15.6.

2015

Keramika, beton i drvo

10. lipnja 2015.

DRVO
II predavanje

Vera Rede

IZGLED, MIRIS I OKUS DRVA

VANJSKA SVOJSTVA DRVA

ILI ESTETSKA SVOJSTVA DRVA

- boja
- tekstura
- sjaj
- finoa

15.6.2015

BOJA DRVA
Boja je osjet vida izazvan nadraajem mrenice oka zrakama svjetla,
Boja nije svojstvo predmeta nego psihiki doivljaj izazvan fizikim uzrokom,
Drvo apsorbira jedan dio vidljivog spektra, a ostatak reflektira,
Reflektirani dio pada na retinu oka i stvara impresiju boje,
bagrem

mahagonij

orah

hrast

topola

koprivi

TEKSTURA
- izgled drva na obraenoj povrini
- uvjetovana je dimenzijama, oblikom i smjerom nizanja elemenata
grae, te udjelom i rasporedom pojedinih elemenata u grai drva
Moe se postii: cijepanjem, rezanjem, piljenjem, tokarenjem, rezbarenjem

- frontalna
- radijalna
- tangencijalna
- spiralna
- plat cilindra
- plat unja
- plat kugle

15.6.2015

Radijalna tekstura (brijest)

Tangencijalna tekstura
(brijest)

Radijalna tekstura
(hrast- usukana ica)

Spiralna tekstura
(jasen)

15.6.2015

SJAJ DRVA

- svojstvo drva da odraava svjetlost

Vrste drva bez prirodnog sjaja:

kruka, topola, brekinja, crni grab,
imir

Vrste drva slabijeg sjaja:

jela, obini grab, jarebika,
ljiva, trenja, divlji kesten

topola

jela

Vrste drva jaeg sjaja:

platana, bukva, hrast, javor, jasen,
bor, lipa, brijest, bagrem, joha, dud,
lijeska

javor

Vrste drva najivljeg sjaja:

Svila-drvo
(Zanthoxylon flavum, Chloroxylon swietenia)

Okume (Aucoumea klaineana)

Chloroxylon swietenia

Aucoumea klaineana

Mahagonij (vrste iz rodova Swietenia,

Khaya i Entandrophragma iz porodice
Meliaceae)

AFRIKI MAHAGONIJ
Khaya senegalensis

15.6.2015

imbenici sjaja drva:

- anatomska graa: brojnost, veliina i glatkoa trakova
- udjel infiltrata: vrsta i koliina manje infiltrata (masti, ulja,
voskovi) -> vei sjaj)
- presjek drva: radijalne piljenice (blistae) imaju jai sjaj od
tangencijalnih (bonica)
- kut upada svjetla: osobito izraeno kod drva s nepravilnom
teksturom (javor rebra, deveravi jasen)

MIRIS i OKUS DRVA

- svaka vrsta drva ima odreeni miris
-ljudski osjet mirisa je skromnih mogunosti
- drvna tvar je kod obine temperature bez mirisa
- ako drvna tvar ima miris, to je posljedica infiltrata ili procesa
razaranja izazvanog gljivicama ili mikroorganizmima
- miris zdrava drva ovisi o prirodi, koliini i hlapljivosti
infiltriranih tvari, debljini, povrini i temperaturi drva,

miris etinjaa
eterina ulja (terpentin)

miris listaa
treslovine (tanin)

15.6.2015

- ugodan miris

raeljka (Prunus mahaleb L)

bor (Pinus sylvestris L)
ari (Larix decidua Mill)
smreka (Picea excelsa L,)
cedar, mirisna borovica, cerdela
santal (Santalum album)
afriko grenadil drvo (Dalbergia melanoxylon)
akacija (Acacia homallophylla)
kamforovac (Cinnamomum camphora)

- neugodan miris

lovorika (Laurus nobilis)

sremza (Prunus padus)
smrdljika (Pistacia terebinthus)
smrdan-drvo (Ocotea bullata)
amarant drvo (Capaifera bracteata)

- neutralan miris

hrast, bukva, jasen

- divlji kesten
miris krumpira

- pajasen i kurika
miris kunjaka
- joha i ruj
miris repe
- bagrem
miris zelenog graha i repe
- platana
miris konjske balege
- imir
miris miris kauuka

15.6.2015

Mnoge vrste drva imaju odreen okus, ali ga je teko definirati

Gorak okus ima drvo mirisne borovice, mirisne cerdele, gorkog
drva (Quasia amara)
Slatkast okus ima kampeevina (Haematoxylon
campechianum) i santalovina (Santalum album)
Trpak okus ima drvo nekih vrsta podokarpa (Podocarpus sp,)

TRAJNOST DRVA
Sposobnost drva da se odupre tetnim djelovanjima iz okoline
tetna djelovanja mogu biti biotska i abiotska
bakterije, gljive i plijesni, kukci,
morski organizmi
izlaganje fizikalno - kemijskom djelovanju
vremena, kemikalija, mehanikih sila i topline

Trajnost drva ovisi o sadraj vode u drvu,

Drvo je u higroskopskoj ravnotei sa zrakom koji ga okruuje,
Izmjenine promjene ravnotee znatno smanjuju trajnost drva,

15.6.2015

Prema prirodnoj trajnosti, vrste drva dijele se na:

 vrlo trajne (bagrem, kesten, