 6 78
30 narani. Koliki dio je dobio svaki uenik?

17. Maja ima 13 okoladnih bananica i podijelit e ih
svaka djevojica ako ih u grupi ima 6? Zapii u
mjeovite brojeve.
obliku razlomka i nacrtaj rjeenje.
11. Sliica prikazuje etvrtinu jabuke:
. Koji su
razlomci prikazani na slikama? Zapii u obliku

razlomka i mjeovitog broja:
a)
18. Zadane mjeovite brojeve napii u obliku

razlomka:
3 3 1
55 77 44
5
9
2 1
11 3 3 6 6
8 8 11
3 3 1 b) 5
9
2 1
a)
; b)
, 13 , 1, 1. .
a)a)
1 1, 3, 3 , 2, 2 ; b)
5 5 , 4, 4 , 13
19. Zadane mjeovite brojeve zapii u obliku
b)
razlomka:
1 3 7
2
3 5
7
1 5
a) 2 , 4 , 6 ; b)5 , 8 , 1 ; c)7 , 3 , 3 .
3 5 8
4 10 9
10 2 6
c)
20. Zadane mjeovite brojeve napamet pretvori u

12. Zapii u obliku mjeovitog broja:
14 8 21 15
49 12 34 50
, , ,
; b)
,
,
,
;
6 7 2 4
7 9 6 7

31 79 25 28
25 14 43 56 28
c) ,
,
,
; d) ,
,
,
,
.
3 2 5 9 11
8 10 12 5
1
13. Moe li se razlomak
zapisati u obliku
2
razlomak:
a)
mjeovitog broja?
2 4 2
1 1
5
5 1 4
a)1 , 2 , 4 ; b)5 , 3 , 2 ; c) 4 , 1 , 8 .
3 5 8
4 2 10
6 2 6
21. Zadane mjeovite brojeve zapii u obliku
razlomka:
10 11
13
11 88
12
44 13
10
77
33 12
55
a)12
a)
12 ,,66 ,,14
b)33 ,,88 ,,11
c)17
17 ,,99 ,,13
14 ;;b)
11 ;;c)
13 ..
a)
9
14
5
15
16
18
28
9
6
9
14
15
16
28
9
5
18
6
14. U velikoj boci nalazi se 17 l soka. Iz nje smo
3 12
4 13
5
7
10 11
8
ravnomjerno pretoili a)
sok
; c)
12u 10
, 6 manjih
, 14 boca.
; b) 3 , 8 , 11
c)17 , 9 , 13 .
5
9
18
15
6
28
14
16
9
Koliko se soka nalazi u svakoj boci nakon

pretakanja? Nacrtaj sliku.

15. U razredu je 23 uenika. Matija je za roendan na
paketa okoladnih bananica, u svakom paketu je
Vjeb lica
22. Zapii u obliku mjeovitog broja:
23. Od zadanih razlomaka ispii one koji su nepravi, a

zatim ih zapii u obliku mjeovitog broja.
24. Zapii u obliku mjeovitog broja.
20 komada. Koliki dio je dobio svaki uenik?
1. Koliki dio lika je obojan, a koliki dio nije obojan?
65
razlomci
4. Nacrtaj 4 pravokutnika. U svakom pravokutniku

oboji dio zadan razlomkom: a) 2 , b) 1 , c) 3 , d) 2 .
5
4
2
3
Kod crtanja pazi da stranice nacrta tako da ti
bude to lake podijeliti pravokutnik na zadane
dijelove.
5. Nacrtaj 4 kvadrata. U svakom kvadratu oboji dio
2 , b) 1 , c) 5 , d) 3 .
zadan razlomkom: a) 5
4
9
8

Kod crtanja pazi da stranice nacrta tako da ti

bude to lake podijeliti pravokutnik na zadane
dijelove.
6. Nacrtaj pravokutnike i u njima bojom prikai
razlomke: a) 4 , b) 7 , c) 6 .
6
16
10
17. Nacrtaj duinu duljine 40 cm. Na toj duini

tokama istakni dijelove
1 , 7 , 1, 1 .
10 10 2 5
18. Koji je dio mjeseca rujna je :

a) jedan dan; b) jedan tjedan; c) 5 dana; d) 17 dana?
19. Koliki je dio mjeseca srpnja:
a) 4 dana; b) 15 dana ; c) tri tjedna?
, 8 , 3.
20. Nacrtaj krugove i skiciraj razlomke 4
4 8 3
21. Koliko treina ima jedno cijelo?
22. Koliko sedmina ima jedno cijelo?
23. Koliko desetina ima jedno cijelo?
24. Koliko petnaestina ima jedno cijelo?
25. Planinar pjeai dva dana. Napamet izraunaj koji
dio puta je planinaru ostao nakon prvog dana,
ako je prvi dan proao:
Za svaki razlomak zapii koliki dio pravokutnika je

ostao neobojan.
18 puta; e) 6 puta.
a) 73 puta; b) 42 puta; c) 61 puta; d) 19
7. Na stolu se nalazi 12 kuglica, meu njima je 5
8

crvenih. Koliki dio svih kuglica ine crvene kuglice?
3 puta; b) 2 puta; c) 1 puta; d) 18 puta; e) 6 puta.
8. U loncu se kuha 13 knedli,a)od
7 toga ih je 7
4 sa
6
19
8

ljivama, a ostale su sa sirom. Koliki dio svih knedli
ine knedle sa sirom?
=
26. Dopuni: 6 =1, 9 =1, 7 =1, 8
8
9. Na parkiralitu je parkirano 28 automobila, od
toga je 11 crvenih. Koliki dio svih automobila s
27. Napii razlomak s nazivnikom 17 koji je jednak 1.
parkinga ine crveni automobili?
27. Napii nazivnik s brojnikom 13 koji je jednak 1.
10. U razredu je 28 uenika. Njih 10 se prijavilo na
izbornu nastavu iz matematike, 8 na izbornu iz
6 3
28. Biciklist je prvog dana preao 7
puta.
Koliki dio
25
informatike, a 5 na tenis. Koji dio razreda ine
mu je jo ostao do cilja?
uenici koji su se prijavili na:
29. Pu je krenuo na dug put. U prvih 13 dana preao
a) izbornu matematiku; b) informatiku; c) tenis?
6je 3 puta. Koliki dio mu je jo ostao do cilja?
11. U boci od 5 litara nalaze se 2 litre ulja.
7 25
a) Koliki dio posude zauzima ulje?
30. Zapii u obliku kolinika:
12. U razredu je 25 uenika, od toga je 12 djevojica.
12 , 11 , 14 , 5 , 42 , 40 , 5 .
5 13 7
60
6
5
10
13. U razredu je 28 uenika, od toga je 11 djeaka.
31. Dopuni:
= 2, 9 = 3, 36 = 6, 24
= , 49 = 7, 27 = 9.
6
8
c) Na polugoditu je u razred doao jo jedan
djeak. Koji dio razreda ine djeaci, a koji
32. Dopuni:
djevojice nakon dolaska novog uenika?
= 4, 9 = 5, 45 = 3, 8
= , 44 = 11, 60 = 15.
8
6
33. Dopuni:
15. Nacrtaj duinu duljine 60 cm. Na toj duini
tokama istakni dijelove 1 , 1 , 1 , 5 .
= 1, 10 = 2, 18 = 3, = 6, 15 = , = 7, 26 = 13.
6
18 = 3,
16. Nacrtaj duinu duljine 45=cm.
1, 10
Na=toj
2, duini
6
2, 2, 8 .
tokama istakni dijelove 91 , 9
3 9
66
= 6,
15 = ,
5 8
= 7,
26
= 13.
razlomci
34. Dopuni:
45
= 1,
63
= 7,
60
= 3,
= 5,
30
5
12
= 4.
35. Izraunaj dijeljenja koja moe, a to ne moe

napii u obliku razlomka:
a) 12:3; b) 7:8; c) 14:14; d) 39:13; e) 3:12; f)
5:5; g) 8:5; h) 3:11; i) 5:10; j) 81:9; k) 2:2; l)
14:15; m) 6:18.
36. Luka ima 5 okoladica i eli ih razdijeliti na
devetero djece. Koliki dio e dobiti svako
dijete?
37. Palica duga 3 m ree se na 14 jednakih
dijelova. Kolika e biti duljina svakog
odrezanog dijela?
38. U razredu je 27 uenika. Luka je za roendan na
jumbo pizza. Koliki dio je dobio svaki uenik?
39. U razredu je 30 uenik. Maja je za roendan na
satu razrednika poastila cijeli razred. Donijela
je 6 jumbo pizza. Koliki dio je dobio svaki
uenik?
40. Maja ima 8 okoladnih bananica i podijelit e ih
svaka djevojica ako ih u grupi ima 10?
41. U velikoj boci nalazi se 12 litara soka. Iz nje
smo ravnomjerno pretoili sok u 20 manjih
boca. Koliko se soka nalazi u svakoj boci nakon
pretakanja?
1 , 8 , 2 , 16 , 17 , 12 , 3 , 6 , 16 , 4 ,
7 7 2 15 7 12 6 3 14 10

12 , 9 , 8 , 8 , 10 , 12 , 40 .
1 7 8 10 10 13 4
Koji je od njih:
a) manji od 1; b) vei od 1; c) jednak 1?
43. Zapii 3 razlomka:
a) manja od 1 kojima je brojnik 8;
b) vea od 1 kojima je brojnik 4;
c) manja od 1 kojima je brojnik 24;
d) vea od 1 kojima je nazivnik 16.
44. Broj 3 zapii u obliku razlomka. Na koliko
naina to moemo uiniti?
45. Broj 7 zapii u obliku razlomka. Na koliko
naina to moemo uiniti?
46. Zapii broj 4 u obliku razlomka s nazivnikom 8.
48. Zapii broj 11 u obliku razlomka s brojnikom
66.
49. Zapii broj 5 u obliku razlomka s brojnikom 10.

59. Zapii broj 10 u obliku razlomka s nazivnikom
48.
60. Zapii broj 3 u obliku razlomka s brojnikom: 60.
61. Zapii broj 7 u obliku razlomka s brojnikom: 49.
62. Zapii zadane razlomke u obliku mjeovitog
broja.
a)
34 ;
b)
15 ;
c)
32 ;
d)
45 ;
e)
16 .
a)
54 ;
6
b)
75 ;
8
c)
78 ;
12
d)
54 ;
10
e)
13 .
2
5
4
7
11
7

broja.

broja.
a)
25 ;
b)
56 ;
c)
67 ;
a)
45 ;
b)
24 ;
c)
5;
a)
3;
b)
16 ;
c)
a)
4;
8
b)
21;
4
c)
d)
49 ;
e)
18 .
24
10
8
6
7

65. Pretvori one razlomke koje moe u mjeoviti ili
cijeli broj, a koje ne moe objasni zato ne moe:
d)
44 ;
e)
16 .
; d)
10 ;
e)
14 .
3;
9
d)
5
4
7
10
15

66. Pretvori one razlomke koje moe u mjeoviti
ili cijeli broj, a koje ne moe objasni zato ne
moe:
8
4
17
4
7

67. Pretvori one razlomke koje moe u mjeoviti
ili cijeli broj, a koje ne moe objasni zato ne
moe:
88 ;
11
e)
19 .
15

razlomka:
5 ; e) 16 .
a) 3 53 ; b) 4 41 ; c) 4 72 ; d) 4 11
7

razlomka:
a) 164 ; b) 2 61 ; c) 7 71 ; d) 2 53 ; e) 10 76 .
razlomka:
5 ; c) 9 3 ; d) 11 4 ; e) 15 6 .
a) 12 53 ; b) 7 14
7
11
9
67
Razlomci
4.4. Usporeivanje razlomaka jednakih

nazivnika
okolada
a=b
broj a je jednak
broju b
5
7
okolade, a Luka
okolade.
12
12
a) Nacrtaj ovakvu okoladu u biljenicu:
Ana je pojela
a<b
broj a je manji od
broja b
a>b
broj a je vei od
Crvenom bojom oznai dio koji je pojela Ana, a plavom bojom dio koji je pojeo Luka.
broja b
b) Tko je pojeo vie okolade?

esto moramo odluiti je li neka kutija vea ili manja, neko drvo vie ili nie,
neki put dulji ili krai. Kaemo da usporeujemo zadane podatke, tj.
usporeujemo brojeve.
Primjer 1.
Usporeivanje dvaju razlomaka
Luka i Maja ekaju na red kod doktora. Luka je
1
3
doao na red nakon
sata, a Maja nakon
4
4
sata. Tko je ekao dulje?
Rjeenje:
3
1
vee od . To
4
4
zapisujemo na isti nain kao i kod usporeiva-
Maja je ekala dulje jer je
nja prirodnih brojeva:

3
1
3
1
>
i itamo: je vee od .
4
4
4
4
Razlomke koji imaju jednake nazivnike usporeujemo tako da usporedimo njihove
brojnike.
Od dva razlomka koji imaju jednake nazivnike manji je onaj koji ima manji brojnik.
Evo jo nekoliko primjera:
68
1
7
8
5
3
2
5
8
3
7
5
>
5
3
=
2
8
<
8
<
jer je 1 < 3;
jer je 8 > 5;
jer je 3 = 3;
jer je 5 < 8.
1
7
8
5
3
2
5
8
3
7
5
>
5
3
=
2
8
<
8
<
jer je 1 < 3;
jer je 8 > 5;
jer je 3 = 3;
jer je 5 < 8.
Razlomci
Primjer 2. Usporeivanje vie
razlomaka
1
3
2
Ana je pojela
torte, Luka
, a Maja
6
6
6
torte. Tko je pojeo najvie, a tko najmanje?
Rjeenje:
Vie razlomaka usporeujemo na isti nain kao
1 3
2
,
i
6 6
6
i dva razlomka. Od tri razlomka

najmanji je
1
3
, a najvei . Zakljuujemo da je
6
6
najvie torte pojeo Luka, a najmanje Ana.
Primjer 3.
Primjer 4. Nejednakosti
Poredaj ove brojeve poevi od najmanjeg:

4 1
3
9 18
, , 1, , 2, ,
5 5
5
5 5
Koji se brojevi mogu upisati u kvadrati:

a)
4
4
4
<
=
; b)
; c)
.
>
6
6
6
6
6 6
Rjeenje:
Rjeenje:
Trebamo sve brojeve zapisati kao razlomke s
nazivnikom 5. Tek tada emo ih moi uspore5
ivati. Broj 1 zapiimo kao 1 = , a broj 2 zapi5
10
imo kao 2 =
. Sada nije teko ove brojeve
5
poredati od najmanjeg:
a) Trae se brojevi takvi da je 4 >
. Dakle,
traimo brojnike manje od 4. U kvadrati
stoga moemo upisati 0, 1, 2 i 3 jer vrijedi:

4 0 4 1 4 2 4 3
> , > , > , > ;
6 6 6 6 6 6 6 6
b) Trae se brojnici koji su vei od 4. U kvadrati

stoga moemo upisati brojnike 5, 6, 7,
8, 9, 10 itd. Primijetimo da ovdje imamo
beskonano mnogo rjeenja, dok smo ih u
primjeru a) imali samo 4.
c) Da bi vrijedila jednakost, u kvadrati moemo
4 4
=
upisati samo jedan broj, a to je 4.
6 6
Z a d a c i :
1. Poredaj zadane razlomke po veliini poevi s
najmanjim:

a)
11 3 8 5
,
,
i ;
2 2 2 2
b)
13 35 5 10
,
,
i
.
6 6
6
6

najmanjim:

a)
3 7 8 5
,
,
i ;
7 7 7 7
b)
6 53
7
7
,
,
i
.
12 12 12 12

najveim:
a)
10 14
9
3
;
,
,
i
10 10 10 10
4. Ana je pojela
b)
7 1 8 10
, ,
i
.
4 4 4
4
1
4
2
pizze, Luka , a Maja
pizze.
9
9
9
Tko je pojeo najvie, a tko najmanje?
69
Razlomci
Z a d a c i :
5. Izmeu razlomaka u kvadrati stavi jedan od
znakova =, < ili >:
a)
1
4
13
5
; b)
5
4
4
2
; c)
5
3
2
7
; d)
3
8
b)
5
.
8
6. Svaka slika bojom prikazuje jedan razlomak.
c)
Napii koji razlomci su prikazani na slikama. U

kvadrati stavi jedan od znakova =, < ili >:
a)
b)
d)
c)
d)
7. U kvadrati stavi jedan od znakova =, < ili >:

a)
8. Nacrtaj i usporedi:
a)
3
1 3;
8 5;
3
5
10 .
i
b)
i
c)
i
d)
i
2 2
3 3
10 10
12 12
9. Usporedi:
a)
10. Trgovac ima vagu i utege od
3
4
1
2
kg,
kg,
kg i
kg. Poredaj te utege po redu poevi s najteim.
5
5
5
5
11. Poredaj poevi od najmanjeg:
9 4 40
23
30
;
,
,
, 2,
, 1,
10 10 10
10
10
1 10 5
7
3
b) ,
, , 1, 2, , 3, .
7 7 7
7
7
b)
a)
a)
91 46 40
28
30
;
,
,
, 10 ,
, 5,
3 3 3
3
3
b)
1 70 6
13 36
,
,
, 1, 2,
,
.
35 35 35
35 35
13. Poredaj poevi od najmanjeg:
70
41 1 3
11 31
, , , 2, 5, , .
2 2 2
2 2
14. Koji brojevi mogu doi u kvadrati?

a)
12. Poredaj poevi od najveeg:
2 4 6
13 11
;
a) , , , 2,
, 1,
5 5 5
5
5
3
1 3
8 5
3
5
10
; d)
.
i ; b)
i ; c)
i
i
2 2
3 3
10 10
12 12
d)
10
>
2
;
10
5
;
>
7 7
7
< ;
e)
9 9
b)
6
;
=
7 7
c)
3
<
;
8 8
f)
8
>
.
5 5
15. Koji brojevi mogu doi u kvadrati?
5
;
3
15
;
>
3
17 17
1
7
< ;
; e)
d)
=
9 9
7 7
a)
>
b)
c)
5
<
;
9 9
f)
13
>
.
10 13
Razlomci
4.5. Razlomci kao dijelovi veliina

Podjela krinje s blagom
Gusari dijele krinju s blagom u kojoj je 100
zlatnika. Odluili su sljedee:
Kapetan Bezubi e dobiti
1
blaga;
2
1
blaga;
10
3
Jednooki Max e dobiti
blaga;
10
Crvenobradi e dobiti
Mali Bill e dobiti
1
blaga.
10
Koliko zlatnika e dobiti svaki gusar?

U svakodnevnom ivotu razlomke esto koristimo uz neku veliinu ili mjernu
jedinicu. Tako se susreemo s etvrtinom kilograma brana, treinom litre, dva
i pol dana, sedminom metra itd. Pogledajmo kako brzo i tono raunati s ovim
mjerama u svakodnevnom ivotu.
Primjer 1. Razlomci s brojnikom 1

a) Koliko je
1
od 10 cm?
2
b) Koliko je
1
od 10 cm?
10
podijelili smo na 2 dijela i dobili svaki dio dug

5 cm jer je 10 : 2 = 5. Dakle,
1
od 10 cm je 5 cm.
2
b) Zamislimo da duljinu od 10 cm podijelimo

na 10 dijelova (jer se trae desetine). Svaki dio
e biti dug 1 cm jer je 10 : 10 = 1.
Rjeenje:
Dakle,
1
od 10 cm je 1 cm.
10
a) Pola od 10 cm je 5 cm. Duljinu od 10 cm
Primjer 2. Pravi razlomci
etvrtinu od 40 cm dobivamo dijeljenjem sa 4,
Mrav treba prijei put dug 40 cm. Ve je
40 : 4 = 10. Zakljuujemo da je
preao
3
puta. Koliko je centimetara preao?
4
1
od 40 cm jednaka
4
10 cm. Ako je u jednoj etvrtini sadrano 10 cm,

onda e u tri etvrtine biti tri puta vie, tj.
3
od
4
40 cm je 3 10 = 30 cm.
Rjeenje:
Primijetimo da su zadane etvrtine puta. Lako
emo izraunati koliko je
izraunamo koliko je
3
od 40 cm ako prije
4
1
od 40 cm.
4
a
neke veliine:
b
1. veliinu podijelimo na b dijelova;
2. kolinik pomnoimo s a.
Ako se trai
71
Razlomci
Primjer 3. Nepravi razlomci
Koliko je
Primjer 4.
3
od 4 cm? Nacrtaj sliku.
2
U razredu ima 28 uenika. ak
4
razreda ine
7
djevojice. Koliko ima djevojica u razredu?
Rjeenje:
Koliko ima djeaka u tom razredu?
1
Potraimo najprije
2 od 4 cm. To su 2 cm.
3
Tada je
od 4 cm = 6 cm, jer je 3 2 cm = 6 cm.
2
Pogledajmo sliku:
Rjeenje:
Ovakve zadatke iz ivota rjeavamo na isti
nain kao zadatke s mjernim jedinicama. Jedna
sedmina od 28 uenika jest 4 uenika. Stoga
4
razreda ini 4 4 = 16 uenica. Ostatak su
7
djeaci, a to je 28 16 = 12 djeaka.
1 km = 1000 m
1 m = 10 dm = 100 cm = 1000 mm
deci = deset puta manje
1 dm = 10 cm = 100 mm
centi = sto puta manje
1 cm = 10 mm
mili = tisuu puta manje
1 t = 1000 kg
1 kg = 1000 g
1 dan = 24 h
Na primjer:
1 h = 60 min = 3600 s
decimetar je deset puta manji od metra
1 min = 60 s
centimetar je sto puta manji od metra
1 l = 10 dl = 100 cl = 1000 ml
milimetar je tisuu puta manji od metra
Z a d a c i
1.
Koliko je:
a)
d)
1
1
1
od 10 kg; b)
od 18 km; c)
od 300 l;
3
6
5
1
1
od 60 min; e)
od 1000 kg?
100
6
f)
3.
Koliko je:
a)
2.
Izraunaj napamet koliko je:
1
1
1
od 12 kg; b)
od 49 km; c)
od 42 l;
6
7
2
1
1
d)
10 od 60 min; e) 4 od 36 kg;
a)
72
1
1
1
od 45 kn; g)
od 30 kg; h)
od 50 kg?
15
9
5
1 od 210 dm;
7
1
od 225 komada kuglica;
15
1
c)
od 39 kg;
13
b)
Razlomci
1
od 24 h;
12
1
e)
od 1000 kg?
8
7
, a drugi ostatak. Koliko zemlje je dobio
12
d)
svaki sin?
11. Dva gusara dijele izmeu sebe 60 zlatnika.
4. Koliko je:

a)
b)
Jedan je dobio
4
od broja Snjeguljiinih patuljaka;
7
2
od broja mjeseci u godini;
3
4
od ukupnog broja prstiju ovjeka;
c)
5
d)
2
od broja Ali Babinih razbojnika?
5
11
, a drugi ostatak. Koliko je
15
zlatnika dobio svaki gusar?
12. Koliko je: a)

c)
10
16
od 30 m; b)
od 140 kn;
7
5
15
od 60 g?
12
13. Koliko je:

a)
5. Koliko je:
5
5
3
od 2 cm; b) od 2 cm; c)
od 4 cm;
2
2
2
4
od 6 cm? Nacrtaj slike.
3
7
2
a)
od 10 mm; b) 10 od 10 mm;
5
14. Luka ima u pernici 12 olovaka. Od toga su
3
2
od 10 mm; d)
od 10 mm?
c)
5
5
Nacrtaj slike.
d)
flomasteri. Koliko je flomastera u Lukinoj

pernici? Koliko je ostalih olovaka?
6. Koliko je:

15. Rujan ima 30 dana. Jedne godine u rujnu
2
a)
od 14;
7
4
b)
10 od 100;
c)
c)
3
4
od 30 min; b)
od 100 kn;
10
6
5
od 60 g?
12
16. Matija je ponio u kolu 50 kn. Od toga treba

3
2
dati za Modru lastu,
za pecivo, a
10
25
ostatak si moe zadrati. Koliko novaca ostaje
Matiji?
17. Pet gusara dijele 120 zlatnika. Koliko e dobiti
8. U koari je pomijeano voe. Od 16 komada
svaki ako:
3
znamo da su
jabuke. Koliko je jabuka u
8
a) svi trebaju dobiti jednak dio;
koari?
na jednake dijelove;
b) jedan dobiva polovicu, a ostali dijele ostatak
9. U bombonijeri je 28 mijeanih okoladnih

bombona. Od toga
7
15
dana je padala kia. Koliko dana je padala kia?
2
od 40?
5
7. Koliko je: a)
3
4
2
su bajadere. Koliko je
7
bajadera u kutiji?
c) jedan dobije

etvrti
1
1
2
, drugi
, trei
,
10
6
5
4
, a peti ostatak?
15
18. Koliko je od zadanih brojeva?

10. Dva brata su dobila u nasljedstvo zemlju
povrine 600 etvornih hvati. Jedan sin je dobio
a) 100 m; b) 60 min;
c) 12 tanjura;
d) 20 m;
f) 120 kn.
e) 40 kg;
73
Razlomci
Vjeb lica
a
1.
Usporedi:
a)
2.
1
7
7.
6;
7
7
4
b)
2;
4
6
15
c)
6 ;
15
d)
2
2
12 .
2
Koji brojevi mogu doi u kvadrati?
a)
> 1; b) 2 > 17 ; c) 195 <
Poredaj zadane razlomke po veliini poevi s
d) 4 =
najmanjim:
a) 2 41 , 2,
6
4
i 1; b)
14 , 2 ,
7
7
3i
24 .
7
8.
; e)
< 3 91 ; f) 6 >
13
Zapii u obliku mjeovitog broja i odredi izmeu

kojih prirodnih brojeva se nalazi zadani razlomak:
3.
a)
Poredaj zadane razlomke po veliini poevi s
9;
8
b)
25 ;
4
c)
20 ;
6
d)
72 ;
9
e)
135 .
10
najveim:
9.
a)
4.
2 31 ,
3,
7
3
8;
3
b)
4 51 ,
152 , 13
5
Poredaj poevi od najmanjeg:
24 .
5
Zapii u obliku mjeovitog broja i odredi izmeu

a)
11;
7
b)
11;
3
c)
23 ;
4
d)
63 .
5
10. Zapii u obliku mjeovitog broja i odredi izmeu

a) 1 9 , 14 , 2 4 , 2, 23 , 1, 30 ;
12
12
12
12
12
b) 4 1 , 15 , 52 , 1, 2, 34 , 3, 5 3 ;
4
5.
a)
9;
8
b)
15 ;
4
c)
20 ;
6
d)
72 ;
13
e) 135
.
34
11. Koliko je:
Poredaj poevi od najveeg:
a) 1 od 20 kg; b) 1 od 21 km; c) 4 od 30 g;
4
a) 75 , 48 , 5 4 , 3, 25 , 5, 2 3 ;
8
d) 5 od 60 min; e) 4 od 1000 kg?

100
b) 4 1 , 7 , 46 , 8, 38 , 5 3 , 5.
9
6.
12. Koliko je:
Koji brojevi mogu doi u kvadrati?
a)
18
d) 3 =
74
>
9
2 ;
18
b) 2 >
; e)
10
<
; c)
6
7 ;
10
f)
3
7
<
2
15
<
d) 1 od 50 min; e) 8 od 36 kg; f) 2 od 45 kn;
15
a) 1 od 16 kg; b) 3 od 49 km; c) 4 od 42 l;
10
11
od 30 kg; h) 1 od 20 kg?
g) 15
5
1 4 1 8 5
7 5 13 12 8
Razlomci
18. U pravokutnik zapii znak <, = ili >.
13. Koliko je:

4 1 8 15 4 1 8 5
28 dm; b)
od 25 komada kuglica;
a) 71 od
5 13 12 7 8 5 13 12 8
4 1 8 1 54 1 8
45 48
1 h;8e) 5 od 100 kg?
26 kg; d) 1 od
71 5
c) 13 od
127 85 13 12
7 58 13 12 8
2 52
2 7 31 12
31mm;
7 20
od 155mm;
a) 2 2 od
122 b)
5 5 5
5
1
10
7 31
7c) 31 od
102 mm;
d)
152 2
5 5 5
5 5
1
b)
10
1
10
10
3
1660
km
23
2 51 13
3 54 m;
4
4 2
3 2 1 13
2c)
kn
4
5 4
3
2
4
3 220
lipa;
5
1 13 3 3 4
2 3
2d)
150 min;
h
4
5 4 2
5
3
23
2 51 1e)
4
4
1
10
152 od 10 mm?
15. Koliko je:

a) 1 t2 3 2 1101
13kg;3 3 4
1

10
14. Koliko je:

23
2 51 1 3
4
4
3 34
l 5
2
1500 ml;
3 34
f) 5 h
2
227 min.
3 4 13 37 45 31 73 54 3 7
1 h; b)
od 34cm;
c) 5 od
2 dm;5
a) 1 od
10 10
5 12 10
4 10 5 45 10
12 5
10 5 12

1 3
4 10
37 74h;
5 10
5 3e) 1 7 3od
3 7 f) 5 od 24 km?
4
4 min;
d)13 od
5 45 10
12 5105 4121010 5 5 12 10
17 3 8
a) 24 t8 4 4 990
2 4 kg;
25
20
10
16. Koliko je (pretvori u mjernu jedinicu koju moe):

7 m; b) 1 l; c) 6 dm; d) 8 kg; e) 78 m; f) 2 h?
a) 20
8
50
10
100
6
24b) 8 km
4 54
25 5
8
17 3m;
2 64 1601
20
10
7 m; b) 1 l; c) 6 dm; d) 8 kg; e) 78 m; f) 2 h?
a) 20
8
50
10
100
6
8 4 4 2 4 17 3 8
24
c)
lipa;
kn6 20 444
25 5
5
10

a) 6 t12 3 3150
12kg;
1 5 31
6 12 3 3
km
b)
8 5
4
20
24 8
25 5
5 31
132 11500
m;
20
5
24
25
6 12
c) 3 3 kn
12 1 5 250
3 1 lipa;
8
6
8
6
8
6
8
20
3 12 h
1 min;
1 52 3d)
1 5 3 80
4 3 20
5
152 3 3
12e) 1 5 h3 51
4 3 20
152 3 3
12 1 5f) 3 51 m
4 3 20
8
4 2 4 h17 3 160
min;
4 d)
5
6 20
10
24
25
8
5
8
5
4
4 54 2 6e)
4 54 2 64
17f)
20
8
17 min
3 10
20
8 h
3 10
50 sek ;
229 min.
170 min;
330 cm.
75
Razlomci
4.6. Proirivanje razlomaka

to je vee?
Pogledaj crtee i ispod svakog napii koji dio pravokutnika je obojan.
a)
b)
c)
Na kojoj slici je obojana najvea povrina?

Promotrimo razlomak
1
. On se nalazi na slikama u uvodnom zadatku. Pri2
mijetimo da su podjele pravokutnika razliite, no uvijek je obojan jednak dio

pravokutnika. Iz toga moemo zakljuiti da je
1 2 6
= =
.
2 4 12
Na slici b) obojani dio smo podijelili jo na 2 dijela, pa kaemo da smo razlomak
1
proirili s 2.
2
1 2 2
=
2 2 4
proirivanje
proirivanje
Primijetimo da smo i brojnik i nazivnik pomnoili istim brojem 2. Dobili smo
razlomaka
razlomaka
a an
=
b bn
jednake razlomke, iako je podjela unutar pravokutnika drugaija.

Na isti nain na slici c) obojani dio smo podijelili jo na 6 dijelova, pa kaemo
1
da smo razlomak
proirili sa 6.
2
1 6
6
=
2 6 12
Primijetimo da smo i brojnik i nazivnik pomnoili istim brojem 6. Dobili smo

jednake razlomke, iako je podjela unutar pravokutnika drugaija.
Proiriti razlomak znai i brojnik i nazivnik pomnoiti istim brojem. Tako emo dobiti razlomak jednak danom razlomku.
76
Razlomci
Primjer 1. Proirivanje razlomaka
Rjeenje:
a) Proiri razlomak
3
s 2 i nacrtaj sliku;
4
Nacrtajmo prvo razlomak
b) Proiri razlomak
3
s 3 i nacrtaj sliku;
4
a)
c) Proiri razlomak
3
sa 4 i nacrtaj sliku.
4
3
.
4
3 3 2 6
=
= . Proirili smo razlomak s 2. To
4 42 8
znai da emo svaki kvadrati sa slike podijeliti
na 2 dijela.
b)
3 33 9
=
=
. Proirili smo razlomak s 3. To
4 4 3 12
znai da emo svaki kvadrati sa slike podijeliti

na 3 dijela.
c)
3 3 4 12
.
=
=
4 4 4 16
Primjer 2.
Rjeenje:
2
Kojim brojem treba proiriti razlomak
da
3
16
bismo dobili
?
24
Proirivanjem dobivamo jednake razlomke.

Traimo broj takav da je 2 = 2 = 16 .
3 3
24
Pitamo se koji broj treba staviti u kvadrati da
vrijedi 2
=16. Traeni broj je 8. Provjerimo
da broj 8 zadovoljava i izraz u nazivniku.

2
Zakljuujemo da razlomak
treba proiriti s 8
3
16
da bismo dobili
.
24
Z a d a c i
1. Koji su razlomci prikazani na slici?
4. Napamet proiri razlomke:
2. Proiri razlomak
2
s 4. Nacrtaj sliku.
7
3. Proiri razlomke:

2
a)
s 3, 4, 5, 7 i 10;
3
c)
9
s 5, 8, 9, 7 i 6.
8
1
b)
s 2, 3, 4, 10 i 5;
5
a)
1
s 2;
3
b)
2
s 3;
5
c)
1
s 5;
4
d)
7
s 2;
8
e)
2
s 4;
10
f)
3
s 3.
4
5. Proirivanjem nai jo 10 razlomaka koji su

jednaki
3
.
4
6. Proirivanjem nai jo 10 razlomaka koji su

jednaki
2.
7
77
Razlomci
7. Kojim je brojem proiren razlomak:

a)
2 6
= ;
3 9
d)
1
10
2 16
4 16
=
=
; e)
; f)
.
=
10 100
4 32
11 44
b)
1 2
= ;
4 8
c)
2 6
;
=
5 15
8. Kojim brojem treba proiriti razlomak
7 da dobijemo 49 ?
2
14
dobijemo 54 ?
3
da
13
1 4
2
; b)
;
=
=
5
3 9
2 8
4
=
d)
; e)
;
=
7
5 50
c)
9
1
; e)
28
10
2
2
; f)
11
100
10
.
55
3 5 7 5
, , , ,5.
4 2 3 6
4 1 7 2
, , , , 2.
3 2 9 6
17. Proiri zadane razlomke tako da im nazivnik bude

20.
3
;
=
4 12
3 24
=
f)
.
8
3
7

18.
10. Ovi razlomci su proireni. Koji broj nedostaje:
d)

12.
234
a)
1 9 7 3
, , , ,3.
4 5 2 10

24.
11. Proirujemo broj u lokomotivi. Koji brojevi

nedostaju u praznim kvadratiima? Dopuni.

1 2 11 9 3 5
, , , , , , 6.
4 3 2 6 8 12
19. Zadane razlomke proiri s 5.
5 2 11 1 9 5
, , , , , ,10.
4 7 9 6 10 2

20. Zadane razlomke proiri sa 7.

12. Koji od ovih razlomaka pripadaju
vlaku iz prethodnog zadatka?
1 5 4 5 4 7
, , , , , , 4.
4 7 3 6 10 3
36 6 48 54 6 12 44 5 48 10 12 9
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
,
63 30 84 99 10 22 77 25 88 50 21 1521. Razlomak 5 proiri redom brojevima: 2, 4, 5, 6,
7
54 6 12 44 5 48
10 12 9

,
,
,
,
,
,
,
,
99 10 22 77 25 88 50 21 15
9, 10, 20 i 50. Kakvi su svi razlomci koje si

napisao?
22. Meu zadanim razlomcima odredi grupe jednakih.
1 2 3 6 2 1
, , , , ,
3 7 5 8 4 2 Prikai ove razlomke kao
dio kruga, a zatim ih proiri

s 2. Koje razlomke dobiva proirivanjem s 2?
14. Koji razlomci su jednaki? Izmeu njih stavi znak
jednakosti =. Izmeu onih koji nisu jednaki stavi
znak (razliito).

78
a)
2
5
1
4
; b)
3
10
1
5
; c)
9
4
25
;
20
1 5 4 5 2 3 10 8 12 10 15 20 10 40 55
, , , , , , , , , , , , , ,
4 7 3 6 8 12 14 6 9 12 21 28 40 30 66
Razlomci
4.7. Skraivanje razlomaka

Oboji
Oboji
8
ovog pravokutnika.
16
2
Prisjetimo se zadataka kao to je: Kojim brojem treba proiriti razlomak
da
5
4
dobijemo
? Odgovor je, naravno, s 2.
10
2 2 2 4
=
=
5 5 2 10
2
4
4
i
su meusobno jednaki i
je dobiven tako to su i brojnik i
5 10
10
2
nazivnik od
pomnoeni s 2. Moemo postaviti i obrnuto pitanje:
5
4
Kojim brojem treba podijeliti i brojnik i nazivnik od
da bismo dobili razlo10
2
mak ? Odgovor je, naravno, 2.
5
Taj postupak se naziva skraivanje razlomaka.
Razlomci
4
4:2 2
=
=
10 10 : 2 5
Primijetimo da smo i brojnik i nazivnik podijelili istim brojem 2. Skraivanje je
postupak obratan od proirivanja razlomaka.
Skratiti razlomak znai i brojnik i nazivnik podijeliti istim brojem. Tako emo dobiti razlomak jednak danom razlomku.
Primjer 1. Skraivanje razlomaka
12
Nacrtaj krug. Oboji plavom bojom
tog kruga.
24
Rjeenje:
Ovakav problem zadan je i u uvodnom zadatku.
Pitamo se trebamo li dijeliti krug na 24 dijela pa
bojiti njih 12 kako bismo rijeili zadatak. Primijetimo da su i brojnik i nazivnik brojevi djelji-
skraivanje
razlomaka
a a:n
=
b b:n
vi s 12. Stoga skratimo ovaj razlomak brojem 12:

12 12 : 12 1
=
=
24 24 : 12 2
Brojnik i nazivnik smo podijeliti istim brojem i do12 1
= . Zakljubili smo da je
24 2
ujemo da krug trebamo podijeliti samo na 2 dijela i obojiti
pola kruga.
79
Razlomci
Primjer 2.
Kaemo da je razlomak skraen dokraja ako
Kojim brojem treba skratiti razlomak

2
bismo dobili ?
3
16
da
24
litelja osim broja 1. Taj se razlomak naziva

neskrativ razlomak.
4 15 23 44
,
,
,
5 7
2
81
su skraeni dokraja.
Primjerice razlomci
Rjeenje:
Skraivanjem dobivamo jednake razlomke.
16 16 :
2
=
= .
Traimo broj takav da je
24 24 :
3
Pitamo se koji broj treba staviti u kvadrati da
vrijedi 16 :
mu brojnik i nazivnik nemaju zajednikih dje-
=2. Traeni broj je 8. Provjerimo
da broj 8 zadovoljava i izraz u nazivniku.

25 25 : 5 5
=
= ,
16
15 15s: 5 3
Zakljuujemo da razlomak
treba skratiti
24
225 1625 :16
5 :8
5 236 36 : 12 3
=
= ,
8 da bismo dobili . = = = ,=
315 2415 :24
5 :8
3 324 24 : 12 2
Primjer 3.
neskrativ
razlomak
Razlomke najee skraujemo s najveim zajednikim djeliteljem brojnika i nazivnika.
25
36
moemo skratiti s 5,
moe15
24
84
25 25 : 5 5 36 36 : 12 3 84 84
mo skratiti s 12, a
sa 6.
=
= ,
=
= ,
=
54
15 15 : 5 3 24 24 : 12 2 54 54
Primjerice:
36 36 : 12 3 84 84 : 6 14
=
= ,
=
=
.
24 24 : 12 2 54 54 : 6
9
84 84 : 6 14
=
=
.
54 54 : 6
9
12
prvo skratio s 2 i dobio
Luka je razlomak
18
6
. Taj razlomak se jo moe skratiti, jer su i
9
skrativ
brojnik i nazivnik djeljivi s 3. Za takav
razlomak
razlomak kaemo da je skrativ.
12
Skrativ je i poetni razlomak
. Skratimo li
18
6
2
razlomak
, dobivamo
. To je neskrativ
9
3
razlomak jer je jedini zajedniki djelitelj
brojnika i nazivnika 1. Prisjetimo se, to je stoga
to su brojevi 2 i 3 relativno prosti brojevi.
Skraivanje kratko zapisujemo ovako:
Rjeenje:
Razlomak moemo skraivati i nekoliko puta,
dokle god se brojnik i nazivnik mogu podijeliti
istim brojem.
12
Primjerice
moemo prvo skratiti s 2, pa
18
zatim s 3, dobit emo isti razlomak kao da
smo odmah skratili sa 6. Taj postupak je dulji,
ali e nas dovesti do istog rezultata. I Maja i
Luka su tono rijeili zadatak.
80
I 12 i 18 dijelimo sa 6 i zapisujemo kolinike

pri tim dijeljenjima. Lukino skraivanje bismo
istim postupkom zapisali ovako:
Razlomci
Z a d a c i
1. Koji od ovih razlomaka su neskrativi:
2. Koji od ovih razlomaka su skrativi:
2 1 5 3
,
, , ?
6 10 2 9
12 13 5 3
,
,
, ?
6 10 20 9
8.
Skrati najveim zajednikim djeliteljem brojnika i

nazivnika:
24
15
36
130
40
30
9999924
15
36
40
30
130
40
30
24
15
3622222130
36
130
40
30
24
15
15
36
130
40
30
24
)a
),c),)c,d
),h
a
),b),b
),b
),d
e,f),f),f),f);,)f ), g, g), g), g
b)
;),d),d
d)
a)a) a
);,b
),c);,c),cc)
),)e,e),e);,)e,)e)
),)h,h),h
))
)a
),b
),d
), g
),h
36
20
90
16
10
60
90
45
45
36
20
90
16
90
1610
1060
60
90
45
36
20
90
90
16
10
60
90
45
36
20
20
90
16
10
60
90
45
36
99 9 24
30
24 15
15 36
36 22 2 130
130 40
40 30
40
30
24
15
36
130
g)
;,h
aa) a
), g
),)h)
h) .
) ) ,b,b),b
) ) ,c,c),)c ) ,d,d),d
) ) ,e,e),)e ) ,ff)
,f),)f ) ;, g, g
) ) ,h
45
90
45 36
36 20
20 90
90 16
16 10
10 60
60 90
60
90
45
36
20
90
16
10
6
10
16
a)
s 2; b)
s 3; c)
s 5;
9. Skrati najveim zajednikim djeliteljem brojnika i
15
40
14
nazivnika:
24
8
9
121
100
500
450
200
125
121
500 450
450 200
200 125
125
121 100
100 500
d)
s 2; e)
s 4; f)
s 3.
a
)a
),b
,d,d);,d) ) ,Najvei
e,)e,)e ) ,f,zajedniki
a)a
b)
) ) ;,b,b
) ) ,c;,c),c)c))
f),f) ) . . .
18
16
33
160
11
10
1000
600
160
625
11
1000 600
600
160 625
625
11 10
10 1000
djelitelj:
4. Napamet skrati razlomke:
200
125
121
100
500
450
125
121 100
100 500
500 450
450 200
200 125
121
d)
,d,)d) ) ;,e,e)
e),e) ) ,f;,f),f)f)) . ...
aa)a) ) ,b,b,)b) ) ,c,c),c) )
,d
8
6
20
160
625
11
10
1000
600
625
11 10
10 1000
1000 600
600 160
160 625
11
a)
s 2; b)
s 3; c)
s 5;
10
3
15
3. Skrati:
d)
20
6
12
s 2; e)
s 4; f)
s 3.
28
15
14
5. Nacrtaj krug i oboji ovaj njegov dio:
10. Zapii pet skrativih i pet

neskrativih razlomaka.
11. Kojim je brojem skraen razlomak:
12 2
1
150
100
9 15
150
100
150
100
9 1515
15
9 9 15
150
323232
7 7 7257252525256 = 2 ; b) 3
100
100
44 44
94
150
32
732
= ;
c)
= ;
9
3
30
5
12 4
200
100
200
200
100
200
200
40
49
100
200
27
20
161616
272727
202020
200
404040
494949
100
200
200
16
2716
20
200
40
49
100
32 32327 7 725 2525
150
00
150
1004 4 49 9 915 1515
150
,c)) ,c ),c,d) ),d ),d,e) ) ,e ),e ),ff)) ,f ),f;, g) ),g)
.
g ), g,h) );,h),h)
),b ) ,b ),b
h)
16 4 ; e) 1000
1 ; f) 18 = 2 ?
d)
=
=
40 4040
49 4949
100
16 1616
27 2727
20 2020
200
100
00
200
100
200
200
36 4
44 11
10000
10 000 10
c ,)cd,))cd);,)d,)d)
a)
)b ,)b,)b
e),)f ),f ,)fg;),,)fg),)g,),gh,),)gh)),h,)h,)h) a)
c ),c)
a )a )a )a;,)ba,)b)
c,);b
,de,),de),e;,)e,),fe)
6. Skrati do neskrativog razlomka:
12. Kojim brojem treba skratiti razlomak

dobijemo
8
?
5
13. Kojim brojem treba skratiti razlomak

dobijemo
3
?
2
72
da
45
51
da
34
14. Ovi razlomci su skraeni. Koji broj nedostaje?

a)
16
20 4
=
; b)
;
=
36 9
25
d)
40 000
40000
32 8
63 7
; f)
; e)
.
=
=
=
5000
50
36
90
c)
8
;
=
24 12
36
20
100
20
10
10
150
20
100
20
10
10
9150
150
36
150
36
20
100
20
10
10
20
100
10
1010
9 9 99
150
3636
20
100
2020
10
)g,))h,)h,)h,)15.
e),)f,)f,)f;,),fg),)g,)g, )g,,h
h) Koji razlomci su jednaki? Izmeu njih stavi znak
c,)c,)c,d) ,)d;,)d,d
),,e)d),)e,)e;,)e,,f)e)
b,)b,)b,,c)b;),)c,)c)
;,b)a,))b)
d)
a))a )a )a
a
27
16
10
60
90
45
36
200
16
10
60
90
45
36
200
27
200
27
16
10
60
90
45
36
36
200
16
90
4545
36
200
2727
16
1010
6060
90
150 36
100 20
2020 10
1010
010 99 9 150
150
3636 20
2020 100
100
,b,b
) ,)b ) ,c,)c,)c ) ,d,d) ,)d ) ,e,)e,)e ) ,ff),)f ,)f ) ;, g, g
) ,)g ) ,h;,h
) ,)h)
g)
;
h)
10
60
90
36
200
27
16
45
36
200
27
16
10
60
60
9090
5
36
200
27
16
10
i)
56
24
; j)
.
72
64
znak (razliito).
a)
12
15
72
12
396
400
360
30
204
33
12
396
400
360
30
204
3372
72
3030
204
3333
72
12
396
400
360
204
12
396
400
360
33
72
12
396
400
360
30
204
)a,)b)
),)b,)b,),bc);),c,)c)
c ),d;,d
) ,)e;,)e,f,)e)
e),f) ,)f,)f ;,),fg),)g,)g, )g,)g
a
,,e)d),e
,h)),h,)h,)h,)h) 36
a))a )a )a
;,b
b
) ,d
c,)c,)d
)d)
d)450
90
48
504
600
450
45
306
121
48
504
600
45
306
121
90
4545
306
121
9090
48
504
600
450
306
121
48
504
600
450
121
90
48
504
600
450
45
306
6
420
400
60
204
33
72
12
396
490
360
0 204
204 33
33 72
72 12
12 396
396 400
400 3360
b,b),)b ) ,c,c),)c ) ,d,d),)d ) ,e,e),)e ) ,ff)
;,h),)h)
; i)
j)
.
,f),)f ) ;, g
,g)
g),)g ) ,h
h)
560
630
600
450
306
121
90
48
504
450
5 306
306 121
121 90
90 48
48 504
504 600
600 450
4
;
5
b)
4
36
1
;
9
c)
50
40
25
;
40
6
;
1
e)
2
10
1
;
2
f)
20
30
10
.
15
81
Razlomci
Vjeb lica
a
1
1. Proiri razlomke: a) 4
s 3, 4, 5, 7 i 10; b) 4 s 2, 3,
7
4, 10 i 5; c) 11 s 2, 7, 8, 3 i 4; d) 3 s 3, 6, 9, 2 i
9
9. Koji od ovih razlomaka su neskrativi:

2 , 11, 15 , 3
8 6 10 7 ?
10. Koji od ovih razlomaka su skrativi:

12 , 13 , 5 , 21
4
1
21 9 ?
11. Skrati:
a) 18 s 2; b) 9 s 3; c) 100 s 5;
16
21
450
12
8; e) 5 s 1, 2, 9, 11 i 45; f) 5 s 4, 18, 23, 77 i 85.
6
d) 12 s 4; e) 8 s 2; f) 9 s 9.
80
16
36
2. Proirivanjem nai jo 10 razlomaka koji su jednaki

broju 2 .
5
9 , c) 100 , d) 33 ,
a) 15
, b) 54
45
250
27
3. Proirivanjem nai jo 10 razlomaka koji su jednaki

8
.
broju 10
e) 20
, f) 10
, g) 240
, h) 30
.
12
10
600
90
4. Kojim je brojem proiren razlomak:

8 ; b) 3 = 6 ; c) 5 =
a) 32 = 12
4 8
4
32 , b) 234 , c) 44 , d) 56 ,
a) 56
336
121
64
15 ;
12
500 , h) 320 .
e) 36
, f) 39
, g) 700
48
52
440
1 = 10 ; f) 1 = 16 .
d) 62 = 16
; e) 14
48
140
2 32
5. Kojim brojem treba proiriti razlomak 2 da

7
dobijemo 16 ?
59
15
dobijemo 48 ?

52 , d) 360 , e) 300 , f) 64 .
a) 121
, b) 196
, c) 104
55
28
600
180
256
120
7. Ovi razlomci su proireni. Koji broj nedostaje:
a) 53 = 9
d) 72 =
3 = 24 .
; e) 75 = 50 ; f) 4
9 , b) 13 , c) 16 , d) 36 , .
a) 54
39
20
60
135 , g) 51 , h) 19 .
e) 82 , f) 120
34
38
6. Kojim brojem treba proiriti razlomak 6 da
b) 71 = 4
c) 74
12

96 , c) 190 , d) 24 ,
a) 10
, b) 112
40
380
27
25 , f) 66 , g) 35 , h) 96 .
e) 200
77
30
72
3 , b) 20 , c) 88 , d) 36 ,
a) 45
70
110
54
znak (razliito).
72 , f) 140 , g) 435 , h) 35 .
e) 60
700
725
455
a) 52
5 ;
10
b) 31 = 93 ; c) 54
d) 73
12 ;
28
1
e) 10
1 ;
100
24 ;
20
1
f) 11

10 .
55
9 , b) 24 , c) 105 , d) 306 ,
a) 27
42
200
900
24 , f) 13 , g) 48 , h) 30 .
e) 16
104
60
9
82
Razlomci
22. Ovi razlomci su skraeni. Koji broj nedostaje:

17 , c) 505 , d) 45 , e) 45 , f) 15 .
a) 144
, b) 170
12
1515
65
20
60
20. Kojim brojem treba skratiti razlomak 192 da

120
dobijemo 8
?
5
44 =
a) 36
32 =
d) 404
; b) 20
=
65
; c) 18
=
24
430 =
; e) 2150
12
; f) 63
=
81
;
7

21. Kojim brojem treba skratiti razlomak 81 da

54
dobijemo 3
?
2
znak (razliito).
a) 16
15
4;
5
3
b) 27
1;
9
75
c) 120
d) 36
1
6;
1
5
e) 10
1;
5
f) 30
45
25 ;
40
10 .
15
4.8. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka

jednakih nazivnika
Pizza za veeru
Lukina mama je ispekla veliku pizzu i podijelila je na 8 dijelova.
3
2
Luka je pojeo
pizze, a Ana
pizze.
8
8
a) Koliko su pizze Luka i Ana zajedno pojeli? Rezultat izrazi u
obliku razlomka.
b) Jesu li zajedno pojeli vie ili manje od pola pizze?
c) Tata je rekao: Samo vi djeco jedite, ja u pojesti to ostane.
Koliko je pizze ostalo za tatu? Rezultat izrazi u obliku razlomka.
Pravokutnik na slici podijeljen je na 12 jednakih dijelova. Znamo da svaki taj

3
dio ini dvanaestinu cijelog pravokutnika. Na slici je obojeno
pravokutnika.
12
2
5
Obojimo li jo
pravokutnika, ukupno e biti obojano
pravokutnika.
12
12
2
3
5
+
=
12 12 12
Primijetimo da smo zbrojili razlomke jednakih nazivnika. Brojnike smo jednostavno zbrojili. To moemo pisati i ovako:
zbrajanje razlomaka
jednakih nazivnika
a b a +b
+ =
n n
n
2
3 2+3 5
+
=
=
12 12 12 12
Zbroj dvaju razlomaka jednakih nazivnika je razlomak koji ima isti nazivnik kao i pribrojnici. Njegov brojnik jednak je zbroju brojnika razlomaka koje zbrajamo.
83
Razlomci
Primjer 1. Zbrajanje razlomaka
jednakih nazivnika
3
2
torte, a Matija
. Beniju su,
6
6
1
da mama ne vidi, dali
torte. Koliko su torte
6
pojeli svi zajedno?
Luka je pojeo
moe i ovako:
Rjeenje:
3 2 5
+ =
6 6 6
5 1 6
+ = =1
6 6 6
3 2 1 6
Zbrojimo + + = =1. Svi zajedno su pojeli
6 6 6 6
cijelu tortu.
Primjer 2. Oduzimanje razlomaka

jednakih nazivnika
Mama je razrezala tortu na 5 jednakih dijelova
i jedan komad, da nitko ne vidi, odmah dala
4
Beniju. Ostalo je
torte koju je stavila na stol.
5
Tata je od toga uzeo 3 komada. Koliko torte je
ostalo na tanjuru?
Rjeenje:
4
3
torte, a uzeto je
. Na5
5
1
ravno, na tanjuru je ostala
torte, tj. 1 komad
5
torte. Zapisujemo: 4 3 1
=
5 5 5
Na tanjuru je bilo
Primijetimo da smo oduzimali razlomke jednakih nazivnika. Brojnike smo jednostavno oduzeli (od veeg manji). To
moemo pisati i ovako:
4 3 43 1
=
=
5 5
5
5
Primjer 3.
U vrei je
Primijetimo da se razlomak
8
kg brana. U nju smo dodali jo
10
7
kg brana. Koliko je brana u vrei?
10
Rjeenje:
Ako se rezultat moe

kratiti skrati ga!
Zbrojimo li zadane brojeve, dobivamo:

8
7 15
+
=
kg.
10 10 10
84
oduzimanje razlomaka
jednakih nazivnika
a b a b
=
n n
n
15
moe skratiti s 5:
10
15 15 : 5 3
3
=
= . U vrei je kg brana.
10 10 : 5 2
2
3
No, razlomak je vei od 1, pa se moe zapisati
2
u obliku mjeovitog broja:
1
2
da je u vrei 1 kg brana
3
1
= 1 . Zakljuujemo
2
2
Razlomci
Primjer 4. Zbrajanje i oduzimanje
mjeovitih brojeva
Izraunaj:
3
8
a) 1 +
7
3
5
3 5
1 6
; b) 1 + 2 ; c) 1 ; d) 2 1 .
8
8
8
8 8
8
8
3
5 11 21 32
=
+
=
= 4;
8
8 8
8
8
3 5 11 5 6 6 : 2 3
c) 1 =
= =
= ;
8 8 8 8 8 8:2 4
b) 1 + 2
d) 2
Rjeenje:
Mjeovite brojeve jednakih nazivnika zbrajamo ili

oduzimamo tako da:
1. mjeovite brojeve zapiemo u obliku razlomaka;
2. zbrojimo ili oduzmemo razlomke.
Ove emo zadatke najlake rijeiti ako sve mjeovite brojeve

pretvorimo u razlomke. Tada emo dobiti zadatke sa
zbrajanjem i oduzimanjem razlomaka jednakih nazivnika:
3
8
a) 1 +
7 11 7 18 : 2 9
1
=
+ =
= =2 ;
8 8 8
8:2
4
4
Primjer 5:
Maja je pripremila osvjeavajui napitak za svoj
3
1
l soka od maline, 1 l
4
4
1
soka od narane i
l soka od borovnice. Koliko
4
roendan. Pomijeala je 2
litara napitka je pripremila Maja?
Rjeenje:
Pri
zbrajanju
mjeovitih
brojeva
postupiti i ovako:
1 6 17 14 3
1 =
= .
8
8
8
8
8
1. zbrojimo posebno cijele dijelove;

2. zbrojimo posebno razlomke;
3. rezultat napiemo u obliku mjeovitog broja.
1 3 1
5
1
1
+1 + = 3+ = 3+1 = 4
4
4 4
4
4
4
1
Maja je pripremila 4 litre napitka.
4
2
moemo
Z a d a c i
1. Izraunaj:

a)
5 3
+ ;
9 9
d)
1 1
+ ;
2 2
1 3
+ ;
5 5
7 3
+ ;
e)
8 8
4 13
+
;
19 19
5
3
+
f)
.
13 13
15 3
;
b)
8 8
12 3
e)
;
13 13
5 3
c)
;
2 2
55 3
f)
.
60 60
b)
2. Izraunaj:

5 3
;
a)
8 8
4 1
;
d)
3 3
crvenom
c)
3. Nacrtaj pravokutnik kao na slici.
obojan? Koji dio je ostao neobojan?
4. Izraunaj. Ako moe, rezultat skrati:

a) utom bojom oboji
7
pravokutnika, a
12
2
crvenom
. Koji dio pravokutnika je ukupno
12
obojan? Koji dio je ostao neobojan?
5
b) utom bojom oboji
pravokutnika, a
12
7
3
5
7
10 6
+
+
; b)
; c)
;
13 13
16 16
11 11
5 11
11 4
5
3
+
d)
; e)
;
f)
.
8 8
14 14
14 14
a)
5. Izraunaj. Ako moe, rezultat skrati i pretvori u

mjeovit broj:

7
. Koji dio pravokutnika je ukupno
12
5
5
11 6
3 9
b)
; c)
;
+ ;
16 16
4 4
8 8
7 18
19 9
83 38
+
d)
; e)
; f)
.
20 20
20 20
90 90
a)

mjeovit broj:

6
8
1
115 15
+
+
;
b)
;
25 25 25
30 30
11 16 13
121 11
+
+
c)
;
d)
;
40 40 40
50 50
12 233 55
45
14
8
+
+
+
e)
; f)
.
100 100 100
120 120 120
a)
85
Razlomci
7. U posudi je bilo
3
2
l ulja. Dolili smo jo
l.
8
8
d)
Koliko je ulja u posudi nakon dolijevanja? Nacrtaj
e)
5
1;
3
f)
8
1.
8
20. Napamet izraunaj:
sliku.
8. U posudi je bilo
4
4
l ulja. Dolili smo jo
l.
10
10
Koliko je ulja u posudi nakon dolijevanja?

9. U posudi je
6
1;
5
2
l mlijeka. Dolili smo jo toliko u posudu.
9
a)
d) 1
4
;
14
5
+ 1;
16
11
e) 1+
;
8
b)
6
;
11
3
f) 1
.
10
c) 1
21. Zec i kornjaa se utrkuju.
a) Koliko je mlijeka u posudi?
a) Zec je u prvoj minuti preao
b) Koliko bismo jo mogli dodati mlijeka da
drugoj
posuda bude puna?

10. Luka je pokosio
3
+ 1;
8
14
puta, a u
30
11
puta. Koliko mu je jo ostalo do kraja?
30
Nacrtaj sliku.
2
4
travnjaka, a tata
travnjaka.
7
7
b) Kornjaa je u prvoj minuti prela
Je li pokoen cijeli travnjak? Skiciraj sliku.
drugoj
1
3
torte, a Lucija . Koliko dio torte
11. Ana je pojela
5
5
4
puta, a u
30
5
puta. Koliko joj je jo puta ostalo do
30
kraja? Nacrtaj sliku.
su djevojice pojele? Jesu li pojele cijelu tortu?

12. Luka je u ponedjeljak proitao
2
knjige, a u
5
3
knjige. Je li proitao cijelu knjigu?
5
2
puta, a drugog
13. Planinar je prvog dana preao
7
13
.
dana
13
utorak
a) Koliko je ukupno preao u prva dva dana?

b) Koliko mu je jo ostalo do cilja?
14. U posudi je bilo
1
3
l vina. Odliveno je l. Koliko
4
4
je vina ostalo u posudi?

15. U pakiranju se nalazi
5
kg brana, a moe stati
12
13
kg. Koliko brana je dosada potroeno?
12
5
16. U posudi se nalazi
l mlijeka. Luka je za Benija
20
1
uzeo
l, a mama je zatim u posudu natoila jo
20
6
l mlijeka. Koliko je mlijeka u posudi?
20
7
l soka. Luka u nju
17. U boci od 1 litre se nalazi
10
6
eli uliti jo
l soka. Je li to mogue?
10

6
;
7
1
d) 1 ;
2
a) 1
2
;
11
6
e) 1
;
18
b) 1
c) 1
2
;
9
f) 1
3
.
4

86
a)
13
1;
8
b)
9
1;
7
c)
4
1;
2
c) Za koliko je dulji put koji je zec ukupno

prevalio u odnosu na kornjain put?
22. Izraunaj:

2
5
1
5
1
8
1
8
a) 1 + 2 ; b) 1 + ; c) 4
13
1
3 11
1 .
+ ; d)
8
8
5 15
23. Izraunaj:
3
5
3
5
9
5
3 8
+ ; b) 1 + 7 ; c) 6 3 ; d) 2 .
23 23
8
8
10
10
9 9
1
24. Ana je prijepodne itala knjigu 2 sata, a
4
1
a) 1
poslijepodne
sata. Koliko je vremena Ana
provela itajui knjigu? Procijeni najprije je li Ana
(( ( )) )
( )) )
( )) )
(( ( )) )
itala manje ili vie od 3 1

sata.15
+- 352 -=32 =
1+
25
2
2-3
+
=
2
2
2
36 + 6 =
5-5
3+776 = 7
5-7
3 +
7
=
b) 7
7
7;
12 - 2 =
5-5
1=
5-6
1 6
-6662 = 6
6
6
11 -115- 35 -=3 =
d) 11
3 - 35
3 - 3 .=3
3
3
3
(( ))
(
(
(
)
(( ))
((
(( ))

(( ))
((( )))
11 +11
( 22 ))+--32(()443---( 3411))-==31) =
((11
26. Izraunaj:
3 + 33
(113 ++ 322 )) -- (( 434 -- 311));== ( 73b)-( 723)-+2()43+-( 413)-=1);=

a) (11
7
2 +5 5
4-5
1 =5
11
2
4
1
5-5
3
3
3
3
(((7753--+5223)) )++-(((5443---5113)))===(215 -21(55)--((525)-+2(5)14)+-(141)-=1) =
1 =4
4 -44
(21575 -- (55255) +- (22554) -+ (55114
) =-214411)-; =4(154411- 44211)2+4(14
4
4)

c) 21
53- 3 7+ 7 =
2
14
5
4 - 4-4 + 4 -4 +
+--=( 11
+
(
(
) ==12
5 3 )+
11)+12
2 )7
5 - 42) + ( 14
21
12()12
12
1212
12 -12
12
12
4 -( 4
4 -12
4
=
(
)
(
)
(
)
(
)
5
3
1
11
2
7
12
12
12
12 12
12
4 + (4 -4 ) -4(
4
+ 12
=
5 3 )+
1 + 12
11 - 12
2 - 12
7 =
12
12
12
5 - 12
3 ) + 12
1 + ( 12
11 - 12
2 ) - ( 12
7 =

d) 12 ( 12 12) ( 12 12) 12 .
25. Izraunaj:
5
1

- 32 =
5
1+
2
2-3
+
=
2
+ 52 - 32 =
a) 1
25 - 32 +26 ; =
5-7
3 +7
6 =
7
5 -7
3 +7
6 =
7
5-7
1 -7
2 =
7
5
1
2 =
6 -6 -6
c) 6
5-6
1 -6
2 ; =
11
6 - 65 - 36 =
11
3 - 5
3-3 =
5 -3 =
11
3 - 3
3
3
3
Razlomci
Vjeb lica
a
mjeoviti ili cijeli broj:
195 + 93
195 + 93
3
b) 115+
a) 15 + 3 ;
+5 3;
9
9
195 + 93
19+ 53 9
32 3
13
3 3
5+
1+
+ - 19
119
5 9
9 3
32 5
13
1+
5 13
191 13
32 32
+ 19
3
21
+ 53 19
1
523
19
+
1
19
19 2
32
13
1
c)
+
2 21 ;
;
d) 39
9
5
3
19
19
31
7+
1
1
12
321 13
4
3
+
2
+
3
2
98 3 398
52 + 19
32
52
+
1
19
1
7
1
1
1
+
49 8 53-9832
3592 + 32
92
31
1
+
1
75-+31 3
2
495178+
9
4
+
3
2
5 1313
32
3 33
82
813
8 3
2
1
53
7+
1
+
1
4+
2
+19
113
19
5 98
3
5
32
13
9
8
13
33
5
3
+
1
5
3
7
2
2
+
1
5
e) 2
;
f)
2
+
1
4
19
19
1
1 .
32
13
32
13
8
8
13
3 8 13
3
2 13
13
8
53
5-+
3
1
+
5
3
2
1
+
2
2
2
2
19
19
32
19
19
1
1
+
5 13313
13
8
8
15
3
5
+2932321
35952 5 -+
2
21813
19
19
21
1+
+
17+
88
8
32
13
-328398381
4
13
13
3
2
5
3
15
3
9
5
3
3
2
2 821Ako moe, rezultat
- 19
8+
52
2
2
1+
1
7
1
+
198
1
2. Izraunaj.
skrati
i pretvori u
8
83
15
3
15
3
+
3
2
-394
4
15
92
9
53
5
9+
3
5
3
2
2
2
85
82 3
3
7
1
3
7
1
+
2
8
8
1
1
+
2
1
8
8133
8+
8
4
15
3
15
4
5
3
2
9
9
3
32
5
3
13
13
3 4
88ili
mjeoviti
3
8
7
1
3
2
2 cijeli broj: 12
+
8+
8
285-+
4+
13
15
4
1213
15
54
3
19
985983 3
5
32
13
1419
3
13
533
5
1
+
3
3
3
2
2
7
2
2
2
2
8
8
+
2
1
4
1
15
3
2
181
+
198
19
4
-413
5
32
1-+
113
3
32
13
13
53
5
3
3
2 13
8
1
-313
3
2
12
42+
181
+13
2
2
2
4
1
19
19
15
313
2
2
51
19
19
1
11
32
13
1
4
8
15
3
5
3
+
3
2
5
3;8
132-3
3
3
5
3
;
b)
a) 2
3
2
2
2
12
4
1
2
2
2
2
1
+
19
19
1
1
3
7
1
1
32
13
8
8
1
1
8
8
5
3
8
8
3
2 213
+32
15
4
133
138+
3
12
2
--13283832
12
2
48
18
19
72
11
1119
8215
15
3
4
15
34 3
3
2
+
60
13
53
13
32
3
3
12
8
82 3
2
2
2
3
7
5
2
188
15
827--60
831
4
-313828 81
15
3 3
2
+
3
+
4
13
7
48 +
3
8
12
13
2
2
8
5
3
3
2
3
7
2
8
8
1
2
213
4
1
15
3
+
2 13
1
4
15
3
13
13
60
15
3
1
60
13853
3
4
7
4
8
3
313
3
2
3
+
7
3
3
5
3
2 2
15
3
2
2
1
+
4
1
2
2
8
8
4
2
+
1
60
13
13
5
3
7
4
1
c) 3
;

d)
;
3
7
3
13
13
8
8
8
8
13
13
5 -4
13
+
5 +11
3
342
2
2
312
421
2
16
13
13
15
313
1332+
13
13
60
1
574+
18
13
53 3
15
53
1
13
538
323
34
3
4
1
2
2
12
2 313
1
+
2
2
13
16
10
6 -1
5
1
1
5
3
8
8
7
8
8
13
13
8
8
15
3
1
4
1
5
3
3
3
4
3
13
12
-1381
12
2
11
11
16
41+
2
-16
13
132
56
810
1158
15
54
183 13
1
60
15
34 3 - 1
13
13
12
3
310
3
2
2
16
11
11
11
4
6
1
2
10
6
885 8 18 - 1
2 +
2 - 18
8
8
15
3
1
15
3
13
1
4
60
314
3 11
-37414
14
11
12
3
+
11
11
16
2
8
6
11
4
2
e) 1
;

f)
.
2
1
810
8
15
3
4
1
+
3 -1
13
13
15 32 60
34
60
314
-174314
13
14
11
11
5
3
8
11
4
2
3
+
8
11
4
10
6
2
2
3
8 +
832
2
41
+
1
1
15
60
+
1
1
13
13
5
3
7
17
-3414
8
8
14
14
4
1-3114
14
14
+
3
5
3+
8
11
3
33
2
2
4211
1411
+13
+13
15
316
412
1
13
314
74
1
-1
60
1158-581 13
14
14
3
5
34+
3
4
5
3
3
3
8
11
13
2
2
3
3
12
-114
2
+
1
1
41 Ako
13
13
+
114
16
3. Izraunaj.
skrati
10
6
5+
11
517881
314moe, rezultat
1
-31 i pretvori u
8
8
14
14
4
5
3
5
4
13
3
+
3
3
12
3
+
1
1
2
4 16
1
12
11
11
5
16
1
210
--14
15-381ili13
-13
168
14
3
4
1
5
31
13
5
60
mjeoviti
310
13
34
2
12
16
+
-14
118 61cijeli broj: 2
11
11 8
-+
211
10
6
5-14
14
14
8
1
1
5
3
1
1
60
4
1
13
3
7
12
- 14
2
3 14
14
11
11
10
6
11
11
2
8
11
4+-314
-+13
16
-14
23

1
-31
60
5111
13
13
60
3
7
3
11
2
14
14
14
5
3
8
11
46 +
38
2
11
4
10
1
1
+
14
14
+
+713
-314
18;
60
7314
5
8
8
314
14
14
14
11
411
b) 3
; 13
a) 1
3
-+13
+5-+
3+
4
111
2
11
13
16
60
13
513
3
7
14
14
14
8
8
5
5
3
4
1
52+
3 - 13
311
+
-1784+
13 8
1
16
+
13
13
5
10
6
14
14
5
8
58
4
581- -31
1
14
14
3
+
4
+
-1
1-83141
- 14
210
16
11
11
13
16
6 5 13
8
14
5
3
-15
31
4
-31
52
2
11
11 8
+
1
1
16
10
6 11
4
5
10
6
14
14
5
3
14
141
1
1
+
8- 81
4
1
2
11
14
1614 11
11 + 14
11
8 ;
4 - 14
6 141;
c) 110
d) 11
5 -3
14
14
-+14
211
11
11
8
4
5 + 114
3
10
68
11
4
1
141
1
+ 83 - 14
14
14
8
11 14
14
5 + 114
8
11
-1
+ 411- 14
8
14
5
34- 1 8
538
3
11++114
5
-114
2+
- 14
- 114
8
8
14
14
8
8
5
3
5 + 13 - 1
2 - 14 - 14
8
8
5+14
1583 - 13;
e) 2
f) 2 - 5 - 3 .
14
14
5 - 14
3
28 - 14
14
5
3
2 - 14 - 14
mjeoviti ili cijeli broj:

5.
4 + 83 - 181 + 84
3
1
4
4 + 3 - 181 + 84
- 18 + 8 ; b) 11 - 5 - 5 + 15 ;
a) 4 + 88
16
16
16
16
11 - 5 - 5 + 15
5 -116
5 +
15
11 -316
5
8
4
4
16
16
4 + 816
- 1816
+ 8 16 6 + 6 - 6 - 1
16
4 + 5 - 8 -1 ;
c) 11
8
4+6
5515 15
6
6
3 + 4 - 7 + 18
- 516
- 16
+116
- 20
6 36
16
16
4
20
20
20
20
4
+
15+-8 31+
18
4
7
88 8+ 20
4 + 520
15
3
18
4
7
20
20
20
15
3
3
4
7
- -+ 620- 1+ 20 +
- 20 + 20
11
6 - 6520- 5
20
20
20
+ 152020 15 3 +
4 4- 167 + 3
3 16
1 16
416
+
1
+
15 33 +
31838
448--20
77 +
8 20
8+20
80
7
4
+20
d) 20
;
820
4+5
20- 20
209020
2090 + 90 - 90
20
20
20
1
5
5
15
11
6- 6
67+ 4
80
38
-1690
15 -16
3 +1690
47 7 + 3
80
38
16
4
90
- 90
15
3+
18
4 7 +20
20 - 90
20
20
20
90
90
90
+
5
8
4
20+ 20
20 8
- 1620
-41 20 6 +
1 + 2
- 25
3
6
6
80
38
7
4
4
+-8 81+
+
25 3 25
25
-290
15
3
4
7
6
1
8
8
90
90
90
e) 15
- 20
+ 20
- 220
+
318 ;8
4+
7 +
6 8
1
20
20
6
1
2
25
25
25
25
+
+
+ 25
- 25
+ 15
5 5
11 + 25 - 25 + 25
20
20
20+
20
20
25
25
16
16
167 1
1642 25
68
80
38
3
1
4
+90
-+290
4
1+8-4+
15
725
1
2+ 316
66+
88 +
1 25
1
25
90
85325
8
+
+
--25
+ +20
890
4- 40
1-2040 - 13
20
20
+
25
25- 20
25125
25
25
25
40
6 65 6
5 +115
11
16
13
-6 40
-8 40
1
116
80
7 41
4 22 21 - 11 - 2
16
16
16
338
140
-+-16
+13
+
+
f) 1
. 5018 50
4
+
15
31
425
625
8
1
27
40
40
40
90
90
90
25
25+
+
-90
8
8
8
+
+
21
11
5
8
4
20
20
20
20
211
2
2521
2511
25
2520
+
1
16
13
115 3 - 2 35 - 55
5050
6
-653-5642
2
+
1
15
3
7
50
50
100
100
8+
2+
166 16551
16
40
40
40
316
14
35
+
15
3Ako
18
4
7 rezultat
1++
20
20
20
6
8
1+55
220
34
2+
25
25
25
25
Izraunaj.
moe,
pretvori
u
+
+20
35
+
45
8 i+
14 skrati
7
8100
8 8100
8 - 20
21
11
5
43
2
20
20
20
20
25
25
25
25
2
2
1
+
-136100
100
120
120
120
80
38
7-84 120
50
50
16
1
6
6
5
5
15
11
45
14
7
+
-1+
190
mjeoviti
ilicijeli
broj:
-16
+
6 814
15
3
4
72 +
90
90
90
40
40
40
45
7 3
16
16
16
+
+
35
55
120
120
120
3 20
1
48
+
15
31+
18
4
7120
-3
225
25
25
25
20
20
20
4
+
+
+
+ 20
120
120
120
120
100
100
21
11
8
20
20
20
4 +8-520-8-820
2
21
16
13
1
50
50
80
38
7 8-154 7
45
14+ 6 --6
6
115
5
5
11
+
6
8
1
2
3
3
4
7
+
40
40
40
90 90
90
90; 120
a) 3
+
120
120
120
+ 16
- 16
+
35
55
16
3 16
-+
2
25
25
25
25
20
20
207 20
15
31144 420
+
-11
21100
++
+ 18
2
2
8-100
88
20
20
20
20
20
5
8
4
6
8
1
2
50
50
+
1
80
38
7
4
45
814
+
++257
+6 6
61 25
5
5
15
11
25
25
6
8
2
90
90
90
90
15
3
3
4
7 120
-++
35
55
120
120
120
+
-16
+
- 25
+
--16
3
2
16
25
25
25
20
20
20
20
15
3 13
18
4 116
7 +20
100
16100
+
120
820
20
46+405 20
8-40
27 ; 20
45
8140
14
1
38
7
4
b) 80
+
+
+
+ 6190
-29025
625-68
25
120
120
120
21
11
90
90
+
+
15
325
3
42
7 120
2
--20
+-20
- 25
+ 18
25
501625
501325
15
3
20
4
7 + 20
1 20
+
1
8 40
140 202 20
206 40
20
35
55
+38
-20
725-+425
380
2
+25
25
6811
1
290
100
100
21
15
3
90
90
90
4
7 + 3
+
+ 25
-2550
-25
2
2+
25
50
16
13
1
20
20
20
20
45
8
14
- 40-- 40 +
c) 1- 40
; 7 20
120
120
120
120
6 + 35
8 - 55
1 + 2
80
7 25
4
--238
3
+-90
- 90
100
625
825
21
11
1100
2 25
90
90
225
2
+
+
50 25
50
25 8125 7
1413- 16
-120
145
-+
4035
120
55140 2120
6 2
8 40
3120
+
+
100
100
25
625
21
11
+ -825
- -1225
+
2
d) 25
; 2
50162514
501325 8125 7
45
+
1
120
120
120
40 35
55
8 40
140
2120
36-+
2 100
- 100
+ 25
25
25
25
21
11
2 50 - 50 - 2
45 - 14
81 + 7
13- 16
-120
1120
120
120
40 35
40 55
40
e) 3 - 2 100 - 100 ;
21
11
2 50 - 50 - 2
45 - 14 - 8 + 7
120 35
120 55
120
120
- 100
3 - 2 100
45 - 14 - 8 + 7
f) 120
.
120
120
120
((
(
) (
) (
((
(
(
(
(
(
(
(
(
((
(
(( ))
( )) )
(
( ) )(
(
( ) ( ( ))(
( (
(
)
)) ( (( (
) ( )
( ) ) (( ( ) )
( ) ) ( ( ) )(
(
( ) ( )(
) (( )
(
(
)
) ) (( ( )
(
(
)
) )( ( ( )
(
(
)
) ((
(
)( (
))
(( )
()
))
)
) (
(
))
) )
(
) (
)
)) )
))
) )
)) )
) )
))
)
))
)
))
)
))
87
Razlomci
4.9. Upoznajmo depno raunalo

Primjer 1. Unos razlomka
3. Utipkajte nazivnik
Za upisivanje razlomaka upotrebljava se tipka

elimo upisati razlomak
1. Utipkajte brojnik
1
.
4
4. Pritisnite tipku
U prvom retku zaslona razlomak je

zapisan kao 1 4, a u drugom kao 1 / 4.
razlomak
2. Pritisnite tipku za razlomak
Primjer 2. Skraivanje razlomka

Ukoliko upiete neki razlomak koji je mogue
skratiti, nakon pritiska na tipku
dobit ete
na zaslonu napisan potpuno skraen razlomak.

Ukoliko je razlomak vei od 1 bit e prikazan u
obliku mjeovitog broja.
1
4
elimo upisati mjeoviti broj 3 .

1. Utipkajte broj
Primjer 4. Pretvaranje mjeovitog

broja u razlomak
razlomka.
1
zapisati u obliku
4
Primjer 5.
Pretvaranje razlomka u mjeoviti broj
mjeovitog broja.
4. Pritisnite tipku

4. Pritisnite tipku
U prvom retku zaslona razlomak je zapisan

kao 3 1 4, a u drugom kao 3 1/4.
2. Za promjenu zapisa pritisnite redom tipke
3. Pritisnite tipku
.
promjena zapisa
Na zaslonu e biti
napisan rezultat 13 / 4.
1. Pritisnite redom tipke
elimo razlomak
64
.
256
Na zaslonu e biti napisan rezultat 1 / 4.
Primjer 3. Unos mjeovitog broja
elimo mjeoviti broj 3
elimo skratiti razlomak
13
zapisati u obliku
4
mjeoviti broj - razlomak

3. Pritisnite tipku
Na zaslonu e biti napisan rezultat 3 1 / 4.
Primjer 6. Raunanje s razlomcima

Raunske operacije s razlomcima rade se na
isti nain kao i s prirodnim brojevima.
elimo izraunati koliko je
53 44
.
12 12
1. Utipkajte brojnik prvog razlomka

3. Utipkajte nazivnik prvog razlomka
88
4. Pritisnite tipku za oduzimanje

5. Utipkajte brojnik drugog razlomka
7. Utipkajte nazivnik drugog razlomka
8. Pritisnite tipku
Na zaslonu e biti napisan rezultat 3 / 4.

Rezultat je automatski skraen do kraja.
Razlomci
4.10. Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje:
1. Proitaj razlomke:
9
1 3 4 7 1 5 1 13 1 5. 8 Koliko
desetina ima u dva cijela?
.,
,
, ,
, , ,
,
, ,
8 raunsku operaciju oznaava razlomaka crta?
2 12 5 22 11 8 101 33 40 6. 9 Koju
2. Koji su osnovni dijelovi razlomka?

a) 2 : 3;
b) 8 : 5;
d) 6 : 9;
e) 15 : 5;
3. Koliko desetina ima u jednom cijelom?

4. Koliko trinaestina ima u jednom cijelom?
8. Koliko je: a)
4
0
0
; b) ; c) 0 .
5

7
9. to su to pravi razlomci?
10. to su to nepravi razlomci?
11. to je mjeoviti broj?

a) 2 : 3; b) 8 : 5; c) 13 : 2;
13. Kako usporeujemo dva razlomka jednakih

nazivnika?
14. to znai proiriti razlomak?
15. to znai skratiti razlomak?
16. Kako zbrajamo razlomke jednakih nazivnika?
17. Navedi tri skrativa razlomka.
18. Navedi tri neskrativa razlomka.
d) 6 : 9.
Zadaci za ponavljanje:
1. Na stolu se nalazi 24 kuglice, meu njima je 14
crvenih. Koliki dio svih kuglica ine crvene kuglice?
2. Koliki je dio mjeseca prosinca:
2
4
1
3
puta; b)
puta; c)
puta; d)
puta.
5
9
2
4
2. Koliko je:
1
od 16 kg;
2
3
c)
od 100 m;
5
3
4
a)
7
8
7. Zapii zadane razlomke u obliku mjeovitog broja:
3
od 63 km;
7
5
5 2 10
d)
=od 72 kuglice.
=
12 12 2 24
23
8
; d)
3
8
18 11 9 20 23 58
, , , , ,
5 5 8 7 4 8
b) Mjeovite brojeve 2 i 7
zapii u obliku
11
8
razlomka.
6. Dva gusara dijele izmeu sebe 100 zlatnika. Jedan

je dobio
22
, a drugi ostatak. Koliko zlatnika je
25
dobio svaki gusar?
b)
18
24
77
1
; b) 1
; c)
8
3
55
7 4 3 2 9 12
, , , ,
,
5 4 2 5 17 12
7. a) Skrati dokraja razlomke

b) Razlomke

35 12
i
;
70 36
1 7
i
proiri tako da u nazivniku
9 6
svakog dobije 36.
8. Izraunaj. Ako moe rezultat skrati.

znakova =, < ili >:

1. U koari je 30 komada voa. Tu su 10 jabuka, 2

banane, 3 breskve, a ostatak su ljive. Razlomkom
prikai:
a) broj jabuka u koari; b) broj banana u koari;
c) broj bresaka u koari; d) broj ljiva u koari.
a)

18 11 9 20 23 58
. Proitaj sve razlomke i mjeovite brojeve.
, , , , ,
5 5 8 7 4 8
Primjerak oglednog testa
4. Luka ima 5 okoladica i eli ih razdijeliti na osmero

djece. Koliki dio e dobiti svako dijete?
6. Koji razlomci su jednaki 1, koji su manji, a koji vei od 1?
3. Planinar pjeai dva dana. Napamet izraunaj koji dio

puta je planinaru ostao nakon prvog dana, ako je prvi
dan preao:
a)
c) 13 : 2;
f) 8 : 7.
12 1 233
31 355
1 1 1
4 +b)4 + .
+ + ;
100
88 8
2 2 2 100 8 100
4
l ulja.
9. U posudi je
10

1.
a)
4. Poredaj po veliini ove razlomke poevi od

a) U posudu stane 1 l ulja. Koji dio posude je
najmanjeg:
7
13
5
3
5
11
ostao prazan?
b)
i
c)
i
d)
i
7 1311
53
37133 1313
513
7
5113
3
5 13
3
735
3 5
11
1
11
10
9 12 11 325
12
18
313
555 77
3
5577
11
13
13
5 11
11 11
1
5
3
5
11smo jo 5 l ulja u posudu. Koliko je ulja
1
1
11
7
1
5
3
5
a)a) i i
b)
a)c)
iia)
i d)i h)
ib) i,b)
i,i a)e)
i ig)ic)
i ic)c)
i id)d)
b)a) ia)
, ic)
, i b)
b)
, b)
,b)i .c)
id)id)
i d)
i;a)
i d)
i
f)
iic)
i i b)i Dolili
410
66 44
996 12
25
18
12
10
625
912
251025
12186
18 18
25
4 24
12
68 64
9210
12 12
10
18
2 912
618
25
14
18 Nacrtaj10
16
21
15
25
4 45
33
55
4128
625
u6 posudi?
sliku.
13 47
i
5. a) Razlomke
zapii u obliku mjeovitog broja;
c) Koliko bismo jo mogli dodati ulja da posuda
8
6
bude puna nakon dolijevanja?
89
Decimalni brojevi
Pogledamo li izloge trgovina, primijetit emo da cijene nisu zapisane ni prirodnim
Vani pojmovi
dekadski razlomci
decimalni broj
decimale
desetinke,
stotinke,
tisuinke itd.
decimalna toka
zaokruivanje
decimalnih
brojeva
raunske
operacije s
decimalnim
brojevima
brojevima ni u obliku razlomka. To su, primjerice, brojevi 2.99 kn, 4.56 kn,
44.00 kn itd. Brojevi koji se upotrebljavaju za prikazivanje cijena zovu se
decimalni brojevi. To nije nova vrsta brojeva, ve je to samo nain zapisivanja
nekih razlomaka.
U ovoj cjelini ete se upoznati s decimalnim brojevima, njihovim zapisom te
kako raunati s decimalnim brojevima.
Proitaj cijene
kolskih torbi na
slici.
Zato decimalni?
S predmetkom deci ve smo se susretali kod mjernih jedinica: decimetar,
decilitar itd. Predmetak deci znai da se radi o mjernoj jedinici deset puta
manjoj od osnovne mjerne jedinice. Tako je decimetar jednak desetini metra,
decilitar desetini litre itd.
1
1 dm =
m
10
1
l
1 dl =
10
Rije je preuzeta iz latinskog jezika, jer na latinskom deci znai deset.
Kratki zadaci za
ponavljanje:
1. Od ega se sastoji svaki razlomak?
2. Reci nekoliko razlomaka s nazivnikom 10.
5. Reci nekoliko razlomaka s nazivnikom 10 000.
6. Koju raunsku operaciju oznaava
7. Dopuni:
a) 14.22 kn = 14 kn i 22 lipe;
b) 10.99 kn = ________ kn i ________ lipa;
c) 14.50 kn = ________ kn i ________ lipa;
d) 14.5 kn = ________ kn i ________ lipa;
e) 14.05 kn = ________ kn i ________ lipa;
f) 14.55 kn = ________ kn i ________ lipa.
8. Prikai razlomkom koji dio kune prikazuje:
a) 10 lipa; b) 20 lipa; c) 50 lipa.
razlomaka crta?
Za domau zadau:
Pronai kod kue gdje sve susree decimalne brojeve. Prikupi nekoliko rauna iz trgovine, potanske
marke, podatke s lijekova ili drugih proizvoda i zalijepi ih u svoju biljenicu.
90
Decimalni brojevi
Snienje
Moe li procijeniti za koliko kuna su ove pernice jeftinije nakon snienja?
60,00
59,50
Decimalna toka ili decimalni zarez?

Primijetimo da u matematici decimalne brojeve piemo s
decimalnom tokom. Naprimjer, 2.99, 3.8 itd. Na depnom
raunalu takoer upotrebljavamo decimalnu toku. No
pogledamo li cijene na raunima, podatke iz novina ili na
raznim proizvodima, primijetit emo da su tamo decimalni
brojevi zapisani s decimalnim zarezom.
U nekim se zemljama za zapisivanje decimalnih brojeva koristi decimalna toka,
a u drugima decimalni zarez. S pojavom raunala neke su zemlje promijenile
matematiki zapis u deci mal nu toku. Hrvatska je jed na od tih zemalja, tako da u
matematici, u programiranju i na depnom raunalu ko ri sti mo decimalnu toku, a u
sva kodnevnom ivotu deci mal ni zarez.
91
Decimalni brojevi
5.1. Decimalni zapis broja

kolska ekskurzija
Pogledaj uplatnicu za kolsku ekskurziju sa slike.
Na uplatnici je napisana cijena jedne rate za kolsku
VESELA EKSKURZIJA
ekskurziju. Proitaj iznos rate.

Brojevi koji se upisuju u ovu uplatnicu zovu se decimalni
brojevi. Njih vrlo esto susreemo u svakodnevnim
situacijama: pri mjerenju, u kupovini itd.
Brojeve 10, 100, 1000, 10 000 itd. nazivamo dekadskim jedinicama
Da bismo nauili to su decimalni brojevi, trebamo dobro poznavati razlomke s
nazivnikom 10, 100, 1000 itd. Ti se razlomci nazivaju dekadski razlomci.
dekadski razlomci ili
decimalni razlomci
Razlomci iji je nazivnik dekadska jedinica zovu se dekadski razlomci (ili

decimalni razlomci).
Primjer 1. Dekadski razlomci
Rjeenje:
Uz sliku svakog kvadrata napii razlomak koji

prikazuje obojani dio kvadrata.
4
7
; b)
;
100
100
4
7
f)
; g)
; h)
104
10 7
a)
; b)
;
100
100
4
7
f)
; g)
; h)
10
10
a)
a)
b)
c)
d)
e)
10
1
34
42
;
=
; d)
; e)
100 10
100
100
1
81
34
; i)
; j)
.
10 10 1001
100
34
42
=
c)
; d)
; e)
;
100 10
100
100
1
81
34
.
; i)
; j)
10
100
100
c)
a)
f)
g)
i)
j)
Primjer 2.
Rjeenje:
Cijena vakae gume je 85 lipa. Izrazi ovu
Kako je 1 lipa =
cijenu u kunama.
92
h)
1
kune,
100
85
kn.
kn
85 lipa =
100
Decimalni brojevi
No razlomci i mjeoviti brojevi nisu uvijek zgodni
za zapisivanje, a esto ni za raunanje. Zato
postoji krai i jednostavniji nain zapisivanja
3
= 2.3
10
brojeva.
U tablici su zapisani dekadski razlomci manji
Primjerice, mjeoviti broj 6
5
moemo krae
10
5
zapisati 6.5. Dakle vrijedi: 6
= 6.5 i itamo
10
od 1 (jednog cijelog), i to poevi od najveeg:

1 1
1
1
,
,
,
,... i njihov decimalni
10 100 1000 10 000
10000
est cijelih i pet desetinki.
zapis.
85
kn predstavlja pravi razlomak i
100
Cijena
jednostavno je zapisujemo kao 0.85 kn. Dakle,

piemo
85
= 0.85 i itamo nula cijelih i
100
osamdeset pet stotinki.

Takav zapis dekadskih razlomaka zovemo
decimalni zapis.
Dekadske razlomke zapisane u decimalnom
zapisu nazivamo decimalnim brojevima.
Primjer 3. Decimalni brojevi manji

od jedan
Paljivo pogledaj slike i brojeve koji oznaavaju
koliki je dio kvadrata obojen. Proitaj razlomke
i decimalne brojeve.
Koje su razlike i slinosti izmeu zadataka a) i d)?
Koje su razlike i slinosti izmeu zadataka b) i e)?
a)
b)
c)
Dekadski
razlomak
1
10
1
100
1
1000
1
10000
10 000
decimalni zapis
Decimalni
zapis
0.1
0.01
0.001
0.0001
itamo
nula cijelih i jedna
desetinka
stotinka
tisuinka
desttisuinka
Rjeenje:
a) etiri desetine = nula cijelih i etiri
desetinke;
b) Sedam desetina = nula cijelih i sedam
desetinki;
c) Deset stotina = nula cijelih i deset stotinki;
d) etiri stotine = nula cijelih i etiri stotinke;
e) Sedam stotina = nula cijelih i sedam stotinki;
f) Trideset etiri stotine = nula cijelih i trideset
etiri stotinke.
d)
e)
f)
93
Decimalni brojevi
Primijetimo da se pri decimalnom zapisu
U decimalnom zapisu broja 0.3482 znamenka 3
koristimo tokom koju zovemo
je na mjestu desetinki (d), znamenka 4 na mjestu
decimalna toka.
stotinki (s), znamenka 8 na mjestu tisuinki (t)
decimalna toka
Kod brojeva manjih od 1, ispred decimalne
te znamenka 2 na mjestu desettisuinki (dt).
toke nalazi se nula jer se radi o dekadskom
Zapis 0.3482 itamo nula cijelih i tri tisue
razlomku manjem od 1 (jednog cijelog).
etiristo
Iza decimalne toke nalaze se znamenke
osamdeset
koje redom oznaavaju broj desetinki, stotinki,
i dvije
tisuinki, Ove znamenke zovu se decimale
desettisuinke.
ili decimalna mjesta.
Primjer 4. Decimalni brojevi vei

od jedan
14
kvadrata.
10
Zapravo je obojila jedan
4
cijeli kvadrat i jo
10
jednakog kvadrata.
Maja je obojila plavom bojom

bo
bojom
Dekadske razlomke vee

od jedan moemo zapisati u decimalnom
14
4
obliku:
=1
= 1.4
10
10
.
Decimalna toka
decimale
dt
1
10
1
100
1
1000
1
10 000
10000
Decimalna mjesta
578
Pogledajmo decimalni zapis broja
127
1000
itamo: sto dvadeset sedam cijelih i petsto
sedamdeset osam tisuinki.
Decimalni zapis itamo tako da proitamo
prirodan broj ispred decimalne toke i dodamo
rije cijelih. Zatim proitamo i decimale kao da
se radi o prirodnom broju,
pri emu navedemo mjesnu vrijednost po sljednje
znamenke.
Ovaj decimalni broj, tj. decimalni zapis itamo

jedno cijelo i etiri desetinke.
2
3
= 2.3
10
Z a d a c i
1. Koji od ovih razlomaka su dekadski?
a)
17
3
55
13217 10
17
10
415
27
; b)
; c)
; d)
; e)
; f)
; g) a) ; h)kvadrata; b)
.
kvadrata;
24
10
37
100 10 10
1000
19
10 000
10
55
132
17
10
10
415
; d)
; e)
; f)
; g)
; h)
.
37
100
000
10
19
10 000
2. Koji od ovih brojeva su dekadski razlomci:

94
3. Nacrtaj i oboji:
a) jedna desetina; b) jedna desetinka;

c) jedna tisuinka; d) jedna desettisuina?
136
273
kvadrata; d)
kvadrata.
100
100
c)
Uz sliku svakog kvadrata napii decimalni zapis

koji prikazuje obojani dio kvadrata. Proitaj
razlomke i njihove decimalne zapise.

4. Proitaj naglas decimalne zapise: 0.4, 2.76, 5.888,

21.12, 0.009.
Decimalni brojevi
5. Zapii etiri dekadska razlomka
a) manja od 1; b) vea od 1.
9. Maja i Petar zapisali su cijene u obliku razlomka. Ti

ih zapii u decimalnom zapisu:
6. Dekadske razlomke iz 5. zadatka zapii u

decimalnom zapisu.
7. Zadane dekadske razlomke zapii u decimalnom

zapisu i proitaj:

5
7
23
156
3
; b)
; c)
; d)
; e)
;
10
10
10
10
100
4
32
17
245 578
4
f)
; g)
; h)
; i)
; j)
; k)
;
100
100
100 100 100
1000
56
7324
l)
; m)
.
1000
1000
a)
75
kn; b)
100
5
d) 78
kn; e)
100
345
g)
kn;
h)
100
52
j)
kn; k)
100
a) 34
67
kn;
100
3247
kn;
100
5674
kn;
100
123
kn;
100
876
56
kn;
100
2346
f)
kn;
100
4567
i)
kn;
100
154
l)
kn.
100
c) 65
10. Zapii u decimalnom zapisu
8. Zapii u decimalnom zapisu: a) osam desetinki;

b) pet desetinki; c) est stotinki; d) dvije tisuinke;
e) dvije stotinke; f) sedam desetinki; g) trinaest
stotinki; h) pet stotinki.
Primjer 5. Decimalni broj
a) etiri cijela i devet desetinki; b) dva cijela i osam

desetinki;
c) dvadeset tri cijela i osamdeset pet stotinki;
d) nula cijelih i sedamdeset pet stotinki;
e) trideset cijelih i petnaest stotinki
Rekli smo da dekadske razlomke zapisane u

decimalnom zapisu zovemo decimalnim brojevima.
Luka i Matija precizno su mjerili duljinu panoa u

matematikoj uionici. Sloili su se da je duljina
Decimalni broj sastoji se od dva dijela odvojena
panoa 2 m 3 dm 4 cm i 7 mm. Meutim, uiteljica
decimalnom tokom:
je traila da duljinu iskau u metrima. Matija je
cijelog ili dekadskog dijela i
pisao zelenom bojicom, a Luka plavom. Tko je
decimalnog dijela
tono zapisao?
Znamenke u broju imaju razliite vrijednosti,
Rjeenje:
ovisno o tome gdje se nalaze u broju.

Pogledajmo
Obojica su tono zapisala broj, ali svaki
tablicu
mjesnih
vrijednosti
decimalnog broja 156 437.2417.
u drugom zapisu. Matija je zapisao broj

pomou dekadskih
Decimalni brojevi nisu novi brojevi. To je samo
razlomaka, a Luka u
jo jedan nain zapisivanja dekadskih razlomaka.
decimalnom zapisu.
Stotice
Desetice
Jedinice
sto pedeset est tisua etiristo

trideset sedam cijelih
1
10
1
1
100 1000
dt
1
10000
10 000
tisuinke
Tisuice
stotinke
J
1
Decimalna toka
D
10
DT
10
000
desetinke
itamo
S
100
Desettisuice
Broj
T
1000
ST
100
000
Stotisuice
Mjesne
vrijednosti
broja:
Decimalna mjesta
desettisuinke
Dekadska mjesta
dvije tisue etiristo

sedamnaest desettisuinki
95
Primjer 6. Pretvaranje decimalnih

brojeva u razlomke
U jednom stupcu
tablice nalaze se
decimalni brojevi,
a u drugom njihovi
pripadni dekadski
razlomci.
Spoji
0.04
25
754
10 000
0.00034
3
10
25.0754
34
100 000
parove!
Rjeenje:
4
100
0.3
Pri pretvaranju iz razlomaka u decimalne

brojeve gledali smo koliko nula ima zadani
dekadski razlomak: toliko decimalnih mjesta je
imao traeni decimalni broj.
3
= 0.3
10
jedna nula u
dekadskoj jedinici
jedna
decimala
34
= 0.00034
100 000
pet nula u dekadskoj jedinici
pet
decimala
754
= 25.0754
10 000
etiri nule u dekadskoj jedinici
etiri
decimale
Obrnutim postupkom od decimalnog broja

dobivamo razlomak:
- prebrojimo decimale u decimalnom broju
- koliko je decimala, toliko nula e imati
dekadska jedinica u nazivniku razlomka
- zadani broj bez decimalne toke upisujemo u
brojnik
4
Stoga je rjeenje
0.3
100
zadatka:
0.04
4 = 0.04
100
dvije nule u
dekadskoj jedinici
25
dvije
decimale
25
754
10 000
0.00034
3
10
25.0754
34
100 000
Primjer 7.
Rjeenje:
Uiteljica je napisala na plou:
U prethodnom primjeru smo nauili decimalne
0.16 =
4
25
brojeve zapisivati u obliku razlomaka. Tako je
16
16
. No, razlomak
moemo kratiti
100
4 100
16
=
.
sa 4 i dobivamo
100 25
16
4
0.16 =
=
100
25
0.16 =
Je li to tono?
Zakljuujemo da je uiteljica napisala tonu

jednakost na plou.
Primjer 8. Nula kao decimala

Pogledaj kolika je cijena biljenice na slici.
Rjeenje:
0
= 32, oba odgovora
100
su tona. Zakljuujemo da se prirodni broj
Kako je 32.00 = 32
Koji odgovor je toan:
nee promijeniti ako mu iza znamenke jedinica
a) cijena biljenice je 32.00 kn;
naznaimo decimalnu toku, a iza nje jednu ili
b) cijena biljenice je 32 kn.
vie nula.
Proirimo razlomak
3
redom brojevima 10,
10
100, 1000,
0
10
3
1
32
= 0.1
= 0.10
100
10
96
3
4
0
34
0
=
= 0.34
+
32
32
10 100 100
3
30
300
3000
=
=
=
= ...Zapisano decimal10 000
10 100 1000 10000
nim brojevima: 0.3 = 0.30 = 0.300 = 0.3000 =
Decimalni broj se ne mijenja ako mu se iza
posljednje decimale dopie jedna ili vie nula.
Decimalni brojevi
Z a d a c i
a) Sibirski tigar, najvea maka na svijetu,
dugaak je do dva cijela i etiri desetinke metra;
b) Kilimandaro, vulkanski vrh u Africi, visok je
pet cijelih i osamsto devedeset pet tisuinki
kilometra;
c) Tajga zauzima trinaest stotinki ukupne
kopnene povrine.
11. Zadane decimalne brojeve napii rijeima.

a) 2.5;
b) 3.17;
c) 14.235;
d) 6.24;
e) 11. 4464;
f) 101.101.
12. Zadane decimalne brojeve napii rijeima.

a) 0.5;
b) 0.02;
c) 0.004;
d) 0.26;
d) 0.019;
e) 0.235;
f) 0.000013.
13. Zadane decimalne brojeve napii u obliku

razlomka, dobivene razlomke skrati ukoliko je
mogue.
20. Decimalne brojeve 0.3, 0.27, 3.75, 0.052, 0.2347,

53.14379 i 18.0007 zapii u obliku razlomka ili
mjeovitog broja.
21. Cijene zapisane decimalnim brojem napii u obliku
razlomka: 4.23 kn, 0.75 kn, 3.03 kn, 450.00 kn.
22. Pomozite Matiji da zaokrui tone jednakosti:

a) 12.23 = 12.32;
b) 3.03 = 3.30;
a) 0.5;
b)0.25;
c) 123.0000 = 1230000;
c) 0.75
d) 1.25;
d) 123.000 = 123;
e) 1.5;
f) 1.75;
e) 1093.00300 = 1093.003.
g) 2.25.
23. Kako jednostavnije moe zapisati:

mogue.
a) 0.20;
b) 0.020;
a) 0.125;
b) 0.375;
c) 9.0909;
c) 0.875;
d) 1.125;
d) 0.000300000;
c) 2.375;
e) 3.875.
e) 5.05000;

mogue.
f) 1.0000001;
g) 12.10200000;
a) 0.2;
b) 0.4;
h) 11.100100.
c) 0.6;
d) 0.8;
24. Zadani su brojevi:
e) 1.2;
f) 2.4;
g) 14.6;
h) 7.8.
16. Napii pet decimalnih brojeva kojima je znamenka

desetinki 7. Koliko zadatak ima rjeenja? Zato?
17. Napii pet decimalnih brojeva kojima je znamenka
jedinica 4, a znamenka stotinki 5. Koliko zadatak
ima rjeenja? Zato?
300 70 500 18 000

,
,
,
1000 100 1000 10 000
a) Zapii ih u obliku decimalnog broja, pa
pojednostavni zapis micanjem nevidljivih nula;
b) Prvo ih skrati, pa pretvori u decimalni broj.
to primjeuje?
18. Koje vrijednosti poprima znamenka 5 u broju

555.555 ?
19. Prepii ove reenice u biljenicu koristei
decimalne brojeve:
97
Primjer 10.
Decimalni brojevi i mjerne jedinice
1
dm , onda je:
100
210
10
1
210 mm =
dm = 2
dm = 2
dm =
100
100
10
= 2.1 dm,
297
97
a 297 mm =
dm = 2
dm = 2.97 dm.
100
100
b) Kako je 1 mm =
Dimenzije papira formata A4 su 210 mm x

297 mm.
Kolike su dimenzije ovog papira izraene:
a) u centimetrima; b) u decimetrima;
c) Kako je 1 mm =
c) u metrima.
Rjeenje:
210 mm =
1
cm, onda je:
10
210
210 mm =
cm = 21cm , a
10
297
7
297 mm =
cm = 29
cm = 29.7 cm.
10
10
a) Kako je 1 mm =
1
m , onda je
1000
210
m = 0.210 m = 0.21 m,
1000
a 297 mm =
297
m = 0.297 m.
1000
Z a d a c i
25. Pretvori u centimetre koristei decimalni zapis:
27. Pretvori u metre koristei decimalni zapis:
a) 23 mm; b) 4 mm; c) 32 dm; d) 80 cm;
e) 11 mm; f) 2009 cm.
a) 1 mm; b) 4 mm; c) 32 mm; d) 80 mm;

e) 101 mm; f) 2009 mm.
26. Pretvori u decimetre koristei decimalni zapis:

98
a) 23 cm; b) 34 mm; c) 302 mm; d) 180 cm;

e) 6 cm; f) 3550 mm.
28. Pretvori u zadanu mjernu jedinicu koristei

decimalni zapis:

a) 7 mm = ____ m; b) 3009 dm = ____ m;

c) 30 002 cm = ____ m; d) 32 cm = ____dm;
e) 61 mm = ____ cm; f) 1 000 003 mm = ________ m.
Decimalni brojevi
5.2. Prikazivanje decimalnih brojeva na

brojevnom pravcu
Duljine stranica etverokuta
Luka je na ravnalu zabiljeio duljine stranica etverokuta i zakljuio da taj
etverokut nije paralelogram. Zato?
Proitaj i zapii oznaene mjerne brojeve izraene u centimetrima.
a = ____ cm a
b c
b = ____ cm
c = ____ cm
d = ____ cm
Saznali smo kako u matematici tokama pravca pridruujemo prirodne

brojeve.
Dijelimo li cjeline na jednake dijelove nisu nam dovoljni prirodni brojevi. Za
prebrajanje dijelova cjeline potrebni su nam razlomci. U svakodnevnom ivotu
najee se koriste dekadski razlomci zapisani u obliku decimalnog broja.
Primjerice, kod mjerenja najee koristimo decimalne brojeve.
Pogledajmo na koji nain toke pravca pridruujemo decimalnim brojevima.
Podijelimo li jedininu duinu OE na 10 jednakih
dijelova, duljina jednog dijela bit e jednaka desetini
jedinine duine. U decimalnom zapisu to je jedna
desetinka je di ni ne duine.
brojevni pravac
O - ishodite;
E - jedinina toka
Podijelimo li jedininu duinu OE na 100 jednakih

dijelova, duljina jednog dijela bit e jednaka stotini
OE - jedinina duina
jedinine duine. U decimalnom zapisu to je jedna

stotinka jedinine duine. I tako dalje.
99
Decimalni brojevi
Primjer 1. Desetinke na brojevnom pravcu
Na brojevnom pravcu oznai toku A koja je pridruena
decimalnom broju 0.1.
Rjeenje:
Za crtanje desetinki
dijelimo duinu
na deset jednakih
dijelova

Da bismo na brojevnom pravcu oznaili toku A

pridruenu broju 0.1 moramo jedininu duinu
OE podijeliti na deset jednakih dijelova. Stoga,
odaberimo na pravcu toke O i E tako da jedininu
duinu OE moemo jednostavno podijeliti na 10
jednakih dijelova. Primjerice, neka je OE = 10 cm.
1
od 10 cm = 1 cm
10
1
= 0.1,
10
2
= 0.2
10
.
.
.
10
= 1.0 = 1
10
U tom sluaju svaka desetinka jedinine duine imat e duljinu 1 cm.

Provjeri mjerenjem na slici.
Prva toka desno od nule pridruena je broju 0.1. To je toka A.

Pridruivanje toaka brojevnog pravca desetinkama moemo nastaviti.
Toka E pridruena je broju 1, ali i broju 1.0. Zato?

Zato jer deset desetinki ini jedno cijelo, pa su to dva jednaka broja.
Primjer 2. Stotinke na brojevnom pravcu

Nacrtaj brojevni pravac s jedininom duinom OE = 100 mm i istakni toku B
koja je pridruena broju 0.01.
Najprije nacrtamo brojevni pravac s jedininom duinom OE = 100 mm.
Za crtanje stotinki
dijelimo duinu na
sto jednakih dijelova
Da bismo oznaili toku B pridruenu broju 0.01 moramo jedininu duinu OE

podijeliti na sto jednakih dijelova. Budui da smo za duljinu jedinine duine
uzeli 100 mm, svaka stotinka e biti duljine 1 mm. Provjeri mjerenjem na slici.
1
100
od 100 mm je 1 mm
Prva toka desno od nule pridruena je broju 0.01. To je toka B. Desno od toke
B su toke pridruene redom decimalnim brojevima 0.02, 0.03 itd.
100
Decimalni brojevi
Primjer 3.
Na brojevnom pravcu istaknimo i toke C, D, F, G i H pridruene, redom,
decimalnim brojevima 0.15, 0.38, 0.57, 0.74 i 1.15.
Za crtanje tisuinki jedininu duinu treba podijeliti na 1000 djelia. Dalje
neu ni pisnuti, jer bi vam se zavrtjelo u glavi.
Rjeenje:
Podijelimo li jedininu duinu na 100 jednakih dijelova, nee biti teko pronai
zadane brojeve. No dijeljenje na 100 dijelova moe biti zamorno. Pogledajmo
kako pronai ove brojeve dijeljenjem samo na 10 dijelova. Znamo da vrijedi 0.1=
0.10, 0.2 = 0.20, 0.3 = 0.30 itd. Tako e broj 0.15 biti izmeu 0.10 i 0.20.
Podijelimo taj dio na 10
dijelova, i na petoj crtici
nai emo broj 0.15. Na
isti nain postupimo i za
ostale brojeve.
Primjer 4.
Rjeenje:
Nacrtaj brojevni pravac s jedininom duinom
Najprije nacrtamo jedininu duinu OE = 3 cm.
OE = 3 cm i istakni toke A, B, C i D koje su
Budui da trebamo istaknuti toke koje su
pridruene, redom, brojevima 0.3, 1.2, 1.6 i
pridruene decimalnim brojevima s jednom
2.1.
decimalom, jedininu duinu treba podijeliti na

deset jednakih dijelova. Svaka desetinka e biti
duljine 30 mm : 10 = 3 mm.
Primjer 5. Prikazivanje dijela

brojevnog pravca
Rjeenje:
a) Prikai na pravcu brojeve
dijelove brojevnog pravca. To inimo
3.4, 3.5, 3.6, 3.7 i 4.2;

b) Prikai na pravcu brojeve
4.53, 4.61, 4.66 i 4.7;
c) Prikai na pravcu brojeve
0.72, 0.724, 0.726 i 0.73;
d) Prikai na pravcu brojeve
253.5, 256.4 i 260.2.
U svakodnevnom ivotu esto koristimo

pri smjetanju velikih brojeva ili brojeva
koji imaju vie decimala, pa sve ne moe
stati na papir. U tom sluaju nacrtamo
samo dio pravca s nekoliko toaka.
Ukoliko decimalni brojevi imaju jednu
decimalu moemo sami odluiti kolika
e nam biti duljina desetinke jedinine
duine.
101
Decimalni brojevi
a) Na slici desetinka ima duljinu 1 cm.
b) U ovom zadatku trebat emo prikazati deci

malne brojeve s dvije decimale. Zato emo oda
brati duljinu stotinke jedinine duine, npr. 5 mm.
d) U ovom zadatku trebamo prikazati deci

malne brojeve koji se nalaze izmeu prirodnih
brojeva 253 i 261. Stoga je mudro odabrati
manju jedininu duinu jer je moramo nanijeti
osam puta na brojevni pravac. Pritom moramo
voditi rauna da jedininu duinu moemo
podijeliti na deset jednakih dijelova. Na slici
jedinina duina ima duljinu 10 mm. Kolika je
duljina desetinke jedinine duine?
c) Ako decimalni brojevi imaju tisuinke, tj. tri

decimale, odabiremo duljinu tisuinke jedinine
duine. Na slici tisuinka ima duljinu 1 cm.
Z a d a c i
1. Kojim su brojevima pridruene toke A, B, C i D sa
a)slika?
b)
c)
2. Nacrtaj brojevni pravac s jedininom duinom

OE = 10 cm i istakni toke A, B i C koje su
pridruene, redom, brojevima 0.3, 0.7 i 1.3.

duljine 1 cm. Istakni na njemu toku A pridruenu
broju 4.7, toku B pridruenu broju 6.3 i toku C
pridruenu broju 3.6.
OE = 10 cm i istakni toke A, B, C, D i F koje su
pridruene, redom, brojevima 0.05, 0.17, 0.65,
1.03 i 1.18.
OE = 100 mm. Na njemu istakni toke A , B i C
koje su pridruene brojevima 0.23, 0.7 i 1.08.
6. Nacrtaj brojevni pravac s jedininom duinom OE = 6 cm i istakni toke A, B, C, D i F koje su pridruene, redom,
brojevima 0.2, 0.4, 0.9, 1.3 i 1.7.
7. Nacrtaj brojevni pravac s jedininom duinom OE = 2.5 cm i istakni toke A, B i C koje su pridruene, redom,
brojevima 1.4, 2.6 i 4.8
Luka rjeava isti zadatak. Snalaljivo je nacrtao brojevni pravac. Jo samo treba ucrtati zadane toke.
8. Podijelimo na deset jednakih dijelova dio

brojevnog pravca izmeu brojeva:
a) 4 i 5;
b) 4.2 i 4.3;
c) 4.26 i 4.27.
Koje emo brojeve tako dobiti?
102
Decimalni brojevi
do koje je pojedini skaka skoio. Tko je dobio
zlatnu, trko srebrnu, a tko bronanu medalju?
9. Proitaj oznaene brojeve!

a)
b)
7.4
11. Na pravcu nai sljedee brojeve:

c)
a) 0.4, 0.25, 0.75, 0.600, 0.650
0.74
10. Na kolskom prvenstvu u skoku udalj Luka je

skoio 2.4 m, Marko 2.2 m i Matija 2.7 m i osvojili
prva tri mjesta. Postavi zastavice na udaljenost
0.1
b) 0.60, 0.85, 1, 1.5, 0.40
Vjeb lica
0.2
1. Zaokrui slovo ispred dekadskog razlomka:
a) 15
,
24
6 ,
b) 10
89 ,
c) 1000
d) 100
,
19
65767 , f) 50 , g) 132 , h) 10
e) 10000
37
400
100
2. Zadane dekadske razlomke zapii u decimalnom

zapisu i proitaj:
6 , b) 27 , c) 24 , d) 1556 ,
a) 10
1000
10
1000
33 , f) 49 , g) 10032 , h)
1 , i) 245 ,
e) 100
10
100
10000
10
4 , l) 56000 , 3450 , m) 730 .

j) 50708
, k) 10
100
1000
10
1000
5. Kako jednostavnije moe zapisati:

a) 0.70; b) 0.0070; c) 8.08009; d) 0.000400000;
e) 1.050001; f) 1.0000000; g) 2.108800000;
h) 45.400500.
900 , 110 , 600 , 123000
6. Zadani su brojevi: 1000
100 1000
10000
a) Zapii ih u obliku decimalnog broja, pa

pojednostavni zapis micanjem nevidljivih nula;
b) Prvo ih skrati, pa pretvori u decimalni broj.
7. Kojim su brojevima pridruene toke A, B, C i D sa
slika?
a)
b)
3. Napii u decimalnom zapisu razlomke:
c)
6 , d) 15 ,
a) 53 , b) 72 , c) 8
25
1 .
e) 85 , f) 177
, g) 119
, h) 200
50
20
4. Decimalne brojeve 0.6, 0.32, 3.08, 4.02, 5.2,
d)
e)
53.14 i 18.023 zapii u obliku razlomka ili

mjeovitog broja.
f)
0
O
1.0
A
1.0
0
O
0.01
A
0
O
1.0
A
0
O
0
E
F
0.1
F
0.01
103
OE = 1 cm i istakni toke A, B, C, D i F koje su
100 mm. Na njemu istakni toke A, M, K, T i O
pridruene, redom, brojevima 0.4, 1.6, 1.9, 2.8,
koje su pridruene brojevima 0.79, 0.3, 1.25,
3.6.
1.09, 2.1 .
duljine 1 cm. Istakni na njemu toku A pridruenu
OE = 1 cm i istakni toke D, O, R i V koje su
broju 3.9, toku B pridruenu broju 5.7 i toku C
pridruene, redom, brojevima 0.7, 4.2, 1.6, 2.8.
pridruenu broju 2.6.
13. Na brojevnom pravcu nai sljedee brojeve: 0.5,
OE = 10 cm i istakni toke B, A, N, U i R koje su

pridruene, redom, brojevima 0.08, 0.57, 0.35,
0.11 i 1.08.
2.6, 3.5, 4.2, 5.7, 2.8 .

14. Na brojevnom pravcu nai sljedee brojeve: 0.25,
0.06, 1.15, 0.22, 1.7, 0.88, 0.5 .
5.3. Usporeivanje decimalnih brojeva

Broj stanovnika
Luka je proitao u enciklopediji da Atena ima 3.07, Moskva 8.72, Madrid 5.18
i Berlin 3.47 milijuna stanovnika. Koji od tih gradova ima najvie stanovnika,
a koji najmanje? Poredaj ih po veliini poevi s onim koji ima najmanje
stanovnika
a = b broj a jednak je broju b

a b "broj a razliit je od broja b
a < b broj a je manji od broja b
a > b broj a je vei od broja b
Primjer 1. Usporeivanje dvaju

decimalnih brojeva
Usporedi:
a) duljine duina sa slike;
b) cijene pernica.
104
esto moramo odluiti tei li neka

kutija vie ili manje, je li neko drvo
vie ili nie, neki put dulji ili krai,
neka cijena vea ili manja. Kaemo
da usporeujemo zadane podatke, tj.
usporeujemo brojeve.
Decimalni brojevi
Rjeenje:
Znamo da se svaki decimalni broj sastoji od
a) Ve odoka vidimo da ove dvije duine nemaju

jednake duljine, tj.
Takoer procjenom odoka, primjeujemo da za
duljine duina AB i CD vrijedi: |AB| > |CD|.
elimo li provjeriti nau procjenu, uzmimo u
estar duljinu duine CD i nanesimo je na
duinu AB .
Izmjerimo li im duljine nekom
jedininom duinom, primjerice
C
B
D
Kad gledamo kolika

je cijena neke robe,
|AB| |CD|
cijelog i decimalnog dijela.
centimetrom, dobit emo da je
prvo obratimo pozornost na cijeli dio decimalnog broja. Tu je

naznaen broj kuna.
U decimalnom dijelu
naznaen je broj
stotinki kune, tj. broj
lipa.
|AB| = 5.4 cm i |CD| = 3.6 cm.

jer je 123 > 78.
Stoga je:
Stoga zakljuujemo:
Decimalni broj 5.4 vei je od decimalnog broja
3.6 i piemo 5.4 > 3.6, a decimalni broj 3.6
manji je od decimalnog broja 5.4, pa piemo
Kod usporeivanja decimalnih brojeva najprije

meusobno usporeujemo njihove cijele dijelove.
3.6 < 5.4.
Od dvaju decimalnih brojeva vei je onaj
b) Veu cijenu ima pernica za koju valja dati
kojemu je vei cijeli dio.
123.25 kuna, a manju ona za koju valja dati

78.40 kuna.
Primjer 2. Decimalni brojevi s

razliitim cijelim dijelom
Usporedi brojeve:
a) 8.6 i 1.56;
b) 324.32 i 456;
c) 45.567 i 3.43;
d) 12.5 i 0.8978;
e) 568.99999 i 734.05; f) 234.05 i 56.99999.
Rjeenje:
Usporedi brojeve
Rjeenje
Obrazloenje:
8.6 i 1.56
8.6 >1.56
jer je 8 > 1
324.32 i 456
324.32 < 456
jer je 324 < 456
45.567 i 3.43
45.567 > 3.43
jer je 45 > 3
12.5 i 0.8978
12.5 > 0.8978
jer je 12 > 0
568.99999 i 734.05 568.99999 < 734.05 jer je 568 < 734

234.05 i 56.99999
234.05 > 56.99999
jer je 234 > 56
105
Decimalni brojevi
Primjer 3. Decimalni brojevi s
jednakim cijelim dijelom
Usporedi obojane dijelove kvadrata. Ispod
Dakle, 1.6 > 1.5 .

Od dvaju decimalnih brojeva s jednakim
cijelim dijelovima vei je onaj kojemu je
vea znamenka desetinki.
slike zapii koje decimalne brojeve predouju

obojani dijelovi.
b)
a)
Dakle, 1.67 > 1.63.

Od dvaju decimalnih brojeva s jednakim cije lim
dijelovima i jednakom znamenkom dese tinki
vei je onaj kojemu je vea znamenka stotinki.
b)
to ako dva decimalna broja imaju jednake
Rjeenje:
cijele dijelove, jednaku znamenku desetinki i

jednaku znamenku stotinki?
Onda im usporeujemo znamenku tisuinki. I
a)
tako redom.
234.37843 > 234.18999

234.37843 > 234.3289999
234.37843 > 234.37199000
Primjer 4. Usporeivanje na
brojevnom pravcu
Luka, Maja, Matija i Ana pokuavaju posloiti
zadane decimalne brojeve po veliini, poevi
od najmanjeg. Tko je dobro poredao brojeve:
Rjeenje:
a) Ana i Matija nisu poredali decimalne brojeve po
veliini. Luka i Maja jesu. Ali Luka ih je poredao
u padajuem nizu, a Maja u rastuem nizu.
b)
Luka: 2.5, 2.3, 1.7, 1.5

Maja: 1.5, 1.7, 2.3, 2.5
c) Svaki od decimalnih brojeva 1.5, 1.7, 2.3 i
Ana: 1.7, 1.5, 2.5, 2.3
2.5 vei je od prirodnog broja 1, a manji od
Matija: 1.5, 1.7, 2.5, 2.3
prirodnog broja 3. Brojevi 1.5 i 1.7 nalaze se
a) Tko je tono poredao brojeve po veliini?

b) Pridrui ovim brojevima odgovarajue toke
pravca.
c) Izmeu kojih se prirodnih brojeva nalaze ovi
izmeu 1 i 2, a brojevi
2.3 i 2.5 nalaze se
izmeu
priro d nih
brojeva 2 i 3.
decimalni brojevi?
Ako slovom x oznaimo sve decimalne brojeve koji se nalaze
izmeu decimalnih brojeva 3.8 i 3.9, onda bismo to mogli krae zapisati
3.8 < x < 3.9.
106
Na brojevnom pravcu:
desno vei brojevi
lijevo manji brojevi
Decimalni brojevi
1. U tablici se nalaze podaci koliko sati dnevno neke
ivotinje provedu spavajui. Poredaj ove podatke
po veliini, poevi od ivotinja koje spavaju malo.
ivotinja
Koliko dnevno
spava?
Papiga
15.00 h
Slon
2.34 h
irafa
0.34 h
Lav
20.00 h
Zebra
1.00 h
Majmun
12.00 h
b) Koji kontinent ima najveu povrinu, a koji

najmanju?
c) Prepii tablicu u biljenicu i u nju poredaj
podatke po redu, poevi od kontinenta s
najveom povrinom.
6. Grafikon prikazuje kretanje broja stanovnika
Hrvatske u 19.
stoljeu.
grafikon, graf, grafiki podaci
3,50
br stanovnika u milijunima
broj
3,00
2. Pogledaj ovu sliku i poredaj mjerne brojeve utega,

poevi od najmanjeg:
3. Mama je na poetku kolske godine Maji kupila

trenirku za 250.90 kuna i tenisice za 350.10 kuna.
Njenoj sestri je kupila trenirku za 172.95 kuna i
tenisice za 410.05 kuna.
2,50
2,00
1,50
1,00
0,50
0,00
a) ija trenirka je stajala vie?
1857.
b) ija tenisice su stajala vie?

c) Procijeni na koga je mama potroila vie novaca, na
Maju ili na njenu sestru? (Opii kako si razmiljao!)
4. Od ove tri kartice sastavi sve decimalne brojeve
koji su manji od 5.3:
1 4 6
Kontinent
milijuna km2
Afrika
30.3
Antarktik
13.3
Azija
43.6
Australija i Oceanija
8.9
Europa
10.5
J. Amerika
17.6
S. Amerika
25.3
1880.
1890.
1900.
godina
Primjerice, na grafikonu se vidi da je stupi visine

2.5 pridruen 1880. godini. Dakle 1880. godine
u Hrvatskoj je bilo 2.5 milijuna stanovnika.
a) Procijeni, prema visini stupaca, koliko je bilo

stanovnika u naznaenim godinama.
b) Nacrtaj u biljenicu tablicu i u nju poredaj

podatke po redu, poevi od godine s
najmanjim brojem stanovnika.
Poredaj ih od najveeg prema najmanjem.

5. U tablici se nalaze veliine povrina kontinenata,
izraene u milijunima kvadratnih kilometara.
1869.
7. U tablici se nalazi broj stanovnika Hrvatske po

popisu stanovnitva od 1961. do 2001. godine:
Godina
1961. 1971. 1981. 1991. 2001.
Broj
stanovnika
u milijunima
4.15 4.42 4.60 4.78 4.40
a) Koje godine je broj stanovnika bio najvei, a

koje najmanji?
b) Podatke iz tablice prikai grafikonom kao u

prethodnom zadatku.
a) Opii kako izgleda kvadrat koji ima povrinu

1 000 000 km2 ;
107
Z a d a c i
8. Pogledaj cijene ovih dviju bombonijera. Koja je
skuplja?
10. Usporedi decimalne brojeve:

b) 79.87 i 67.457;
c) 35.9 i 53;
d) 85.3 i 85.1;
e) 123.4 i 123.2;
f) 27.83 i 27.82;
g) 4.237 i 4.231;
h) 45 i 45.34;
i) 56.987 i 56.
9. Pogledaj slike i usporedi:

a) Ana i Luka ponovo mjere visinu.
Tko je vii?
a) 7.4 i 5.623;
11. Izmeu brojeva upii odgovarajui znak

usporeivanja (<, >, =):
b) Koja posuda je dulja i zato?
a) 543.09 543.1;
b) 37.1502
c) 12.43
d) 7.832
12.403;
37.1520;
7.8309;
e) 105.005 98.945999; f) 801.23000 801.23;

g) 0.0144 0.1449;
h) 0.0501 0.04987;
i) 0.508 0.50;
j) 56.003 56.0004.
12. Zaokrui odgovor u kojem su tono poredani

brojevi sa slike, poevi od najmanjeg:

a) 0.4, 0.43, 0.34;
b) 0.4, 0.34, 0.43;
c) 0.34, 0.4, 0.43;
d) 0.43, 0.34, 0.4.
13. Pronai sve prirodne brojeve koji se na

brojevnom pravcu nalaze izmeu:
a) izmeu decimalnih brojeva 3.80 i 3.81. Koliko

ima takvih decimalnih brojeva?
a) 12.6 i 19.78; b) 567.5 i 569.9; c)7.3 i 7.5;
d) 457.98 i 467.09.
b) izmeu decimalnih brojeva 56.20 i 56.21.

Koliko ima takvih decimalnih brojeva?
14. Proitaj i zapii kojim decimalnim brojevima su

pridruene crvene tokice na slici:
108
15. Koliko se brojeva s jednom decimalom nalazi

izmeu dva uzastopna prirodna broja?
17. Koje decimale moe staviti umjesto zvjezdice:

a) 53.23* < 53.24;
b) 4.11 > 4.0*;
16. Na brojevnom pravcu naznai sve decimalne

brojeve s tri decimale koji se nalaze:
c) 789.*4 < 789.24;
d) 0.1*5 > 0.145;
e) 12.789 < 12.*89;
f) 0.7*6 < 0.756.
Decimalni brojevi
5.4. Zaokruivanje
decimalnih brojeva
Mjerenje mase uenika
Zaokruivanje
prirodnih
brojeva na
desetice:
131
132
133
134
135
136
137
138
139
130
130
130
130
140
140
140
140
140
priblina
vrijednost -
zaokruivanje
decimalnih
brojeva

a) Zato je za Anu upisala 45 kg, a za Maju 46 kg?

b) Koje je brojeve uiteljica upisala za ostale uenike?
Vaga
pokazuje
38. 2 kg
Uiteljica
zapisuje
kg
pokuaj izrei pravi lo kada e cijeli

dio ostati nepromijenjen, a kada
e se poveati za
jedan.
kg
41.9 kg
kg
47.5 kg
kg
kako bismo ih lake pamtili i njima raunali.

Uili smo da vieznamenkaste prirodne brojeve ponekad zamjenjujemo njima
priblinim brojevima tako to ih zaokruujemo na desetice, stotice, tisuice itd.
Za zaokruivanje decimalnih brojeva vrijedi isto pravilo kao za zaokruivanje
prirodnih brojeva s tim to decimalne brojeve moemo zaokruivati na cijelo,
desetinke, stotinke, tisuinke itd.
Rjeenje:
odbacujemo mu decimalni dio, a cijeli dio osta-
Pogledaj tablicu i
54.6 kg
U svakodnevnom ivotu brojeve esto zamjenjujemo njima priblinim brojevima
Pri zaokruivanju decimalnog broja na cijelo
jedan.

Maja 45.7 kg. Uiteljica u svoju biljenicu zapisuje samo cijeli broj kilograma.
Primjer 1.
Zaokruivanje decimalnog broja
na cijelo
ili se povea za

Na satu tjelesne i zdravstvene kulture uenici su se vagali. Ana ima 45.2 kg, a

je nepromijenjen

Pri zaokruivanju na cijelo gledamo znamenku

desetinki.
Ako je znamenka desetinki 0, 1, 2, 3 ili 4
cijeli dio ostaje nepromijenjen.
Primjerice, 25.2 25 i itamo: Broj 25.2 je
priblino jednak broju 25.
Tona
vrijednost
Zaokruena
vrijednost
Ako je znamenka desetinki 5, 6, 7, 8 ili 9

cijeli dio se povea za jedan.
25.0
25.1
25.2
25.3
25.4
25.5
25.6
25.7
25.8
25.9
25
25
25
25
25
26
26
26
26
26
Primjerice, 25.7 26 i itamo: Broj 25.7 je

priblino jednak broju 26.
Primijetimo da se brojevi 25.2 i 25.7 nalaze
izmeu susjednih prirodnih brojeva 25 i 26.
Broj 25.2 je blii prirodnom broju 25, dok je
25.7 blii prirodnom broju 26. Stoga broj 25.2
zaokruujemo na 25 cijelih, a broj 25.7 na 26
cijelih. Otuda i naziv zaokruivanje na cijelo.
109
Decimalni brojevi
Z a d a c i
1. Proitaj broj s ravnala i zaokrui ga na cijelo.
3. Cijene prikazane u tablici zaokrui na cijeli broj kuna.
Vodene
bojice
17.97 kn
Flomasteri
5.25 kn
Pernica
17.20 kn
Gumica
3.70 kn
Ravnalo
6.05 kn
Trokuti
12.10 kn
Likovna
mapa
12.88 kn
2. Zaokrui decimalne brojeve na

cijelo:
4. Zaokrui decimalne brojeve na cijelo:
78.4 78
78.48679 78
a) 61.7, 61.73, 61.735;
b) 12 785.03;
78.5 79
b) 61.4, 61.45, 61.48;
c) 34 879.5;
c) 794.3, 794.39, 794.329.
d) 7.0236;
e) 56.005678.
78.5123 79
Primjer 2. Zaokruivanje
decimalnog broja na desetinke
a) U tablici se nalaze podaci o broju stanovnika
a) 2567.612;
b) Na slici je i grafiki prikaz broja stanovnika iz

tablice. Precrtaj ga u biljenicu, crvenim stupiima
prikai podatke zaokruene na desetinke i
ucrtaj ih uz odgovarajue plave stupie.
u Hrvatskoj od 1910. do 1953. godine.

4,00
trei redak.
3,90
Godina
Toan broj
stanovnika
1910.
3.46
milijuna
1921.
3.44
milijuna
1931.
3.78
milijuna
Priblian broj
stanovnika
br stanovnika u milijunima
broj
Zaokrui ih na desetinke i rezultate upii u
3,80
3,70
3,60
3,50
3,40
3,30
3,20
1948.
3.77
milijuna
3,10
1910. 1921. 1931. 1948. 1953.
1953.
110
3.93
milijuna
godina
Decimalni brojevi
Rjeenje:
a)
Najprije pogledajmo ovu sliku:
Brojevi 3.44 i 3.46 nalaze se izmeu decimalnih

brojeva s jednom decimalom 3.4 i 3.5. Broj
Godina
Toan broj
stanovnika
Priblian
broj
stanovnika
1910.
3.46
milijuna
3.5
milijuna
1921.
3.44
milijuna
3.4
milijuna
1931.
3.78
milijuna
3.8
milijuna
1948.
3.77
milijuna
3.8
milijuna
1953.
3.93
milijuna
3.9
milijuna
3.44 blii je decimalnom broju 3.4, a broj

3.46 blii je decimalnom broju 3.5. Stoga
se pri zaokruivanju na desetinke broj 3.44
zaokruuje na 3.4, a broj 3.46 na 3.5 i piemo:
3.44 3.4, a 3.46 3.5.
Kad decimalni broj zaokruZaokruivanje
uje mo na dese tinke odba-
na desetinke
cu je mo mu sve decimale,
osim znamenke desetinki,
b) Prikaimo ova rjeenja i grafiki:
koja ostaje nepromijenjena ili se poveava na
4,00
sljedeu desetinku.
Pri zaokruivanju na desetinke gledamo

znamenku stotinki i primjenjujemo isto pravilo
kao i za zaokruivanje na cijelo.
3,80
br. stan. u milijunima

3,90
tona
vri dnos
vrije
ost
3,70
3,60
zaokrue
okrueno
okrue
tinke
na deseti
3,50
3,40
3,30
Ako je znamenka stotinki 0, 1, 2, 3 ili 4,
3,20
znamenka desetinki ostaje nepromijenjena.
3,10
Ako je znamenka stotinki 5, 6, 7, 8 ili 9,
19
10
.
19
21
.
19
31
.
19
48
.
19
53
.
znamenka desetinki se poveava na sljedeu
godina
desetinku.
Primjer 3. Zaokruivanje na
stotinke, tisuinke
Decimalni brojevi se zaokruuju na stotinke,
tisuinke itd. na slian nain kao i na
desetinke.
Zaokruimo decimalne brojeve 5.69371 i
0.36531 na a) stotinke; b) tisuinke.
Rjeenje:
a) Pri zaokruivanju na stotinke gledamo
znamenku tisuinki.
Ako je znamenka tisuinki 0, 1, 2, 3 ili 4,

znamenka stotinki ostaje ista.
Stoga je 5.69371 5.69.
Ako je znamenka tisuinki 5, 6, 7, 8 ili 9,
znamenka stotinki se povea na sljedeu

stotinku. Stoga je 0.36531 0.37.
b) Pri zaokruivanju na tisuinke gledamo
znamenku desettisuinki i primjenjujemo
isto pravilo.
0.36531 0.365
5.69371 5.694
111
Z a d a c i
11. U tablici su prikazane duljine nekih poznatijih
mostova u svijetu.
5. Proitaj broj s ravnala i zaokrui ga na desetinke:
Mostovi
Golden Gate (San Francisco)
Krki most
Khlbrand (Hamburg)
Bospor (Istanbul)
Na rijeci Rajni (Dsseldorf)
Na rijeci Loire (Francuska)
6. Zaokrui na desetinke:
0.34, 45.18, 6.74, 7.75, 90.29, 95.91, 10.163,
4.897, 6.647, 9.039, 9.946.
7. Zaokrui na stotinke:
a) 0.124, 3.457, 6.782, 27.139, 0.555, 0.545,
5.623, 7.7736, 6.5421, 0.3458, 34.3333;
b) 0.302, 67.336, 4.379, 1.346, 12.854,
0.01345, 0.00657, 5.1234, 1.367, 1.899,
3.402, 34.3498, 787.867.
a) Poredaj ove veliine poevi od najduljeg mosta;
b) Dodaj trei stupac tablice i nai pribline duljine

mostova, zaokrueno na desetinke.
12. U tablici se nalaze podaci o povrinama nekih

naih otoka.
8. Zaokrui na tisuinke:
a) 3.4763, 0.1237, 14.5691, 2.7009, 69.8914,
0.5489, 75.9725, 56.0037, 1.2353, 34.63337,
0.72144, 125.50863;
b) 0.3456, 7.12309, 13.2351, 78.3092, 5.5654,
23.19888, 89.1973, 0.3422, 761.6671,
0.8991, 1.4545, 1.4554, 0.4499, 0.4500,
212.8237.
9. Petar je mjerio svoju sobu. Izmjerio je da
je dugaka tono 3.52 metra, a iroka 2.65
metara. Kolike su pribline mjere Petrove sobe,
zaokrueno na desetinke metra?
10. Maja i Ana su kupovale nove torbe za kolu.
Pogledaj cijene torbi na slici i zaokrui ih na
cijelo.
Vjeb lica
Otok
Hvar
Vis
Povrina
299.16 km2
Korula
279.05 km2
Krk
409.3 km2
Ugljan
50.21 km2
Pag
284.5 km2
Cres
405.78 km2
Bra
394.41 km2
90.5 km2
a) Proitaj naglas sve podatke;
b) U biljenicu nacrtaj tablicu u koju e upisati

otoke po veliini povrine, poevi od otoka s
najveom povrinom;
c) Zaokrui mjerni broj povrine svakog otoka na

cijelo i to upii u trei stupac svoje tablice.
3. U tablici se nalaze podaci o priblinim povrinama

hrvatskih nacionalnih parkova. Poredaj ove
podatke po veliini poevi od najmanjeg.
Nacionalni park
Plitvika jezera
Paklenica
Risnjak
Mljet
Kornati
Brijuni
Krka
Sjeverni Velebit
1. Usporedi brojeve: a) 0.45 i 2.01; b) 42.002 i 34; c)

45.999 i46.01; d) 10 i 0.99.
2. U tablici se nalaze podaci o temperaturi u Kukljici
na otoku Ugljanu. Poredaj ove podatke po veliini
poevi od najviih.
Povrina (km2)
294.82
102
64
54.8
234
36.35
103
109
Prosjena temperatura zraka u Kukljici 2003. godine (C)
112
Duljina
2.150 km
1.440 km
3.940 km
1.560 km
0.590 km
3.357 km
II
III
IV
VI
VII
VIII
IX
XI
XII
7.9
11.8
13.9
19.0
25.6
29.4
28.8
33.8
24.5
22.0
18.3
14.4
Decimalni brojevi
4. Usporedi decimalne brojeve:

a) 7.4 i 7.623, b) 79.87 i 79.857, c) 35.9 i 35, d)

85.3 i 85.111, e) 123.4 i 123.28,
f) 27.83 i 27.802, g) 4.237 i 4.2031,
h) 45 i 45.34, i) 56.987 i 56.99.
5. U tablici se nalaze podaci o visinama snijega na

vrhovima hrvatskih planina . Poredaj ove podatke
po veliini poevi od najnie.
Vrh
Visina snijega u m
Zavian
0.2
Sljeme
0.05
Bjelolasica
0.182
Veliki Snjenik
0.17
Sveta Gera
0.06
Sveti Jure
0.1
Vojak
0.01
6. U tablici se nalaze podaci o visinama nekoliko
prijatelja. Poredaj ove podatke po veliini poevi
od najnie.
Matija
1.65
Luka
1.8
Maja
1.545
Ana
1.6
Marija
1.45
Ante
1.713
Marko
1.9
Filip
1.88
7. 6 uenika se natjee u skoku u dalj. Rezultati su
im sljedei: 4.9 m, 4.67 m, 4.543 m, 4.5 m, 4 m,
4.07 m. Poredaj te podate po veliini poevi od
najkraeg.
8. Pronai sve prirodne brojeve koji se nalaze
izmeu:
a) 11.6 i 18.78;
b) 57.5 i 59.9;
c) 17.3 i 27.5;
d) 357.98 i 367.09.
9. Pronai tri decimalna broja koji se nalaze izmeu:
a) 11.6 i 11.7; b) 7.5 i 7.6; c) 1.33 i 1.34;
d) 7.98 i 7.99; e) 0.99 i 1 .

a) 7.645; b) 345.342; c) 456.545;
d) 7.2388; e) 56.099.
a) 87.123; b) 76.34256723; c) 0.99889;
d) 14.365768; e) 16.54589.
a) 0.46578; b) 345.782685; c) 0.76768;
d) 110.9919; e) 3.4578.
a) 0.46578; b) 345.782685; c) 0.76768;
d) 110.9919; e) 3.4578.
a) 2 7.6234; b) 5.034; c) 3879.53; d) 743.023;
e) 0.905678.
a) 10.58493; b) 45.1675849; c) 6.4444;
d) 217.38695; e) 90.9999.
a) 230.12448; b) 343.45743; c) 6.79676;
d) 7.13999; e) 30.555.
a) 23.4763869; b) 0.1237894; c) 14.4545691;
d) 2.007; e) 69.118914.
18. Zaokrui na dvije decimale:
a) 103.675; b) 0.453627; c) 36.3999;
d) 227.5643; e) 70.8765.
a) 6.3458; b) 7.799; c) 96.2376;
d) 87.18789; e) 45.5435.
a) 0.1234; b) 8.487567; c) 72345566.;
d) 207.1323; e) 40.5599
5.5 Zbrajanje decimalnih brojeva

Kupovina
Majin tata kupuje u supermarketu. Kupio je:
Kruh 8.30 kn
Salata. 12.25 kn
a) Prvo procijeni, a onda pokuaj tono izraunati koliko kuna Majin tata
treba dati na blagajni.
b) Ako u novaniku ima 30 kuna, hoe li mu biti dovoljno novaca? Ako hoe,
koliko e mu ostati?
Ako zna zbrajati prirodne brojeve, nee imati problema sa zbrajanjem decimalnih.
113
Decimalni brojevi
Primjer 1. Zbrajanje napamet
decimalnih brojeva
Luka i njegova sestra dobili su tri bombonijere.
Je li i trea kutija trebala biti prazna, ako

su bombone jeli samo Luka i njegova
sestra? Odgovor objasni, a onda ga zapii
matematikom reenicom u kojoj e umjesto
dekadskih razlomaka koristiti decimalni zapis.
Rjeenje:
Luka i njegova sestra zajedno su pojeli
9
6
3
9
1 +1
<3
=2
bombonijera. Kako je 2
10
10
10
10
1
za
zakljuujemo da bi u treoj kutiji trebao
10
biti jo jedan bombon.
Zapiimo ovo decimalnim brojevima:
1.6 + 1.3 = 2.9, a 2.9 < 3 za 0.1
Primjer 2. Procjena
Sloit emo se da je mama izvrila dobru pro-
Majina mama treba platiti iznose rauna za:
cjenu rezultata. Naravno, procjena nije potpuno
struju 224.75 kn
jednaka tonom rezultatu.
vodu 40.20 kn
Procjena je nasluivanje rezultata, bez strogog
Procijenila je da joj za oba rauna treba priblino

265 kuna. Je li dobro procijenila?
raunanja. Pri procjeni se sluimo priblinim vrijednostima brojeva.

Ako raunamo s prirodnim brojevima, zaokru-
Rjeenje:
uje mo ih na najveu mjesnu vrijednost.
Zbrojimo li 224.75 i 40.20 dobit emo
ih zaokruujemo na cijelo.
Ako raunamo s decimalnim brojevima, najee
224.75 + 40.20 = 264.95 kn.

Procjena
- decimalne
brojeve zaokrui
na cijelo
Mama je procijenila da
joj treba priblino 265 kn
jer je decimalne brojeve
zaokruila na cijelo:
224.75 225 i 40.20 40
Primjer 3. Pisano zbrajanje

Luki je mama kupila novi radni stol za 1254.56
Rjeenje:
Najprije napravimo procjenu:
kuna i ormari za knjige za 423.78 kuna. Koliko
1254.56 1255, 423.78 424. Priblina vri jed-
je platila radni stol i ormari zajedno?
nost zbroja je
Pripazimo da tono jedna ispod druge budu

potpisane:
decimalne toke,
znamenke istih mjesnih vrijednosti u
cijelom i u decimalnom dijelu broja.
114
Uvijek prije preciznog raunanja

napravi procjenu rezultata.
1255 + 424 = 1679.

Decimalne brojeve esto moramo zbrajati s
potpisivanjem. Radimo na isti nain kao i kod
zbrajanja prirodnih brojeva.
Decimalni brojevi
Zatim zbrajamo, poevi od zadnje znamenke
na desnoj strani.
Lukina mama platila je radni stol i ormari
zajedno 1678.34 kune.
Primjer 4.
to ako decimalni brojevi nemaju jednak broj
Isto tako, to znai da posljednju nulu na
decimala? 2.785 + 746.8 = ?
decimalnim mjestima moemo izbrisati:
Rjeenje:
23.04500000000 = 23.045.
Ako decimalni brojevi nemaju jednak broj
Broj ponovno ostaje isti.
decimala, pozovi u pomo nevidljive nule!
Stoga, svaka dva decimalna broja moemo
Nevi dljiva nula se krije na decimalnom mjestu,
zapisati s istim brojem decimalnih mjesta,
iza posljednje zapisa ne znamenke.
to pomae preglednosti i jasnoi
To znai da ih moe napisati koliko eli, broj
zapisa.
ostaje isti:
23.045 = 23.0450000000

Z a d a c i
3. Izraunaj napamet:
0.5 + 0.4;
24.4 + 210.3;
2.5 + 0.1;
45.7 + 70.2;
b) 5.5 + 1.6;

2.1 + 3.9;

7.6 + 0.4;
3.4 + 4.8;
2.2 + 9.9;
1.8 + 1.2;
4.9 + 1.3;
4.8 + 8.4;
4. Pogledaj sliku.
c)

46.7 + 12.8;
132.7 + 2.29;
154.3+0.9;
4.1 + 41.9.
a)

0.3 + 0.4;
18.2 + 30.7;
34.6 + 12.9;
124.5 + 3.6;
2.05 + 2.78;
7.54 + 0.47;
0.45 + 0.55;
1.56 + 0.65.
1.92 + 0.15;
Od pet utega
odaberi dva,
tako da vaga
bude ravnotei.

2. 0.78 + 0,
3 + 0.89,
0 + 0.59,
0.39 + 8.
0.58 + 4,
5. Ana je kupila dvije pernice. Koliko ih je ukupno

platila?
6. Litra benzina je stajala 8.70 kn. Preko noi benzin

je poskupio za 0.10 kn. Koliko stoji litra benzina?
7. Kruh stoji 4.50 kn. Koliko e stajati kruh ako
cijena poskupi za:

a) 0.50 kn; b) 2.30 kn; c) 0.10 kn; d) 2 kn?
8. Koji je broj za 15 vei od broja 0.23?

9. Koji je broj za 1.7 vei od broja 1.3?
10. Koji je broj za 7.52 vei od broja 2.23?
115
Z a d a c i
1. Koji je broj za 1.75 vei od zadanih brojeva:
11. Recept za osvjeavajui napitak:
a) 0.4;
b) 0.25; c) 3.12; d) 0.00004;
e) 5; f) 19;
g) 21.4.
Pomijeati 2.25 l soka od maline, 0.5 l soka od

limuna, 1.75 l soka od narane i 0.7 l soka od
borovnice.
2. Koji broj je za 4.56 vei od zbroja brojeva 2.3 i

4.5?
Koliko se litara napitka dobije po ovom receptu?
3. Koji broj je za 14.5 vei od zbroja brojeva 16.32 i 5?
12. U tablici se nalaze veliine povrina svih kontinenata,

4. Koji broj je za 9 vei od zbroja brojeva 0.3 i 42.71?
6. Automobil je tijekom sijenja preao 1245.56 km,

tijekom veljae 100.5 km vie, a u oujku 565 km
vie nego u veljai. Koliko kilometara je preao
u veljai, a koliko u oujku? Koliko je sveukupno
preao?
7. Izraunaj:

b) 12 + 5.46;
Afrika
30.3
Antarktik
13.3
Azija
43.6
8.9
Europa
10.5
J. Amerika
17.6
S. Amerika
25.3
a) 3.4 + 5;
c) 3 + 12.56;
c) 12.45 + 765.4;
e) 6 + 0.7;
f) 123.56 + 9.9;
Prvo procijeni, pa tono izraunaj:
g) 1.45 + 213;
h) 19 + 227.45.
a) Ima li Azija veu povrinu od June i Sjeverne

Amerike zajedno?
b) Ima li Azija veu povrinu od Europe i Afrike

zajedno?
c) Kolika je povrina kopna na Zemlji?
8. Prepii u biljenicu i izraunaj:

a)

f)

5.63 b) 45.639 c) 15.630 d)

45.639 e)
+ 0.34 + 0.048 + 9.348
+ 24.500
5.639 g) 941.90 h) 763.17 i)
+ 0.348 + 4.08 + 348.30
5.639 j)
+ 0.488
45.633
+ 1.148
1.600
+ 0.348
k) 141.9700 l) 370.000 m) 39.800 n)

1.6000 o)
12.340

0.8304
23.500
0.700
0.2300 0.517
+ 4.0810 + 0.732 57.200 134.0037 2123.170
+ 0.365
+ 64.0503 + 763.910
9. U svakom od ovih pisanih zbrajanja potkrala se

greka. Pronai je i ispravi!
12.78 562.72 23.4 56
+ 89.70
+ 1350
+ 10.7
+ 2.16
91.48 697.72 33.1 7.76
10. Procijeni rezultat, a zatim pisanim zbrajanjem
izraunaj:
116
milijuna km2
Kontinent
5. 5.a utedio je 234.55 kn, 5.b 203.45 kn, a 5.c

255.61 kn. Koliko su svi zajedno utedjeli za
izlet?
a) 0.56 + 6.78;
b) 4.97 + 4.53;
c) 56.06 + 45.37;
d) 56.11 + 50.07;
e) 34.227 + 7.106;
f) 56.991 + 43.226;
g) 5.6 + 0.345;
h) 8.9 + 9.610;
i) 0.562 + 2.64;
j) 3.01 + 9.76;
k) 435.398 + 64.52;
l) 213.4 + 5346.437;
m) 678.57 + 6.578.
13. Putnik je prevalio prvi dan 12.6 km, a drugi

dan za 2.75 km vie nego prvi dan. Koliko je
kilometara prevalio u ta dva dana? Najprije
procijeni, a zatim tono izraunaj.
14. Lukin tata zbraja iznose rauna koje treba platiti:

Struja
215.20 kn
Plin
385.30 kn
Voda
129.20 kn
TV pretplata
56.32 kn
Smee
44.18 kn
ienje stubita
21.35 kn
Zgodnim grupiranjem pribrojnika pokuaj

napamet izraunati koliko kuna Lukin tata treba
odvojiti za reije. Svoj raun zatim provjeri
pisanim zbrajanjem.
Decimalni brojevi
15. U svako polje piramide dolazi zbroj dvaju polja
ispod njega. Koji je broj na vrhu piramide?
a) b)
20. Matijin mlai brat je jo beba i puno spava.

Prijepodne je spavao 1.5 sati, poslijepodne 2.5
sati, a zatim je prespavao cijelu no, tj. 11.75 sati.
Najprije procijeni, a zatim tono izraunaj koliko
je ukupno spavao Matijin brat. Koliko je sati i
minuta spavao? Je li Matijin brat vei dio dana
spavao ili bio budan?
21. Brat ima 12.75 godina, a sestra je za 2.5 godine
starija od brata. Najprije procijeni, a zatim tono
izraunaj koliko godina ima sestra?
16. U krugove kao na slici treba rasporediti brojeve

0.1, 0.2, 0.3, 0.4, 0.5 i 0.6
tako da svaka dva susjedna
broja u nekom retku
zbrojena daju broj koji pie
iznad njih ili broj koji je za 1
manji.
22. Rudari su u ponedjeljak iskopali 95.5 t ugljena, u

utorak 87.2 t, u srijedu 92.35 t, u etvrtak 89.44 t,
u petak 85.5 t, a u subotu 86.75 t ugljena.
Najprije procijeni, a zatim tono izraunaj koliko
je ugljena iskopano toga tjedna.
23. Putnik je prevalio prvi dan 12.6 km, a drugi
dan za 2.75 km vie nego prvi dan. Koliko je
kilometara prevalio u ta dva dana? Najprije
procijeni, a zatim tono izraunaj.
17. U decimalnom broju 38.043

zamijeni mjesta jedinici i
stotinki, pa izraunaj zbroj poetnog i dobivenog
decimalnog broja.
24. Majstor je presjekao icu na etiri dijela. Prvi dio

je dug 2.2 m, drugi 5.25 m, trei 0.8 m, a etvrti
1.25 m. Koliko je bila duga ica prije rezanja?
Najprije procijeni, a zatim tono izraunaj.
18. Izraunaj opseg trokuta ako su mu stranice duge:

a) 23.4 cm, 25.56 cm i 18.4 cm;
b) 12.5 cm, 2 dm i 0.18 m.
25. Majina obitelj je kupila zemljite povrine 100 m2.

Na tom zemljitu ele imati kuu povrine 64.5 m2,
bazen povrine 9.25 m2 te vrt s travnjakom
povrine 20.75 m2. Je li zemljite dovoljno veliko
za sve njihove elje? Najprije procijeni, a zatim
tono izraunaj.
19. Duljina osnovice jednakokranog trokuta iznosi

5.17 dm, a duljina kraka je 3.94 dm. Koliki je
opseg tog trokuta?
5.6. Oduzimanje decimalnih brojeva

Slalom
Janica Kosteli u prvoj vonji u slalomu stigla je na cilj za 47.50 sekundi,
a u drugoj za 47.75 sekundi.
a) U kojoj vonji je Janica postigla bolji rezultat?
b) Za koliko je Janica u prvoj vonji bila bolja nego u drugoj?
Primjer 1.
Ako u receptu pie da u kola treba staviti 2.5 dl mlijeka,
a Ana je stavila 1.3 dl, pitamo se koliko jo decilitara mlijeka mora
dodati u kola.
Da bismo odgovorili koliko mlijeka treba doliti, moramo zadane decimalne
brojeve oduzeti.
2.5 1.3 = 1.2 Ana treba doliti 1.2 dl mlijeka.
117
Decimalni brojevi
Provjera rezultata:
Zbrojimo li 1.3 dl i 1.2 dl, dobit emo 2.5 dl .
Vezu izmeu raunskih operacija oduzimanja i zbrajanja
moemo prikazati i na brojevnom pravcu:
Primjer 2. Oduzimanje napamet
43.20
43
Luka je imao u novaniku 74.54 kn. Kupio je CD

za 43.20 kn. Koliko mu je kuna preostalo?
0.20
Prvo oduzimamo 74.54 43 = 31.54, a zatim

od dobivene razlike jo oduzmemo preostali
Rjeenje:
decimalni dio umanjitelja:

31.54 0.20 = 31.34
74.54 43.20 = ?
Bre emo raunati napamet, ako umanjitelj
Luki je preostalo 31.34 kn.
rastavimo na cijeli i decimalni dio.
Primjer 3.
Koji je broj za 0.8 manji od broja 13.3?
Rjeenje:
Jasno je da se trebamo od toke A pomaknuti
13.3 0.8 = 12.5
trai manji broj. Tako dolazimo do toke B koja
Pogledajmo ovu situaciju na brojevnom pravcu.
je pridruena broju 12.5. Broj 12.5 je za 0.8
za 8 desetinki jedinine duine ulijevo jer se
manji od broja 13.3.
Z a d a c i
a) 2.3 0.2; b) 4.9 0.6;
c) 4.5 0.9;
a) 2.35 0.50; b) 1.59 0.90; c) 2.29 0.30;
d) 5.5 0.7; e) 2.3 0.1;
f) 6.2 0.2;
d) 4.12 2.00; e) 5.13 0.10; f) 6.16 0.20;
g) 9.4 0.2; h) 3.4 0.2;
i) 5.6 0.6.
g) 70.9 7.0;
h) 63.7 50;
i) 5.01 0.50.

a) 6.5 0.4; b) 7.4 0.9;
c) 3.4 0.8;
d) 2.3 0.7; e) 7.5 0.7;
f) 5.6 0.9;
a) 8.8 2.3;
b) 3.4 1.2;
c) 5.4 4.3;
g) 6.7 0.8.
d) 9.1 7.8;
e) 4.2 3.5;
f) 6.5 2.6;
g) 6.7 1.7.

118
a) 0.78 0.70; b) 0.69 0.10; c) 0.56 0.40.
Decimalni brojevi
13. Koji je broj za 1.4 manji od broja 9.7?
6. Napamet izraunaj

a) 7.8 3.4; b) 9.3 5.3;
c) 7.7 2.9;
d) 9.2 5.7; e) 9.0 4.4;
f) 3.4 2.5;
g) 5.8 3.7; h) 6.7 2.1;
i) 5.3 2.7;
j) 4.3 3.1;
l) 8.1 4.5.
k) 5.2 1.7;

a) 1.25 0.24; b) 2.34 0.22; c) 3.41 0.12;
d) 6.72 0.44; e) 3.79 0.37; f) 4.38 0.29;
g) 2.02 0.22; h) 2.05 0.64; i) 6.5 3.4;
j) 6.4 3.5;
k) 9.9 5.8.
8. Koji broj je za 4.7 manji od broja 7.9?

10. Koji broj je za 1 manji od broja 5.89?
Primjer 4. Procjena
Rjeenje:
Oduzmemo li od 8.3 broj 2.9, dobit emo 5.4.
Ako traimo toan rezultat, tada ni Ana ni Luka
nisu u pravu. Meutim, u ivotnim situacijama
kao to je ova prikazana u stripu, esto trebamo
pribline (zaokruene) vrijednosti brojeva.
Luka je do svog rezultata doao tako da je
14. Umanjenik je 4.5, umanjitelj je 2.2. Kolika je

razlika?
15. Umanjitelj je 0.23, umanjenik je 0.25. Kolika je
razlika?
16. Crvenom bojom su zapisane sniene cijene.
Izraunaj napamet za koliko je sniena pojedina
cijena.
17. Duljina stranice a trokuta iznosi 6 cm. Kolike su

preostale dvije stranice, ako je stranica b za
0.2 cm kraa od stranice a, a stranica c za 0.1 cm
kraa od stranice b?
18. Jednakokraan trokut ima osnovicu dugu 8.7 cm,
a svaki krak je za 3.7 cm krai od osnovice. Kolika
je duljina svakog kraka?
Pri procjeni zaokruujemo decimalne

brojeve na cijelo
u pravu. Kaemo da je Luka dobro procijenio

rezultat. U tablici je prikazan primjer procjene i
tonog rezultata.
Zadatak:
Procjena:
38.8 21.15
39 21 = 18
Toan
rezultat:
= 17.65
760.03 47.6
760 48 = 712
= 712.43
13.2 8.4
13 8 = 5
= 4.8
decimalne brojeve 8.3 i 2.9 zaokruio na

cijelo: 8.3 8 i 2.9 3.
Dakle, ako gledamo priblian rezultat, Luka je
119
Z a d a c i
19. Koje procjene su krive? Prekrii ih!
31.4 3.8 27,
90.6 5.3 86,
707.3 96.8 600, 85.6 44.05 410.
20. Procijeni pa tono izraunaj:
a) 68.7 29.5;
b) 3.6 2.5;
c) 4.02 3.9;
d) 12.3 5.6;
e) 543.78 124.0067; f) 34.5 8.9;
g) 37.687 4.7;
h) 208.76 32.2.
23. Matija je kupio nove planinarske cipele. Kad se

vagao u njima, imao je 54.8 kg. Kad se vagao bez
njih, imao je 49.5 kg.
21. Je li razlika blia broju 40 ili 30?

a) 73.8 42.5;
b) 65.1 26.4;
c) 78.3 44.05;
d) 650.87 610.9.
Primjer 5. Pisano oduzimanje

Matija
je
uspio
nagovoriti
tatu
da
22. Bez raunanja odredi koji broj je manji i za koliko!

a) 23.89 + 16.5 ili 23.89 + 11.3;
b) 45.785 + 0.342 ili 45.785;
c) 727.89 19.5 ili 727.89 20.6;
d) 26.78 4.7 ili 26.78 3.4.
a) Procijeni koliko kg imaju nove cipele, a onda

paljivo izraunaj napamet.
b) Kolika je razlika izmeu pribline i tone

vrijednosti?
Rjeenje:
kupe
novo raunalo. Odluili su se za prijenosno
Pri oduzimanju decimalnih brojeva esto se

koristimo oduzimanjem s potpisivanjem.
raunalo iz kataloga koje je stajalo 10786.25
Zapiemo umanjitelj ispod umanjenika. Pritom
kuna. Kada su doli u trgovinu razveselili
vodimo rauna da tono jedna ispod druge
su se: cijena je bila sniena i platili su
budu potpisane:
9529.99 kuna. Koliko su kuna utedjeli na ovom
decimalne toke,
snienju?
znamenke istih mjesnih vrijednosti u cijelom

i u decimalnom dijelu broja.
Zatim oduzimamo poevi od zadnje znamenke
na desnoj strani.
Matija i njegov tata su zbog
snienja utedjeli 1256.26 kn.
Ako decimalni brojevi nemaju jednak broj

decimala, dopii potreban broj nula iza
posljednje decimale.
796.000
46.415
749.585
120
Decimalni brojevi
Z a d a c i
24. Prepii u biljenicu, izraunaj i procijeni rezultat:
a)
f)
5.63
0.34
5.639
0.348
b) 45.639
0.048
c) 15.630
9.348
d) 45.639
24.500
5.633
0.485
e) 45.633
1.146
g) 941.90
4.08
h) 763.17
348.30
i)
j)
1.600
0.348
k) 141.9700 l) 370.074
10.8304
23.500
m) 39.800
0.701
n) 1.6000 o) 223.170
0.2384
179.517
25. Procijeni rezultat, a zatim izraunaj pisanim oduzimanjem:

a) 13 450.45 654.27;
c) 745.63 655.70;
e) 4563.7 350.077;
g) 3020.10 141;
i) 6549 64.49;

b) 7533.9 12.03;
d) 299.7 89.64;
f) 9000 4672;
h) 1010 77.8;
j) 2000 12.652.
e) 455.3
= 211.04;
f) 32.9
g) 767.68
= 433.2;
h) 2001.3
= 549.9;
i)
397.73
= 122.301;
j)
239.99
= 126.73.
= 6.83;
31. Koji broj nedostaje?

a)
45.8 = 22.6;
b)
64.31 = 33;
c)
78.7 = 200;
d)
100.06 = 100.06;
e)
43.9 = 1;
f)
40.2 = 31.13;
g)
31.77 = 21.78;
h)
42.3 = 22.45;
i)
33.6 = 50.4;
j)
5 = 31.99;
k)
803 = 17.77.
a) 1156 229.17;
c) 562.234 264.34;
e) 4357.98 657.2;
g) 67.857 65.78;
a) 477.9 67.8;
c) 300.02 53.7;
e) 34 227 71.06;
b) 2330.24 453.18;
d) 5611.34 4.123;
f) 56 991 432.26.
b) 42 207 96.104;
d) 223.01 97.6;
f) 5567.2134 567.6437;
h) 234.59 234.53.
a) 4.5
b) 2.3
c)
+ 4.5 = 10.2;
d)
+ 37.6 = 87.3;
e)
3.30 = 21.8;
f)
+ 21.8 = 199.9;
g) 4.30 +
h) 2.3 +
i)
a) 34.1 +
j)
30.2 = 42.7;
b) 602.5 +
k)
+ 1.986 = 3.451;
3.21 = 1.87;
28. U svakom od ovih pisanih oduzimanja potkrala se greka.

Pronai je!
a) 842 b) 27.35 c) 53.27 d) 35.24 e) 235.43
0.67
1.321
28.2
0.584
12.781
7.75
1.414
2507
34.664
222.749
= 70.2;
= 655.7;
= 2.9;
= 1.1;
= 31.03;
= 41.2;
23.05 13.4 =
c)
l)
d) 13.25 +
= 100;
m) 3.17
= 1.66;
e) 347.7 +
= 677.723;
n) 21.3 +
= 45.6.
f) 4.545 +
= 22.104;
33. Izraunaj napamet bez potpisivanja:
g)
+ 1403 = 2293;
h)
+ 54.1= 99.9;
i)
j)
+ 73.2 = 76.25;
127.25 +
= 300.110;
+ 603.16 = 610.

a) 12.1
b) 34.2
= 34.01;
c) 40.5
= 38.9;
d) 700.1
= 3.76;
a) Umanjenik je 39.9, umanjitelj je 10.2.

Kolika je razlika?
b) Umanjitelj je 40.5, umanjenik je 50.4.

Kolika je razlika?
c) Umanjitelj je 30.3, razlika je 44. Koliki

je umanjenik?
d) Razlika je 28.7, umanjenik je 76.7.

Koliki je umanjitelj?
= 561.34;
121
Primjer 6. Povezivanje zbrajanja i

oduzimanja
24.3 11.1 + 5.6 4.6 = 13.2 + 5.6 4.6 =

= 18.8 4.6 = 14.2
Izraunaj:
b) Ako se u zadanom izrazu pojavljuju
izraz sa
a) 24.3 11.1 + 5.6 4.6;
zagrade, tada prvo raunamo izraz u
zagradama
b) (4.5 + 7.7) + (7.7 0.7);
zagradi:
c) 5.3 + 1.2 (1.4 0.3) .
(4.5 + 7.7) + (7.7 0.7) = 12.2 + 7 = 19.2

c) U sloenijim matematikim problemima naii
Rjeenje:
izraz bez
zagrada
emo i na zagrade unutar zagrada. U tom sluaju
a) Ako se u zadanom izrazu ne

pojavljuju
zagrade,
ve
samo
izraz rjeavamo redoslijedom od unutarnjih

zagrada prema vanjskima:
zbrajanje i oduzimanje, tada izraz
5.3 + [1.2 (1.4 0.3)] = 5.3 + [1.2 1.1] =
raunamo slijeva nadesno:
= 5.3 + 0.1 = 5.4
Z a d a c i
34. Izraunaj:
a) 2.3 + 4.4 1.5;
c) 12.5 2.5 + 2.2;
e) 15.5 + 1.1 + 0.8;
g) 34.5 12.3 22.1.
b) 3.4 + 10 3.3;
d) 34.2 3.3 2.9;
f) 27.8 10 7.8;
35. Izraunaj:
a) 4.5 + 0.22 1.3 + 6.7;
b) 0.17 + 1.7 + 0.17 1.7 0.17;
c) 34 + 25 33 + 120 1;
d) 0.64 0.32 0.32 + 4.9;
e) 2.35 0.0 + 2.51;
f) 12.24 + 0.66 1.3 + 10.76;
g) 57.3 8.13 0.13 + 6.765;
h) 12.34 + 1.45 2.2 + 0.34 0.22;
i) 9.11 + 3.9 6.7 + 23;
j) 45 28.4 + 24.8 10.7;
k) 0.29 + 0.29 0.58;
l) 5.6 + 3.3 1.2 1 + 6.7;
m) 0.11 + 23 + 0.6 1.3 + 0.45.
36. Poetna cijena litre loivog ulja bila je 3.42 kn.
Tijekom godine dana cijena se mijenjala: porasla
za 0.3 kn, spustila se za 0.03 kn, porasla 0.02 kn,
porasla za 0.08 kn, spustila se za 0.07 kn, porasla
za 0.09 kn.
a) Zapii izraz pa izraunaj kolika je cijena litre
loivog ulja bila na kraju godine.
b) Za koliko se ukupno promijenila cijena loivog
ulja.
c) Zapii postupak kojim bi mogao najbre
odgovoriti na pitanja a) i b).
122
37. Izraunaj:
a) 13.3 + (40.2 23.6) + (12.9 3.9) + 1;
b) 56.5 + (78.2 + 30.5) (14.2 11.9);
c) 6.97 (1.56 1.48) + 2.33 (8.09 7.98);
d) 9.04 + (1.56 + 2.42 + 1.03);
e) (2.28 2.15 + 1.07) (3.49 0.55 0.55 0.55) + 125;
f) 71.6 (2.27 + 1.4 0.97) + (30 + 21.2 + 9.5 1.12) + 59;
g) 3.33 + (2.86 2.04 0.12) (60.1 58.2);
h) 58.9 3.21 + (100 2.7) + (13.8 2.9 + 3.9) 9;
i) 415.76 (32.2 21) + 16.5 (12.3 + 5.2).
38. Od razlike brojeva 2.5 i 0.3 oduzmi broj 1.3.
39. Od zbroja brojeva 4.5 i 2.6 oduzmi
broj 1.7.
a
+b
a
b
ZBROJ RAZLIKA
40. Od razlike brojeva 0.67 i 0.55

oduzmi broj 0.
41. Od zbroja brojeva 67.8 i 25.9 oduzmi broj 7.8.
42. Broju 145.89 dodaj razliku brojeva 98.8 i 56.6.
43. Broju 101.8 dodaj zbroj brojeva 5 i 24.5.
44. Broju 144.9 dodaj zbroj brojeva 144.7 i 144.7.
45. Razlici brojeva 34 i 2.2 dodaj broj 0.55.
46. Razlici brojeva 132.5 i 29.4 dodaj broj 38.8.
47. Zbroju brojeva 0.23 i 0.33 dodaj razliku brojeva
0.45 i 0.1.
48. Zbroju brojeva 155.98 i 45.98 dodaj razliku
brojeva 105.6 i 74.3.
49. Razlici brojeva 254.67 i 202.4 dodaj razliku
brojeva 25.25 i 9.
Decimalni brojevi
50. Razlici brojeva 93.75 i 15.6 dodaj zbroj brojeva
48.2 i 48.2
51. U tablici se nalaze veliine povrina kontinenata,
Kontinent
milijuna
km2
55. Izraunaj:
a) 0.3 + 3.3 ( 0.3 0.3) 0.3 ;
b) 99.8 99.8 (99.8 9 ) 9 ;
c) 1.5 + (1.5 1.5) + 1.5 1.5 ;
Afrika
30.3
Antarktik
13.3
d) 0.1+ 0.1 ( 0.1 0.1) 0.1 + 0.1;
Azija
43.6
e) 2.2 + 2.2 (2.2 0.2) + 0.2 + 0.2 .
8.9
Europa
10.5
J. Amerika
17.6
S. Amerika
25.3
56. Izraunaj:
a) 2.2 + 4.5 (3.3 0.6 ) ;
b) 48.4 0.5 + 6 (10 3.4) + 1.1;
Prvo procijeni, pa tono izraunaj:
c) 20.3 + 96 (100 37 ) 41;
a) Za koliko Azija ima veu povrinu od June i

Sjeverne Amerike zajedno?
d) 3.2 0 + ( 4 + 1.3) 3.5 ;
b) Za koliko Azija ima veu povrinu od Europe i

Afrike zajedno?
c) Za koliko Azija ima veu povrinu od
Antarktika, Australije i Oceanije i Europe
zajedno?
52. Putnik treba doi na odredite udaljeno 28.54
km. Prvi dan je preao 10.6 km, a drugi dan za
2.75 km vie nego prvi dan.
a) Koliko je kilometara prevalio u ta dva dana?
Najprije procijeni, a zatim tono izraunaj;
b) Koliko jo kilometara mora prijei da bi stigao
na odredite? Najprije procijeni, a zatim tono
izraunaj.
53. Duljina stranice a trokuta iznosi 8.5 cm.
a) Kolike su preostale dvije stranice, ako je
stranica b za 1.6 cm kraa od stranice a, a
stranica c za 1.4 cm kraa od stranice a?
b) Izraunaj opseg trokuta.
54. Duljina stranice a trokuta iznosi 2.5 dm.
a) Kolike su preostale dvije stranice, ako je
stranica b za 3.45 cm kraa od stranice a, a
stranica c za 4.01 cm dulja od stranice a?
b) Izraunaj opseg trokuta u decimetrima.
{ [ ( ) ] }
1. rjeavamo okrugle zagrade ( )
2. rjeavamo uglate zagrade [ ]
e) 0 + (8.5 3.2) + 5.1 1.2 ;
f) 3.4 0.4 + 3.2 + ( 40 3.2) 1.9 ;

g) 555.5 12.9 3.4 ( 60 15.3) 31.24 .
57. Izraunaj:

a) 5.6 + (3.7 2.3) + 1.1 0.4 + (3.4 1.7) ;

(0.5 + 7.6) 1+ (2.7 0.3) + 2.1 0.4 + (3.8 + 4.9);
b)
c) 2.5 + (30.7 9.3) + 19.1 + 4.25 (6.4 2.7) .
58. Izraunaj:
4.3 + 3.2 + 2.1 (3.4 1 1.4) + 1.5 1.2 3.7 .

59. Izraunaj:
a ) od zbroja brojeva 7.6 i 2.5 oduzmi njihovu
razliku;
b) zbroj brojeva 15 i 6.7 uveaj za njihovu razliku;
c) razlici brojeva 12.4 i 6.79 dodaj 5;
d) zbroju brojeva 0.05 i 0.09 dodaj 100.
60. Koji broj je za 7 vei od zbroja brojeva 16 i 5.009?
61. Koji broj je za 5 manji od razlike brojeva 120 i
15.9?
62. Za koji broj trebamo uveati razliku brojeva 12 i
8.95 da bismo dobili 20?
63. Za koji broj trebamo umanjiti zbroj brojeva 4.5 i
12.03 da bismo dobili 5
3. rjeavamo vitiaste zagrade { }
123
Vjeb lica
a
1. Procijeni pa izraunaj: a) 15.23 + 4.2; b) 23.765 +

32; c) 435.008 + 0.8; d) 45.97 + 2.376.

a) 2.7 cm, 2.56 cm i 1.84 cm;
b) 14.5 cm, 3.8 dm i 0.245 m.
3. Duljina osnovice jednakokranog trokuta iznosi

6.3 dm, a duljina kraka je 4.03 dm. Koliki je opseg
tog trokuta?
4. Ako je zbroj dva broja 34.56, i jedan pribrojnik
12.6, izraunaj drugi pribrojnik.
5. Majina mama je u trgovini kupila artikle po
cijenama: 3.45 kn, 15.30kn, 2.44kn, 0.99kn,
56.39 kn. Koliko je novaca ukupno potroila?
6. Luka je kupovao tenisice i svidjele su mu se troje,
jedne po cijeni od 435.99 kn, druge po cijeni od
299.99 kn i tree po cijeni od 329.99 kn.
a) 15.3 11.34;
b) 23.02 20. 222;
c) 34 12.89;
d) 12.11 10.229.
20. Je li razlika blia broju 40 ili 30?

a) 56.11 15.8;
b) 65 38.9;
c) 34.5 + 2.66;
d) 113.9 77.878.
21. Odredi koji broj je manji i za koliko:

a) 23.5 + 34 ili 42.05 + 17.011 ;
b) 0.56 + 3.8 ili 56.78 51.642 ;
c) 78 64.99 ili 24.6 12 ;
d) 0.78 0.3233 ili 0.0034 + 0.4.
a) Koliko bi potroio novaca na tenisice ako kupi

sve troje?
b) Koliko bi potroio ako kupi samo dvoje skuplje?
22. Procijeni rezultat, a zatim izraunaj:
c) Koliko bi potroio da kupi dvoje jeftinije?
a) 107.9 67.85; b) 130.294 53.1;
7. Za koliko je broj 0.17 manji od broja 1?
c) 1300.02 953.0007; d) 11.3 4.123;
8. Za koliko je broj 2.45 vei od broja 1?
e) 7 1.06.
9. Koji je broj za 2 vei od broja 3.56?
23. Koji broj nedostaje:
10. Koji je broj za 1.5 vei od broja0.02?
11. Koji je broj za 8.5 vei od broja 3?
14. Koji broj je za 1 manji od broja 7.9?
15. Umanjenik je 16.7, umanjitelj je 9.27. Kolika je

razlika?
16. Umanjitelj je 24.34, umanjenik je 0.5. Kolika je

razlika?
17. Duljina stranice a trokuta iznosi 4.56 cm. Kolike
su preostale dvije stranice ako je stranica b za
1 cm kraa od stranice a, a stranica c za 0.5 cm
kraa od stranice b?
18. Jednakokraan trokut ima osnovicu dugu 8.5 cm,
a svaki krak je za 2.7 cm krai od osnovice. Kolika
je duljina svakog kraka?
124
19. Procijeni pa izraunaj toan rezultat:
= 7.28;
b) 672.5 = 255.789;
c) + 70.2 = 76.02;
d) 101.05 = 100;
e) 7.7 + = 77.77;
f) 5.42 + =22.104;
g) 5.8 = 7.65;
h) 4.35 = 35.
a) 4.1 +
24. Koji broj nedostaje:

a) 14.25 -
= 5.9;
+ 14.5 = 17.25;
c) + 7.116 = 7.3;
d) 8.3 = 21.778.
b)
Decimalni brojevi
25. Umanjitelj je 0.3, razlika je 37.3. Koliki je
umanjenik?
39. Izraunaj:
26. Razlika je 43.17, umanjenik je 106. Koliki je

umanjitelj?
a)
2.82 + 40.5 ( 30.3 0.96 ) ;
b)
8.54 0.8 + 5 (12 3.14 ) + 0.12 ;
c)
2.53 + 104 ( 98 3.7 ) 12 ;
d)
3.92 0.4 + ( 4 + 1.83) 3.25 .
27. Izraunaj:

a) 3.56 + 7.8 5 + 10.099;
b) 15.06 + 3.7 + 3.17 19.99 0.1;
c) 14.5 + 19. 03 24.5 + 11.43 0.46 ;
d) 45.9 32.22 9.8 3.08;
e) 34.67 + 2.6 7.27 + 0.45.
28. Izraunaj:

a) 3.56 + (2.67 2 + 3.2) 4.5;
b) 3.45 (2.6 0.004) + 0.146;
c) 3.45 2.6 (0.004 + 0.146);
d) (3.45 2.6 0.004) + 0.146;
e) 3.45 (2.6 0.004 + 0.146);
f) 3.56 + 2.67 (2 + 3.2 4.5) .
40. Izraunaj:

a)
5.16 + ( 3.7 2.23) + 1.1 (3.4 1.77) ;
b)
(0.25 + 7.6) 1 + ( 2.7 0.25 ) + 2.1 ;
c)
29.5 ( 37 9.3) (6.4 6.17) .
29. Od razlike brojeva 8.1 i 7.99 oduzmi broj 0.1 .

41. Izraunaj:
30. Od zbroja brojeva 8.5 i 2.65 oduzmi broj 9.07 .

31. Od razlike brojeva 9.67 i 7.5 oduzmi broj 0.994 .
32. Od zbroja brojeva 7.18 i 5.9 oduzmi broj 6.8217 .
a)
b) 3.9
{4.42 [3.2 ( 0.4 0.31) 0.28]} ,
c) 0.6 +
{1.13 + [6.6 (1 0.4 ) 0.69] + 1.7} + 1.26 .
33. Broju 506.7 dodaj razliku brojeva 436.6 i 33.85 .

34. Broju 11.8 dodaj zbroj brojeva 5 i 2.509 .
35. Razlici brojeva 13 i 2.2 dodaj broj 55.55 .
36. Zbroju brojeva 0.23 i 0.3 dodaj razliku brojeva
0.9 i 0.18 .
4.3 + {3.2 + [ 2.1 ( 3.4 1.54 ) + 1.56] 1.2} ,
37. Razlici brojeva 325.6 i 233.75 dodaj zbroj brojeva

128.24 i 454.2 .
38. Izraunaj:
a)
0.7 + 8.3 ( 2.35 1.3) 2.41 ;
b)
99.98 91.8 (19.8 8.19 ) 9.7 ;
c)
15.35 + (14.5 12.25 ) + 13.5 1.15 ;
d)
28.2 + 25.2 ( 23.2 0.72 ) + 10.11 + 2
125
Decimalni brojevi
5.7. Mnoenje i dijeljenje decimalnih

brojeva dekadskim jedinicama
Sirup od mandarina
Kilogram mandarina stoji 8 kuna, a kilogram limuna 8.49 kuna. Anina mama
eli napraviti voni sirup, te je kupila 10 kg mandarina i 10 kg limuna.
a) Koliko je novaca Anina mama dala za mandarine?
b) Koliko za limune?
c) Moe li se sloiti s tvrdnjom da 10 kg mandarina stoji priblino jednako
kao i 10 kg limuna? Zato?
Da bismo dobili 10 puta vei broj moramo ga pomnoiti s 10. Da bismo dobili 10
puta manji broj moramo ga podijeliti s 10.
Na poetku petog razreda nauili smo kako na najbri nain moemo prirodni
broj poveati i smanjiti 10 puta, 100 puta, 1000 puta,
Dekadske
jedinice:
10, 100,
1000, 10000,
4 10 = 40
4 100 = 400
4 1000 = 4000
Dopisujemo broju onoliko nula koliko dekadska jedinica s kojom mnoimo
ima nula.
23000 : 10 = 2300
23000 : 100 = 230
23000 : 1000 = 23
Briemo onoliko zadnjih nula koliko dekadska jedinica s kojom dijelimo ima nula.
Primjer 1. Procjena
Procijeni koliko je:
a) 4.3 10, 4.3 100, 4.3 1000;
jednu, dvije, tri itd. mjesnih vrijednosti vie.
b) 500.43 : 10, 500.43 : 100, 500.43 : 10.
b)
Rjeenje:
a) Pri procjeni decimalni broj zaokruujemo na
cijelo.
4.3 4
4.3 10 4 10 = 40
4.3 100 4 100 = 400
4.3 1000 4 1000 = 4000
126
Primijetimo da e pri mnoenju s 10, 100, 1000

itd. dekadski (tj. cijeli) dio decimalnog broja imati
500.43 500
500.43 :10 500 : 10 =50
500.43 :100 500 : 100 = 5
500
5
=
= 0.5
1000 10
Primijetimo da e pri dijeljenju s 10, 100, 1000
500.43 :1000 500 : 1000 =
itd. dekadski (tj. cijeli) dio decimalnog broja

imati jednu, dvije, tri itd. mjesnih vrijednosti
manje.
Decimalni brojevi
Primjer 2. Mnoenje decimalnog
broja dekadskim jedinicama
Cijena jedne biljenice je 3.45 kn. Koliko treba
platiti za 10 takvih biljenica?
Kako bismo bolje uoili pravilo
brzog
mnoenja s 10, 100, 1000 itd., pogledajmo

ova mnoenja.
10 0.6284 = 6.284 (1 nula, 1 mjesto udesno)
100 0.6284 = 62.84 (2 nule, 2 mjesta udesno)
1000 0.6284 = 628.4 (3 nule, 3 mjesta udesno)
Rjeenje:
10000 0.6284 = 6284. ( 4 nule, 4 mjesta udesno)

100000 0.6284 = 62840. (5 nula, 5 mjesta
Za deset takvih biljenica treba platiti

10 3.45 kn = 10 345 lp = 3450 lp =
3450
50

=
kn = 34
kn=34.50 kn
100
100
udesno, na prazno mjesto dopiemo 0)
Dakle, 10 3.45 kn = 34.50 kn = 34.5 kn

Pogledajmo vezu izmeu faktora 3.45 i umnoka
34.5. Oni se sastoje od istih znamenaka, ali je
decimalna toka stavljena na drugo mjesto.
Kad mnoimo s 10, samo pomaknemo decimalnu toku jedno mjesto udesno. Tako
imamo u cijelom dijelu decimalnog broja
jednu mjesnu vrijednost vie. Pritom se slijed
Kod
mnoenja
deci ma l nog
broja
dekad skom jedinicom decimalnu toku

pomaknemo udesno za onoliko decimalnih
mjesta koliko dekadska jedinica ima nula.
znamenaka ne mijenja.
Z a d a c i
1. Pomnoi:
a) 34.456 10;
c) 14. 56 100;
e) 0.56 100;
g) 1.0204 1000;
i) 0.00002 100 000;
b) 24.456 100;
d) 0.789 1000;
f) 0.0009 100;
h) 0.505 10;
j) 35.00480 10 000.
2. Cijena jedne olovke je 5.25 kn. Koliko treba

platiti za:
a) 10;
b) 100;
c) 1000 takvih olovaka?
3. Cijena jedne lopte je 523.76 kn. Koliko treba
platiti za:
a) 10;
b) 100;
c) 1000 takvih lopti?
4. Cijena jedne tramvajske karte je 12.83 kn. Koliko
treba platiti za:
a) 10;
b) 100;
c) 1000 karata?
5. Izraunaj:
a) 0.5 10;
b) 0.5 100; c) 0.5 10 000;
d) 0.5 1 000 000; e) 0.005 100 000;
f) 0.000005 10 000 000.
6. Izraunaj:
a) 1 m = ____ cm;
c) 0.005 m = ____ cm;
e) 1.008 m = ____ cm;
b) 0.1 m = ____ cm;

d) 2.0987 m = ____ cm;
f) 8.9 m = ____ cm.
7. a) 7 m = ____ dm;
c) 0.007 m = ____ dm;
e) 3.81 m = ____ dm;
b) 0.7 m = ____ dm;

d) 5.887 m = ____ dm;
f) 8.9 m = ____ dm.
8. a) 6.7 m = ____ mm;

b) 40.04 m = ____ cm;
c) 0.008 m = ____ dm; d) 7.112 dm = ____ cm;
e) 1.008 dm = ____ mm; f) 0.9 cm = ____ mm.
9. Izraunaj:

a) 3.45 10; 0.05 10; 1.07 10; 23.45 10; 0.4

10; 0.06 10; 33.2 10; 0.0008 10;
b) 12.34 100; 7.65 100; 5.6 100; 0.4 100;

0.08 100; 0.99 100; 8.7895 100;
c) 4.5 1000; 5.67 1000; 12.876 1000; 4.67892

1000; 0.9 1000; 0.007 1000.
10. Izraunaj:

a) 3.5 10; 0.15 10; 3.27 10; 3.454 10; 0.1

10; 0.17 10; 433.7 10; 0.0034 10;
b) 2.34 100; 67.61 100; 13.6 100; 0.7 100;

0.09 100; 0.59 100; 38.7225 100;
c) 0.1 1000; 13.63 1000; 2.866 1000;

25.55892 1000; 5.9 1000; 0.001 1000.
127
Decimalni brojevi
Primjer 3. Dijeljenje decimalnog
broja dekadskim jedinicama
Aninoj su mami za sirup bile potrebne i narane.
Za 10 kg narani platila je 94.50 kn. Kolika je
cijena jednog kilograma narani?
Rjeenje:
Pogledajmo vezu izmeu djeljenika 94.5

i kolinika 9.45. Oni se sastoje od istih
znamenaka, ali je decimalna toka stavljena na
drugo mjesto.
Ako decimalni broj dijelimo
s 10, decimalnu toku
pomiemo za jedno mjesto
ulijevo.
Treba 94.50 kn podijeliti s 10.
Kod dijeljenja deci malnog broja dekad-
Kako 94.50 kn : 10 = 9450 lp :10 = 945 lp

945
45
Lipa je stotinka kune, a 945 lp =
=9
kn
100
100

= 9.45 kn
skom jedi nicom deci mal nu toku pomaknemo ulijevo za ono liko deci mal nih mjesta
koliko dekadska jedinica ima nula.
Zakljuujemo da je: 94.5 : 10 = 9.45
Rjeenje:
Primjer 4.
Decimalnu toku moramo pomaknuti za 4

mjesta ulijevo. Meutim, u cijelom dijelu broja
imamo samo dva mjesta. I ovdje emo rezultat
dijeljenja nadopuniti s onoliko nula koliko ih
nedostaje: 62.8 : 10 000 = 0.00628
Koliko je 62.8 : 10 000?
Z a d a c i
11. Podijeli:
a) 34.456 : 10;
c) 5316. 56 : 100;
e) 0.56 : 100.
12. Izraunaj:
a) 11.476 10;
c) 4. 36 100;
e) 0.155 100;
13. Izraunaj:
a) 384.456 10;
c) 1334. 56 100;

e) 0.124 : 100;
b) 4.456 : 100;
d) 0.789 : 1000;
b) 4.251 : 100;
d) 123.412 : 1000;
f) 4.234 10 000.
19. Izraunaj:

a) 5 dm = ____ m;
c) 0.0008 dm = ____ m;
d) 12.112 cm = ____ m; e) 5 cm = ____ m;
f) 13 550.9 cm = ____ m.
20. a) 15 mm = ____ m;
b) 24.456 : 100;
d) 0.472 1000;
f) 34.987 : 1000.
14. Lukin tata je za 10 videoureaja platio 9432 kn.

Kolika je cijena jednog ureaja?
15. Majina mama je za 100 sadnica cvijea platila

555 kn. Kolika je cijena jedne sadnice?
16. Planinar namjerava put od 54.6 km prijei u deset
dana, tako da svaki dan prevali jednaki put. Koliki
dio puta mora prijei svaki dan?
17. Udaljenost izmeu Varadina i Zagreba,
na zemljopisnoj karti, je 1.25 cm. Kolika je
udaljenost u stvarnosti, ako znamo da je svaka
udaljenost na karti 10 000 000 puta manja nego
u stvarnosti? Zapii tu udaljenost u kilometrima.
18. Udaljenost izmeu Varadina i Rotterdama
je 1685 km. Kolika je njihova udaljenost na
128
zemljopisnoj karti, ako znamo da ona umanjuje

10 000 000 puta?
b) 30.01 dm = ____ m;
b) 0.2 dm = ____ m;
c) 10.008 cm = ____ dm;
d) 14 mm = ____ dm;
f) 0.0009759 cm = ____ km.
e) 25 m = ____ km;
21. Izraunaj:

a) 3.45 : 10; 0.05 : 10; 1.07 : 10; 23.45 : 10; 0.4 :

10; 0.06 : 10; 33.2 : 10; 0.0008 : 10;
b) 12.34 : 100; 7.65 : 100; 5.6 : 100; 0.4 : 100;

0.08 : 100; 0.99 : 100; 8.7895 : 100;
c) 4.5 : 1000; 5.67 : 1000; 12.876 : 1000;

4.67892 : 1000; 0.9 : 1000; 0.007 : 1000.
22. Izraunaj:

a) 3.5 : 10; 0.15 : 10; 3.27 : 10; 3.454 : 10; 0.1 :

10; 0.17 : 10; 433.7 : 10; 0.0034 : 10;
b) 2.34 : 100; 67.61 : 100; 13.6 : 100; 0.7 : 100;

0.09 : 100; 0.59 : 100; 38.7225 : 100;
c) 0.1 : 1000; 13.63 : 1000; 2.866 : 1000;

25.55892 : 1000; 5.9 : 1000; 0.001 : 1000.
Decimalni brojevi
Vjeb lica
a
1. Pomnoi:
8. Izraunaj:
a) 35.546 10;
a) 23.5 10;
b) 34.009 : 100;
b) 29098.6 100;
c) 2.45 10;
d) 32.567 1000;
c) 4.2356 10 000 ;
e) 123.876 : 100 .
d) 0.00789 1000;
9. Izraunaj:
e) 0.9 100 .
a) 3.45 10;
b) 3.45 : 100;
2. Podijeli:
c) 34.5 10;
d) 34.5 1000;
a) 2.45 : 10;
e) 0.345 : 100 .
b) 5489.98 : 100;
10. Izraunaj:
c) 34.65 : 100;
a) 0.04 100;
b) 0.5 : 1000;
d) 456.8 : 1000;
c) 0.2 : 100;
d) 0.04 : 10;
e) 0.6 : 100 .
e) 0.0005 10000 .
11. Koliko cm je a) 56 dm; b) 42 m; c) 12 mm;

d) 5 km.
3. Izraunaj:

a) 3.879 10;
b) 34.6 : 100;
c) 23.7 100;
d) 23.78 : 1000;
13. Koliko dm je a) 4.5 km; b) 4.5 cm; c) 4.5 m;

d) 4.5 mm; e) 4.5 dam.
e) 0.675 100 .
14. Koliko g je a) 34 dag; b) 3.5 kg; c) 44.3 mg;
12. Koliko m je a) 45 cm; b) 43.53 km; c) 3.4 dm;

d) 0.89 km; e) 75 mm.
4. Izraunaj:
a) 2.009 100;
b) 7.8 : 10;
c) 234.876 10000;
15. Koliko kg je a) 5 g; b) 3.7 dag; c) 15 g;

d) 12.56 mg; e) 300 dag.
d) 2.989 1000;
e) 0.098 : 1000 .
16. Preraunaj: a) 3.56 mg u dag; b) 34.5 ml u dl;

c) 50 dm u km; d) 10.5 g u kg.
17. Preraunaj: a) 23.5 cl u ml; b) 4.6 dag u g;
c) 4.6 hl u l; d) 55.6 kg u dag.
5. Izraunaj:

a) 2.5 100000;
b) 2.5 : 100;
c) 2.5 10;
d) 2.5 : 10;
e) 2.5 100 .
d) 0.56 kg; e) 44 cg.
18. Preraunaj: a) 0.06 tona u kg; b) 34.5 hl u dl;

c) 15 dm u m; d) 45 m u km.
19. Preraunaj: a) 5 m u mm; b) 4.3 cm u mm;
c) 3 km u mm; d) 200 ml u l.
6. Izraunaj:

a) 67.08 100;
b) 899.9 : 100;
c) 0.0009 10000; d) 23.43 10; e) 0.4 : 10 .
20. Preraunaj: a) 0.32 dm u cm; b) 3.2 dag u kg;

c) 2.3 hl u dl; d) 0.32 dag u g.
7. Izraunaj:

a) 0.0089 100000; b) 0.467 : 10;
c) 1.89 1000;
e) 234.5 100 .
d) 200.09 : 100;
129
Decimalni brojevi
5.8. Mnoenje decimalnih brojeva

Domino
Matija je redao ploice domina jednu do druge u nizu. irina jedne ploice domina
je 4.5 cm.
a) Koliku e duljinu zauzeti 8 ploica?
b) Hoe li polica od 30 cm biti dovoljna da tako poreda svih 8 ploica u
jedan red?
Primjer 1.
Mnoenje s prirodnim brojem
Luka je kupio 3 biljenice po cijeni od 6.25 kn.
Koliko je platio za sve biljenice?
Rjeenje:
6.25
6.25
+ 6.25
18.75
Odgovor moemo dobiti zbrajanjem

6.25 + 6.25 + 6.25 = 18.75. Dakle, za
sve tri biljenice Luka je platio 18.75 kn.
Zamislimo li ovo mnoenje bez decimalne

toke, mnoit emo brojeve 3 i 625. Umnoak
je 3 625 = 1875. Usporeivanjem mnoenja
3 625 = 1875
3 6.25 = 18.75
primjeujemo da su znamenke ostale iste.
Jedan faktor je prirodan broj, a drugi decimalan.
Umnoak ima onoliko decimala koliko ih ima
decimalni faktor.
Pri mnoenju prirodnog broja decimalnim
mnoimo kao da su oba faktora prirodni
brojevi (zanemarimo decimalnu toku).
Zatim postavimo decimalnu toku u
umnoak, tako da umnoak ima onoliko
decimala koliko i decimalni faktor.
Ovakvo zbrajanje jednakih pribrojnika moe se

krae pisati u obliku mnoenja 3 6.25 = 18.75 .
Pri tome brojeve koje
mnoimo nazivamo
faktorima, a rezultat pri
mnoenju je umnoak.
Primjer 2. Mnoenje napamet
Prvo pomnoimo kao da su oba faktora pri
rodni brojevi (zanemari decimalnu toku).
Koliko je:
a) 0.3 2; b) 0.07 5; c) 0.004 3
Dobivenom umnoku zdesna nalijevo odvo

jimo onoliko decimalnih mjesta koliko ima
Rjeenje:
decimalni broj koji mnoimo.

Primjerice, 0.012 3 = 0.036
Mnoimo decimalne brojeve prirodnim brojem.
Pogledaj
Decimalni broj 0.012 ima tri decimalna
rezultate
dobivene
zbrajanjem
pokuaj pronai pravilo.
mjesta. Broju 36 odvojimo tri decimalna mjesta,
a) 0.3 2 = 0.3 + 0.3 = 0.6;
poevi od zadnje znamenke: 0.036
b) 0.07 5 = 0.07 + 0.07 + 0.07 + 0.07 + 0.07 =

= 0.35;
c) 0.004 3 = 0.004 + 0.004 + 0.004 = 0.012.
130
Pomnoimo 12 3 = 36.
Znai da smo zadatke u ovom primjeru mogli

i napamet izraunati bez pisanja u obliku
zbrajanja.
Decimalni brojevi
Primjer 3. Procjena
Rjeenje:
Za 7.62 sekunde dizalo se podigne jedan kat, a
za 15 katova trebat e mu 15 puta vie vremena.
Primjer 4. Povrina pravokutnika
Luka je 7.62 zaokruio na cijelo i dobio 815=120,

a dvije minute su 120 sekundi. Znai, Luka je
dobro procijenio.
Povrinu pravokutnika raunamo tako da
Odgovori na sljedea dva pitanja:

1. Koliko je 6 8 ? Naravno, 6 8 = 48.
2. Koliko ukupno decimalnih mjesta imaju
brojevi 0.6 i 0.8 ? Prvi broj ima jedno i
drugi broj jedno, dakle ukupno imaju dva
decimalna mjesta.
0.6 0.8 = 0.48
Odgovori na ova pitanja
0.2 0.08 = 0.016
daju i pravilo mnoenja
pomnoimo duljine njegovih stranica.
decimalnog broja decimal-
P = 0.6 dm 0.8 dm = 6 cm 8 cm =
nim brojem:
Izraunaj povrinu pravokutnika ako su mu

stranice duge 0.8 dm i 0.6 dm.
Rjeenje:
48
dm2 = 0.48 dm2
= 48 cm2 =
100
1
jer je 1 cm2 =
dm2.
100
Dakle, 0.6 0.8 = 0.48.
0.03 0.15 = 0.0045
Prvo ih pomnoimo kao da su oba faktora

prirodni brojevi (zanemari decimalnu toku).
0.6 dm = 6 cm
0.8 dm = 8 cm
Primjer 5. Pisano mnoenje

Automobil vozi brzinom od 60.45 km na sat.
Koliku udaljenost e prijei za 3.5 sati?
Rjeenje:
Da bismo odredili duljinu puta koji automobil
prijee, potrebno je brzinu pomnoiti s
vremenom vonje.
Pokuajmo prvo napraviti dobru procjenu.
Mnoimo 60.45 s 3.5, dakle zaokruujemo na
cijelo oba faktora, te e odstupanje od tone
vrijednosti biti neto vee. Kako je 604=240,
procijenit emo da e automobil prijei oko
240 km za 3.5 sati. Sada emo izraunati toan
rezultat. Ako automobil za jedan sat prijee
Dobivenom umnoku zdesna nalijevo odvo jimo onoliko decimalnih mjesta koliko ukupno imaju decimalni brojevi koji se mnoe.
60.45 km, za 3.5 sati prijei e 3.5 puta vie.
Treba pisano mnoiti 60.45 3.5, jer umnoak
ovakvih brojeva teko moemo izraunati
napamet.
Dakle, prvo pomnoimo decimalne brojeve
kao da su prirodni (zanemarimo toku). Zatim
odbrojimo tri decimalna mjesta zdesna nalijevo
jer faktori ukupno imaju tri decimale.
Automobil e za 3.5 sati prijei 211.574 km.

Po procjeni je trebao prijei oko 240 km. Stoga
nam rezultat procjene pomae da provjerimo
jesmo li dobro odvojili decimalna mjesta.
131
Z a d a c i
11. Izraunaj pa rezultat provjeri depnim raunalom:
1. Koliko je:

a) 5 234 i 5 2.34;
a) 11 0.04;
b) 101 0.32;
b) 7 688 i 7 68.8;
c) 0.104 499;
d) 0.105 982;
c) 9 267, 9 2.67 i 9 26.7;
e) 103 0.3;
f) 2.002 300.
d) 4 459, 4 4.59 i 4 45.9.
2. Izraunaj:
a) 0.344 2;
b) 0.27 5;
c) 0.504 3;
d) 22.5 7;
e) 11.11 8.

a) 0.4 7; 0.8 7; 0.3 8; 0.6 2; 0.5 9;

0.7 7; 0.2 4; 0.2 5;
b) 0.04 3; 0.04 7; 0.08 7; 0.03 8; 0.06 2;

0.05 9; 0.07 7; 0.02 4; 0.02 5;
3. Cijena jedne biljenice je 8.45 kn. Koliko treba

platiti za:
c) 0.004 7; 0.008 7; 0.003 8; 0.006 2;

0.005 9; 0.007 7; 0.002 4.
a) 7; b) 5; c) 35
13. Izraunaj napamet
takvih biljenica?
4. Cijena jednog stolca je 523.76 kn. Koliko treba

platiti za:

a) 6; b) 12; c) 26
takvih stolaca?
5. Cijena jedne autobusne karte je 15.25 kn. Koliko

treba platiti za:

a) 5; b) 17;
c) 28 karata?
6. Luka je kupio 7 biljenica po cijeni od 5.67 kn.

Koliko je platio za sve biljenice?
7. Maja je kupila 15 sadnica cvijea po cijeni od
19.99 kn. Koliko je platila za sve sadnice?
8. Ana je kupila 35 pari arapa po cijeni od 25.75 kn.
Koliko je platila za sve arape?
9. Izraunaj:
a) 3.74 5,
3 0.778,
0.5 93,
2 11.64;
b) 0.14 3,
8 4.237,
0.06 20,
0.7 75;
c) 5.4 7,
0.333 8,
6.409 9,
0.222 5.
a) 1.2 2; 2.3 3; 3.4 2; 4.1 2; 0.14 4;

0.15 2; 6.2 2; 2.5 2; 0.11 4;
b) 0.011 4; 1.01 2; 0.104 4; 0.105 2;

1.03 3; 2.0023.

a) 4 0.7; 8 0.7; 3 0.8; 6 0.2; 5 0.9;

7 0.5; 8 0.4; 9 0.5;
b) 4 0.07; 8 0.07; 13 0.2; 54 0.2; 15 0.03;

25 0.4; 80 0.04: 90 0.5.
15. Neki od zadataka nisu tono rijeeni. Potrai

greku:

a) 70 0.03 = 0.21; b) 70 0.03 = 2.10;
c) 70 0.03 = 2.1;
e) 0.005 8 = 0.04; f) 0.005 8 = 0.40.
d) 0.005 8 = 0.040;
16. Kolika je povrina pravokutnika duljine 5 cm i

irine 0.9 cm?
8 7.27,
0.6 2,
8.07 7,
17. Procijeni umnoak!

a) 5.63 9; 9.42 8;
39 6;
7.77 7;
1.232 2; 7.879 8; 9.999 2; 35.75 5;
0.5409 7,
3 0.8,
0.95 9,
b) 76.9 4; 59.7 5;
65.6 4.9; 92.01 3.1;
9.1 9.1; 32.9 4.01; 4.487 8.5.
3.564 7,
2.3 92,
10.566 17,
18. Procijeni je li umnoak:

a) 99.8 20 vei ili manji od 2000
10. Izraunaj:
132
a) 12 0.2;
b) 23 0.3;
c) 3 0.234;
d) 4.1 2;
e) 0.1477 4;
f) 15 0.2;
g) 62 0.24; h) 23.532.
(Uputa: 2000 je 100 20, a 99.8

je manje od 100, pa je i umnoak
99.8 20 manji od 2000);
b) 30 72.3 vee ili manje od 2100;
c) 29.9 58 vee ili manje od 1800.
<
>
je manje
je vee
Decimalni brojevi
Z a d a c i
24. Procijeni umnoke, a zatim izraunaj tono:
19. Izraunaj:
a) 0.04 0.5;
0.6 0.2;
0.2 0.4;
0.8 0.7;
0.5 0.9;
0.2 0.5;
b) 0.04 0.3;
0.04 0.7;
0.03 0.8;
0.06 0.2;
0.07 0.07;
c) 0.004 0.7;
0.006 0.2;
0.3 0.8;
0.07 0.7;
0.08 0.7;
0.05 0.9;
0.008 0.7; 0.003 0.8;

0.005 0.9; 0.007 0.7.
20. Izraunaj:
a) 1.2 0.2;
4.1 0.2;
6.2 0.2;
2.3 0.3;
0.14 0.4;
2.5 0.2;
b) 0.011 0.04; 1.01 0.02;

0.105 0.2; 1.03 0.3;
3 0.2;
0.15 0.2;
0.104 0.4;
2.002 0.03.
21. Izraunaj:
a) 4 0.7;
0.06 0.02;
0.08 0.04;
0.8 0.12;
0.05 0.09;
0.3 0.8;
0.07 0.5;
a) 25.67 6.4; 14.8 9.9; 62.7 4.2; 3.87 3.4;

8.197 6; 7.289 9; 21.451 3.5
b) 17.2 6.9; 45.3 3.9; 5 8.31; 7 4.97;
2.5 7; 16.2 4.9; 12.2 9.7; 5 8.88
25. Procijeni umnoak pa izraunaj:

a) 4.22 1.8;
b) 3.99 7.2;
c) 8.06 2.13;
d) 7.9 0.003;
e) 12 3.4;
f) 60.6260.62.
26. Automobil vozi brzinom od 80.5 km na sat.

Koliku udaljenost e prijei za:

a) 2 sata;
b) 3.5 sati;
b) 0.09 0.5;
0.11 0.04;
0.002 0.04; 0.02 0.4;
1.5 0.05;
0.02 0.05;
c) 0.04 0.07;
5.4 0.2;
2.5 0.04.
1.3 0.2;
2.5 0.4;
27. Automobil vozi brzinom 50.9 km na sat. Koliku
0.8 0.07;
1.5 0.03;
22. Izraunaj:
c) 9.25 sati?
udaljenost e prijei za:

a) 2 sata;
a) 3.5 5.2;
b) 14.7 6.8;
b) 7.5 sati;
c) 25.9 8.4;
d) 37.1 10.11;
c) 18.25 sati?
e) 48.3 11.59;
f) 59.5 13.128;
28. Avion vozi brzinom 250.75 km na sat. Koliku
g) 70.7 14.727;
h) 81.9 16.362;
i) 93.12 17.95;
j) 104.31 19.54;
k)115.55 21.13.
23. Odredi koliko e decimalnih mjesta imati

umnoak, pa izraunaj:
udaljenost e prijei za:

a) 5 sati;
b) 4.5 sati;
c) 11.42 sata?
29. Maja eli poastiti prijatelje u razredu za svoj
a) 2.99 1.12;
roendan. U njenom razredu ima 25 uenika.
b) 0.24 1.2;
Maja eli svakom dati tri bombona, dvije
c) 7.121 9.1;
d) 2800 4005;
je potrebno Ani za tu kupovinu ako je cijena
e) 7.25 3.3;
jednog bombona 1.50 kn, jedne okoladice
f) 8.212 7.338.
okoladice i jednu vaku. Koliko bombona,

okoladica i vaka treba nabaviti? Koliko novaca
3.69 kn i jedne vake 0.73 kn?
133
30. Razred 5.a u kojem je 29 uenika odluio je
c) 4.5 1.13; 5.67 1.13; 12.876 1.13; 4.67892

0.03; 0.9 0.03; 0.007 0.03.
34. Izraunaj:
a) 3.5 5.05; 0.15 5.05; 3.27 5.05; 3.454

0.1; 0.1 0.1; 0.17 0.1; 433.7 0.01; 0.0034
0.01;
b) 2.34 0.02; 67.61 0.02; 13.6 0.02; 0.7

2.4; 0.09 2.4; 0.59 4; 38.7225 4;
c) 0.1 15.3; 13.63 15.3; 2.866 5.4; 25.55892

5.4; 5.9 2.003; 0.001 2.003.
ii u kino pogledati novi nastavak filma Harry

Potter. S njima idu i dvije uiteljice u pratnji.
Koliko e ukupno stajati njihove karte, ako
ulaznica za jednog uenika stoji 18.50 kn, a za
jednu odraslu osobu 23.99 kn?
31. Na upanijskom natjecanju iz matematike je
nakon rjeavanja zadataka bio organiziran
ruak za sve sudionike. Sudionici su mogli birati
jedno od jela:

Piletina s pire krumpirom: 53.99 kn
pageti na milanski: 41.50 kn
Grah s repom: 18.57 kn
a) 3;
Sok: 8.89 kn
b) 6;
Konobar je popisao sve narudbe: 42 porcije
c) 8;
piletine, 66 porcija pageta i 5 porcija graha.
d) 10;
e) 12 mjeseci?
Svaki sudionik je uz jelo naruio i pie.

a) Koliko je ukupno bilo sudionika za rukom?
b) Koliko je organizator trebao platiti samo za

pie?
36. Cijena kilograma jabuka je 4.50 kn. Koliko treba

platiti za?

a) 6;
c) Koliko je organizator trebao platiti za jelo?
b) 10;
d) Koliko je organizator ukupno platio jelo i
c) 12.5;
pie za sudionike upanijskog natjecanja?
d) 100.23;
32. Za dananju kazalinu premijeru sve karte su
e) 1000 kg?
rasprodane: njih 210 u parteru, 80 u mezaninu,

59 u loama, 211 na balkonu i 100 na galeriji.
Evo cijena pojedinih ulaznica:

stranice:

a) 2.5 i 5.6 cm;
Parter: 64.99 kn
b) 0.4 i 6.7 dm;
Mezanin: 65.73 kn
c) 4.56 i 8.4 cm;
Loa: 75.25 kn
d) 2.5 dm i 14.5 cm.
Balkon: 65.12 kn
38. Izraunaj povrinu kvadrata sa stranicom:
Galerija: 50.65 kn.
Koliko je ukupno novca kazalina kua zaradila na
a) 5 cm;
b) 3.5 dm;
c) 12.4 dm;
33. Izraunaj:
e) 14.45 m;
a) 3.45 2.5 ; 0.05 2.5 ; 1.07 2.5 ; 23.45

0.07; 0.4 0.07; 0.06 0.07; 33.2 9; 0.0008
9;
f) 0.001 m.
b) 12.34 0.06; 7.65 0.06; 5.6 0.06; 0.4

4.8; 0.08 4.8; 0.99 1.1; 8.7895 1.1;
dan premijere?
134
35. Maja svaki mjesec stavlja na tednju 75.52 kn.

Koliko e utedjeti za:
Decimalni brojevi
Vjeb lica
a
1. Izraunaj:

a) 23.4 1.2; b) 4.35 12; c) 3.4 0.367;

d) 1.8 100; e) 5 8.1; f) 4.32 1.1.
2. Izraunaj:

a) 2.3 14.2; b) 4.5 120; c) 30.4 3.7;

d) 6.8 0.1; e) 0.76 3; f) 4.2 11.
3. Izraunaj:

a) 25.7 1.5; b) 5.7 72; c) 3 3.7;

d) 4.56 0.01; e) 43 1.15; f) 40 1.3.
4. Koji je broj 8 puta vei od broja 1.01?

5. Koji je broj duplo vei od 7.9?
6. Koji broj je 5 puta vei od broja 3.8?
7. Koji broj je trostruko vei od 8.84?
8. Koji broj je za 3.4 vei od 9.4?
9. Koji je broj 5.3 puta vei od 0.239?
10. Koji je broj za 1.8 vei od 1.3?
11. Koji je broj za 4.3 manji od 98?
12. Umnoak brojeva 7 i 5.6 pomnoi brojem 12.
13. Umnoak brojeva 3.7 i 0.9 pomnoi brojem 1.3.
14. Broj 2.5 pomnoi umnokom brojeva 0.3 i 9.3.
15. Broj 2.4 pomnoi zbrojem brojeva 3.5 i 1.5.
16. Zbroj brojeva 4.4 i 8.1 pomnoi s 0.25.
17. Zbroj brojeva 23.45 i 7.6 pomnoi razlikom
brojeva 3 i 2.9.
18. Broj 4.6 pomnoi razlikom brojeva 13.5 i 9.
19. Broj 1.6 pomnoi zbrojem brojeva 2.5 i 1.05.
20. Razliku brojeva 2.9 i 2.6 pomnoi brojem 11.3.
21. Zbroj brojeva 7.8, 3.4 i 1.2 pomnoi brojem 70.
22. Izraunaj:
a) 20 (2.3 + 5.7); b) (1.1 + 4.2) 5.4;
c) 6 (3.63 3.6); d) 7.2 (29 + 68).
24. Umnoak brojeva 9.5 i 6 pribroji umnoku

brojeva 6 i 2.5.
25. Umnoku brojeva 110 i 0.7 pribroji umnoak
brojeva 4.5 i 2.
26. Od umnoka brojeva 4.5 i 5 oduzmi umnoak
brojeva 1.9 i 4.
27. Izraunaj:
a) 15.3 - 3 (5.4 - 0.8) - 0.8 ;

- 3+
(5.4
15.3
0.8)3--0.8
(0.5
0.5 3.4
2.41.1
)
b) 0.5 3.4 + 2.4 (0.5 3 - 1.1) .
+
1.2)
0.8
3.6
0.8
(12.3--30.4
)
(
15.3
5.4
0.8
0.8
)
12.3
0.4
0.8
3.6
+
0.8
( (-3 )+
()3- -0.8
30.5
2.2
) 1.2)
28. Izraunaj:
0.4
15.3
0.8
(5.4
)(0.5
0.5 3.4
2.4
1.1
3+

0.5 (3 - 0.4 3) + 2.2
0.5 3.4 + 2.4 (0.5 3 - 1.1)
+ 0.8
0.4- (0.4
5
3.60.8
3 +)0.8
) + 0.8
a) (12.3
- (3.6
+ 0.8
1.2);
- 3 (5.4
- 0.8
- 0.8
15.3
)
+ 0.8
0.4
(3.6)3
+ 0.8+) 1.4
+
52.6
1.77
3.56
(0.5
(3
0.8
0.8
+) 0.8
0.4
(+-2.2
0.4
3
(12.3
)0.5
()3.6
)(0.8
3 1.2)
3.4
15.3
5.4
0.8
(
+
0.5 2.4
3
1.1
)
1.77
+
2.6
1.4
) (33.56
.2 ) +0.204
(3
(2.66
-) 1.5
+
2.7 3)
0.4
+
2.2
b) (0.5
)
+ 2.4 (0.5 3 1.1
0.5 3.4
+
0.4
0.8
3
3.6
- 0.8
+2
2.7
2.66
1.5
(
)
+
5
3
0.8
(
0.2
+0.204
( 3.6
--)20.8
3.4
+
7
1.1
)
(2.5
+
0.4
0.8
3.6
0.8
1.2)- 1.7)
--
15.3
3
5.4
0.8
(12.3
(
(
)
(33.6
+ (0.8
3.4
(0.4
+2++
5
0.8
0.8
+)2.6
1.4
(33.56
)0.2
-31.77
0.4
0.8
7
3.6
1.1
2.5)- 1.7)
(5.4
)329. Izraunaj:
3.4
)0.8
+
12.3
0.4
0.8
-+
) 1.2
3.6
((15.3
+ (2.2
0.5
)(0.5
3 2.4
1.1
(
31.77
+
2.6
(0.5
) (33.56
) +)0.204
3.4
(+
2.7
2.66
21.1
) +
2.4
0.5
31.4
(0.5
2.2
) (+1.5
3 - 0.4
+
+
2.7
3
2.66
1.5
2
0.204
(1.1)0.8
) +0.8
a) 5
(0.4
3.6
3
+0.2
0.8
1.2;)- 1.7)
(0.4
(12.3
(3.6
-+)20.8
3.4
7
3.62.5
+ (0.8
12.3
0.4
0.8
3.6
0.8
1.2)
(
)
(
+
+
+
5(0.5
0.4
3.6
3
0.8
0.8
0.8
(
)
+
2.6
1.77
3.56
1.4
+
3
0.4
3
2.2
)
(
)
(
)
7 (3.6
1.1) - 2 3.4 + 0.2
(2.5 - 1.7)
+ 2.2
0.4
3-) 1.5
+) 1.4
2.6
1.77
b) (0.5
) (3.56
(2.66
+ 2) . + 0.204
2.7-(3
3 3 + 0.8
5 0.4
0.8
+ +
3((3.6
2.66
0.204
))++2+0.8
(3.6
(2.5 - 1.7)
72.7
1.1) -- 1.5
2 3.4
0.2
+ 0.8
30. Izraunaj:
+
+
5
0.4
3.6
3
0.8
0.8
(
)
- 1.77 3.56 + 1.4)
2.6
(2.5 - 1.7)
7( (3.6 - 1.1)) -( 2 3.4 + 0.2
+
2.6
1.77
3.56
1.4
(
)
(
)
a) 2.7 3 (2.66 - 1.5) + 2 + 0.204;
2.7 3 (2.66 - 1.5

) + 2 + 0.204
7 (3.6 - 1.1) - 2 3.4 + 0.2 (2.5 - 1.7)

b) 7 (3.6 - 1.1) - 2 3.4 + 0.2 (2.5 - 1.7) .
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
{
}
}
}
}
}
}
}
}
}
}
}
}
}
}
}
}
23. Izraunaj:
a) 45 1.8 + 5 0.1; b) 9 2.8 + 0.9 8;
c) 2.4 8 1.4; d) 5.3 + 1.3 4;
e) 14.4 8 44; f) 12 0.5 5 1.1;
g) 12.3 8 + 2 ; h) 0.6 + 6 2.17.
135
Decimalni brojevi
5.9. Dijeljenje decimalnih brojeva prirodnim

brojevima
Podijeli:
4 : 1; 4 : 2; 4 : 3; 4 : 4; 4 : 5; 4 : 64 .
Koja od ovih dijeljenja imaju rjeenje u skupu prirodnih brojeva? Koja nemaju?
40 40cm:4=10cm
cm : 4 = 10 cm
4 mm4mm:4=1mm
: 4 = 1 mm
10
10
Skakavac je u etiri skoka preskoio 40.4 cm.

Ako je svaki njegov skok bio jednako dug, lako
emo izraunati duljinu jednog skoka. Treba ukupnu
duljinu koju je skakavac preskoio podijeliti na etiri
jednaka dijela, tj. izraunati 40.4 : 4 = ?
Skakavac je ukupno preskoio 40 cm i 4 mm. Duljina
jednog skakaveva skoka iznosi 10 cm i 1 mm = 10.1 cm.
U ovom poglavlju ete nauiti kako se dijele decimalni brojevi

prirodnim brojevima.
Primjer 1. Dijeljenje napamet

b) 0.27 : 3;
Jasno je da e dobiti deset puta manje

okoladica, 27 : 3 = 9. Isto vrijedi i za 100 puta
Ako je 27 : 3 = 9 izraunaj:
a) 2.7 : 3;
kolinik
(kvocijent)
c) 0.0027 : 3.
Rjeenje:
Zamislimo da 270 okoladica dijelimo trojici
uenika. Svaki bi dobio po 90 okoladica.
Meutim, ako ponovno dijelimo trojici uenika
okoladice ali ovog puta nemamo 270, nego
manji djeljenik itd.

Ako je 27 : 3 = 9, tada je:
a) 2.7 : 3 = 0.9, jer
se djeljenik smanjio 10
27 : 3 = 9
2.7 : 3 = 0.9
0.27 : 3 = 0.09
0.027 : 3 = 0.009
puta, a djelitelj ostao isti;

b) 0.27 : 3 = 0.09, jer se djeljenik smanjio 100
puta, a djelitelj ostao isti;
deset puta manje, dakle 27 okoladica koliko
c) 0.027 : 3 = 0.009, jer se djeljenik smanjio
e sada svaki uenik dobiti?
1000 puta, a djelitelj ostao isti.
Primjer 2.
Pogledajmo jo nekoliko takvih primjera:
Kako se moe napamet izraunati 40.4 : 4 = 10.1?
a) 25.5 : 5 = 5.1 provjera 5.1 5 = 25.5
Rjeenje:
b) 18.6 : 6 = 3.1 provjera 3.1 6 = 18.6

c) 32.428 : 2 provjera 16.214 2 = 32.428
Budui da je 404 : 4 = 101, onda je 40.4 : 4 = 10.1,

jer se djeljenik smanjio 10 puta, a djelitelj ostao
16 214
isti.
No primijetimo da je u broju 40.4 i broj cijelih i
broj desetinki djeljiv s djeliteljem 4.
136
Dakle, i ovakve tipove zadataka moemo

rijeiti napamet.
Decimalni brojevi
Primjer 3. Procjena
Rjeenje :
Procijeni u kojem pakovanju je cijena jednog
Cijenu pakovanja treba podijeliti s brojem
omota za knjige manja.
komada omota za knjige. Prvom pakovanju

zaokruimo cijenu na 17 kn. 17 je vee od 16 i
manje od 24. Jasno je da e cijena jednog omota
biti vea od 2 kn, a manja od 3 kn.
Za pakovanje od 12 omota treba podijeliti 18.40
na 12 komada. Cijenu zaokruimo na 18 kn, a
18 je vee od 12 i manje od 24. Dakle, cijena
omota u ovom pakovanju bit e vea od 1 kn, a
manja od 2 kn.
Moemo i ovako raunati: 18 : 12 = 1 i ostatak.
16.84 kn
18.40 kn
Zakljuujemo da je cijena malo vea od 1 kn.

Dakle, nia je cijena pojedinanog omota u
drugom paketu.
Primjer 4. Pisano dijeljenje

Matijin tata odluio je obojiti kuhinju. Kupio je 7 litara bijele boje za 150.78 kn i 4 litre ute boje za
162.97 kn.
a) Kolika je cijena 1 litre bijele boje? Procijeni rezultat, a zatim izraunaj.
b) Kolika je cijena 1 litre ute boje? Procijeni rezultat, a zatim izraunaj.
Rjeenje :
a) Treba podijeliti ukupnu cijenu s brojem litara, tj. 150.78 : 7. Procjenjujemo da je cijena jedne litre
bijele boje oko 21 kn, jer je
151 : 7 = 21 i ostatak. Kako bismo doli do tonog rezultata, napravimo pisano
dijeljenje:
7 u 15 desetica ide 2 puta, ostatak 1 desetica
7 u 10 jedinica ide 1 puta, ostatak 3 jedinice
7 u 37 desetinki ide 5 puta, ostatak 2 desetinke
7 u 28 stotinki ide tono 4 puta
Decimalni broj dijelimo prirodnim brojem jednako kao to prirodni broj
dijelimo prirodnim brojem, samo to u pravom trenutku treba zapisati decimalnu toku u koliniku.
Decimalna toka razdvaja cijeli dio broja od decimalnoga.
Stoga se, prije nego ponemo dijeliti decimalni dio, u
koliniku stavlja decimalna toka.
Ovaj emo rezultat provjeriti tako da pomnoimo 21.54 7 = 150.78 .
Cijena jedne litre boje iznosi 21.54 kune.
137
Decimalni brojevi
b) Ono to sigurno znamo, cijena ute boje je vea od cijene bijele boje, jer je za 4
litre ute boje Matijin tata dao vie novaca nego za 7 litara bijele. Podijelimo li 163 sa
4 dobivamo 40 i ostatak. Procjenjujemo da je cijena jedne litre ute boje oko 40 kn.
Podijelimo pisano:
4 u 16 desetica ide 4 puta,
ostatak 0 desetica
4 u 2 jedinice ide 0 puta,
ostatak 2 jedinice
4 u 29 desetinki ide 7 puta,
ostatak 1 desetinka
Dijeljenje sa
sputanjem
nevidljivih nula
162.97 = 162.9700
Sjeti se nevidljivih nula.

One stoje iza zadnje decimalne znamenke koju vidi.
4 u 17 stotinki ide 4 puta, ostatak 1 stotinka (1s=10t)

4 u 10 tisuinki ide 2 puta, ostatak 2 tisuinke
4 u 20 desettisuinki ide tono 5 puta
Ovaj emo rezultat provjeriti tako da pomnoimo 40.7425 4 = 162.97 .
Tono smo podijelili, ali cijenu u kunama ne moemo iskazivati brojem koji ima
vie od dvije decimale jer su lipe stotinke kune. Stoga broj 40.7425 zaokruimo
na dvije decimale: 40.7425 40.74.
Cijena litre ute boje iznosi 40.74 kn.
Primjer 5. Djeljenik manji od djelitelja

Maja dijeli 4.785 : 5 i udi se kako moe podijeliti manji
broj veim! Moe li pomoi Maji da podijeli ova dva broja?
Rjeenje :

5 u 4 jedinice ide 0 puta, ostatak 4 jedinice

5 u 47 desetinki ide 9 puta, ostatak 2 desetinke
5 u 28 stotinki ide 5 puta, ostatak 3 desetinke
5 u 35 tisuinki ide tono 7 puta!
Rezultat provjerimo tako da pomnoimo

0.957 5 = 4.758.
138
Decimalni brojevi
Z a d a c i
d) Koji broj je 6 puta manji od 3.6?
a) 0.5 : 5;
0.6 : 3;
0.9 : 3;
0.8 : 4;
0.6 : 2;
0.8 : 8;
0.7 : 7;
0.11 : 1;
b) 0.22 : 11;
2.4 : 2;
0.30 : 15; 2.4 : 12;
1.4 : 7;
4.8 : 8;
c) 4.9 : 7;
1.5 : 3;
e) Koji je broj 5 puta vei od 7.2?

f) Koji je broj za 5 vei od 7.2?
g) Koji je broj za 5 manji od 7.2?
0.22 : 2;
h) Koji broj je 5 puta manji od 7.2?

8. Daska duga 2.4 m treba se podijeliti na 5 jednakih
dijelova. Kolika e biti duljina svakog odrezanog
2.7 : 9;
0.4 : 4;
dijela? Nacrtaj skicu. (Raunaj napamet tako to
3.2 : 8;
0.9 : 10; 5.6 : 7;
4.5 : 5;
e udvostruiti djeljenik i djelitelj.)
6.3 : 7;
d) 2.7 : 3;
4.2 : 7;
3.5 : 7;
2.8 : 7;
0.10 : 2; 0.9 : 3;
1.2 : 4;
1.2 : 6;
1.2 : 1;
e) 1.2 : 3;
1.2 : 4;
1.2 : 2;
6.4 : 8;
c) 6 dijelova;
7.7 : 7;
7.2 : 8;
7.2 : 9;
0.6 : 3;
d) 10 dijelova?
0.2 : 2;
8.7 : 1.
prepiliti na:

a) 5.6 : 7;
9. Kolika je stranica jednakostraninog trokuta

kojemu je opseg 24.6 m?
4.5 : 9;
4.4 : 11; 6.6 : 10;

4.9 : 7;
a) 2 dijela;
b) 3 dijela;
2. Izraunaj:
2.7 : 3;
2.8 : 7;
3.2 : 8;
5.4 : 9;
10. Opseg jednakostraninog trokuta je 1.8 m. Kolika

je duljina jedne stranice tog trokuta? Pokai
2.5 : 5;
b) 0.12 : 2; 0.32 : 8;
0.18 : 6; 0.40 : 5;
rukama kolika je otprilike stranica tog trokuta i

0.81 : 9;
skiciraj trokut u biljenicu.
0.24 : 3;
0.20 : 10; 0.48 : 8;
11. Opseg kvadrata je 24.8 cm. Kolika je duljina jedne
0.16 : 4;
stranice tog kvadrata? Pokai rukama kolika je
c) 0.072 : 8; 0.036 : 6;
0.024 : 12; 0.015 : 5;
otprilike stranica tog kvadrata i skiciraj kvadrat na
0.012 : 4; 0.021 : 7;
0.042 : 7; 0.042 : 6;
ploi. Izraunaj mu povrinu.
0.050 : 10.
12. Opseg kvadrata je 32.4 cm. Kolika je duljina jedne

stranice tog kvadrata? Pokai rukama kolika je
3. Izraunaj:

Kolika e biti duljina svakog dijela, ako dasku treba
8.1 : 9;
a) 14.2 : 2;
b) 35.5 : 5;
c) 48.6 : 6;
d) 20.4 : 4;
e) 20.5 : 5;
f) 64.8 : 8.
4. Izraunaj i rezultat provjeri mnoenjem:

a) 6.666 : 6;
b) 72.828 : 2;
d) 3.03 : 3;
e) 45.505 : 5;
f) 1.1111 : 1; g) 6.0606 : 2;
c) 18.99 : 9;
h) 6.066 : 3;
otprilike stranica tog kvadrata i skiciraj taj kvadrat

u biljenicu. Izraunaj mu povrinu.
13. Koje procjene su tone? Zaokrui ih!

a) 12.1 : 4 3;
5.5 : 3 6;
b) 12.3 : 8 1;
31.50 : 2 15; 10.7 : 9 8;
c) 73.3 : 9 8;
23.90 : 4 5;
moe rijeiti.
23.9 : 4 6;
36.7 : 12 3.
i) 12.408 : 4; j) 56.7707 : 7.
5. Za vjebu sastavi sam deset ovakvih primjera koje
7.70 : 6 12;
14. Procijeni pa izraunaj:

36.6 : 6;
7.21 : 5;
45.3 : 3;
45.9 : 9;
43.2 : 10;
432.78 : 100;
7. Odredi:
23.5 : 5;
81.9 : 9;
24.9 : 5;
12.4 : 4;
32.8 : 8;
1001 : 1000.
a) Koji je broj 6 puta vei od 3.6?

b) Koji je broj za 6 vei od 3.6?
c) Koji je broj za 0.6 manji od 3.6?
139
Z a d a c i
15. Ako je 108 : 4 = 27 onda idue kolinike moe
24. Vagon od 499.5 kg jabuka treba ravnomjerno
izraunati jednostavno.
rasporediti u 9 sanduka. Koliko kilograma jabuka
a) 10.8 : 4;
b) 1.08 : 4;
c) 0.108 : 4;
d) 0.0108 : 4;
e) 0.00108 : 4;
f) 108 : 40;
e biti u svakom sanduku?

25. Maratonac Ivan pretrao je 42.3 kilometara za 3
sata, dok je Marko stazu duljine 10.4 kilometra
g) 108 : 400.
pretrao za pola sata. Tko je trao bre, Marko ili
16. Skiciraj duinu od 6.9 cm i mjerenjem provjeri

koliko si pogrijeio u procjeni.
25. Izraunaj:
a) Prostoruno je podijeli na 2 jednaka dijela i

provjeri mjerenjem procjenu;
podijeli na 3 jednaka dijela;
na 5 jednakih dijelova.
stabla. Koliko je visok djeak?
b) 1.5 m;
c) 1.6 m;
d) 6.4 m.
b) 112.5 : 9; 7.2
: 3; 0.2 : 4; 123.2 : 8; 25.5 :
c) 39.6 : 9; 30.3 : 3; 10.4 : 4; 0.72 : 8; 223.3: 7;

6.6 : 6; 113.5 : 5.
17. Stablo je visoko 6 m, a djeak je 4 puta manji od
a) 7.5 : 3; 10.2 : 3; 2.8 : 4 ; 44.8 : 8; 35.9 : 5; 7.2 :
5; 9.8 : 7; 17.4 : 6;
c) Skiciraj duinu od 6 cm i prostoruno je podijeli
a) 1.4 m;
4; 38.7 : 3;
b) Skiciraj duinu od 0.9 dm i prostoruno je
Ivan?
26. Izraunaj:

a) 96.8 : 22; 141.4 : 14; 184.08 : 13; 1.35 : 15;

567.5 : 25; 1052.7 : 33; 31.36 : 28;
b) 41.6 : 16; 175.01 : 11; 25.68 : 12; 10.4 : 26;

492.8 : 44; 2093.8 : 38; 1133.781 : 51;
c) 303.61 : 97; 461.39 : 29; 66.34 : 31; 38.5 : 55;

526.4 : 47; 1157.1 : 21; 2639.104 : 64.
27. Izraunaj cijenu 1 kilograma ako:
18. Izraunaj i provjeri rezultat.

a) 10 .50 : 3; b) 102 .90 : 7; c) 550.5 : 3;

d) 42.06 : 6; e) 630.24 : 8;
g) 8.604 : 9;
f) 67.714 : 2;
h) 8.2160 : 2.
19. a) 90.113 : 2; b) 62.872 : 5;

d) 35.1093 : 6; e) 53.197 : 2;
f) 5.4568 : 5;
c) 716.61 : 4;
g) 917.002 : 25; h) 720.96 : 64.
20. a) 2.5837 : 7; b) 719.8236 : 3; c) 0.115 : 5;

d) 2.316 : 3;
e) 2.3 : 5;
g) 13.0 : 25;
h) 1.2 : 8.
f) 4.22 : 10;

kojemu je opseg 53.1 m?
22. Kolika je stranica kvadrata kojemu je opseg 2.56 m?
Kolika mu je povrina?
23. Izraunaj povrinu kvadrata iji je opseg 14.2 cm.
140
a) 13 kg stoji 32.5 kn
b) 20 kg stoji 262.5 kn;
c) 5 kg stoji 22.5 kn;
d) 6 kg stoji 405.12 kn;
e) 50 kg stoji 1149.5 kn;
f) 52 kg stoji 2316.6 kn;
g) 3 kg stoji 28.2 kn.
28. to je povoljnije? 5 kg praka za rublje za 64.20 kn

ili 3 kg praka za 42.30 kn?
29. to povoljnije? 10 kg paprika za 35.1 kn ili 20 kg
paprika za 72.4 kn?
30. to je povoljnije? 6 biljenica za 40.5 kn ili 15
biljenica za 105.15 kn?
Decimalni brojevi
Primjer 6. Djeljenik i djelitelj su prirodni brojevi
Koliko je 4 : 5?
Rjeenje :
Dijeljenje 4 : 5 moe pisati 4.0 : 5.
Svakom
4.0 : 5 = 0.8 5 u 4 jedinice ide 0 puta, ostatak 4 jedinice,

4 0
5 u 40 desetinki ide tono 8 puta!
znamenke
jedi nica moe staviti

toku
dopisati koliko eli
4
Rezultat je isti kao kad razlomak proirimo s 2.
5
4
42 8
=
= 0.8.
4 : 5 = =
5
5 2 10
4
Sada dijeljenje 4 : 5 moemo zapisati na dva naina: 4 : 5 = = 0.8.
5
Primjer 7. Prosjek ocjena

Matijine ocjene iz matematike su: 3, 4, 1,
2 i 3. Kolika je njegova prosjena ocjena iz
matematike? Koju ocjenu bi mogao imati
zakljuenu iz matematike?
srednja vrijednost
iza
decimalnu
Prosjena ili
bro j u
prirodnom
Rjeenje:
Prosjenu ili srednju vrijednost
izraunavamo tako da zbrojimo sve vrijednosti i

podijelimo s brojem koliko ih ima.
nula.
4 = 4.0
4 = 4.00
4 = 4.000 itd.
Da bismo izraunali Matijinu prosjenu ocjenu

iz matematike zbrojit emo sve njegove ocjene
iz matematike: 3 + 4 + 1 + 2 + 3 = 13.
Matija ima 5 ocjena iz matematike. Da bismo
dobili prosjenu ocjenu moramo zbroj ocjena,
tj. 13, podijeliti s njihovim brojem, tj. 5.
13 : 5 = 2.6
Matijina prosjena ocjena iz matematike je 2.6.
Zaokruimo li tu prosjenu ocjenu na cijelo,
dobit emo ocjenu koju bi Matija mogao imati
iz matematike 2.6 3.
141
Z a d a c i
26. Izraunaj svoj prosjek ocjena iz matematike.
27. Izraunaj svoj prosjek ocjena iz svih predmeta.
28. U tablici su napisane Lukine, Majine i Matijine
ocjene na polugoditu. Izraunaj prosjenu
ocjenu za svakog uenika, pa je zaokrui na cijelo
da bi dobio opi uspjeh.
Luka
Maja
Matija
4
5
4
5
5
3
3
4
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
5
2
3
4
3
3
2
5
4
3
5
5
Hrvatski
Likovni
Glazbeni
Engleski
Matematika
Priroda
Zemljopis
Povijest
Tehniki
Tjelesni
Informatika
Primjer 8. Zapisivanje razlomka u

obliku decimalnog broja
Napii razlomke a)
decimalnog broja.
5
7
3
i b) i c) u obliku
8
6
4
Rjeenje :
Do rjeenja moemo doi na dva naina.
1. nain: proirimo ili skratimo razlomak tako
da u nazivniku bude dekadska jedinica.
a)
3 3 25
75
=
=
= 0.75
4 4 25 100
b) 5 = 5 125 = 625 = 0.625

8 8 125 1000
7
ne mo emo zapisati u obliku
6
dekadskog razlomka, jer nijedna dekadska je-
c) Razlomak
dinica nije viekratnik broja 6. Zato postupamo

na drugi nain.
2. nain: da bismo razlomak zapisali u obliku
decimalnog broja, najee dijelimo njegov
brojnik s nazivnikom.
Postoji veza izmeu dijeljenja i zapisa raz lomka: djeljenik predstavlja brojnik razlomka, a
dje litelj nazivnik razlomka. Pritom raz lomaka
crta prikazuje dijeljenje tih dvaju brojeva.
142
29. Na tjelesnom je uiteljica izmjerila visinu prvih

devet uenika:

1.45; 1.65; 1.70; 1.66; 1.80; 1.35; 1.55; 1.44;

1.29 m.
Kolika je prosjena visina te grupe uenika?
30. U mjesecu travnju zabiljeene su ove koliine

padalina:

1.23, 0.5, 0.12, 5.2, 4.22, 1.09, 0.56, 0.67, 0.9 l.
Kolika je prosjena koliina padalina za travanj?
31. U mjesecu srpnju zabiljeene su ove temperature:

18 C, 20 C, 25 C, 28.9 C, 28.5 C, 25.7 C,
21.9 C, 23 C.

Kolika je prosjena temperatura?
3
a) ___ = 3 : 4 = 0.75
4 30
20
0
5
b) ___ = 5 : 8 = 0.625
8 50
20
40
0
7
c) ___
= 7 : 6 = 1.166666666666...
6 10
40
40
40
4
U ovom primjeru ne moe mo
podijeliti do kraja, stalno se
ponavlja ostatak 4. Kaemo da
7
raz lomak ima beskonaan
6
decimalni zapis.
Pri raunanju ne moemo
koristiti beskonaan decimalni
zapis, pa taj decimalni broj
zaokru ujemo na odreeni broj
decimala.
Zaokruen na
jednu decimalu (desetinke)
dvije decimale (stotinke)
tri decimale (tisuinke)
1
= 0.5
2
1
= 0.25
4
3
= 0.75
4
1
= 0.2
5
1
= 0.125
8
1
= 0.05
20
1.166666...
1.2
1.17
1.167
Decimalni brojevi
Z a d a c i
32. Napii u obliku decimalnog broja. Ako je rezultat
beskonaan decimalni broj, zaokrui ga na tri
decimale:
1 1 2 3 5
, , ,
, ;
4 2 5 10 8
15 8 29 350 526
b)
;
, ,
,
,
4 2 5
10
8
1 5 3 11 14
c) , , ,
;
,
3 6 7 13 15
11 15 39 110 60
.
d)
,
,
,
,
3 6
7
13 15
a)
41. Luka je tijekom ljeta radio da zaradi deparac. Za

128 sati rada dobio je 3129.60 kn.
Marko je takoer tijekom ljeta radio. On je za 98
sati rada zaradio 2208.92 kn.
Procijeni koji djeak je bio bolje plaen po satu
rada. Koliki je Lukin, a koliki Markov sat rada?
42. Dana 18. studenog su zabiljeeni ovi vodostaji
Dunava. Koliki je bio prosjeni vodostaj Dunava
tog dana? Svi podaci su u centimetrima.
Aljma
Dalj
Vukovar
Ilok
33. Izraunaj i provjeri rezultat :

a) 928.2 : 7;
d) 1.205 : 5;
g) 15 : 2;
j) 17 : 5;
b) 336.03 : 9; c) 25.04 : 4;
e) 12 : 5;
f) 7 : 2;
h) 6 : 5;
i) 15 : 4;
k) 23 : 4.
43. Dana 18. studenog su zabiljeeni ovi vodostaji

Save. Koliki je bio prosjeni vodostaj Save tog
dana? Svi podaci su u centimetrima.
Jesenice
Zagreb
Crnac
Jasenovac
Makovac
Davor
Slavonski Brod
upanja
34. Izraunaj duljinu stranice kvadrata iji je opseg

14.2 cm.
35. Izraunaj duljinu stranice jednakostraninog
trokuta s opsegom 15.3 cm. Skiciraj i nacrtaj takav
trokut.
36. Izraunaj duljinu stranice jednakostraninog
trokuta s opsegom 10.2 cm. Konstruiraj takav
trokut.
37. Izraunaj povrinu kvadrata iji je opseg 11 cm.
38. Majina mama je spremala zimnicu. U svaku
posudu za spremanje zimnice stane po 2 kg
ukiseljenih paprika. Koliko je posuda trebala, ako
je kupila ukupno 15.6 kg paprika?
a) 284.90 : 11;
c) 917.70 : 19;
e) 1389.96 : 27;
g) 1913.10 : 35;
i) 2487.12 : 43.
28.4
94.5
392
598.5
677
659.9
517
624
44. Za mjesec studeni su zabiljeene ove srednje

temperature za Hrvatsku izraene u oC. Kolika je
bila prosjena temperatura u Hrvatskoj?
Grad
39. Izraunaj i provjeri rjeenje :

160
342
150
197
Dubrovnik
b) 556.50 : 15;
d) 1147.47 : 23;
f) 1645.17 : 31;
h) 2193.75 : 39;
Temperatura
zraka
13.7
Osijek
5.6
Rijeka
9.9
ibenik
11.6
Split Marjan
12.4
40. Michael Schumacher u Imoli je krug dug 11 434.5

metara preao u 60 sekundi, a u Monzi je krug
duljine 9526.275 metara preao u 50 sekundi.
Gdje je poznati voza postigao veu brzinu, u Imoli
ili u Monzi?
45. Izraunaj:
a) 4 : 5; 5 : 2; 15 : 20; 3 : 4; 21 : 5; 30 : 20; 26 : 4;
55 : 25; 10 : 8; 12 : 5; 8 : 10; 34 : 40; 25 : 100;
b) 4 : 6; 5 : 3; 15 : 21; 3 : 7; 21 : 6; 30 : 12; 26 :
11; 55 : 22; 10 : 7; 12 : 9; 8 : 6; 34 : 15; 25 : 90.
Prvo procijeni, pa tono izraunaj.
Varadin
5.1
Zagreb Maksimir
5.5
Zavian
0.4
143
Decimalni brojevi

decimalnim brojevima
Cijene
Mama je kupila za 50 kuna 5 kg marelica i za 25 kuna 2.5 kg groa.
Ako zna dijeliti decimalne brojeve s prirodnim brojevima, lako e nauiti

dijeljenje decimalnih brojeva decimalnim brojevima.
Sve se svodi na stalnost kolinika.
Primjer 1. Stalnost kolinika

Imamo dva pakovanja okoladnih bombona. U
jednom je 6, a u drugom 12 bombona.
Prvo pakovanje pravedno podijelimo dvjema

djevojicama, a drugo pakovanje etvorici
djeaka.
Koliko je okoladnih bombona dobila svaka
djevojica a koliko svaki djeak? Usporedi
djeljenike i djelitelje u ova dva dijeljenja!
Rjeenje:
Pri dijeljenju sadraja prvog paketa 6 bombona
dijelimo na 2 djevojice. Svaka je dobila
6 : 2 = 3 bombona. Pri dijeljenju sadraja drugog
144
Decimalni brojevi
paketa dva puta vei broj bombona dijelimo na
Kaemo da se kolinik
dva puta vei broj djece. Stoga e i ovdje svaki
nee promijeniti ako se
djeak dobiti po 3 bombona:
djeljenik i djelitelj uveaju
12 : 4 = 3
6 : 2 = 12 : 4 = 3
ili smanje isti broj puta.
Stalnost kolinika
2:1=8:4
3.5 : 0.7 = 4.5 : 0.9
2.6 : 2 = 3.9 : 3
U sljedeem primjeru pogledajmo vrijedi li ovo i

za decimalne brojeve.
Primjer 2.
Duinu duljine 1.2 dm podijeli na manje duine
tako da svaka ima duljinu 0.3 dm.
Koliko e se takvih manjih duina dobiti?
Rjeenje:
Treba podijeliti 1.2 dm : 0.3 dm. Pogledajmo
I za decimalne brojeve vrijedi da ako se djeljenik
sliku:
i djelitelj pomnoe istim brojem kolinik ostaje
Preraunato u centimetre, 1.2 dm = 12 cm, a
isti.
0.3 dm = 3 cm. Dakle, 1.2 : 0.3 = 12 : 3 = 4.
Primjer 3. Uvijek prirodan broj

Kojim brojem mora pomnoiti zadani decimalni
broj da bi jednakost bila tona?
2.8 ____ = 28
0.28 ____ = 28
0.028 ____ = 28
to zakljuuje?
decimalna toka pomaknula iza zadnje de

cimale koju vidimo: 2.8 10 = 28.
Broj 2.8 ima jednu decimalu, pa ga mnoimo s
10: 0.28 100 = 28.
Broj 0.28 ima dvije decimale, pa ga mnoimo sa
100: 0.028 100 = 28.
Broj 0.028 ima tri decimale, pa ga mnoimo s
1000: 0.028 1000 = 28.
Rjeenje:
2.8 10 = 28
Decimalne brojeve treba pomnoiti s odgo
0.28 100 = 28
varajuim dekadskim jedinicama, kako bi se
0.028 1000 = 28
145
Decimalni brojevi
Primjer 4. Dijeljenje napamet
elimo li podijeliti 25 s 0.5, uveajmo djeljenik
Izraunaj napamet:
i djelitelj 10 puta:
25 : 0.5 =
25 10 = 250 i 0.5 10 = 5.
2.4 : 0.4 =
Sada ih zna podijeliti: 250 : 5 = 50
1.4 : 0.07 =
Prikaimo to u tablici:
0.36 : 0.09 =
Rjeenje:
Prvo pogledaj koliko
decimala ima djelitelj.
Primjerice, u dijeljenju
25 : 0.5 djelitelj ima
jednu decimalu.
Treba
podijeliti
Pomnoimo
djeljenik i
djelitelj s
brojem
Dobije se
kolinik
25 : 0.5
10
250 : 5 = 50
2.4 : 0.4
10
24 : 4 = 6
1.4 : 0.07
100
140 : 7 = 20
0.36 : 0.09
100
36 : 9 = 4
Z a d a c i
1. Izraunaj napamet!
k) 81 : 9
a) 1.6 : 0.4;
3.6 : 0.6;
5.6 : 0.7;
1.2 : 0.3;
4.8 : 0.8;
4.9 : 0.7;
2.4 : 0.4;
3.5 : 0.7;
b) 3.6 : 0.6;
8.1 : 0.9;
1.1 : 0.1;
1.8 : 0.9;
1.2 : 0.6;
1.7 : 0.1;
4.5 : 0.5;
0.5 : 0.5;
c) 36 : 0.6;
45 : 0.5;
0.5 : 0.5;
18 : 0.9;
81 : 0.9;
12 : 0.6;
17 : 0.1;
49 : 0.7;
d) 16 : 0.4;
36 : 0.6;
56 : 0.7;
12 : 0.3;
48 : 0.8;
11 : 0.1.
24 : 0.4;
35 : 0.7;
m) 8.1 : 0.9
o) 1.2 : 6
8.1;
1.2;
l) 8.1 : 9
8.1;
n) 12 : 6
12;
p)1.2 : 0.6
1.2.
4. Dasku dugu 1.5 metara treba razrezati na manje

komade duljine 0.5 metara. Koliko e se takvih
komada dobiti?
25 : 5 = 5
5. Upii decimalne brojeve 1.8,
25 : 0.5 = 50
0.2, 0.9 i 8.1 u okvirie tako da
jednakost bude tona.
25 : 0.05 = 500
25 : 0.005 = 5000
25 : 0.0005 = 50 000
2. Izraunaj napamet!
a) 0.36 : 0.06;
0.45 : 0.05;
0.18 : 0.09;
0.81 : 0.09;
0.17 : 0.01;
0.49 : 0.07;
6. Povrina pravokutnika je 0.8 m2,

a jedna njegova stranica 0.2 m. Kolika je druga
stranica pravokutnika?
b) 0.12 : 0.06;
0.24 : 0.04;
0.35 : 0.07;
0 : 0.56.
0.16 : 0.04;
0.36 : 0.06;
0.56 : 0.07;
0.12 : 0.03;
0.48 : 0.08;
0.11 : 0.01;
7. Povrina pravokutnika je 20.4 cm2, a jedna

njegova stranica 0.4 cm. Kolika je druga stranica
pravokutnika?
8. Kolika je stranica kvadrata kojemu je povrina
0.04 m2?
3. Stavi znak usporeivanja (>,< ili =):

a) 27 : 0.3
27;
b) 3.6 : 0.6
3.6;
c) 4.2 : 0.7
4.7;
d) 25 : 0.5
25;
e) 18 : 9
g) 1.8 : 0.9
i) 4.5 : 5
146
81;
18;
1.8;
4.5;
f) 1.8 : 9
1.8;
h) 45 : 5
45;
j) 4.5 : 0.5
4.5;
Ako je djelitelj manji od 1, kolinik je

vei od djeljenika!
Decimalni brojevi
Primjer 5. Procjena
Rjeenje:
Tonu cijenu kilograma narani
dobit emo ako cijenu vreice
narani
podijelimo
brojem
kilograma, tj.
8.75 : 2.5 = 3.5 kn.
Luka je raunao s priblinim vri
jednostima, tako to je 8.75 kg
zaokruio na 9 kg, i 2.5 kn na 3 kn.
Budui
da
nasluivanje
JE LI LUKA DOBRO PROCIJENIO?
Primjer 6. Pisano dijeljenje

Procijeni pa izraunaj:
je
procjena
rezultata
bez
strogog raunanja, onda je Luka

dobro procijenio.
Rezultat emo provjeriti tako da pomno

imo 23.7 16 = 379.2
b) 3.74 : 0.08 = ?
b) U ovom zadatku rjeavamo sluaj kad je

djelitelj manji od 1.
c) 3.5 : 0.48 = ?
3.74 : 0.08 = ?
a) 37.92 : 1.6 = ?
Rjeenje:
Djelitelj ima dvije decimale, stoga mnoimo

djeljenik i djelitelj sa 100.
a) U ovom zadatku rjeavamo sluaj kad je

djelitelj vei od 1.
37.92 : 1.6 = ?
Podijelimo:
Decimalni broj dijelimo decimalnim brojem

tako da:
najprije pomnoimo djeljenik i djelitelj s
dekadskom jedinicom koja ima onoliko nu
la koliko djelitelj ima decimalnih mjesta;
zatim dijelimo decimalni broj prirodnim
brojem.
U ovom zadatku djelitelj ima jednu decimalu,

stoga djeljenik i djelitelj mnoimo s 10.
Kako bismo doli do tonog rezultata, podije

limo decimalni broj prirodnim brojem:
Rezultat emo provjeriti tako da pomnoimo

46.75 8 = 374.00 = 374 .
c) Pri dijeljenju 3.5 : 0.48 oba broja mnoimo
sa 100 jer djelitelj 0.48 ima dvije decimale.
Prisjetimo se, 3.5 100 = 3.50 100 = 350.
Zato dijelimo:
3.5 : 0.48 = 3.50 : 0.48 = 350 : 48 = 7.2916666.

140

440

80

320

320

320

...
Rezultat ima beskonaan decimalni zapis.
147
Z a d a c i
13. Izraunaj drugu stranicu pravokutnika:
9. Izraunaj pisanim dijeljenjem:
a) 18.305 : 3.5;
b) 100.254 : 14.7;
P = 31.25 cm2
a = 2.5 cm
c) 217.819 : 25.9;
P = 10.36 dm2
d) 371.000 : 37.1;
a = 10.36 dm
e) 559.797 : 48.3.
10. Izraunaj pisanim dijeljenjem s tonou na dvije
decimale:
14. Usporedi koliko puta je duljina vea od irine

pravokutnika. Najprije procijeni rezultat!
a) 784.210 : 49.89;
b) 1044.239 : 51.48;
c) 1339.884 : 53.07;
d) 1671.145 : 54.66;
e) 2038.022 : 56.25;
f) 2440.515 : 57.84.
11. Izraunaj pisanim dijeljenjem:
a) 18.305 : 0.00005;
b) 100.254 : 0.000007;
c) 217.809 : 0.00009;
d) 371 : 0.1;
e) 559.797 : 0.00003.
12. Izraunaj pisanim dijeljenjem s tonou na tri
decimale:
a) 784.210 : 0.4989;
b) 44.239 : 2.5;
c) 6.884 : 0.017;
d) 145.145 : 1.25;
e) 0.022 : 0.25;
15. Za prehranu ivotinja dnevno se potroi 35.4 kg

sijena. Za koliko dana e biti dovoljne zalihe od
1486.8 kg?
16. Lukin tata je kupio 15.25 kg mandarina za 45.75 kn.
Kolika je cijena 1 kg mandarina?
17. Anini roditelji kupuju stan povrine 75.75 m2 za
250 000 kn. Kolika je cijena jednog kvadratnog
metra tog stana?
18. Vinogradar eli 9.8 l vina preliti u boce. U jednu
bocu moe uliti 0.7 l. Koliko mu je boca potrebno?
19. Lucijina baka je napravila 10.5 l soka od malina.
Koliko e boca od 0.7 l napuniti tim sokom?
20. Za jedno odijelo je potrebno 3.2 m2 platna. Koliko
odijela se moe saiti od 35.2 m2 tog platna?
21. Koliko se vreica moe napuniti od 166.5 kg
slatkia, ako u svaku vreicu stane 0.3 kg?
22. S obje strane ceste duljine 1092 m nalazi se
drvored. Razmak izmeu stabala je 22.75 m.
Koliko je stabala u tom drvoredu?
f) 0.000515 : 0.2.
Primjer 7.
Povezivanje raunskih operacija
Izraunaj:
a) 3.8 : 0.2 + 1.6 10 - 1.23 : 10;
b) 3 (23.4 12.15) + 63.6 : 0.0003.
148
Redoslijed
Decimalni brojevi
Rjeenje:
Za zadatke u kojima raunamo s decimalnim
a) 3.8 : 0.2 + 1.6 10 1.23 : 10 =
brojevima vrijedi uobiajeni redoslijed izvravanja
= 38 : 2 + 16 0.123 =
raunskih operacija:
= 19 + 16 0.123 =
- najprije mnoimo i dijelimo,
= 35 0.123 =
- zatim zbrajamo i oduzimamo.
= 35.0 0.123 =
Ako u zadatku postoje zagrade, one imaju
= 34.877
prednost pred svim raunskim operacijama.
b) 3 (23.4 12.15) + 63.6 : 0.0003 =

= 3 11.25 + 636000 : 3 =
= 33.75 + 212 000 =
= 212033.75.
Z a d a c i
23. Svaki broj upisan u kruiu podijeli sa svim
brojevima koji se nalaze u malim kvadratiima.

a) 0.8 4 + 7;
0.6 + 18 : 6;
5.6 0.6 0.9;
1.2 0.6 2;
7.2 : 9 + 9;
7 0.7 4.7;
b) 22.7 2 10;
6.4 0.8 6;
3.3 + 1 0;
1.2 + 6.3 : 9;
25 4.2 : 6;
8.1 0 : 9.
25. Izraunaj:
U veliki kvadrat upisana su sva rjeenja. Pronai ih!
a) 12 + 1.2 : 0.04;
0.9 + 0.35 10;
9 : 0.09 10;
1.2 + 12 : 100;
0.11 5 + 10.12;
1.6 : 0.08 + 12 : 0.4;
b) 2.07 : 9 + 9;
0.34 + 20 : 0.2;
1.8 : 2 + 11.35;
56.4 0.6 : 60;

21.1 1.5 0.03;
4.5 + 90.9 : 9;
c) 4.95 : 9 + 49.31;
5.4 7 : 14;
2.5 + 1.3 1.3;
26.7 : 3 1.6 5.
30.45 : 5 - 0.0009;
7.3 + 7.3 : 0.073;
12.1 : 11 + 1.6 0.45;
26. U jednu kutiju stanu 24 boce soka. Kolika je

ukupna masa pune kutije ako je masa prazne
boce 0.3 kg, masa soka u boci 1 kg i masa prazne
kutije 0.82 kg?
27. Zid kolske ograde ima oblik pravokutnika s
duljinom 25.6 m i visinom 2.5 m. Do visine 1.25 m
zid je potrebno pobojati zelenom bojom, a ostatak
plavom bojom.
a) Koliko je potrebno litara zelene, a koliko plave
boje, ako je za 1 m2 potrebno 0.2 l boje?
b) Koliko e stajati bojanje tog zida ako se plava boja
prodaje po cijeni 21.54 kn za 1 l, a zelena boja
18.99 kn za 1 l? Osim trokova boje, treba platiti i
majstora. Majstor naplauje 35.50 kn po 1 m2.
149
28. Vrt ima oblik pravokutnika duljine 50 m i irine

20.75 m. Kolika je povrina tog vrta? Ako vrtlar za
jedan sat prekopa 25 m2 vrta, koliko e mu sati
trebati da prekopa cijeli vrt?
29. Maja s mamom pee veliku tortu. Za tortu im
treba 0.5 kg brana, 5 jaja (jedno jaje ima otprilike
0.20 kg), 0.1 kg eera, 0.125 l mlijeka i 0.25 kg
kakaa.
a) Kolika e biti masa cijele torte?
33. U blizini gradske trnice nalazi se parkiralite na

kojem se moe parkirati 96 automobila, u nizu
jedan do drugog. irina svakog parkirnog mjesta
je 2.8 metara. No u gradu nedostaje parkiralita,
pa gradska uprava eli poveati broj parkirnih
mjesta na tom parkiralitu. to bi im ti predloio/
predloila? Koliko e se automobila moi parkirati,
ako se irina parkirnog mjesta smanji na:

a) 2 metra;
b) 2.6 metara;
c) 2.7 metara;
30. Plaa neke osobe iznosi 3480.75 kuna. Treinu

plae daje za otplatu kredita, a polovinu za
stanarinu i reije. Koliko kuna daje za kredit, a
koliko za stanarinu i reije? Koliko mu ostaje?
d) 2.5 metara?
Prvo procijeni rezultate, pa izraunaj.
31. Uionica ima oblik pravokutnika duljine 5.8 m.

Povrina uionice je 46.4 m2. Kolika je irina
uionice?
a) 3.6 + [42.5 (1.2 + 7) 3] 5;
b) 0.5 + 0.4 ( 0.2 + 8 : 4) 0.1 ;=
b) Torta e se dijeliti na 7 dijelova. Koliko e biti

masa jedne krike torte?
34. Izraunaj:

c) 1.2 : (11.8 56.4 : 2) + 0.7 + 0.9 0.3 ;=
32. Jedan radnik za 4 sata obradi 52.25 m3 drva,
3
a drugi za 5 sati obradi 70.5 m drva. Koliku

d) 0.7 0.4 + (3.6 : 0.6 + 1.5) 8.1: 9 : 1.1;=
koliinu drva svaki od njih obradi za 1 sat? Koliku

koliinu drva bi obradili za 1 sat zajedno?
1.2 : (11. 8 e)
5620
.4 :.42)+6
0.4
7: (+00
0.3
.4.9+2
2)= 0.6 + 25.5 : 5.=
Vjeb lica
a
1. Izraunaj:

a) 56.49 : 7;
b) 450.55 : 5;
c) 12.64 : 4; d) 36.54 : 6.
2. Izraunaj:
a) 16 : 5;
b) 22 : 7;
c) 234 : 6;
d) 3245 : 10.
6. Izraunaj:

a) 2 : 4;
b) 4 : 5;
c) 6 : 8;
d) 5 : 7.
a) 56.8 : 8;
b) 45.891 : 3;
c) 127.6 : 4;
d) 363.42 : 5.
7. Izraunaj:
3. Izraunaj:
a) 56 : 0.7;
b) 45 : 1.5;
c) 12 : 2.4;
d) 36 : 0.6.
a) 56.3 : 8;
b) 24.52 : 16;
c) 12.43 : 5;
d) 36.627 : 6.
8. Izraunaj:
4. Izraunaj:
a) 33.28 : 1.3;
b) 26.08 : 0.8;
c) 50.16 : 1.1;
d) 10.248 : 1.2.
a) 5.61 : 7;
b) 4.58 : 3;
c) 12.65 : 9;
d) 36.77 : 6.
9. Izraunaj
5. Izraunaj:
150
a) 3.552 : 4;
b) 339.5 : 7;
c) 7.952 : 1.4;
d) 5 : 15.
10. Izraunaj:

a) 47.088 : 6;
b) 7989.3 : 9;
c) 9.396 :1.8;
d) 5 : 11.
8
9
43
47
10
8
23
43
11
10
6
23
22
11
3
6
15
22
3
2 32
15
k) 6 21;
j) 2 2;
3
3 32 broj
6 21
16. Pretvori
decimalni
neskrativog:
3 32
10
23
11
6
22
3
15
2 32
6 21
3 32.
Decimalni brojevi
l)
u razlomak i skrati ga do
a) 2.5;
b) 0.8;
c) 2.25;
11. Umjesto kvadratia upii toan broj:
d) 0.71;
e) 5.6;
f) 22.55;
g) 0.04;
h) 1.25;
i) 8.85;
j) 4.2; k) 0.0005 .
= 0.8;
b) 63.45 : 0.9 = ;
c) : 1.45 = 1.5;
d) 3.732 : = 4;
e) : 3 = 43.2;
f) 1.25 : = 0.05;
g) 2.712 : = 6;
h) : 1.6 = 101.
a) 3.6 :
17. Usporedi:

a) 0.5: 4 i 4 ;
b) 7 : 0.5 i 7;
c) 0.4 8 i 4;
d) 2.5:0.5 i 2.
18. Izraunaj: a) 1.7 + 3 1.2; b) 11.5 13.2 : 3.

19. Izraunaj:

a) 0.1 + 2 1.3 + 2.4 : 2;
12. Izraunaj i provjeri rezultat:
b) (1 + 2) 1.3 + 24 : 0.2.
a) 71.4 : 1.2;
b) 3517 : 0.8;
20. Izraunaj:
c) 31.2 : 13;
d) 6197 : 5;
a) (3.4 + 7.5) 7 1.7 : 17;
e) 2177 : 0.1;
f) 4.949 : 7;
b) (4.7 + 7) (0.8 0.8) : 7.
g) 33.4545 : 1.5.
21. Izraunaj:
13. Procijeni pa izraunaj, i rjeenje zaokrui na dvije

decimale:

a) 821.4 : 22;
b) 4.133 : 9.2;
c) 215.461 : 9;
d) 4.5 : 54.
14. Izraunaj:

a) 0 : 2.5;
b) 3.4 : 1;
c) 2.355 : 23.55;
d) 5.57 1;
e) 456.5 : 0.1;
f) 0 5.67;
g) 457.7 0 ;
h) 45.35 : 0;
i) 23.8 0;
j) 0 + 6.78;
4
5
15
4
4
15. Razlomke zapii5u obliku decimalnog
broja. Ako
52
je rezultat
beskonaan
decimalni
broj
zaokrui ga
4
18
15
15
4
4
5
7
2
na dvije
decimale:
52
5
15
56
18
18
4
15
4
15
9
7
52
72
52
18
47
56
56
15
18
15
18
4
a) 7
;
b) 72
c) 89 ;
9 ;
52
7
56
43
47
18
47
56
18
56
15
9
10
8
8
7
9
7
9
2
47
23
43
56
43
47
56
18
47
e) 10 ;
f) 10
;
d) 98 ;
11
8
9
8
7
43
6
23
47
23
43
47
56
43
10
22
11
11
10
8
98
10
23
3
6
43 ;
6;
h) 23
i) 23
g) 47
43 ;
11
15
22
10
22
11
10
8
11
6
3
23
6
23632
23
43
22
15
15
11
22
11
10
22
3
1
2
6
3
6
2
6
32
23
2
15
2
3
3
22
15
22
15
11
21
26332
3
63221
6
2
23232
15
3
15
22
2
1
63221
3
36321
2
6
2 3322
3
2
15
2
2
3
2
62321
3
6321
3
2
3
3
k) 235.5 2.355 .
a) 11.2 + 18.63 : 9 + 8.1 0 : 1.9 ;
b) 0 5 + 100 90 : 0.9 + 10 + 1.6 : 8.
22. Izraunaj:

a) 12.5 + 1.3 3 12.1 : 11 + 6 45;
b) 1.2 8.5 + 9 4.5 : 9 3 2 : 4.
23. Izraunaj:

a) ( 35.426 + 256.87) : 16 (13.45 13.44);
b) (2.88 9.758 : 34) 1.3.
24. Izraunaj:
a) 2.5 + 14 (2.3 + 2.8 : 4) - 1.1 ;
2.7
11.2
2.5 ++14
4) -: 1.1
(2.3
+ 2.8-:2.2
0.18
: (11.1
2) +
.
11.2
b) 7.5
0.18
: (11.1
-:2.2
: 211
)+
++
+ 8.8
4) (2.2
4.4
2.7
4.4
13.2
+
7.5
2.2
8.8
:
4
11
(
)
+
:
2.01
2.02
:
2
3.7
(
)
+ 6.9 3
2.5
+ 14 (2.3 + 2.8 : 4) - 1.1
25. Izraunaj:
13.2
: (2.01- 2.02 : 2) + 3.7 + 6.9 3
(2.3 + 2.8 : 4) - 1.1

2.5
+
+
0.18
2.2) : 20.1
(11.1
) + 2.7
(0.2:+
0.9 + 14
411.2
0.8 : 0.5
+
+
0.18
11.2
11.1
: 211
48.06
; 2.7 + 1.3 0.1
)12
a) 7.5
(2.2
+
8.8
:2.2
4))+ (0.2
0.9+
0.8
:-0.5
2.14
::+
64.8
:0.1
((11.6
4.4
) + 0.7
4.4
+
7.5
2.2
8.8
:
4
11
2.14
(
)
+ 3.7: 12
+
3 + 1.3 0.1
: (2.01
2)64.8
+ 0.7
(11.6: )6.9
13.28.06-: 2.02
- 2.02
2) +) 3.7
30.4
.
b) 13.2
(3.06
- 4 : 0.7
4 1.2 +: (42.01
0. 2+ :6.9
+ 0.8
0.9 ++44 ( 0.2
0.5
0.1
-24:30.7
2 : 4 - 0.4
(3.06
61.2
+ 5 8 +
(1.1
) :)5- 0.
(0.2:+
- :0.1
0.9 +-48.06
0.8 : 0.5
2.14
12 ) + 0.7 + 1.3 0.1
(11.6
:)5
6+ 5
3)64.8
8 - (1.1
+ 2
2.14 - 8.06 : (11.6 - 64.8 : 12) + 0.7 + 1.3 0.1
2.1+ 8 (76.5 - 9.4 8) - 2 : 3 - 0.7 5
+ 8
-9.4
4 0.7
- 0.4
1.2
4 (3.064 0.7
:23 : 2.1++
81.2
50.04
))--20.
17 - (1.1
1.7
1.5
1.3
: 1.5 +
)
(76.5
4 (3.06 - 4 0.7
+
2
:
4
0.4
1.2
0.
)
8 - (17

6 + +5 1.5
1.1+ 2 3) : 5
1.7
- (1.1+ 1.2 1.3) : 1.5 - 0.04
6 + 5 8 - (1.1+ 2 3) : 5
{
{ {
{
{
{{ {
{ {
{
}
}
}
}
}
}
}} }
}
}
151
29. Izraunaj :
26. Izraunaj:
a) 2.3 + 4.3 (36 4.3 8) 1.3 : 3 : 4.16 ;
a) 0.9 + 4 (0.2 + 0.8 : 0.5) 0.1 ;
b)
2.14 8.06 : (11.6 64.8 : 12) + 0.7 + 1.3 0.1.
27. Izraunaj :
b) 0.168 + 5.2 10.2 (1.2 + 2.2 3) : (3 + 6 2).
30. Izraunaj:
a) 1.2 + 4 (3.06 4 0.7) 0.2 : 4 0.4 ;
b)
b) 6 + 5 8 (1.1+ 2 3) : 5.
a) 5 4 17 : (28.5 11) : 35 + 8 + 1.4 + 6.4 : 16 ;
13.6 10.5 : (25.5 7.1) : 0.2 + 8 + 5 2.5 + 9.005.
28. Izraunaj :
a) 2.1+ 8 (76.5 9.4 8) 2 : 3 0.7 5;
b) 1.7 + 1.5 17 (1.1+ 1.2 1.3) : 1.5 0.04 .
5.11 Ponavljanje
Pitanja za ponavljanje
8. Kako glase ovi brojevi zapisani u decimalnom

obliku (proitaj):
1. Nabroji nekoliko dekadskih jedinica.

2. to su to dekadski razlomci?
3. Koji su od ovih brojeva zapisani u obliku
dekadskih razlomaka:
17
35
19
1
; b)
; c)
; d)
;
100
1000
10
10
e)
19
132
505
10
?
; f)
; g)
; h)
10 000
10
10000
100
10
a)
17
35
10
13
; b)
; c)
; d)
;
23
1000
19
10
9. Proitaj brojeve: 1.9; 0.2; 5.13; 2.55; 7.211; 9.99;

8.64.
e)
19
132
505
10
?
; f)
; g)
; h)
370
10000
100
10
10. Proitaj brojeve: 0.2; 0.02; 0.002; 0.0002;

0.00002; 0.000002.
4. Koliki dio metra je:

a) jedan decimetar; b) jedan centimetar;
c) jedan milimetar?
5. Nabroji nekoliko dekadskih razlomaka.
1
1
6. to je manje,
ili
? Objasni odgovor na
10 100
mjerilu ravnala.
7. to je manje,
152
a)
1
1
ili
? Objasni odgovor.
100 1000
11. Od kojih dijelova se sastoji decimalni broj?

12. to je to decimalni broj?
13. Nabroji neka imena decimala.
14. Kako jednostavnije moemo zapisati:
5.30; 2.020; 4.200; 1.000; 10.0?
15. Kako usporeujemo decimalne brojeve?
16. Kako zbrajamo i oduzimamo decimalne brojeve?
17. Koje je pravilo za mnoenje decimalnih brojeva
dekadskom jedinicom?
Decimalni brojevi
1. a) Decimalne brojeve 0.13, 0.7, 3.705, 0.05,

0.247, 53.179 i 18.00007 zapii u obliku razlomka.

b) Ove razlomke zapii u obliku decimalnog broja:
5 1 73 27 4 12
62
, , , ,3 ,
i 5 .
100 2 5 4 10 8
1000
2. U kvadrati stavi odgovarajui znak

usporeivanja (<, >, =):

a) 43.09
c) 45.43
33.1; b) 11.1502
0.403; d) 7.832
11.1520;
7.8320.
3. Pogledaj ovu sliku i poredaj mjerne brojeve utega

poevi od najmanjeg:
decilitara mlijeka mora dodati u kola?
9. Razlici brojeva 45.5 i 29.4 dodaj broj 33.8!

10. Procijeni rezultat, a zatim izraunaj s
potpisivanjem:

a) 470.9 61.8; b) 233.24 53.18;
c) 30.02 5.7; d) 511.34 74.123.
11. Izraunaj:
a) 13.4 + 11.5 (5.3 0.6 ) ;
b) 49.4 0.5 + 6 (10 3.4) + 1.12 .

12. Cijena jedne tramvajske karte je 7.5 kn. Koliko
treba platiti za:

a) 10; b) 100; c) 1000 karata?
13. Luka je kupio 7 biljenica za 5.67 kn. Koliko je
platio za sve biljenice?

a) 67.6; b) 85.03; c) 39.5; d) 7.236; e) 56.325.

0.01345; 0.00657; 5.1234; 1.367; 1.899.
6. Procijeni rezultat, a zatim pismenim zbrajanjem
izraunaj:
a) 0.32 + 6.78;
b) 4.31 + 4.53;
c) 56.97 + 45.37; d) 56.47 + 50.07.
a) 25.4 cm, 22.56 cm i 19.4 cm;
b) 11.5 cm, 2 dm i 0.19 m.
8. U receptu pie da u kola treba staviti 2.25 dl
mlijeka, a Ana ima samo 1.5 dl. Koliko jo
Ogledni test

4.5 ____ 4.1;
1.2 ____ 1.20;
8.80 ____ 88.0;
23.45 ____ 23.199.
2. Izraunaj:
a) 5.6 + 7.2;
c) 216 72.13;
b) 32.76 + 5.780;
d) 40.512 9.7792.
3. Izraunaj:
a) 7 61.25;
c) 422.82 : 9;
b) 21.5 1.6;
d) 22.932 : 5.2.
4. Broj 2.35 pretvori u dekadski razlomak.

5. U zadani pravokutnik stavi odgovarajue
decimalne brojeve:
a)
b)

kojemu je opseg 12.72 cm?
16. Vinogradar eli 63.07 l vina preliti u boce. U
jednu bocu moe uliti 0.7 l. Koliko mu je boca
potrebno?
17. Izraunaj:
a) 40.50 : 9; b) 102.9 : 7;
d) 556.75: 25; e) 421.64 : 4.
c) 4509.12 : 3;
18. Izraunaj:

a) 698.46 : 49.89; b) 154.44 : 51.48;
c) 599.691 : 53.07.
6. Podijeli 3785 sa 16.
1. Usporedi:
14. Izraunaj: a) 3.25 5.2; b) 114.7 6;

c) 5.9 8.4; d) 37.1 10.011; e) 3 191.597.
7. Automobil vozi brzinom od 131.5 km na sat.

Koliku udaljenost e prijei za:
a) 2 sata; b) 3.5 sati; c) 4.25 sati?
8. Izraunaj:
a) 13.3 + (40.2 23.6) + (12.9 3.9) + 0.99;
b) 71.6 (2.27 + 1.4 0.97) + (30 + 21.2 + 9.5 1.12) + 59
9. U jednu kutiju stane 48 boca soka. Kolika je ukupna
masa kutije, ako je masa prazne boce 0.25 kg, masa
soka u boci 0.7 kg i masa prazne kutije 3.75 kg?
10. Zid kolske ograde ima oblik pravokutnika s duljinom
25.6 m i visinom 2.5 m. Do visine 1.25 m zid je po
trebno pobojati zelenom bojom, a ostatak plavom
bojom.
a) Koliko je potrebno litara zelene, a koliko plave boje,
ako je za 1 m2 potrebno 0.2 l boje?
b) Koliko e stajati bojanje toga zida, ako je cijena
plave boje 21.54 kn za 1 l, a zelene 18.99 kn
za 1 l? Osim trokova boje, potrebno je platiti
majstora. Majstor naplauje 35.50 kn po 1 m2.
153
5.12 Upoznajmo depno raunalo

Primjer 1. Pretvaranje razlomka u
decimalni broj
Mjeoviti broj i razlomak moemo vrlo
jednostavno zapisati u obliku decimalnog
broja.
13
elimo broj zapisati u obliku decimalnog
4
broja.
Primjer 2. Pretvaranje decimalnog

broja u razlomak
elimo broj 3.25 zapisati u obliku razlomka.

3. Pritisnite tipku
. Na zaslonu e biti
napisan rezultat 3.25. Na
isti nain se i mjeoviti
promjena zapisa
brojevi mogu zapisati u
razlomak - decimalni broj
obliku decimalnih.
3. Pritisnite tipku
.
Na zaslonu e biti napisan rezultat 3 1 / 4.
Ukoliko elite moete dobiveni mjeoviti broj
zapisati u obliku razlomka
decimalna toka
tako da pritisnite redom
tipke
.
promjena zapisa
mjeoviti broj - razlomak
Primjer 3.
Zaokruivanje decimalnog broja
elimo broj 3.556791 zaokruiti na etiri
decimale.
1. Utipkajte decimalni broj
2. Otvorite izbornik za odreivanje broja
decimala pritiskom na tipke
te
3. Pritisnite tipku s brojem
jer
zaokruujemo na etiri decimale.
Primjer 4. Zbrajanje decimalnih brojeva

elimo izraunati 3.45 + 3.5.
1. Utipkajte broj
2. Pritisnite tipku za decimalnu toku
3. Utipkajte brojeve
4. Pritisnite tipku za zbrajanje
Primjer 5. Oduzimanje decimalnih brojeva

elimo izraunati 3.5 - 3.45.
1. Utipkajte broj
3. Utipkajte broj
4. Pritisnite tipku za oduzimanje
154
da biste dobili rezultat.

4. Pritisnite tipku
5. Na zaslonu e se prikazati rezultat 3.5568.
Umjesto pritiskanja tipke
mogli smo
strelicama pomaknuti pokaziva na broj 4 u
izborniku.
Bez obzira na odabrani broj decimala depno
raunalo i dalje pamti zadani broj sa svim
decimalama, pa ako elite promijeniti broj
decimala nee biti
nikakvog problema.
odreivanje broja decimala
5. Utipkajte broj
7. Utipkajte broj
8. Pritisnite tipku
5. Utipkajte broj
8. Pritisnite tipku
Decimalni brojevi
Primjer 6.
Mnoenje decimalnih brojeva
elimo izraunati 3.45 3.5.
1. Utipkajte broj
4. Pritisnite tipku za mnoenje

5. Utipkajte broj
7. Utipkajte broj
8. Pritisnite tipku
Primjer 7. Dijeljenje decimalnih brojeva
7. Utipkajte broj
elimo izraunati 3.45 : 3.5.

1. Utipkajte broj
4. Pritisnite tipku za dijeljenje
5. Utipkajte broj
8. Pritisnite tipku
9. Na zaslonu e se prikazati rezultat
0.985714286.
Rezultat je beskonaan decimalni broj. Depno
raunalo moe prikazati samo ogranien broj decimala, u ovom sluaju 9. Pritom se svaki beskonaan
decimalan broj automatski zaokruuje.
Primjer 8. Odreivanje broja decimala
6. Pritisnite tipku za dijeljenje
elimo izraunati 3.45 : 3.5 zaokrueno na tri

decimale.
1. Da biste odredili na koliko decimala e biti prikazan rezultat pritisnite tipku
te zatim
2. Na zaslonu se prikazao izbornik F0123456789
po kojem se moete pomicati strelicama
i
.
F je oznaka za pominu toku, tj. bez tono
odreenog broja decimala. 0 je oznaka za 0
decimala. 1 je oznaka za 1 decimalu itd. do
najvie 9 decimala.
3. Pritiskom na strelice pomaknite pokaziva
na oznaku 3
4. Pritisnite
8. Pritisnite tipku
Rezultat je automatski zaokruen na tri
decimale. Broj decimala se moe promijeniti i
nakon izrauna. Postavljeni broj decimala se
odnosi samo na rezultat, brojevi koje unosite
mogu imati decimala koliko elite.
Za povratak na pominu
decimalnu toku pritisnite
ukljuivanje pomine
decimalne toke
redom tipke
.
Primjer 9. Jedan dui zadatak
elimo izraunati
20.4 6.4 : (0.4 + 0.6 2) 0.6 + 25.5 : 5 = .
Kad rjeavamo ovakav zadatak uz pomo depnog

raunala potrebno je paljivo unijeti sve brojeve,
zagrade i znakove. Depno raunalo koristi samo
znak okrugle zagrade ( i ), pa za sve zagrade u
zadatku upotrijebite te znakove.
Provjeravajte to se upisali gledajui u prvi redak
na zaslonu. Po potrebi pomaknite pokaziva
strelicama ulijevo ili udesno da biste vidjeli neki
dio zadatka.
2. Pritisnite tipku
.
Na zaslonu e biti prikazan rezultat 22.1.
155
Zavrno ponavljanje
Geometrija

krunica
pravac
duina
polupravac
pravokutnik
krug
trokut
kvadrat
Poloaj pravaca u ravnini
S
Usporedni pravci
(paralelni)
p || r
Pravci koji se sijeku

S sjecite
Okomiti pravci:
a ^b
Krunica i krug
k(S, r)
S sredite krunice
AB - promjer ili dijametar

AS - polumjer ili radijus
d = |AB|
r = |AS|
S
S
d
d
B
B
krunica
Kut
Osnovno o kutu
Vrste kutova
A
A
S
S
krug
Sukuti ili susjedni kutovi
+ = 1800
Vrni kutovi
V
rVt
t, r - kraci kuta
V - vrh kuta
156
Trokut
ABC
a = BC
vrhovi: A, B, C
b = AC
stranice: AB , BC i CA
c = AB
kutovi: , ,
o=a+b+c
Vrste trokuta s obzirom na duljine stranica
Jednakokraan trokut
Jednakostranian
trokut
o=3a
Raznostranian trokut
o=a+b+c
AB osnovica
AC , BC krakovi
o=a+2b
AA
Vrste trokuta obzirom na veliine kutova

bb
CC
CC
C
CC
aa
cc
pravokutan
AC , BC katete
AB hipotenuza
B
BB
AA A
A
iljastokutan
AA
BB
BB
tupokutan
etverokuti
pravokutnik
o=2a+2b
o = 2 (a + b)
P=ab
kvadrat
paralelogram
romb
o=4a
o=2a+2b
o=4a
P=aa
157
Z a d a c i
1. Koje likove prepoznaje na slici:
9. Nacrtaj pravokutan trokut s katetama duljina

52 mm i 2 cm. Izmjeri duljinu hipotenuze i
izraunaj opseg i povrinu tog trokuta.
10. Nacrtaj pravokutnik CDEF sa stranicama duljina
|CD|= 7 cm i |DE| = 3 cm. Izraunaj opseg i
povrinu pravokutnika.
11. Nacrtaj kvadrat ABCD sa stranicom duljine 4 cm.
Izraunaj njegov opseg i povrinu.
2. Nacrtaj pravac a i toku T koja mu ne pripada.

Zatim nacrtaj pravac b kroz toku T takav da je:
a) a^b; b) a b.
3. Nacrtaj krunicu:
a) sa sreditem u toki A i polumjerom 4 cm;
b) sa sreditem u toki B i promjerom 32 mm.
4. Nacrtaj kutove i ispod svakog zapii kojoj vrsti
pripadaju:
a) a = 210; b) b = 90; c) = 8; d) = 170.
12. Izraunaj opseg pravokutnika, ako su zadane

povrina i duljina stranice: P = 72 cm2, a = 12 cm.
13. Izraunaj duljinu katete b pravokutnog trokuta,
ako su zadane povrina i duljina katete a:
P = 30 cm2, a = 6 cm.
14. Nacrtaj paralelogram KLMN sa susjednim
stranicama duljina 4 cm i 3 cm. Koliki je opseg tog
paralelograma?
15. Nacrtaj neku duinu u ravnini i konstruiraj njenu
simetralu.
5. Nacrtaj pravce a i b koji se sijeku pod kutom od

75. Izraunaj veliine svih kutova koje odreuju ta
dva pravca.
16. Nacrtaj dvije toke u ravnini. Pronai sve toke

koje su jednako udaljene od
obiju toaka.
6. Nacrtaj jednakostranian trokut duljine stranice

42 mm. Izraunaj opseg trokuta.
17. Precrtaj ovu sliku u biljenicu

i nai osnosimetrinu sliku
trokuta APR s obzirom na
7. Nacrtaj jednakokraan trokut duljine osnovice

2 cm i kraka 5 cm. Izraunaj opseg trokuta.
pravac q:
8. Nacrtaj raznostranian trokut sa stranicama duljina

42 mm, 38 mm i 3 cm. Izraunaj opseg trokuta.
Aritmetika
Usporeivanje brojeva
Oznake:
a = b broj a je jednak broju b
a < b broj a je manji od
broja b
a > b broj a je vei od
broja b.
Nula je manja od svakog prirodnog broja.
Od dva broja vei je onaj koji se nalazi

desno odnosno manji je onaj broj koji se
nalazi lijevo na brojevnom pravcu.
Svojstva zbrajanja i mnoenja prirodnih brojeva
Komutativnost:
a + b = b + a;
a b = b a
158
Asocijativnost:
a + (b + c) = (a + b) + c;
a (b c) = (a b) c
Zbrajanje s 0 i mnoenje s 1
a + 0 = a;
a 1 = a;
Distributivnost
(a + b) c = a c + b c
c (a + b) = c a + c b.
Dijeljenje i nula
0 : a = 0
a : 0 s nulom se ne dijeli!!
Redoslijed raunskih operacija
1. Mnoenje i dijeljenje
2. Zbrajanje i oduzimanje.
Ako u zadatku postoje zagrade, najprije moramo
izraunati vrijednost izraza u njima.
Prirodan broj je djeljiv s:
Kako odrediti najmanji zajedniki viekratnik
2, ako mu je posljednja znamenka 0, 2, 4, 6 ili 8
V(a, b) prirodnih brojeva a i b:
3, ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 3
Rastavimo brojeve na faktore
5, ako mu je posljednja znamenka 0 ili 5
Pomnoimo zajednike faktore s preostalim
9, ako mu je zbroj znamenaka djeljiv s 9

10, ako mu je posljednja znamenka 0.
faktorima iz rastava

V(70, 2400) =
= 2 5 7 240
Kako odrediti najvei zajedniki djelitelj D(a, b)
2400 2
35,
1200 5
7,
= 16 800.
prirodnih brojeva a i b:
70,
240
Rastavimo brojeve na faktore
Mjerne jedinice za duljinu
Pomnoimo zajednike faktore
Osnovna mjerna jedinica za duljinu je metar (1 m)

milimetar: 1 mm
D(3500, 2800) =
= 100 7 = 700.
3500, 2800 100

35,

5,
28 7
4
centimetar: 1 cm = 10 mm
decimetar: 1 dm = 10 cm = 100 mm
metar:
1 m = 10 dm = 100 cm = 1000 mm
kilometar 1 km = 1000 m.
Z a d a c i
1. U prazan kvadrati stavi jedan od znakova >, < ili =.
28
27
408
4040 55
55
0
23
10
0
0
10
2. Zaokrui brojeve

239, 3011, 517, 8901, 6755 i 253
a) na desetice;
b) na stotice;
c) na najveu mjesnu vrijednost.
3. Izraunaj:
a) 34127 + 6090;
d) 6 5188;
b) 4022 128; c) 22 341;

e) 24 103.
4. Izraunaj:
a) 63 : 7;
b) 1161 : 9;
c) 2925 : 45;
d) 312 : 22; e) 45 369 : 213; f) 6273 : 17;
g) 267575 : 973.
5. Stranice trokuta su tri uzastopna broja. Izraunaj
mu opseg, ako je najdulja stranica duga 301 cm.
6. Izraunaj:
a) 12 + 8 3 + 6 6;
c) 105 5 10 + 12;
b) 8 10 6 4 + 6;
d) 33 : 11 + 5 7 38.
7. Izraunaj:
a) 11 + 25 (3 + 15) + 8;
b) 140 + (3 20 50) : (56 54);
c) 24 [64 : (4 + 2 2) 6] + 25 : 5;
d) 10 + {3 [57 (9 + 2 3) + 7] 3} : 12.
8. Koliko minuta ima u prosincu?
a) 15 15; 9 : 0; 0 0; 0 + 0; 1 : 1; 1 0;
0 + 1; 1 : 0; 1 0;
b) 8 0; 8 0; 0 8; 0 : 8; 8 : 0; 0 + 27;
55 55; 55 : 55;
c) 23 0; 5 + 0; 6 6; 14 : 0; 12 0; 33 0;
0 + 12; 12 + 0; 4 : 4.
10. Zadani su brojevi 405, 223, 492, 1973, 7000, 5,

10, 1. Koji od ovih brojeva su djeljivi s:
a) 5; b) 10; c) 100; d) 1000;

e) 3: f) 9; g) 1; h) 2?
11. Umjesto kvadratia zapii znamenku tako da
broj 402
bude djeljiv s:

a) 1;
b) 2;
c) 3;
d) 5;
e) 9;
f) 10.
12. Rastavi na proste faktore: 200, 64, 72.

13. Pronai D(56, 72) i V (56, 72).
14. Pronai D(12, 13) i V (12, 13).
15. Tri komada ice duge 400 cm, 350 cm i 375 cm
treba izrezati na jednake dijelove. Kolika je
najvea duljina tih dijelova?
16. Dva biciklista treniraju po krunoj stazi i u isto
vrijeme kreu sa starta. Prvi biciklist prijee
stazu za 18 min, a drugi za 27 min. Nakon
koliko vremena e se biciklisti opet nai na
startu?
17. Izraunaj:
a) 3.4 + 2.50;
b) 20.9 + 6.25;
c) 38.421 + 15.625;
d)1255.9221 + 39.0625;
e) 73.454 + 97.6563; f) 3490.909 + 244.1406;
g) 108.414 + 610.3516.
18. Izraunaj:
a) 23.4 2.50;
b) 30.9 6.25;
c) 49.421 15.625;
d) 955.9221 39.0625;
e) 100.454 97.6563; f) 490.9 244.1406;
g) 808.41 610.3516.
19. Izraunaj:

a) 5.5 3.25;

c) 40.1 65.69;
b) 22.8 34.47;
d) 5.74 95;
159
e) 74.7 128.13;
g) 1.093 19.1;
i) 14.39 253.1;
f) 92 159.35;
h) 1.266 221.79;
j) 16.12 284.23.
20. Izraunaj:

a) 78 591.6 : 34.47;

c) 55.62634 : 96.91;

e) 14 660.2 : 15.935;

g) 28 078.61 : 2.2179;

i) 45 817.88 : 284.23.
31. Na stolu se nalazi 15 kuglica, meu njima je

9 crvenih. Koliki dio svih kuglica ine crvene
kuglice?
b) 263.4169 : 65.69;
d) 9571.311 : 1281.3;
f) 20 829.3 : 190.57;
h) 36 408.14 : 253.01;

znakova =, < ili >:

a)
1
4
11
3
5
1 ; c)
; b)
5
3
4
1; d )
7
8
6
.
8
33. Poredaj zadane razlomke po veliini, poevi s
21. Automobil vozi brzinom 80.5 km na sat. Koliku

udaljenost e prijei za
a) 2 sata; b) 3.5 sati; c) 9.25 sati?
22. Maja eli poastiti prijatelje u razredu za svoj
roendan. U njenom razredu ima 25 uenika. Maja
eli svakom dati tri bombona, dvije okoladice i
jednu vaku. Koliko bombona, okoladica i vaka
treba nabaviti? Koliko novaca je potrebno Ani za tu
kupovinu ako je cijena jednog bombona 1.50 kn,
jedne okoladice 3.69 kn i jedne vake 0.73 kn?
najmanjim:
222,224
24
24
24333333
33
33 ,101
33
101.
101
101
, , ,, ,,, ,, , ,,,, ,1
,,1
,,11
,,
15
15
15
1515
15
15
1515
15
15
15
15
15 15
15
15
15
15
15
34. Na stolu se nalazi 25 kuglica, meu njima je 8

crvenih, 7 plavih, a ostalo su ute kuglice.
a) Koliki dio svih kuglica ine crvene kuglice?
b) Koliki dio svih kuglica ine plave kuglice?
c) Koliki dio svih kuglica ine ute kuglice?
35. Majka ima 9 jabuka i eli ih pravedno razdijeliti na
etvero djece. Koliki dio e dobiti svako dijete?
23. Razred 5.a u kojem je 29 uenika odluio je ii u

kino pogledati novi nastavak filma Harry Potter.
S njima idu i dvije uiteljice u pratnji. Koliko e
ukupno stajati njihove karte, ako ulaznica za
jednog uenika stoji 18.50 kn, a za jednu odraslu
osobu 23.99 kn?
36. Koliki je dio mjeseca studenog:

25. Vinogradar eli 9.8 l vina preliti u boce. U

jednu bocu moe uliti 0.7 l. Koliko mu je boca
potrebno?
38. Koliko je:
37. Koliko je:
1
4 3
14
3
7
7
od
kg12
a)b)
kg; kg kgb)
b) c) od
l; d) kg kg
kg100
c)
d)
kg
kg
2
251000
225
1000100
100
3
7
1
1
7
4
4
3
24. Majina mama je kupila 15 pari arapa a)
i ukupno
a)
kg5000
d)
kg200 min.
c)
c) c) od
kg ih b)
kg b)kg
kg
kgm; d)
d) kg od
10001000
2 arapa?
2
100 100
25 25
platila 112.35 kn. Koliko je stajao jedan par
26. Za prehranu ivotinja dnevno se potroi 35.4 kg

sijena. Za koliko dana e biti dovoljne zalihe od
1 486.8 kg?
27. Anini roditelji kupuju stan povrine 75.75 m2 za
250 000 kn. Kolika je cijena jednog kvadratnog
metra toga stana?
28. Lukin tata je kupio 15.25 kg mandarina za
45.75 kn. Kolika je cijena 1 kg mandarina?
a)
a)
a)
3
11
1
22
2
33
od
sata
a)
6 sati;
b)
sata
12 mjeseci;
c) sata
c) od
sata
100
sata
sata
b)b) od
sata
b)
c)
sata
sata
c)
22
4
2
33
3
44
dana?
39. Izraunaj. Mjernu jedinicu pretvori u manju tako

da dijeljenje bude mogue:
3
5
13
od 2 m; b)
od 7 m; c)
od 2 h;
10
8
4
3
od 1 dm?
d)
25
a)

29. Oboji naznaeni

dio kruga:
40. Proiri razlomke:

5
1
8
30. Nacrtaj kvadrate

kao na slici. U
svakom kvadratu
oboji dio zadan
razlomkom. Koji
dio kvadrata je
ostao neobojan?
a)
a)
5
1
8
6
5
2
8
5
6
8
6
5
8
5
4
8
6
5
7
8
5
8
6
a)
1
s 11;
3
b)
2
s 4;
5
c)
1
s 8;
4
d)
7
s 6.
8
41. Koji razlomci su jednaki 1, koji su manji, a koji
17
17
17
17
17
4444
34
3323
2
3217
2
17
217
17
17
102
102
102
102
102
vei od 1? ,,, , ,,,, , ,,,,, ,,, , ,,,,, , ,,,
.
555541
541
41
41
41
22232
32317
3
17
317
17
17
12
12
12
12
12

dobijemo
27
?
63
3
da
7

100
360
360
360 .
15151590
159090
100
90100
100
360
aa)) a ) a;,)ba),)b)
b ),b,),cb);,)c ),cc)),,cd) ),d;,)d ,)dd))
200
450
450
450
404040
36
403636
200
36200
200
450
44. Izraunaj. Ako moe, rezultat skrati:

160
a)
3 19
15 15
17 18
10 6
; b)
; c)
.
+
+
; d)
8 8
16 16
20 20
4 4
Rjeenja
3.11. Trokut
1. a) 3; b) 6.
4.
3. Vrhovi trokuta:
D, E i F;
Stranice trokuta:
EF , FD i DE;
Kutovi trokuta: , i g.
5. Mogu se nacrtati 4 trokuta: NPR, NPO, PON i ROP.
6. Tri toke koje lee na istom pravcu ne mogu
biti vrhovi trokuta.
7. Primjerice:
a)
b)
8.
ABC
AB
p
k(S, 3 cm)
AVB
10. o = 350 cm.

11. a) 4 mm; b) 20 cm; c) 4 mm.
12. a) 5 mm; b) 45 cm; c) 275 m.
13. Jednakostranini: 1, 2 i 5, jednakokrani: 1,
2, 5, 6 i 7; raznostranini: 3 i 4.
16. Opseg: a) 9 cm; b) 13 cm; c) 37 mm;
d) 113 mm; e) 43 mm.
17. a) 35 mm; b) 42 cm; c) 620 mm.
18. a) c = 7 cm; b) a = 22 dm; c) b = 125 mm.
19. o = 166 cm.
9. a) 35; b) 37;
c) 45.
10. a) 147 cm; b) 125 dm; c) 67 m; d) 95 mm.
11. a) 125 cm; b) 640 mm; c) 9800 mm; d) 930 mm.
12. c = 20 cm, o = 52 cm.
13. c = 30 cm, o = 124 cm.
14. Brojevi izraeni u cm:
a) 1, 1, 6; 1, 2, 5; 1, 3, 4; 2, 2, 4; 2, 3, 3;
b) 1, 1, 10; 1, 2, 9; 1, 3, 8; 1, 4, 7; 1, 5, 6; 2, 2,
8; 2, 3, 7; 2, 4, 6; 2, 5, 5; 3, 3, 6; 3, 4, 5; 4, 4, 4;
c) 1, 1, 13; 1, 2, 12; 1, 3, 11; 1, 4, 10; 1, 5, 9;
1, 6, 8; 1, 7, 7; 2, 2, 11; 2, 3, 10; 2, 4, 9; 2, 5, 8;
2, 6, 7; 3, 3, 9; 3, 4, 8; 3, 5, 7; 3, 6, 6; 4, 4, 7;
4, 5, 6; 5, 5, 5.
15. Duljina tree stranice je 3 cm.
18. Duljina stranice b je 40 mm.
3.12. Vrste trokuta s obzirom na duljine

stranica
1. Opseg: a) 6 cm; b) 3 cm; 9 cm;
d) 72 cm; e) 108 cm.
3. a) 30 mm; b) 9 cm; c) 6 dm; d) 18 m.
4. a) 2 cm; b) 10 mm; c) 4 dm; d) 80 cm; e) 11 mm.
6. Opseg: a) 10 cm; b) 25 cm; c) 67 cm;
d) 74 mm; e) 73 mm.
8. a) 27 cm; b) 16 mm; c) 66 dm; d) 2800 mm.
9. a) Trebat e joj 14 m ogradice; b) 784 kn.
d)
4. a)
b)
c)
3.13. Vrste trokuta s obzirom na

veliine kutova
1. Pravokutni: 6, iljastokutni: 1, 2, 4 i 7,
tupokutni: 3 i 5.
2. a) Pravokutni: 2 i 7, iljastokutni: 1 i 4,
tupokutni: 3, 5 i 6;
b) Jednakostranini: 4, jednakokrani: 1, 4 i 6,
raznostranini: 2, 3, 5 i 7.
3. Katete: d, f, hipotenuza: e; Katete: b, c,
hipotenuza: a; Katete: g, s, hipotenuza:
p; Katete: k, l, hipotenuza: j; Katete: r, s,
hipotenuza: t; Katete: b, c, hipotenuza: d.
4. Katete: DE i EF , hipotenuza: DF ,
Katete: AB i BC , hipotenuza: AC ;
Katete: LB i BK , hipote nuza: LK ;
Katete: MN i NO , hipotenuza: MO ;
Katete: PB i BS , hipotenuza: PS ;
Katete: VJ i JT , hipotenuza: VT ;
Katete: GL i LR , hipotenuza: GR .
5. Primjerice:
a)
b)
c)
d)
e)
f)
p r
p || r
6. a) takav trokut ne d) Primjerice:

postoji;
b) takav trokut ne
postoji;
c) takav trokut ne
postoji;
7. a) 124 mm; b) 137 mm. To je jednakokraan
trokut; c) 111 mm.
8. o = 15 cm. a) jednakokraan trokut;
b) tupokutan trokut.
9. a) raznostranian tupokutan;
b) jednakostranian iljastokutan;
c) jednakostranian iljastokutan;
d) jednakokraan iljastokutan;
e) jednakokraan tupokutan.
10. Duljine izraene u cm mogu biti: 1, 1, 8;
1, 2, 7; 1, 3, 6; 1, 4, 5; 2, 2, 6; 2, 3, 5;
2, 4, 4; 3, 3, 4.
3.14. Pravokutnik
1. Pravokutnici se nalaze na slikama: 1, 2, 6 i 7.
2. Susjedne stranice EB su DE i BC , a nasu pro
tna stranica je: CD; Susjedne stranice DE
su EB i CD, a nasupro tna stranica je: BC ;
Susjedni vrhovi vrha C su B i D, a nasuprotni
vrh je E; Susjedni vrhovi vrha D su E i C, a
nasuprotni vrh je B.
3. a)
b)
c)
d)
5. o = 44;
o = 30;
o = 220;
o = 68;
o = 154;
o = 110.
7. ica sa
svjetiljkama treba
biti dugaka
najmanje 420 cm.
8. Hoe, jer je opseg prozora 360 cm, a to je
manje od 4 m.
9. a) 746 cm; b) 1022 cm; c) 1648 cm; d) 884 cm.
10. Treba kupiti 206 m ice.
11. Duljina bijele crte bit e 150 m.
12. Maja e oko cijelog bazena proi 140 m.
13. a) a = 3 cm; b) a = 5 cm; c) a = 2 cm;
d) a = 10 cm; e) a = 2 cm.
14. a) 12 cm;
c) da,
d)
e) moe se dodati najvie 9 kvadrata.

15. a) Opseg same slike je 210 cm;
b) Vanjski opseg okvira je 274 cm.
16. a) P = 6 cm2; b) P = 4 cm2; c) P = 204 mm2;
d) P = 1250 mm2; e) P = 1680 mm2.
17. a) 891 cm2; b) 16 214 cm2; c) 29 944 mm2;
d) 114 800 mm2; e) 33 280 mm2.
18. Plavi pravokutnik: P = 36 6 = 216 mm2,
naranasti pravokutnik: P = 12 18 = 216 mm2.
19. a) P = 3 cm2; b) P = 6 cm2; c) P = 7 cm2;
d) P = 96 mm2; e) P = 1175 mm2; f) P = 441
mm2; g) P = 45 mm2.
20. Povrina zida je 10 m2 ili 100 000 cm2.
21. Duljina druge stranice pravokutnika je 5 cm.
22. a) b = 12 mm; b) a = 3 mm; c) c) b = 11 mm;
23. Duljina druge katete je 8 cm.
24. a) 2 cm2 = 200 mm2; b) 13 dm2 = 130 000
mm2; c) 58 dm2 = 5800 cm2; d) 100 m2 =
1 000 000 cm2; e) 5 m2 = 500 dm2; f) 120 m2
= 120 000 000 mm2.
25. a) 200 cm2 = 2 dm2; b) 100 dm2 = 1 m2;
c) 50 000 mm2 = 500 cm2; d) 10 000 cm2 = 1 m2;
e) 5 000 000 mm2 = 500 dm2;
f) 20 000 mm2 = 2 dm2.
26. a) 900 dm2 = 9 m2; b) 900 cm2 = 90 000 mm2;
c) 5800 dm2 = 580 000 cm2; d) 5 km2 =
5 000 000 m2; e) 70 000 cm2 = 700 dm2;
f) 110 dm2= 11 000 cm2
27. a) b = 24 cm; b) a = 6 cm; c) b = 10 mm;
d) a = 22 dm; e) b = 7 mm.
161
Rjeenja
28. a) Trebaju kupiti 84 m ice za ogradu. Trebat
e im 84 stupa; b) Trebaju kupiti 360 m2 folije, i
to e platiti 180 kn; c) Trebaju nabaviti 2160
sadnica, i za to e im trebati 6480 kn;
d) Susjedov jagodnjak je dug 20 m, a irok 15 m.
Vei je jagodnjak od strieka Marti na jer je
nje gova povrina 360 m2, a povrina
susjedovog jagodnjaka 300 m2.
29. Trebat e 11 rola tapeta.
30. Potrebno je 150 komada ploica.
31. Ana je tepih platila 792 kn. Porubljivanje je
platila 42 kn. Ukupno je platila 834 kn.
8. a) a = 6 cm; b) a = 2 cm
11. a) o = 8 cm; b) o = 12 cm; c) o = 52 mm;
d) o = 112 mm; e) o = 168 mm; f) o = 20 cm.
12. a) 496 mm; b) 972 cm; c) 720 m;
d) 420 km; e) 1660 mm; f) 1112 mm.
13. Paralelogrami: 1, 3, 4, 5, 8; Pravokutnici: 3, 4;
Kvadrati: 4; Rombovi: 4.
3. 17. Simetrala duine

1.
3. 15. Kvadrat
1. Pravokutnici: 1, 2, 6, 7, 11 i 12; kvadrati:
2, 6 i 12; trokuti: 3, 4, 5, 8, 9 i 10;
jednakokrani trokuti: 4, 5, 8 i 9; pravokutni
trokuti: 3, 4, 5 i 10.
2. Susjedne stranice od KL su LM i KN , a nasu
protna stranica je: MN; Susjedne stranice
od KN su MN i KL, a nasuprotna stranica
je: LM ; Susjedni vrhovi vrha M su L i N, a
nasuprotni vrh je K; Susjedni vrhovi vrha N
su M i K, a nasuprotni vrh je L; Dijagonale
kvadrata su KM i LN .
4. a) 496 mm; b) 972 cm; c) 720 m; d) 420 km;
e) 1660 mm; f) 1112 mm.
5. a) 6 cm; b) 4 cm; c) 3 cm; d) 18 cm;
e) 25 cm; f) 16 cm.
6. Duljina stranice tog kvadrata je 62 m.
7. Ne moe. Nedostaje 4 m ueta.
8. a) 16 mm2; b) 9 cm2; c) 64 m2; d) 25 km2;
e) 25 mm2; f) 64 mm2.
9. a) o = 16 cm, P = 16 cm2; b) o = 8 cm, P = 4 cm2;
c) o = 4 cm, P = 1 cm2; d) o = 64 mm,
P = 256 mm2; e) o = 196 mm, P = 2401 mm2;
f) o = 152 mm, P = 1444 mm2.
10. Povrina tog zemljita je 17 956 m2.
11. a) 225 cm2; b) 529 cm2; c) 2500 cm2;
d) 484 cm2; e) 10 609 dm2.
12. a) a = 3 cm, o = 12 cm; b) a = 4 mm, o = 16 mm;
a) a = 53 dm, o = 20 dm; a) a = 6 m, o = 24 m;
a) a = 10 cm, o = 40 cm.
13. 400 m.
14. a) Trebamo kupiti 60 ploica; b) Bit e
poslagano 6 ploica po jednom retku i po 10
u jednom stupcu.
15. Opseg pravokutnog zemljita je 168 m, a
povrina pravokutnog zemljita je 1748 m2.
Opseg kvadratnog zemljita je 168 m, a
povrina kvadratnog zemljita je 1764 m2.
16. a) Treba kupiti 25 kvadrata; b) U jednom e
retku biti 5 kvadrata.
2. Pravci u i w su simetrale duina.

4. Primjerice:
3.16. Paralelogram
5. a) ima 3 osi simetrije; b) ima 1 os simetrije;

c) nije osnosimetrian lik; d) ima 3 osi
simetrije.
6.
1. Vrhovi: G, M, F, B; stranice: GM , MF , FB i BG;

dijagonale: GF i MB ; Stranice susjedne
stranici BG su: GM i FB ; Stranica
nasuprotna stranici FB je GM ; Usporedne
stranice su: GM i FB , MF i BG ; Vrhovi
susjedni vrhu M su G i F; Vrh nasuprotan
vrhu M je B.
2. Paralelogrami su na slikama: 1, 2, 5, 7 i 8.
3.
162
b)
c)
9. Istaknemo neke dvije toke

na pravcu a i pronaemo
njihove osnosimetrine slike
obzirom na pravac s. Pravac
koji prolazi tim tokama je
osnosimetrina slika pravca
a obzirom na s.
10.
11. Pravac i njegova osnosi

metrina slika se
poklapaju.
12.
6. Sve toke simetrale

duine AB su jednako
udaljene od toaka A i B.
Stoga takvih toaka ima
A
beskonano mnogo.
7. Kod iljastokutnog
trokuta sredite opisane
krunice se nalazi
unutar trokuta:
S
B
13. Primjerice:
a) C
B
Kod pravokutnog
trokuta sredite
opisane krunice se
nalazi u polovitu
hipotenuze:
B1
C1
A
C
A1
Kod tupokutnog
trokuta sredite
opisane krunice se
nalazi izvan trokuta:
c)
A1
d)
B1
p
C
S
B
1.
2. PORUKA STIGLA.
3. A, B, C, , D, E, H, I, K, M, O, T, U, V.
4.
b) Primjerice:
c) Primjerice:
p
B
C = C1
B = B1
C1
A
A1
14. a)
3.18. Osna simetrija
p
B = B1
b)
7.
6. 60; 90; 26; 40;

32; 60; 92; 68.
7. a) 586 cm; b) 982 cm; c) 1426 cm.
8. Primjerice:
a)
C1
A
A1
Rjeenja
16.
17. Primjerice:
18.
c)
d)
9. a) 9 cm2 = 900 mm2; b) 600 dm2 = 60 000 cm2;

c) 100 dm2 = 1 m2; d) 1100 mm2 = 11 cm2;
e) 40 000 cm2 = 400 dm2;
f) 52 000 000 m2 = 52 km2.
10. Primjerice:
m
3.19. Ponavljanje 3. cjeline

1. Primjerice:
11. Potrebno je
200 ploica.
o = 65 mm

o = 57 mm
o = 42 mm
Rijei i zabavi se!

1.
b) na 4 jednaka dijela, obojane
9 4 8 13 1 9 3
8. a)
, , ,
, ,
, ;
13 5 8 14 2 10 1

2 7 5 3 2 1 9
b) ,
,
, , , ,
;
3 10 50 2 6 2 32
7 8 3 14 5 5
2
,
, ,
, ,
,
.
c)
21 10 1 14 9 505 22
o = 85 mm

o = 45 mm
2. a) o = 18 cm; b) o = 81 mm.
3. a) o = 13 cm; b) o = 44 mm.
5. a) o = 18 cm P = 14 cm2;
b) o = 124 mm, P = 600 mm2.
6. a) o = 24 cm, P = 36 cm2;
b) o = 72 mm, P = 324 mm2.
7. a) P = 10 cm2; b) P = 4 cm2.
8. a) a = 100 dm, P = 10 000 dm2; b) a = 9 cm,
P = 81 cm2.
9. Povrina zida je 147 000 cm2.
10. a) b = 40 cm; b) a = 18 cm.
11. Kerino zemljite dugo je 18 m.
3
trokuta;
4
4
c) na 7 jednakih dijelova, obojane
7
pravokutnika; d) na 4 jednaka dijela,
2
1
obojane
(ili
polukruga).
4
2
6. jedna devetina, dvije sedmine, devet
desetina, jedna estina, tri etvrtine, deset
desetina, dvije petnaestine, jedna
jedanaestina, dvadeset dvije dvadesettreine,
dvadeset tri dvadesetdrugine, esnaest
estina, etrdeset dvije tridesetjednine.
7. jedna polovina, etiri sedmine, devet polovina,
dvanaest trinaestina, est dvadesetjednina,
jedna stotina, sedam sedmina, jedna
stojednina, etiri petine, tri dvanaestine, etiri
osmine, dvije dvadesettreine, tri
dvadesetdrugine, jedna dvjestodrugina, devet
tisuina, tri polovine, etiri ezdesetjednine.
1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
, , , ,
, ,
,
,
,
,
,
,
,
,
2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 22 23 24
11 11 11 11 1
1 11 11 11 11 1 1 1 1 1 1 1 11 11 11 11 1
1 11 1
1 1 1
1 1
, , ,, ,, ,, , , ,, ,, , , , , , , , , , , , , , , , , , ,, ,, , ,, ,, 1 ,, 1 , 1 , 1 , 1 , 1
20 20
6 7 8
1616
17 17
18 119
22
8 19
22 33 44 55 6
8 99 10
10 11
1112
1213
1314141515
22 24
23 24
24 25 26 27 28 29
21 23
9. b) , , , , , , , ,
11 11 11 11 1
1 1 11 11 11 11 1 1
, , , , ,, ,, , ,, ,, , , , , , , . .
25 26
26 27
27 28
28 29
29 30 31
25
31 32
32 33
33 34
3435
35
10.
2. a) Da, bilo koji kvadrat s ugla;

b) Da, bilo koji kvadrat iz sredine; c) Ne.
3. a) 1; b) 3.
11.
Primjer oglednog testa

1. 1c, 2d, 3a, 4b.

2. a) o = 90 mm, P = 450 mm2;
b) o = 8 cm, P = 3 cm2.
3. a)

12.
4. Povrina pravokutnika je 12 cm2. Ako se radi
o prirodnim brojevima, stranice pravoku
tnika mogu biti 1 cm i 12 cm, ili 2 cm i 6 cm,
ili 3 cm i 4 cm. Pravokutnik koji e imati
povrinu 4 puta veu od povrine kvadrata
moe imati stranice: 1 cm i 16 cm, 2 cm i 8
cm, 4 cm.
6. a) 9; b) 7.
5
5
9
9
13.
4. Razlomci
4.1. Osnovno o razlomcima
b) o = 164 mm, P = 1681 mm2
4. a) Jednakokraan trokut; b) o = 11 cm;

c) Zadani trokut podijelimo na dva jednaka
dijela po njegovoj osi simetrije. Tako do
bivamo dva pravokutna trokuta. Mjerenjem
njegovih kateta dobivamo P 555 mm2;
d) krakovi; e) osnovica.
5. a) 40 mm; b) 600 cm; c) 1 km;
d) 400 000 cm; e) 2 m; f) 32 dm.
6. o = 34 cm.
7. a) Tupokutan trokut je trokut koji ima jedan
tupi kut.
8. a)
b)

1. Pola kruga, etvrtina kvadrata, pola jabuke,

7
3
torte,
pizze,
dvije treine duine,
9
5
dvije treine sendvia, dvije polovine kruha.
1 1 3 5
3. , , , .
3 4 7 8
4. Kvadrat je podijeljen: a) na 3 jednaka dijela,
1
obojana je
kvadrata; b) na 6 jednakih
3
1
dijelova, obojana je ; c) na 9 jednakih
6
1
dijelova, obojana je ; d) na 12 jednakih
9
1
kvadrata.
dijelova, obojana
12
5. Likovi na slici podijeljeni su: a) na 6 jednakih
2
1
dijelova, obojane
kruga (ili
kruga);
6
3
14. Obojana srca ine

5
, a neobojana
12
7
svih srca na slici.
12
15. Crvene kuglice

8
svih
ine
15
kuglica na stolu.
4
.
16
8
17. Od svih automobila na tom parkingu
10
ine automobili crvene boje.
16.
18. Od svih uenika u razredu prijavilo se:

7
na izbornu nastavu iz matematike;
a)
32
10
3
na izbornu iz informatike; c)
na
b)
32
32
tenis.
163
Rjeenja
4
jumbo pizze.
23
Ostalo je
3
7. Svaki uenik je dobio
jumbo pizze.
neobojano
16
5
okoladne
8. Svaka djevojica e dobiti
1 2 5 5 3
3 1 9
redom , , , , , , ,
8
2 3 7 6 4 5bananice.
8 16
1 2 5 5 3 3 1 9
, , , , , , ,
7
2 3 7 6 4 5 8 16
9. U svakoj boci nakon pretakanja nalazi se
duine.
10
litara soka (7 decilitara soka).
1
3
40.
10. a) Ulje zauzima posude; b) posude je
4
4
prazno.
14
11
11. a)
razreda ine djevojice; b)
25
25
razreda ine djeaci.
41. a) Na 70 jednakih dijelova; b) Pojedeno je
7
5
20 50
20 50
13. a)
posude zauzima voda; b)
kolaa.
kolaa; c) Ostalo je jo
12
12
70 70
70 70
posude je prazan.
5
3
3
18
42. a) puta; b) puta; c) puta; d)
7
4
6
19
14.
1
puta; e) puta.
9
18
7 47342
7
4100
27
9
7 7
7318
42
18
9318
75
77
18
9 100
29
7935
4100
5100
100
7
2
735
42
2935
18
54100
9318
75100
43. =1, =1, =1, =1,
=1, =1, =1,
18
7 47342
7
27
9
7 7
7318
42
18
54100
9318
75
77
29
18
9 100
7
7935
4100
2
5100
100
735
42
29318
54100
9318
75100
18
9 100
7 7
5 95100
=1, =1.
14
12
18
9 100
5 95100
7 7
= 14 : 7 = 2,
= 12 : 6 = 2,
15. a)
6
7
6
= 1.
44.
22
15
6
= 22 : 2 = 11,
= 15 : 5 = 3 ;
21
2
5
= 1 ; dvadeset i jedna dvadesetjednina.
45.
49
21
= 49 : 7 = 7, 12 = 12 : 6 = 2,
b)
1 2 3 4 5 6 7
7
6
46. , , , , , , ,... na beskonano
36
1 2 3 4 5 6 7
= 36 : 6 = 6, 6 = 6 : 2 = 3;
mnogo naina.
6
2
2
c) 31, 2, 1, 5; d) 9, 4, 9, 8, 9.
47. Jo su mu ostale puta do cilja.
5
5
16. a) 11, 12, 10, 20; b) 24, 24, 12, 28;
48. Biciklisti je jo ostalo puta do cilja.
7
c) 41, 20, 12, 19; d) 12, 15, 91, 7, 16.
14
222
504
49. Puu je jo ostalo puta do cilja.
= 222 : 6 = 37 ,
= 504 : 3 = 168 ,
17. a)
15 2
6
3
8
50. a) Zecu je ostalo jo , a kornjai jo
286
165
3
9
= 286 : 22 = 13 ,
= 165 : 5 = 33 ;
puta do cilja;
22
5
b) 65, 11, 56, 268; c) 24, 915, 64, 123;
b)
d) 12, 51, 998, 17.
39.
19.
3
duine AB ,
4
1
a duine AC i CD prikazuju duine AB .
4
25. Na slici su redom prikazani razlomci:
20. Duine AE i CB prikazuju
2 5
1 11 2 1 12
3 45 11
12
, , , , , ,, ,, .
16
16 2
4 4 8 16
8 88 16
8 16
26. Obojano je redom:
2 23 33 33 34 41 1 3 31010
, ,, ,, ,, ,, , , , , , lika sa slike.
4 44 44 44 44 4
1616
1616
1616
27. Uz svaki lik razlomkom je naznaen dio koji
nije obojan.
2
7 47342318
2
7 47342318
4
puta.
6
29. Pravokutnici nisu podijeljeni na jednake
dijelove.
30. Jednu etvrtinu kvadrata prikazuju prva,
trea, sedma i osma sliica.
1
7
30
61
; b)
; c)
; d)
.
31.a)
365
365
365
365
1
7
14
; b)
; c)
.
32. a)
31
31
31
5
1
7
3
; b)
; c)
; d)
.
33. a)
16
16
16
16
3
4
3
6
; b)
; c)
; d)
.
34. a)
16
16
16
16
3 1 3 2 1 1 1 1 1 1 1 1
35. , , , , , , , , , , , .
4 4 4 3 6 4 4 2 8 8 4 4
36.
28. Zrakoplov je preao
51. a) Procjenom odoka preli su manje od pola

puta; b) Jo uvijek su blie kui; c) Preli su
12
tono
puta. Do jezera jo im je ostalo
29
17
puta.
29
4.2. Razlomaka crta i dijeljenje

1.
2.
37. Jedno cijelo ima dvije polovine, tri treine,
devet devetina, sedam sedmina, jedanaest
jedanaestina.
6. Svaki uenik je dobio
2
= 2 : 5,
5
4
= 4 : 4,
4
1
= 1 : 3,
3
4
= 4 : 5,
5
4
= 4 : 7,
7
4
= 4 : 8,
8
5
= 5 : 6,
6
9
= 9 : 16.
16
2 1 4 12 2 1 6 4 3 1
,
,
,
,
, ,
,
,
,
,
3 8 4 13 8 1 5 7 4 9
2
5 3
,
,
.
10 6 9
3.
38.
4. Svako dijete e dobiti

Ostalo je neobojano redom:
1 1 0 3 1 3 5 7
, , , , , , ,
pravokutnika.
2 3 7 6 4 5 8 16
164
4
okolade.
7
1
onda e duljina svakog
5. Budui je 1 : 11 =
11
1
odrezanog dijela biti
m.
11
2 4 8 16
= = =
= ... Broj 2 moemo
1 2 4
8
zapisati u obliku razlomka na beskonano
18. 2 =
mnogo naina.
5 10 20 40
19. 5 = =
=
=
= ... Broj 5 moemo
1
2
4
8
zapisati u obliku razlomka na beskonano
mnogo naina.
20. Primjerice:
4 8 12 16 20 30 35
=
=
=
=
,
4= = =
1 2
3
4
5
6
7
3 6 9 12 15 18 21
=
=
=
,
3= = = =
1 2 3
4
5
6
7
8 16 24 32 40 48 56
=
=
=
=
=
,
8= =
1
2
3
4
5
6
7
10 20 30 40 50 60 70
=
=
=
=
=
=
10 =
,
1
2
3
4
5
6
7
12 24 36 48 60 72 84
=
=
=
=
=
=
,
12 =
1
2
3
4
5
6
7
1 2 3 4 5 6 7
1= = = = = = = ,
1 2 3 4 5 6 7
5 10 15 20 25 30 35
=
=
=
=
=
,
5= =
1
2
3
4
5
6
7
6 12 18 24 30 36 42
=
=
=
=
=
6= =
,
1
2
3
4
5
6
7
11 =
100 =
11 22 33 44 55 66 77
=
=
=
=
=
=
,
1
2
3
4
5
6
7
100 200 300 400 500 600 700
=
=
=
=
=
=
1
2
3
4
5
6
7
Rjeenja
30
15
5
10
= 6;
= 1,
= 2,
= 3,
5
5
5
5
50
65
35
= 13;
= 7,
b)
= 10,
5
5
5
225
151
151
100
c)
= 20,
= 45.
= 31,
5
55
5
30
30
30
30
= 1,
= 2,
= 3; b)
= 5,
22. a)
30
15
10
6
30
12
9
18
= 6,
= 3; c)
= 3,
= 3,

5
4
3
6
16
50
= 4,
= 25.

4
2
11
80
14
30
.
16.
.
=3
=1
23
23
16
16
1
13
=2 .
17.
6
6
45 53 41 7
8 24 9
,
, , .
,
, ; b)
18. a)
8 11 3 6
5 7 4
77 7 23
7 23 55
22 83 14
, , .
,
; b)
19. a) ,
,
, ; c)
10 2 6
3 5 8
4 10 9
5 14 34
21
7
25
29
3 52
,
; c)
; b)
20. a) ,
, ,
, , .
3 5 8
4 2 10
6 2 6
22 88 399
52 139 107
; b)
;
21. a)
,
,
,
,
9 15 28
14 16
9
88 174 83
c)
,
, .
14312
12350
36
50
27
14 14
14 12
12312
36
14
14
1227
36100
50 100
27 100
5 18 6
23. a)
= 2,
= 3,
= 3;
18
9 25
7 7 4.4. Usporeivanje razlomaka jednakih
7 47 1 472 118
79 25
4 2 110
2 910
18 25
10
14312
123
36
50
27
100
14 14
14 12
12 312
36
50
14
1227
36100
50 14
27 100
nazivnika
= 6,
= 2,
= 5;
b)
18
9 7
25
7
7 47 1 47
2 118
10
42 1
2 910
1825
10
9 25
7
1 5
13 4
2 2
7
5
14
12
3
12
36
50
27
100
14
14 12 3 14
12 12
36 350
1227
36100
50 14
27 100 14
<
; b)
> ; c)
= ; d)
>
.
1. a)
= 3,
= 4,
= 2.
c)
4
4
5
5
3 3
8 8
2 110
182 10
9
7
7 47 1472 1 4
18
918 25
7
10 25
9 25
7
2. a)

b)
28 4 12 16 40 80
24. 4 =
= =
=
=
=
7
1
3
4
10 20
>
<
21. a)
15.
480 20 10 30 770 8890 320 1990 10000 100

=
=
=
=
=
=
=1
=
=
2
7
48
2
1
3
77
889
10
32
199
1000
3
3
8
10
000
480 20 10 30 770 8890 320 1990 10000 100.
=
=
=
=
=
=
=
=
=
=
c)

d)
48
2
1
3
77
889
10
32
199
1000

60 12 3 42 30 90
<
=
= =
=
=
.
26. 3 =
20
4
1 14 10 30
25. 10 =
27. 7 =
49 70 7 42 35 700
=
= =
=
=
.
7
10 1
6
5
100
1
4
3. a)
4.3 Mjeoviti brojevi
1 3 11 6
.
1. Razlomci manji od 1 su: , , ,
2 4 12 17
4 2 12
6
5
19
.
.
3.
2.
, ,
, ,
4 2 12
5 2 17
16 12 6 12 8 12
1 4 2 2 7 9
4. a) , , ,
, , ,
, , ;
, , ; b)
5 1 2 10 7 11
6 7 6 10 8 10
22 7
4 4
221 7171 17
c) , , ,, , , . ,
22 7
4 4
221 7171 17
6. Kako se mjeoviti broj se sastoji
od prirodnog broja i pravog
razlomka, pravilno su zapisani
2 4 49
5
6
7
2
1 ,1 ,1 ,5
, 456
,8
,9 .
6 7 73 55
12 10 5
3 19
4 9
1 7
;
7. a) 1 = ; b) 2 = ; c) 4 =
4
4
5 5
3 3
1 13
2 20
.
; e) 3 =
d) 3 =
4
4
6
6
3
7
okolade, tj. 1
4
4
okolade.
9. Duljina svakog odrezanog dijela e biti
1
12
m = 2 m.
5
5
3
8
= 1 , 11 = 13 , 9 = 12 , 20 = 6 2,
10.
5 8
5
8 7
7 3
3
155 = 25 5 , 257 = 3 23 .
78
6 78
6
2
6
12
2
14
= 4 ; b)
11. a)
= 3; c)
=3 .
4
4
4
4
4
3
1
2 1
3
1
4
12. a) 2 , 1 , 10 , 3 ; b) 7, 1 , 5 , 7 ;
4
7
6 7
9
2
6
9
3
7
1
,2 ,5 ;
c) 3 , 7
10
5
8
12
d) 8 1 , 7, 8 3 , 6 2 , 2 6 .
3
9
5
11
13. Ne, jer se samo nepravi razlomci mogu
zapisati u obliku mjeovitog broja.
14.
17
7
litre, tj. 1 . To znai 1 l 7 dl.
10
10
3
4
b)
3
4
<
<
2
2
1
2
c)
4
6
5
6
>
d)
7
2
5
2
>
4. a)
b)
30 28
91 46 40
,
,
,10 =
,
,5;
3 3
3 3 3
36 13 6 1
70
b)
= 2,
,1,
,
,
.
35 35 35 35
35
2 4 6 11 13
13. a) , ,1, ,2, , ;
5 5
5 5 5
11 31 41
1 3
b) , ,2,5, , ,
.
2 2 2
2 2
14. a) Trae se brojnici vei od 2. U kvadrati
stoga moemo upisati svaki prirodan broj
vei od 2; b) Trae se brojnici manji od 5.
Dakle, u kvadrati moemo upisati 0, 1, 2, 3
ili 4; c) U kvadrati moemo upisati svaki
prirodan broj vei od 3; d) Samo broj 6;
e) U kvadrati moemo upisati 0, 1, 2, 3, 4,
5 ili 6; f) U kvadrati moemo upisati 0, 1, 2,
3, 4, 5, 6 ili 7.
12. a)
4.5. Razlomci kao dijelovi veliina
3
4
2
4
2
4
6
8
4
3
2
1
kg,
kg, kg i kg.
5
5
5
5
23 30 40
4 9
,
,12
, ,
,
,
;
11. a)
10 10 10
10 10
10
1 3 5 7
,2,3.
b) , , , = 1,
7
7 7 7 7
10.
1. a) 2 kg; b) 6 km; c) 50 l; d) 10 min; e) 10 kg.

2. a) 6 kg; b) 7 km; c) 7 l; d) 6 min;
e) 9 kg; f) 5 kn; g) 2 kg; h) 10 kg.
3. a) 30 dm; b) 15 komada kuglica; c) 3 kg;
d) 2 h; e) 125 kg.
4. a) 4 patuljka; b) 8 mjeseci;
c) 16 prstiju; d) 16 razbojnika.
5. a) 4 mm; b) 7 mm; c) 6 mm; d) 4 mm.
6. a) 4; b) 40; c) 16.
7. a) 20 min; b) 30 kn; c) 25 g.
8. 6 jabuka.
9. 8 bajadera.
10. Kako je 600 : 12 = 50, onda je prvi sin
dobio 7 50 = 350 hvati zemlje. Drugi sin je
dobio 600 350 = 250 hvati zemlje.
11. Kako je 60 : 15 = 4, onda je jedan gusar dobio
11 4 = 44 zlatnika, a drugi 60 44 = 16
zlatnika.
12. a) 96 m; b) 200 kn; c) 75 g.
13. a) 3 cm; b) 5 cm; c) 10 cm; d) 8 cm.
14. U Lukinoj pernici je 9 flomastera, a ostalih
olovaka 12 9 = 3 komada.
15. 14 dana.
16. Matiji ostaje 50 (15 + 4) = 50 19 = 31 kn.
17. a) Svaki e dobiti po 24 zlatnika; b) Jedan
dobiva 60 zlatnika, a ostala etvorica po 15
zlatnika; c) Jedan e dobiti 48 zlatnika, drugi
20, trei 12, etvrti 32, a peti 8 zlatnika.
4.6. Proirivanje razlomaka

5 1 2
2 4
8
, , .
2.
=
.
20 4 8
7 4 28
9
6
8
2
14
5
; c)
; f)
; e)
4. a) ; b)
; d)
12
15
40
6
16
20
1 3
8 5
3
3
5
10
=
; d)2 < 6 .
5. a) < ; b) > ; c)
9
8
5
14
; d)
; f)
; b) 12 ; c)
; e)
.
2 2
3 3
10 10 a) 12
12
15
40
6
20
16

3 5 8 11
5 10 13 35
.
,
,
; b) ,
6. a) , , ,
3 6
9
12 15 18
21 24 27 30 33
=
=
=
=
=
=
=
=
5. Primjerice: = =
2 2 2 2
6 6
6
6
4 8 12 16 20 24 28 32 36 40 44
3 5 7 8
6 3 76 79 53
12 15 18
21 24 27 30 33
.=
i=
i ; b)
, = ==
=
=
=
=
=
=
.
7. a) , ,
7 7 7 7
124 128 12
12 12
16 20 24 28 32 36 40 44
14
14 10
10 99 33
10
10 88 77 11
7. a) s 3; b) s 2; c) s 3; d) sa 4; e) s 10; f) s 8.
8. a)
a)
,, ,, ,,
b)
,, ,, ,, ..
; b)
10
10 10
10 10
10 10
10
44 44 44 44
8. Sa 7.
9. S 18.
4
9. Najvie pizze pojeo je Luka ( ), a
9
11.
1
najmanje Ana ( ).
9

c)
d)
1.
165
Rjeenja
6 6 5 9 10
,i , .
12.,
30 10 25
1550
13.
12 4
= , b)
15 5
36
6
d)
= ; e)
6
1
15. a)

4
1
50
25
= ; c)
;
36
9
40
40
2
1
20 10
; f)
.
=
10
2
30 15
4.8. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka

jednakih nazivnika
1. a)
8
17
10
4
22
8
; f)
e)
; b) ; c)
; d) ; =1;
.
13
19
8
5
22
9
8
1
10 5
.
= = 1 ; f)
13
4
8
4
e)
2
2 1
1
12 3
= 1;
= ; b)
= = 1 ; c)
2
8 4
2
8
2
2 3 3
12
2
9
52
52 13
.=
.
a) ; b) ; c)d) ; d)= 1;; e)
; f)f)
5
1
.
i
1.
2 3 3
8
8
13
60
60 15
10 2
9
pravokutnika, a
3. a) Ukupno je obojano
16 : 2 8
6:3
2
10 : 5 2
3. a)
= ; b)
= ; c)
= ;
12
3
14 : 2 7
15 : 3 5
40 : 5 8
pravokutnika nije obojano; b) Ukupno je
12
24 : 2 12
8:4
2
9:3
3
=
; e)
= ; f)
= .
d)
obojan cijeli pravokutnik jer je
18 : 2
9
16 : 4 4
33 : 3 11
5
7
12
4
2
4
6
5
2
+
=
= 1.
; b)
= 2 ; c)
; d)
; e)
; f)
.
4. a)
12 12 12
5
1
3
7
7
5
4.7. Skraivanje razlomaka
2. a)
25
21. a) Zec je preao
puta. Ostalo mu je
30
5
9
puta; b) Kornjaa je prela
jo
30
30
21
puta. Njoj je ostalo prijei jo
puta;
30
25
c) Zec je u prve dvije minute prevalio
30
9
puta, a kornjaa za isto vrijeme
puta.
30
Zec je u prve dvije minute prevalio put za
16
puta dulji put u odnosu na kornjain.
30
1
2
4 1
4
3
= .
22. a) 3 ; b) 1 = 1 ; c) 4 ; d)
4
8
8 2
5
5
4
8
4
3
6
8
23. a) 1 ; b) 9
= 9 ; c) 2 = 2 ; d) 1 .
5
10
9
4
8
23
24. Ana je itala 2
1
h.
2
4.10. Ponavljanje
14
1
7
14
.
2. a)
; b)
; c)
.
1.
24
31
31
31
1
3
1
5
3. a)
; b)
.
; c) ; d)
4
5
2
9
5
4
2
12 3
16
1
10
7
1
5. Najprije skratimo razlomke do neskrativog
; b)
= ; c) ; d)
= ; e)
= 2; f) 4. 8= .
4. a)
11
14
16
18
7
13
14
4
2
razlomka:
7
5
posude; b)
posude
5. a) Voda zauzima
2
12 3
16
1
10
7
1
4
d) 150:50
c) ; 3
f)
; b) 1= ;15:5
= ; e) 3 = 2;32:8
=4 . 7:7
1
25:25
1
9:9
4:4 1a)
100:100 1
12
12
= .
= ; h)
= ; d)
= ; c)
= ; f)
= ; b)
e) 2
a)
11= ; 14
14= 7; g)
16
18
13
4
je
prazno.
4
4
5
7
100:25
4
49:7
27:9
40:8
16:4
200:50
200:100
20:
2
4
3
5

1
10 1
1
1
0
12 3
5
25 5
45 1
= .
; b)
= 0; c) = 1 ; d)
= = 1 ; e)
= ; f)
9:9 1
32:8 4
4:4 1
150:50 3
:100 1
15:5 3
7:7 5. 1a) 2=5:25= 1 1
= ; d)
= ; g)
= ; c)
= ; f)
= ; b)
= ; h)8
= ; e)
4
4
20 12
4
2
4
20 4
90 2
2 =2 . 16
jednaki su 1, manji od 1 su
i
6. Razlomci
27:9 3
40:8 5
16:4 4
200:50 4
:100 2
20:5 4
49:7 7
100:25 4
1
10 1
1
1
0
12 3
5
25 5
45 1
12 4
= .
= = 1 ; b)
= 0; c) = 1 ; d)
= = 1 ; e)
= ; f)
:5 3
32:8 4
150:50 3
7:7
1 a)25:25
= ; g)
= ; f)
= ; h) 8
= ; e)
9
2
7 3
4
20 2
4
16
4
20 4
90 2
2 = 2.
, a vei od 1 su
razlomci
i
i
.
:5
40:8 5
200:50 4
49:7 7
100:25 4
5 4
40
13 5 2
100 10
1
1 530017
39
15 3
110 11
Sada je jednostavnije obojiti dijelove kruga
.
= 3; f)
=
6. a)
= ; b)
=
= 3 ; c)
= 1; d)
=
= 2 ; e)
2
6 3 120
40
40
30
3
25 5
50
3
5 3 51 1100
zadane razlomcima:
7. 3 ,2 ,1 ,2 ,5 ,7 .
40
13
100
300
1
1
39
15 3
110 11
10
5 5 8 7 4 8
a) b) i h) c) d)
i e) f) g)
.
= 3; f)
=
a)
= ; b)
=
= 3 ; c)
=
1; d)
=
= 2 ; e)
8. Jedan je dobio 22 zlatnika, a drugi 28 zlatnika.
40
30
3
5
120 40
25 5
50
3
5
100
5
1
litara ulja.
7. Nakon dolijevanja u posudi je
9.
mjeseca travnja su 2 dana (30 : 15 = 2
8
15
8
8
litara ulja.
8. Nakon dolijevanja u posudi je
dana). Bura je puhala
= 8 2 dana = 16
15
36 4
1010 1
150 3
20 1
9 1
100
10 2
20 5
2 2= 4; h)
= ; e)
= .
= ; d)
= ; c)
=10; g)
= ; b)
= ; f)
6. a)
dana.
+60 =3 litre
9. a)
je
27 3
9
90 mlijeka.
200 4
36 4
10
4 U posudi
45 9
16
9 9 9
1 1 5
5
4
4

5
=
; b)
=
; c)
;
10. a)
36 4
150 3
10 1
9 1
20 1
20 5
100
b) Mogli bismo jo uliti
litre da posuda
3 3 5 15
10
16
= ; e)
= ; d)
= .;
= ; c)
; b)
= ; h)
= ; f)
=10; g)
9
27 3
200 4
90 9
36 4
60 3
16 4
10
70
18
96
7
3
bude puna.
; e)
; f)
.
d)
; j)
.
i)
80
90
128
2 4 6
9
8
+ =
travnjaka.
10. Nije. Pokoeno je
3
1
2
2
3
4
1 11
2
4 3 7
4
5
7 7 7
11. a) ; b)
; c) ; d)
.
7. a ) ;b) ; c) ; d) ; e) ; f )
; g) ;h) ;i) ; j) .
8
2
3
3 11 5
4 14
3
5 4 911. Djevojice su pojele 4 torte. Nisu pojele
5
2
11 7
5
11 5
2
2
3
4
1 11
2
4 3 7
> ; c) 22 < 23 ;
>
; b)
12. a)
cijelu tortu.
a ) ;b) ; c) ; d) ; e) ; f )
; g) ;h) ;i) ; j) .
5
5
4
4
3
3
3
3 11 5 4 14
3
5 4 9
2 3 5
7 7
12. Luka je proitao cijelu knjigu jer je 5 + 5 = 5 = 1.
:30d) 1 = .
30
0
40:20 2
15:5 3
130:10
24:12 2
2:2 1
9:9 1
36:18 2
= 8. 8
= ; h)
= ; d)
=13; g)
= ; c)
= ; f)
= ; b)
= ; e)
8. a)
90:30 23 3
60:20 93
20:5 4
10:10
8 dana
36:12 3
45:9 5
90:1813.5a) U16:2
13 14 101
prva dva
planinar je preao
;
13. a) , , 1,
,
,
15:5 3
130:10
24:12 2
30
0:30 1
2:2 1
9:9 1
36:18 2
40:20 2
13
5
5
5
5 5
4
= ; d)
= ; c)
= .
= ; f)
= ; b)
= ; h)
= ; e)
=13; g)
Do cilja3mu je jo ostalo
puta.
20:5 4
10:10
36:12 3
16:2 8
3 b)90:30
5:9 5
90:18 5
60:20 puta;
2
1
1
2
3
13
b) , , 1 , 3, 3 , 4 , 5.
18 2
130:10
30
2:2 1
40:20 2
0:30 1
1
2
3
3
3 3 3
=13;
g)
= ; f)
= ; h)
= .
= ; e)

litre vina.
litre tj.
14. U posudi je ostalo
18 5
10:10
16:2 8
60:20 3
90:30 3
2
4
Primjerak oglednog testa
13 5
8
2
1
121: 11
500:500
100:10
15. Potroeno je
=
=
kg brana.
= 11; b)
= 10; c)
= ;
9. a)
12
12
12
3
1. U koari je ukupno 30 komada voa. Stoga:
11: 11
1000:500 2
10:10
d)
125:125 1
200:40 5
450:150 3
= ; e)
= ; f)
= .
625:125 5
160:40 4
600:150 4
11. a) s 3; b) s 3; c) sa 6; d) s 4; e) s 1000; f) s 9.
72 : 9 8
= .
12. S 9 jer je
45 : 9 5
51: 17 3
= .
13. Sa 17 jer je
34 : 17 2
20
4
8
4
16
4
=
=
;
; b) 25 =
14. a)
; c)
5
24 12
36
9

166
d)
32
8
63
7
40 000
400
=
=
=
; e)
; f)
.
90
36
5000
50
10
9
16. U posudi je
5
1
6
4
6
10 1

+
=
+
=
=
20 20 20 20 20 20 2
litre mlijeka.
7
6
13
+
=
l , a to
10 10 10
vie od jednog cijelog.
1
12 2
1
7
9
1
= ; f) .
18. a) ; b) ; c) ; d) ; e)
4
18 3
2
9
11
7
1
2
2
2
5
19. a) ; b) ; c) = 1; d) ; e) ; f) 0.
5
7
2
3
8
19
7
10
5
21
11
.
; e)
; f)
20. a) ; b)
; c) ; d)
8
10
14
11
16
8
17. Nije mogue, jer je
10 1
=
voa;
30 3
2
1
=
voa;
b) na banane
30 15
3
1
=
voa;
c) na breskve
30 10
30 15 15 : 15 1
=
=
d) na ljive otpada
30 30 30 : 15 2
od ukupnog broja komada voa.
a) na jabuke otpada
2. a) 8 kg; b) 27 km; c) 60 m; d) 30 kuglica.
Rjeenja
24 23
7
7 18
>
<
; d)
; c)
; b) 1<
3
3
5
8
8
1 5 7 18
1 2 1 4 3
; b)
= , = , =
4. a) , , ,
6 6 6 6
4 8 2 8 4
3. a)
8
= 1.
8
6 7
, .
8 8
5.3 Usporeivanje decimalnih brojeva
75
303
423
450
kn,
kn,
kn,
kn.
100
100
100
1
17. Tone su jednakosti d) i e).
18.
16.
1. Skuplja je druga jer je 20.80 > 20.40.

2. a) Via je Ana; b) Dulja je druga posuda jer je
54.5 cm > 33.3 cm.
3. a) 7.4 > 5.623; b) 79.87 > 67.457;
5 5
19 83
c) 35.9 < 53; d) 85.3 > 85.1;
5. a) 1 ,7 ; b)
.
,
8 6
3 11
e) 123.4 > 123.2; f) 27.83 > 27.82;
6. Prvi gusar dobio je (100 : 25) 22 = 88
g) 4.237 > 4.231; h) 45 < 45.34; i) 56.987 > 56.
19. a) 0.2; b) 0.02; c) 9.0909; d) 0.0003; e) 5.05; 4. a) 543.09 < 543.1; b) 37.1502 < 37.1520;
zlatnika, a drugi 100 88 = 12 zlatnika.
f) 1.0000001; g) 12.102; h) 11.1001.
c) 12.43 > 12.403; d) 7.832 > 7.8309;
20. a) 0.300 = 0.3, 0.70 = 0.7, 0.500 = 0.5,
35 : 35 1 12 : 12 1
e) 105.005 > 98.945999;
=
i
= ;
7. a)
1.8000 = 1.8;
f) 801.23000 = 801.23; g) 0.0144 < 0.1449;
70 : 35 2 36 : 12 3
18000
18
300
3
70
7
500
5
h) 0.0501
i) 0.508 > 0.50;
1.8
= > =0.04987;
7 6 42
1 4
4
b) 1000 = 10 = 0.3, 100 = 10 = 0.7, 1000 = 10 = 0.5, 10000
.
i
=
=
b)
10

j)
56.003
> 56.0004.
9 4 36 6 6 36
500
5
70
7
300
3
18000 18
5. d) 0.43, 0.34, 0.4.
=
= 0.5,
=
= 1.8.
=
= 0.3,
=
= 0.7,
1
1 1 1 3
100 10 1000 10
10
10000 10
8. a)
+ + =
= 11000
;
6. irafa, zebra, slon, majmun, papiga i lav.
2
2 2 2 2
21. a) 1 mm = 0.1 cm; b) 4 mm = 0.4 cm;
7. 27.9 g < 37.9 g < 39.7 g < 60.3 g < 73.1 g.
3
33 3 30 15
c) 32 mm = 3.2 cm; d) 80 mm = 8 cm;
8. a) Vie je stajala Majina trenirka; b) Vie su
=
=
=3 .
b)
4
8
8
8
4
e) 101 mm = 10.1 cm; f) 2009 mm = 200.9 cm.
stajale tenisice Majine sestre;
6
22. a) 23 cm = 2.3 dm; b) 34 mm = 0.34 dm;
c) Mama je potroila vie novaca za Maju. (Na
posude je prazno;
9. a)
10
c) 302 mm = 3.02 dm;
Maju je potroila priblino 260 + 350 = 610
9
b) Nakon dolijevanja u posudi je
l ulja;
d) 180 cm = 18 dm; e) 6 cm = 0.6 dm;
kn, a na njenu sestru priblino 180 + 410 =
10
f) 3550 mm = 35.5 dm.
590 kn.)
1
c) Jo bismo mogli doliti
l ulja da bi
23. a) 23 mm = 0.023 m; b) 4 mm = 0.004 m;
9. 4.61, 4.16, 1.64 i 1.46.
10
c) 32 dm = 3.2 m; d) 80 cm = 0.8 m;
10. a) To je kvadrat kojemu je svaka stranica
posuda bila puna.
e) 11 mm = 0.011 m; f) 2009 cm = 20.09 m.
duga 1000 km; b) Najveu povrinu ima
24. a) 7 mm = 0.007 m; b) 3009 dm = 300.9 m;
Azija, a najmanju Australija i Oceanija;
c) 30 002 cm = 300.02 m;
c)
d) 32 cm = 3.2 dm; e) 61 mm = 6.1 cm;
Kontinent milijuna km2 Kontinent milijuna km2
5.1. Decimalni zapis brojeva
f) 1 000 003 mm = 1000.003 m.
Azija
43.6
Antarktik 13.3
Afrika
30.3
Europa
10.5
1. Zapisi pod b), c), e), g) i h) su dekadski
5.2. Prikazivanje decimalnih brojeva na
S. Amerika 25.3
razlomci.
Australija 8.9
brojevnom
pravcu
i Oceanija
J. Amerika 17.6
2. Dekadski razlomci se nalaze pod: a), d).
1. a) A(0.1), B(0.2), C(0.3) i D(0.9); b) A(0.1),
3. a) 1.7;
b) 2.7;
11. b)
B(0.3), C(0.4) i D(0.08); c) A(0.1), B(0.4),
Godina
1857. 1869. 1880. 1890. 1900.
C(0.5) i D(0.7).
Broj stanovnika
2.
2.18 2.4
2.5 2.85 3.15
5. Decimalni brojevi
u milijunima
c) 1.36;
d) 2.73.
3.
5.
4. Nula cijelih i etiri desetinke, dva cijela i
sedamdeset est stotinki, pet cijelih i
osamsto osamdeset osam tisuinki,
dvadeset jedno cijelo i dvanaest stotinki,
nula cijelih i devet tisuinki.
3 7
5
8
,
,
,
;
5. Primjerice: a)
10 100 1000 10000
173 2639 5341 32174
,
,
,
.
b)
10 100 1000 10000
6. Primjerice: a) 0.3, 0.07, 0.005, 0.0008;
b) 17.3, 26.39, 5.341, 3.2174.
7. a) 0.5; b) 0.7; c) 2.3; d) 15.6; e) 0.03;
f) 0.04; g) 0.32; h) 0.17; i) 2.45; j) 5.78;
k) 0.004; l) 0.056; m) 7.324.
8. a) 0.8; b) 0.5; c) 0.06; d) 0.002;
e) 0.02; f) 0.7; g) 0.13; h) 0.05.
9. a) 34.75 kn; b) 876.67 kn; c) 65.56 kn;
d) 78.05 kn; e) 32.47 kn; f) 23.46 kn;
g) 3.45 kn; h) 56.74 kn; i) 45.67 kn;
j) 0.52 kn; k) 1.23 kn; l) 1.54 kn.
10. a) 4.9; b) 2.8; c) 23.85; d) 0.75; e) 30.15.
11. a), b) i d).
12. a) 0.25; b) 1.5; c) 0.375; d) 0.16;
e) 0.6; f) 0.22; g) 0.95; h) 0.5.
13. Znamenka 5 u broju 555.555 poprima
mjesne vrijednosti stotica, desetica, jedinica,
desetinki, stotinki i tisuinki.
14. a) 2.4 m; b) 5.895 km; c) 0.13.
15.
3 27 375 52
2347 5314379 180007
,
,
,
,
,
,
.
10 100 100 1000 10000 100000 10000
6. Kako je 6 cm = 60 mm, desetinka jedinine

duine imat e duljinu 60 mm : 10 = 6 mm.
7.
12. a) Godine 1991. bio je najvei broj

stanovnika, a 1961. godine najmanji.
b)
13. a) 13, 14, 15,

16, 17, 18 i 19;
b) 568 i 569;
c) izmeu 7.3
i 7.5 ne nala-
zi se nijedan
prirodan broj;

d) 458, 459,
460, 461, 462,
463, 464, 465,
466 i 467.
14.
8.
4
4.2
4.1
4.2
4.3
4.4
4.5
4.6
4.7
4.21 4.22 4.23 4.24 4.25 4.26 4.27
4.8
4.9
4.28 4.29
5
4.3
4.26 4.261 4.262 4.263 4.264 4.265 4.266 4.267 4.268 4.269 4.27
9. a) 11.2, 11.3, 11.4, 11.5, 11.7 i 11.9;

b) 7.45, 7.50, 7.57, 7.60 i 7.67;
c) 0.741, 0.744, 0.746, 0.748, 0.755, 0.757
i 0.764.
10.
2.2
2.4
2.7
2.0
Marko
11. a)
Luka
Matija
Matija je dobio zlatnu, Luka srebrnu, a

Marko bronanu medalju.
3.0
15. Devet.
16. a)
1
b)
17. a) i b) umjesto zvjezdice moemo staviti bilo

koju znamenku: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 ili 9; c) 0
ili 1; d) 5, 6, 7, 8 ili 9; e) 8 ili 9; f) 0, 1, 2, 3 ili 4.
5.4 Zaokruivanje decimalnih brojeva

1.
0.7
b)
6
167
Rjeenja
2. a) 62; b) 61; c) 794.
3. Vodene bojice 18 kn
13.
Ravnalo
6 kn
Flomasteri
5 kn
Trokuti
12 kn
Pernica
17 kn
Gumica
4 kn
Likovna
mapa
13 kn
4. a) 2568; b) 12785; c) 34880; d) 7; e) 56.

5.
6. 0.3, 45.2, 6.7, 7.8, 90.3, 95.9, 10.2, 4.9,

6.6, 9.0, 9.9.
7. a) 0.12, 3.46, 6.78, 27.14, 0.56, 0.55, 5.62,
7.77, 6.54, 0.35, 34.33; b) 0.30, 67.34,
4.38, 1.35, 12.85, 0.01, 0.01, 5.12, 1.37,
1.90, 3.40, 34.35, 787.87.
8. a) 3.476, 0.124, 14.569, 2.701, 69.891,
0.549, 75.973, 56.004, 1.235, 34.633,
0.721, 125.509; b) 0.346, 7.123, 13.235,
78.309, 5.565, 23.199, 89.197, 0.342,
761.667, 0.899, 1.455, 1.455, 0.450, 0.450,
212.824.
9. Duljina je priblino 3.5 m, a irina priblino
2.7 m.
10. 210 kn, 109 kn i 220 kn.
11.
Mostovi
Duljina
Khlbrand (Hamburg)
3.940 km 3.9 km
3.357 km 3.4 km
Golden Gate (San Francisco) 2.150 km 2.2 km

Bospor (Istanbul)
1.560 km 1.6 km
Krki most
1.440 km 1.4 km
Na rijeci Rajni (Dsseldorf)
0.590 km 0.6 km
Povrina
Priblina povrina
Krk
409.3 km2
409 km2
Cres
405.78 km2 406 km2
Bra
394.41 km2 394 km2
Hvar
299.16 km2 299 km2
Pag
284.5 km2
285 km2
Korula 279.05 km2 279 km2

Vis
90.5 km2
91 km2
Ugljan
50.21 km2
50 km2
5.5. Zbrajanje decimalnih brojeva

1. a) 0.7, 0.9, 2.6, 48.9, 234.7, 115.9; b) 7.1,
8.2, 6.2, 6, 12.1, 13.2, 8, 3; c) 47.5, 59.5,
155.2, 128.1, 134.99, 46.
2. 0.78, 3.89, 4.58, 0.59, 8.39.
3. 4.83, 1, 2.07, 8.01, 2.21.
4. Treba odabrati utege od 60.3 g i 39.7 g, jer
je 60.3 g + 39.7 g = 100 g.
5. 25.32 kn.
6. 8.80 kn.
7. a) 5 kn; b) 6.80 kn; c) 4.60 kn; d) 6.50 kn.
8. Broj 15.23.
9. Broj 3.
10. Broj 9.75
11. a) 5.97; b) 45.687; c) 24.978; d) 70.139;
e) 46.781; f) 5.987; g) 945.98; h) 1 111.47;
i) 6.127; j) 1.948; k) 146.8814; l) 394.232;
m) 98.065; n) 199.884; o) 2899.937.
12.
12.78
562.72
23.4
56.00
+ 89.70
+1350.00
+ 10.7
+ 2.16
102.48
1912.72
34.1
58.16
168
14. Dobije se 5.2 litara napitka.

15. a) da; b) da; c) 149.5 milijuna km2.
16. 27.95 km.
17. (215.20 + 385.30) + (56.32 + 44.18) +
(129.20+21.35)=
= 600.50 + 100.50 + 150.55 = 701 + 150.55
= 851.55 kn.
18.
Priblina
duljina
Na rijeci Loire (Francuska)
12. Otok
Toan
Zadatak:
Procjena:
rezultat:
a) 0.56 + 6.78
1+78
7.34
b) 4.97 + 4.53
5 + 5 10
9.5
c) 56.06 + 45.37
56 +45 101
101.43
d) 56.11 + 50.07
56 + 50 106
106.18
e) 34.227 + 7.106 34 + 7 41
41.333
f) 56.991 + 43.226 57 + 43 100
100.217
g) 5.6 + 0.345
6+06
5.945
h) 8.9 + 9.610
9 + 10 19
18.51
i) 0.562 + 2.64
1+34
3.202
j) 3.01 + 9.76
3+10 13
12.77
k) 435.398 + 64.52 435 + 65 500
499.918
l) 213.4 + 5346.437 213 + 5346 5559 5559.837
m) 678.57 + 6.578 679 + 7 686
685.148
19. 20. 38.043 + 34.083 =

= 72.126.
21. a) 67.36 cm;
b) 50.5 cm.
22. 13.05 dm.
12. Broj 1.1.

13. Broj 8.3.
14. Razlika je 2.3.
15. Razlika je 0.02.
16. Prva je sniena za 10.80 kn, a druga za 2.68 kn.
17. b = 5.8 cm, c = 5.7 cm.
18. Duljina svakog kraka je 5 cm.
19. Krive procjene su: 707.3 96.8 600 jer je
707.3 96.8 610 i 85.6 44.05 410 jer
je 85.6 44.05 42
20. a) procjena: 69 30 39, toan rezultat 39.2;
b) procjena: 4 3 1, toan rezultat 1.1;
c) procjena: 4 4 0, toan rezultat 0.12;
d) procjena: 12 6 6, toan rezultat 6.7;
e) procjena: 544 124 420, toan rezultat
419.7733;
f) procjena: 35 9 26, toan rezultat 25.6;
g) procjena: 38 5 33, toan rezultat 32.987;
h) procjena: 209 32 177, toan rezultat
176.56.
21. a) 30; b) 40; c) 30; d) 40.
22. a) 23.89 + 11.3 za 5.2 jer je 16.5 11.3 =
5.2; b) 45.785 za 0.342; c) 727.89 20.6 za
1.1;
d) 26.78 4.7 za 1.3.
23. a) procjena 55 50 5 kg, a tona
vrijednost 5.3 kg; b) razlika izmeu tone i
pribline vrijednost je 0.3 kg.
24. a) 5.29; b) 45.591; c) 6.282; d) 21.139;
e) 44.487; f) 5.291; g) 937.82; h) 414.87;
i) 5.148; j) 1.252; k) 131.1396; l) 346.574;
m) 39.099; n) 1.3616; o) 43.653.
25. a) 12 796.18; b) 7521.87; c) 89.93; d)
210.06; e) 4213.623; f) 4328; g) 2879.1;
h) 932.2; i) 6484.51; j) 1987.348.
26. a) 410.1; b) 1877.06; c) 246.32;
d) 5607.217; e) 34 155.94; f) 56 558.74.
27. a) 926.83; b) 42 110.896; c) 297.894;
d) 125.41; e) 3700.78; f) 4 999.5697;
g) 2.077; h) 0.06.
28. 842
842
842..00
.00
00
27
27..35
.35
35
53
53..27
.27
27
35..24
.24
24
35
27
53
35
27.35
28
0..67
.67
67
1.1.321
.321
321
28..2
.22
.55888444
.321
00
11
28
000..5
34
841
841..33
.33
33
26
26..029
.029
029
25..07
.07
07
34..656
.656
656
25
841
26
25
34
26.029
23. Matijin brat je spavao ukupno 15.75 sati.

75 : 25
3
=
sata = 45
Kako je 0.75 =
100 : 25 4
minuta, onda izraeno
u
satima
i minutama,
235.43
842.00
27
.35
53.27
35.24
Matijin brat je spavao
15 satii145
minuta. 28.2
0.67
0.584
12.781
.321
U odnosu na 24 sata
brat
je vie 25.07
34.656
222.649
841.Matijin
33
26.029
spavao nego to je bio budan.
29. a) 36.1; b) 53.2; c) 3.05; d) 86.75;
24. Procjenjujemo da sestra ima oko 16 godina. e) 330.023; f) 17.559; g) 890; h) 45.8;
i) 172.86; j) 6.84.
Tona vrijednost je 15.25 godina, tj. 15
25
1
godina i 3 mjeseca, jer je
=
godine = 30. a) 8.34; b) 0.19; c) 1.6; d) 138.76;
100 4
e) 244.26; f) 26.07; g) 334.48; h) 1 451.14;
3 mjeseca.
i) 275.429; j) 113.26.
25. Procjena 96 + 87 + 92 + 89 + 86 + 87 537
31. a) 68.4; b) 97.31; c) 278.7; d) 200.12;
tona. Toan iznos je 536.74 tona.
e) 44.9; f) 71.33; g) 53.55; h) 64.75; i) 84;
26. Procjenom putnik je preao priblino
j) 36.99; k) 820.77.
13 + 16 = 29 km. Tona vrijednost je 27.95 km. 32. a) 1.6; b) 1.2; c) 5.7; d) 49.7; e) 25.1; f) 178.1;
27. Procjenom 9 m. ica je duga tono 9.5 m.
g) 26.73; h) 38.9; i) 9.65; j) 72.9; k) 1.465;
28. Kako je 64.5 + 9.25 + 20.75 = 94.5 m2
l) 5.08; m) 1.51; n) 24.3.
2
manje od 100 m , zakljuujemo da je
33. 29.7; b) 9.9; c) 74.3; d) 48.
zemljite dovoljno veliko za sve njihove elje. 34. a)5.2; b) 10.1; c) 12.2; d) 28; e) 17.4; f) 10; g) 0.1.
35. a) 10.12; b) 0.17; c)145; d) 4.9; e) 4.86;
5.6. Oduzimanje decimalnih brojeva
f ) 22.36; g) 55.805; h) 11.71; i) 29.31; j) 30.7;
1. a) 2.1; b) 4.3; c) 3.6; d) 4.8; e) 2.2; f) 6;
k) 0; l) 13.4; m) 22.86.
g) 9.2; h) 3.2; i) 5.
36. a) Cijena litre loivog ulja na kraju godine je
2. a) 6.1; b) 6.5; c) 2.6; d) 1.6; e) 6.8; f) 4.7; g) 5.9.
iznosila: 3.42 + 0.3 0.03 + 0.02 + 0.08
3. a) 0.08; b) 0.59; c) 0.16.
0.07 + 0.09 = 3.81 kn;
4. a) 1.85; b) 0.69; c) 1.99; d) 2.12; e) 5.03;
b) 3.81 3.42 = 0.39 kn; c) Zbrojimo prvo
f) 5.96; g) 63.9; h) 13.7; i) 4.51.
sva poskupljenja (0.49 kn), zatim zbrojimo
5. a) 6.5; b) 2.2; c) 1.1; d) 1.3; e) 0.7; f) 3.9; g) 5.
sva pojeftinjenja (0.1 kn). I napamet moemo
6. a) 4.4; b) 4; c) 4.8; d) 3.5; e) 4.6; f) 0.9; g) 2.1;
uoiti da se cijena poveala za 0.39 kn.
h) 4.6; i) 2.6; j) 1.2; k) 3.5; l) 3.6.
37. a) 39.9; b) 162.9; c) 9.11; d) 14.05; e) 124.36;
7. a) 1.01; b) 2.12; c) 3.29; d) 6.28; e) 3.42;
f)187.48; g) 2.13; h) 158.79; i) 403.56.
f) 4.09; g) 1.8; h) 1.41; i) 3.1; j) 2.9; k) 4.1.
38. (2.5 0.3) 1.3 = 2.2 1.3 = 0.9.
8. Broj 3.2.
9. Broj 3.4.
39. (4.5 + 2.6) 1.7 = 7.1 1. 7 = 5.4.
10. Broj 4.89.
11. Broj 2.7.
40. (0.67 0.55) 0 = 0.12.
235
235..43
.43
43
235
12
12..781
.781
781
12
222
222..649
.649
649
222
Rjeenja
41. 85.9.
42. 145.89 + (98.8 56.6) = 145.89 + 42.2 = 188.09.
43. 131.3.
44. 434.3.
45. 32.35.
46. 141.9.
47. 0.91.
48. 233.26.
49. 68.52.
50. 174.55.
51. a) Procjena 44 (18 + 25) = 1 milijun km2.
Tona razlika je 43.6 (17.6 + 25.3) = 0.7
milijuna km2; b) 3 milijuna km2, tono za
2.8 milijuna km2; c) 11 milijuna km2, tono
za 10.9 milijuna km2.
52. a) Procjena 11 + (11 + 3) = 25 km, a tona
vrijednost je 23.95 km; b) Procjena 4 km,
tono 4.59 km.
53. a) b = 6.9 cm, c = 7.1 cm;
b) o = 8.5 cm + 6.9 cm + 7.1 cm ,
o = 22.5 cm .
54. a) a = 2.5 dm = 25 cm; b = 25 3.45 =
= 21.55 cm; c = 25 + 4.01 = 29.01 cm;
b) o = 75.56 cm = 7.556 dm.
55. a) 3.3; b) 81.8; c) 1.5; d) 0.2; e) 2.8.
56. a) 4; b) 48.4; c) 12.3; d) 5; e) 9.2;
f) 41.1; g) 463.26.
57. a) 9.4; b) 10.9; c) 43.55.
58.
4. a) 3 142.56 kn; b) 6 285.12 kn; c) 13 617.76 kn.

5. a) 76.25 kn; b) 259.25 kn; c) 427 kn.
6. 39.69 kn.
7. 299.85 kn.
8. 901.25 kn.
9. a) 18.7, 58.16, 2.334, 1.2, 46.5, 56.49, 23.28;
b) 0.42, 3.7863, 33.896, 2.4, 1.2, 8.55, 52.5;
c) 37.8, 24.948, 2.664, 211.6, 57.681,
179.622, 1.11.
10. a) 2.4; b) 6.9; c) 0.702; d) 8.2; e) 0.5908;
f) 3; g) 14.88; h) 752.
11. a) 0.44; b) 32.32; c) 51.896; d) 103.11;
e) 30.9; f) 600.6.
12. a) 2.8, 5.6, 2.4, 1.2, 4.5, 4.9, 0.8, 1;
b) 0.12, 0.28, 0.56, 0.24, 0.12, 0.45, 0.49,
0.08, 0.10 = 0.1;
c) 0.028, 0.056, 0.024, 0.012, 0.045,
0.049, 0.008.
13. a) 2.4, 6.9, 6.8, 8.2, 0.56, 0.3, 12.4, 5, 0.44;
b) 0.044, 2.02, 0.416, 0.21, 3.09, 6.006.
14. a) 2.8, 5.6, 2.4, 1.2, 4.5, 3.5, 3.2, 4.5;
b) 0.28, 0.56, 2.6, 10.8, 0.45, 10, 3.2, 45.
15. a) 2.1; f) 0.04.
16. P = 4.5 cm2.
17. Procjene su: a) 6 9 = 54 , 9 8 = 72,
40 6 = 240, 8 7 = 56, 1 2 = 2,
8 8 = 64, 10 2 = 20, 36 5 = 180;
b) 77 4 = 308, 60 5 = 300,
4.3 + 3.2 + 2.1 (3.4 1 1.4) + 1.5 1.2 3.7 =
66 5 = 330, 92 3 = 276, 9 9 = 81,
= 4.3 + 3.2 + 2.1 1+ 1.5 1.2 3.7 =
33 4 = 132, 4 9 = 36.
= 4.3 + {3.2 + 2.6 1.2} 3.7 = 4.3 + 4.6 3.7 = 5.2 18. a) manji; b) vei; c) manji.
19. a) 0.02, 0.56, 0.24, 0.12, 0.45, 0.049, 0.08,
0.10 = 0.1; b) 0.012, 0.028, 0.056, 0.024,
5.7. Mnoenje i dijeljenje decimalnih
0.012, 0.045, 0.0049; c) 0.0028, 0.0056,
brojeva dekadskim jedinicama
0.0024, 0.0012, 0.0045, 0.0049.
1. a) 344.56; b) 2445.6; c) 1456; d) 789; e) 56;
20. a) 0.24, 0.69, 0.6, 0.82, 0.056, 0.03, 1.24,
f) 0.09; g) 1020.4; h) 5.05; i) 2; j) 350 048.
0.5; b) 0.00044, 0.0202, 0.0416, 0.021,
2. a) 52.5 kn; b) 525 kn; c) 5250 kn.
0.309, 0.06006.
3. a) 5237.6 kn; b)52 376 kn; c) 523 760 kn.
21. a) 2.8, 0.096, 0.24, 0.0012, 0.0045, 0.035,
4. a) 128.3 kn; b) 1283 kn; c) 12 830 kn.
0.0032; b) 0.045, 0.0044, 0.075, 0.00008,
5. a) 5; b) 50; c) 5000; d) 500 000; e) 500; f) 50.
0.008, 0.001; c) 0.0028, 0.056, 0.26, 1.08,
6. a) 1 m = 100 cm; b) 0.1 m = 10 cm;
0.045, 1, 0.1.
c) 0.005 m = 0.5 cm; d) 2.0987 m = 209.87 cm;
22. a) 18.2; b) 99.96; c) 217.56; d) 375.081;
e) 1.008 m = 100.8 cm; f) 8.9 m = 890 cm.
e) 559.797; f) 781.116; g) 1041.1989;
7. a) 7 m = 70 dm; b) 0.7 m = 7 dm;
h) 1340.0478; i) 1671.504; j) 2038.2174;
c) 0.007 m = 0.7 dm; d) 5.887 m = 58.87 dm;
k) 2441.5715.
e) 3.81 m = 3.81 dm; f) 8.9 m = 89 dm.
23. a) etiri decimale, 3.3488; b) tri decimale
8. a) 6.7 m = 6700 mm; b) 40.04 m = 4004 cm;
0.288; c) etiri decimale, 64.8011;
c) 0.008 m = 0.08 dm; d) 7.112 dm = 71.12 cm;
d) nijednu, 11214000; e) tri decimale,
e) 1.008 dm = 100.8 mm; f) 0.9 cm = 9 mm.
23.925;
9. a) 3.4456; b) 0.4456; c) 53.1656;
f) est decimala, 60.259656.
d) 0.000789; e) 0.0056.
24. a) Procjena: 26 6 = 156, toan rezultat
10. a) 114.76; b) 0.04251; c) 436; d) 0.123412;
164.288; 150, toan rezultat 146.52;
e) 15.5; f) 42 340.
252, toan rezultat 263.34; 12, toan
11. a) 3844.56; b) 0.24456; c) 133 456; d) 472;
rezultat 13.158; 48, toan rezultat 49.182;
e) 0.00124; f) 0.034987.
12. Cijena jednog video ureaja je 943.20 kn.
rezultat 75.0785;
13. Cijena jedne sadnice je 5.55 kn.
b) Procjena: 119, toan rezultat 118.68;
14. Planinar bi morao svaki dan prijei 5.46 km.
15. 1.25 cm 10 000 000 = 12 500 000 cm = 125 km.
rezultat 41.55; 35, toan rezultat 34.79;
16. 1 685 km : 10 000 000 =
21, toan rezultat 17.5; 80, toan rezultat
= 168 500 000 cm : 10 000 000 = 16.85 cm.
79.38; 120, toan rezultat 118.34; 45,
17. a) 5 dm = 0.5 m; b) 30.01 dm = 3.001 m;
toan rezultat 44.4.
c) 0.0008 dm = 0.008 m;
25. a) Procjena: 8, toan rezultat 7.596;
d) 12.112 cm = 0.12112 m;
b) 28, toan rezultat 28.728; c) 16,
e) 5 cm = 0.05 m; f) 13 550.9 cm = 135.509 m.
toan rezultat 17.1678; d) procjena: 8
18. a) 15 mm = 0.015 m; b) 0.2 dm = 0.02 m;
0.003 = 0.024, toan rezultat 0.0237; e) 36,
c) 10.008 cm = 1.0008 dm;
toan rezultat 40.8; f) 4900, toan
d) 14 mm = 0.14 dm; e) 25 m = 0.025 km;
rezultat 3674.7844.
f) 0.0009759 cm = 97.59 km.
26. a) 161 km; b) 281.75 km; c) 744.625 km.
27. a) 101.8 km; b) 381.75 km; c) 928.925 km.
5.8. Mnoenje decimalnih brojeva
28. a) 1253.75 km; b) 1128.375 km;
1. a) 1 170 i 11.70 = 11.7; b) 4 816 i 481.6;
c) 2 863.565 km.
c) 2 403, 24.03 i 240.3; d) 1 836, 18.36 i 183.6.
29. 75 bombona, 50 okoladica i 25 vaka. Za
2. a) 0.688; b) 1.35; c) 1.512; d) 157.5; e) 88.88.
ovu kupovinu Ani je potrebno:
3. a) 59.15 kn; b) 42.25 kn; c) 295.75 kn.
75 1.50 + 50 3.69 + 25 0.73 = 315.25 kn.
30. 29 18.50 + 2 23.99 = 584.48 kn.

31. a) 113 sudionika; b) 113 8.89 = 1004.57 kn;
c) 42 53.99 + 66 41.5 + 5 18.57 = 5099.43 kn;
d) Ukupno za jelo i pie organizator je platio
6104 kn.
32. Kazalina kua je zaradila 42 151.37 kn.

prirodnim brojevima
1. a) 0.1, 0.2, 0.3, 0.2, 0.3, 0.1, 0.1, 0.11,
0.11; b) 0.02, 1.2, 0.02, 0.2, 0.2, 0.6;
c) 0.7, 0.5, 0.3, 0.1, 0.4, 0.09, 0.8, 0.9, 0.9;
d) 0.9, 0.6, 0.9, 0.5, 0.4, 0.05, 0.3, 0.3,
0.2, 1.2; e) 0.4, 0.3, 0.6, 0.8, 1.1, 0.9,
0.8, 0.2, 0.1, 8.7.
2. a) 0.8, 0.5, 0.9, 0.4, 0.4, 0.66, 0.4, 0.6, 0.7, 0.5;
b) 0.06, 0.04, 0.09, 0.08, 0.03, 0.08, 0.02,
0.06, 0.04;
c) 0.009, 0.006, 0.002, 0.003, 0.003, 0.003,
0.006, 0.007, 0.0050.
3. a) 7.1; b) 7.1; c) 8.1; d) 5.1; e) 4.1; f) 8.1.
4. a) 1.111; b) 36.414; c) 2.11; d) 1.01; e) 9.101;
f) 1.1111; g) 3.0303; h) 2.022;
i) 3.102; j) 8.1101.
6. a) 2.46, 4.68, 3.72, 0.688, 0.308, 0.854,
0.2648; b) 0.868, 20.1, 4.246, 2.206,
10.84, 64.28; c) 0.426, 0.648, 0.452,
8.68, 6.08, 4.94, 6.24; d) 6.88, 2.004,
40.46, 2.26, 0.904, 2.628, 5.24, 0.44.
7. a) 21.6; b) 9.6; c) 3; d) 0.6; e) 36; f) 12.2;
g) 2.2; h) 1.44.
8. 0.48 m; a) 1.2 m; b) 0.8 m; c) 0.4 m; d) 0.24 m.
9. Stranica jednakostraninog trokuta duga je
8.2 m.
10. a = 0.6 m.
11. Stranica kvadrata duga je 6.2 cm, P = 38.44 cm2.
12. a = 8.1 cm, P = 65.61 cm2.
13. Tone procjene su: a) 12.1 : 4 3; b) 12.3 : 8
1; c) 73.3 : 9 8, 23.9 : 4 6, 36.7 : 12 3.
14. procjena 6, toan rezultat je 6.1;
procjena 1, toan rezultat je 1.442;
procjena 1, toan rezultat je 1.001.
15. a) 2.7; b) 0.27; c) 0.027; d) 0.0027;
e) 0.00027; f) 2.7; g) 0.27.
17. Toan odgovor je b) 1.5 m.
18. a) 3.5; b) 14.7; c) 183.5; d) 7.01; e) 78.78;
f) 33.857; g) 0.956; h) 4.108.
19. a) 45.0565; b) 12.5744; c) 179.1525;
d) 5.85155; e) 26.5985; f) 1.09136;
g) 36.68008; h) 11.265.
20. a) 0.3691; b) 239.9412; c) 0.023; d) 0.772;
e) 0.46; f) 0.422; g) 0.52; h) 0.15.
21. a = 17.7 m.
22. a = 0.64 m, P = 0.4096 m2.
23. a = 3.55 cm, P = 12.6025 cm2.
24. U svakom sanduku bit e 55.5 kg jabuka.
25. Bri je Ivan.
28. Prosjeci ocjena:
Predmet
Hrvatski
Likovni
Glazbeni
Engleski
Matematika
Priroda
Luka
4
5
4
5
5
3
Maja
5
5
5
5
5
5
Matija
2
3
4
3
3
2
169
Rjeenja
Predmet
Luka
Maja
Matija
Zemljopis
3
5
5
Povijest
4
5
4
Tehniki
5
5
3
Tjelesni
5
5
5
Informatika
5
5
5
Prosjek
4.36
5.00
3.55
Opi uspjeh
4
5
4
29. Prosjena visina te grupe uenika je
1.5433 1.54 m.
30. Prosjena koliina padalina za mjesec srpanj
iznosila je 1.61 litara.
31. Prosjena temperatura za srpanj iznosila je
23.875C 23.9C.
32. a) 0.25, 0.5, 0.4, 0.3, 0.625; b) 3.75, 4, 5.8,
35, 65.75; c) 0.333, 0.833, 0.429, 0.846,
0.933; d) 3.667, 2.5, 5.571, 8.462, 4.
33. a) 132.6; b) 37.337; c) 6.26; d) 0.241; e) 2.4;
f) 3.5; g) 7.5; h) 1.2; i) 3.75; j) 3.4; k) 5.75.
34. a = 3.55 cm.
35. a = 5.1 cm.
36. a = 3.4 cm.
37. a = 11 : 4 = 2.75 cm, P = 7.5625 cm2.
38. 15.6 : 2 = 7.8. Potrebno je 8 posuda.
39. a) 25.9; b) 37.1; c) 48.3; d) 49.89; e) 51.48;
f) 53.07; g) 54.66; h) 56.25; i) 57.84.
40. U Imoli.
41. Lukin sat rada iznosi 24.45 kn, a Markov
22.54 kn.
42. Prosjeni vodostaj iznosi 212.25 cm.
43. Prosjeni vodostaj iznosi 448.9125 cm.
44. Prosjena temperatura iznosi 8.025C.

decimalnim brojevima
1. a) 4, 4, 6, 6, 6, 5, 8, 7; b) 6, 2, 9, 9, 2, 1,
11, 17; c) 60, 20, 170, 90, 90, 70, 1, 20;
d) 40, 40, 60, 60, 60, 50, 80, 110.
2. a) 6, 2, 17, 9, 9, 7;
b) 2, 4, 4, 6, 6, 6, 5, 8, 11, 0.
3. a) 27 : 0.3 > 27; b) 3.6 : 0.6 > 3.6;
c) 4.2 : 0.7 > 4.7; d) 25 : 0.5> 25; e) 18 : 9 < 18;
f) 1.8 : 9 < 1.8; g) 1.8 : 0.9 > 1.8;
h) 45 : 5 < 45; i) 4.5 : 5 < 4.5; j) 4.5 : 0.5 > 4.5;
k) 81 : 9 < 81; l) 8.1 : 9 < 8.1; m) 8.1 : 0.9 > 8.1;
n) 12 : 6 < 12; o) 1.2 : 6 < 1.2; p) 1.2 : 0.6 > 1.2.
4. Dobit e se 3 komada daske.
5.
1.8
0.2
8.1
0.9
razmaka u jednom redu. Broj stabala vei je

za 1, dakle 49. U ovom drvoredu je
49 2 = 98 stabala.
23. Dijeljenjem broja 0.4 s 2, 5, 10, 0.8, 0.2,
0.25, 0.5 dobivaju se redom kolinici: 0.2,
0.08, 0.04, 0.5, 2, 1.6, 0.8. Dijeljenjem broja
1 s 2, 5, 10, 0.8, 0.2, 0.25, 0.5 dobivaju se
redom kolinici: 0.5, 0.2, 0.1, 1.25, 5, 4, 2.
Dijeljenjem broja 0.6 s 2, 5, 10, 0.8, 0.2,
0.25, 0.5 dobivaju se redom kolinici: 0.3,
0.12, 0.06, 0.75, 3, 2.4, 1.2. Dijeljenjem
broja 4 s 2, 5, 10, 0.8, 0.2, 0.25, 0.5
dobivaju se redom kolinici 2, 0.8, 0.4, 5,
20, 16, 8. Dijeljenjem broja 12 s 2, 5, 10,
0.8, 0.2, 0.25, 0.5 dobivaju se redom
kolinici: 6, 2.4, 1.2, 15, 60, 48, 24.
Dijeljenjem broja 2.4 s 2, 5, 10, 0.8, 0.2,
0.25, 0.5 dobivaju se redom kolinici:1.2,
0.48, 0.24, 3, 12, 9.6, 4.8. Dijeljenjem broja
16 s 2, 5, 10, 0.8, 0.2, 0.25, 0.5 dobivaju se
redom kolinici: 8, 3.2, 1.6, 20, 80, 64, 32.
24. a) 10.2, 0, 3.6, 9.8, 5.06, 0.2; b) 2.7, 3.3,
24.3, 1.6, 1.9, 8.1.
25. a) 42, 1.32, 4.4, 10.67, 90, 50; b) 9.23,
56.39, 100.34, 21.055,12.25, 14.6;
c) 49.86, 6.0891, 4.9, 107.3, 4.19, 1.82, 0.9.
26. Ukupna masa kutije je
24 (0.3 + 1) + 0.82 = 32.02 kg
27. Zakljuujemo da e polovica povrine zida
biti obojana zelenom bojom, a druga
polovica plavom bojom. Ukupna povrina
zida je 64 m2.
a) zelene 6.4 l, plave takoer 6.4 l;
b) Za plavu boju treba 137.86 kn, za zelenu
boju 121.54 kn, te za majstora 2272 kn.
Dakle, bojanje e stajati 2531.40 kn.
28. Povrina vrta je 50 m 20.75 m = 1037.5 m2.
Vrtlaru e trebati 41.5 h (tj. 41 h 30 min) da
prekopa cijeli vrt.
29. a) Masa cijele torte je 1.975 kg;
b) masa jedne krike je 0.282 kg = 282 g.
30. Za kredit 1 160.25 kn, a za stanarinu i reije
1 740.38 kn. Ostaje mu 580.13 kn.
31. 8 m.
32. Prvi radnik za 1 h obradi 13.0625 m3 drva,
drugi 14.1 m3, a zajedno za 1 h obrade
27.1625 m3 drva.
33. Smanjiti irinu parkirnog mjesta.
a) 134; b) 103; c) 99; d) 107 automobila.
34. a) 3.6 + [42.5 (1.2 + 7) 3] 5 =
= 3.6 + (42.5 8.2 3) 5 = 3.6 + 17.9 5 =
= 3.6 + 89.5 = 93.1
b) 0.5 + [0.4 (0.2 + 8 : 4) 0.1] =
= 0.5 + [0.4 (0.2 + 2) 0.1] =
0.5 + (0.4 2.2 0.1) = 0.5 + (0.88 0.1) =
= 0.5 + 0.78 = 1.28
c) [1.2 : (11.8 + 56.4 : 2) + 0.7] + 0.9 0.3 =
= (1.2 : 40 + 0.7) + 0.9 0.3 =
= 0.73 + 0.9 0.3 = 0.73 + 0.27 = 1
d) 0.7 0.4 + [(3.6 : 0.6 + 1.5) 8.1 : 9] : 1.1 =
= 0.28 + [(6 + 1.5) 0.9] : 1.1 =
= 0.28 + 6.6 : 1.1 = 0.28 + 6 = 6.28
e) 25.1.
5. 0.01, 0.01, 5.12, 1.37, 1.90.

6. a) 7.1; b) 8.84; c) 102.34; d) 106.54.
7. a) o = 67.36 cm;
b) o = 50.5 cm = 5.05 dm = 0.505 m.
8. 0.75 dl.
9. (45.5 29.4) + 33.8 = 49.9.
10. a) procjena 471 62 = 409 b) procjena 233 53 = 180
toan rezultat
470.9
61.8
409.1
c) procjena 30 6 = 24
toan rezultat
30.02
5.70
24.32
toan rezultat
233.24
53.18
180.06
d) procjena 511 74 = 437

511.340
toan rezultat 74.123
437.217
11. a) 20.2; b) 49.42. 12. a) 75; b) 750; c) 7500.

13. 39.69 kn.
14. a) 16.9; b) 688.2; c) 49.56;
d) 371.4081; e) 574.791.
15. a = 4.24 cm.
16. Potrebna mu je 91 boca.
17. a) 4.5; b) 14.7; c) 1503.04; d) 22.27; e) 105.41.
18. a) 14; b) 3; c) 11.3.
Primjerak oglednog testa:
1. Usporedi: 4.5 > 4.1; 1.2 = 1.20; 8.80 < 88.0;
23.45 > 23.199.
2. a) 12.8; b) 38.54; c) 143.87; d) 30.7328.
3. a) 428.75; b) 34.4; c) 46.98; d) 4.41.
235
.
4. 2.35 =
100
5. a)
b)
6. 236.5625.
7. a) 263 km; b) 460.25 km; c) 558.875 km.
8. a) 39.89; b) 311.9.
9. 48 (0.25 + 0.7) + 3.75 = 49.35 kg.
10. Zakljuujemo da e pola povrine zida biti
obojana zelenom, a druga polovina plavom
bojom. Ukupna povrina zida je 64 m2.
a) Treba 6.4 litara zelene boje, a isto toliko
plave;
b) Za plavu boju treba 137.86 kn, za zelenu
121.54 kn i za majstora 2 272 kn. Dakle
bojanje e stajati 2 531.40 kn.
Ponavljanje gradiva 5. razreda

6.1 Geometrija
6. b = 0.8 : 0.2 = 4 m.
1. 1-paralelogram, 2-pravokutnik, 3-peterokut,
7. a = 51 cm.
4-pravokutni trokut, 5-paralelogram,
8. a = 0.2 m jer je 0.2 0.2 = 0.04.
6-tupokutan trokut, 7-kvadrat, 8-paralelogram.
9. a) 5.23; b) 6.82; c) 8.41; d) 10; e) 11.59.
2. a) b)
10. Ovdje se pri dijeljenju stalno javlja ostatak
pa se kolinik zaokruuje na odreeni broj
decimala. Zaokrui li se rezultat na dvije
decimale, kaemo da se raunalo s tonou
na dvije decimale. Evo rjeenja s tonou na
dvije decimale: a) 15.72; b) 20.28; c) 25.25;
4. a)
b)
c)
d) 30.57; e) 36.23; f) 42.19.
g
11. a) 366 100; b) 14 322 000; c) 2 420 100;
d) 3710; e) 18 659 900.
iljasti kut
12. a) 1 571.878 (s tonou na tri decimale);
b) 17.696; c) 404.941; d) 116.116;
e) 0.088; f) 0.003.
5.11 Ponavljanje
d)
13. a) b = 12.5 cm; b) b = 1 dm.
Zadaci
za
ponavljanje
14. Procjena 7 : 2 = 3.5 puta, no tono rjeenje
1 800
00753179
7 3705
5 53179
247 53179
1800007
13 7 13
3705
3707 3707
5
247
53179
1800007
3705
je 7.32 : 2.44 = 3 puta.
=,
,,=
=,;
,
, ,
,,
1. ,a) , , =,
b
100
000
10 1000
100 100
10001000
100 1000 1000
0 100000
100 10100
100
100
0 100
100000
15. 42 dana.
16. 3 kn.

b)
0.05,
0.5,
14.6,
6.75,
3.4,
1.5,
5.062.
17. Cijena kvadratnog metra stana je 3300.33 kn.
2. a) 43.09 > 33.1; b) 11.1502 < 11.1520;
18. Potrebno je 14 boca.
5.
c) 45.43 > 0.403; d) 7.832 = 7.8320;
a
105 75
19. Napunit e 15 boca.
e) 7.77 > 7.165.
75 105
20. Moe se saiti 11 odijela.
3. 27.9, 37.9, 39.7, 60.3, 73.1.
21. Moe se napuniti 555 vreica.
4. a) 68, b) 85, c) 40, d) 7, e) 56.
22. Kolinik 1092 : 22.75 = 48 odreuje broj
170
Rjeenja
6. o = 126 mm.
7. o = 12 cm.
8. o = 110 mm.
9. c 56 mm, o 128 mm, P = 520 mm2.
10. o = 20 cm, P = 21 cm2.
11. o = 16 cm , P = 16 cm2.
12. b = 6 cm, o = 36 cm.
13. b = 10 cm.
14. o = 14 cm.
15. Primjerice:
16. Te toke nalaze se na

simetrali duine AB .

17.
6.2 Aritmetika
1. 28 > 27, 408 < 4040, 55 = 55,
0 < 23, 10 > 0, 0 < 10.
2. a) 240, 3010, 520, 8900, 6760, 250;
b) 200, 3000, 500, 8900, 6800, 300;
c) 200, 3000, 500, 9000, 7000, 300.
3. a) 40 217; b) 3894; c) 7502; d) 31 128; e) 2472.
4. a) 9; b) 129; c) 65; d) 14 i ost 4; e) 213; f) 369; g) 275.
5. o = 900 cm.
6. a) 72; b) 62; c) 67; d) 0.
7. a) 26; b) 145; c) 27; d) 22.
8. 44 640 min.
9. a) 0, ne moe, 0, 0, 1, 0, 1, ne moe,1;
b) 0, 8, 0, 0, ne moe, 27, 0, 1;
c) 0, 5, 0, ne moe,12 , 0, 12, 12, 1.
10. a) 405, 7000, 5, 10; b) 7000, 10; c) 7000;
d) 7000; e) 405, 492; f) 405; g) 405, 223,
492, 1973, 7000, 5, 10, 1; h) 492, 7000, 10.
11.a) 4020, 4021, 4022, 4023, 4024, 4025,
4026, 4027, 4028, 4029; b) 4020, 4022,
4024, 4026, 4028; c) 4020, 4023, 4026,
4029; d) 4020, 4025; e) 4023; f) 4020.
12. 200 = 2 2 2 5 5 ;
64 = 2 2 2 2 2 2 ; 72 = 2 2 2 3 3 .
13. D(56, 72) = 8, V(56, 72) = 504.
14. D(12, 13) = 1, V(12, 13) = 156.
15. Najvea duljina je 25 cm.
16. Za 54 min.
17. a) 5.9; b) 27.15; c) 54.046; d) 1294.9846;
e) 171.1103; f) 3735.0496; g) 718.7656.
18. a) 20.9; b) 24.65; c) 33.796; d) 916.8596;
e) 2.7977; f) 246.7594; g) 198.0584.
19. a) 17.875; b) 785.916; c) 2634.169; d) 545.3;
e) 9571.311; f) 14660.2; g) 20.8763;
h) 280.78614; i) 3642.109; j) 4581.7876.
8
7
20. a) 2280; b) 4.01; c) 0.574; d) 7.47;
25 25
e) 920; f) 109.3; g) 12660;
h) 143.9; i) 161.2.
21. a) 161 km; b) 281.75 km; c) 744.625 km.
22. Treba nabaviti 75 bombona, 50 okoladica,
25 vaka. Platit e 315.25 kn.
23. 584.48 kn.
24. 7.49 kn.
25. 14 boca.
26. 42 dana.
27. 3300.33 kn
28. 3 kn.
29.
31.
9
.
15
1 5
11
3
7 6
< ; b)
> 1; c)
= 1 ; d)
> .
4 4
5
3
8 8
2
3
24 33 101
<
<
<
<
.
33.
15 15 15 15
15
8
7 10
7 714
1
7 14
8
71 8
10
1 107 14
34. a)
kuglica; b)
kuglica; c)
kuglica.
25 25 25 25
30 25
30
30
25 25
30 25
30 30
30 30 30
1
9
=2
ukupnog
4
4
broja jabuka. To znai da e svatko dobiti
32. a)
dvije cijele jabuke i jo etvrtinu jabuke.

8
7
7 14
71 10
1
7 14
10
1 10
78 14
36. a)
studenog; b)
studenog; c)
studenog.
25 30
25 30
25 30
30 30
25
25 30
30 30 30
25
37. a) 6 kg; b) 16 l; c) 15 m; d) 14 min.
38. a) 3 h; b) 8 mjeseci; c) 75 dana.
39. a) 6 dm; b) 4375 mm; c) 390 min; d) 12 mm.
11
8
8
42
; b)
; c)
; d)
.
33
20
32
48
17 3 102
,
i
.
41. Razlomci vei od 1 su
5
2
12
4
2
i
. Razlomak
Razlomci manji od 1 su
41 3
17
je jednak 1.
17
40. a)
42. Proirujemo s 9.
4
30.
Neobojani dijelovi:
3
5
1
4
; b)
; c)
; d)
.
8
2
2
5
3
3
22 11
=
= 2 ; b) 0; c) 1; d) 1 .
44. a)
4
4
8
4
43. a)
1 2
8
5
,
,
i
.
4 9 16
16
171
Kazalo pojmova
B
brojevni pravac, 85
brojnik, 44, 51
C,
cijeli dio decimalnog broja, 82, 90

etvrtina, 42
decimale, 80
decimalna mjesta, 80
decimalna toka, 80, 82, 90
decimalni broj, 79, 82
decimalni brojevi manji od 1, 79
decimalni brojevi vei od 1, 80
decimalni dio
decimalnog broja, 82, 90
decimalni razlomak, 78
decimalni zapis broja, 79
dekadska jedinica, 108
dekadski razlomak, 78
desetinke, 80, 86
dijagonale paralelograma, 27
dijagonale pravokutnika, 18
dijeljenje decimalnog broja
decimalnim brojem, 124
dekadskom jedinicom, 110
prirodnim brojem, 116
dijeljenje prirodnih
brojeva, 50, 121
H, J
hipotenuza, 15
jednakokraan trokut, 12, 31
jednakostranian trokut, 11
jedno cijelo, 41, 48
katete, 15
konstrukcija polovita duine, 30
krak jednakokranog trokuta, 12
kut trokuta, 8
kvadrat, 23
mjerne jedinice za povrinu, 21

mjeovit broj, 54, 73
mnoenje decimalnih brojeva, 111
mnoenje decimalnih brojeva
dekadskim jedinicama, 109
172
nasuprotne stranice
paralelograma, 26
nasuprotne stranice
pravokutnika, 17
nasuprotni vrhovi pravokutnika, 17
nazivnik, 44, 51
nepravi razlomak, 54, 62
neskrativ razlomak, 68
oduzimanje decimalnih
brojeva, 101
oduzimanje razlomaka
jednakih nazivnika, 71
opisana krunica, 32
opseg jednakokranog trokuta, 12
opseg jednakostraninog
trokuta, 11
opseg kvadrata, 24
opseg paralelograma, 28
opseg pravokutnika, 19
opseg raznostraninog trokuta, 13
opseg romba, 29
opseg trokuta, 10
os simetrije, 33
os zrcaljenja, 33
osna simetrija, 33, 34
osnosimetrina slika, 34
osnosimetrini likovi, 33
osnovica jednakokranog
trokuta, 12
ostatak pri dijeljenju, 55
paralelogram, 26
polovina, 42
polovite duine, 30
povrina kvadrata, 24
povrina pravokutnika, 20
povrina pravokutnog trokuta, 21
pravi kut, 14, 23
pravi razlomak, 54, 61
pravokutan trokut, 14, 21
pravokutnik, 17
pretvaranje decimalnih
brojeva u razlomke, 83
pretvaranje jedinica
za povrinu, 21
priblina vrijednost, 94
procjena, 99, 103, 108
proirivanje razlomaka, 64
pruga, 26
razlomaka crta, 44, 51

razlomak, 41, 51
raznostranian trokut, 13
romb, 28
S,
simetrala duine, 31
skraivanje razlomaka, 67
skrativ razlomak, 68
sredite trokutu
opisane krunice, 32
stotinke, 80
stranica kvadrata, 23
stranica pravokutnika, 17
stranica trokuta, 8
susjedne stranice pravokutnika, 17
susjedni vrhovi pravokutnika, 17
iljastokutan trokut, 14
tisuinke, 80
trokut, 7
trokutu opisana krunica, 32
tupokutan trokut, 14
usporeivanje decimalnih
brojeva, 89, 93
usporeivanje razlomaka
vrh kvadrata, 23
vrh pravokutnika, 17
vrh trokuta, 7
vrste trokuta s obzirom
na duljine stranica, 11
vrste trokuta s obzirom
na veliine kutova, 14
zagrade, 106
zaokruivanje decimalnih
brojeva, 94
zaokruivanje na desetinke, 95
zbrajanje decimalnih brojeva, 97
zbrajanje razlomaka
zrcalna slika, 34
zrcaljenje, 33

Petica+ 5 Razred II SV PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Petica+ 5 Razred II SV PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

L. Kralj, Z. urkovi, D. Glasnovi Gracin, S. Bani, M.

SysPrint d.o.o, Zagreb, 2010.

4.9. Upoznajmo depno raunalo. . . . 87

3. Skupovi toaka u ravnini

5.1. Decimalni zapis broja. . . . . . . . . . 92

3.11. Vrste trokuta s obzirom na duljine .

5.2. Prikazivanje decimalnih brojeva na .

5.3. Usporeivanje decimalnih brojeva.104

3.12. Vrste trokuta s obzirom na veliine .

5.5. Zbrajanje decimalnih brojeva. . . 113

5.6. Oduzimanje decimalnih brojeva. 117

3.16. Simetrala duine. . . . . . . . . . . . . . 35

3.17. Osna simetrija. . . . . . . . . . . . . . . . 38

5.8. Mnoenje decimalnih brojeva . . . 130

4.1. Osnovno o razlomcima. . . . . . . . . 49

5.11. Ponavljanje. . . . . . . . . . . . . . . . . 152

4.2. Razlomaka crta i dijeljenje . . . . . 58

5.12. Upoznajmo depno raunalo. . . 154

4.3. Mjeoviti brojevi. . . . . . . . . . . . . . 62

6. Zavrno ponavljanje . . . . . . . . . . . . . 156

6.1. Geometrija . . . . . . . . . . . . . . . . . 156

6.2. Aritmetika. . . . . . . . . . . . . . . . . . 158

4.5. Razlomci kao dijelovi veliina . . . 71

4.7. Skraivanje razlomaka . . . . . . . . . 79

Rjeenja nekih zadataka . . . . . . . . . . . . 161

4.8. Zbrajanje i oduzimanje razlomaka .

Kazalo pojmova . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 172

Upoznajte likove s kojima ete se druiti kroz

gradivo udbenika Petica!

Luka je odlian uenik. Iako se kod

Matija voli playstation i svoj skateboard

Ana je Lukina starija sestra. Ne voli kad joj

Maja ima sve petice i najbolja je

Jednostavni zadaci (redni

Dva pravca u ravnini mogu imati:

Kaemo da se ti pravci sijeku,

AB - promjer ili dijametar

b) niti jednu zajedniku toku.

iljasti kut - izmeu 00 i 900

Isprueni kut ima 1800

Izboeni kut - izmeu 1800 i 3600

Pravi kut ima 900

Koje od toaka pripadaju duini AC , a koje toke

Tupi kut - izmeu 900 i 1800

Puni kut ima 3600

Procijeni pa izmjeri veliine kutova na slikama:

Nacrtaj pravac p i na njemu toke A, B i C,

Nacrtaj duinu CH duljine 62 mm. Procijeni gdje

Skiciraj duinu od: 15 mm, 6 mm, 33 mm, 27 mm,

Nacrtaj dvije krunice koje se:

Nacrtaj pravac f. Zatim nacrtaj to vie njemu

10. Nacrtaj pravac b i toku B koja mu ne pripada.

Primjer 1. Osnovno o trokutu

presjekom triju kutova, takvih da im kraci

ABC i itamo trokut ABC.

Skupovi toaka u ravnini

su stranice ovog trokuta. Trokut ine sve toke iz

Trokut ABC je skup toaka ravnine omeen s tri duine:

Kutovi trokuta se mogu oznaavati i pomou vrhova trokuta. Tako je:

Primjer 2. Pripadaju li toke

Pogledaj sliku trokuta ABC:

Skupovi toaka u ravnini

1. Koliko trokuta vidi na slici: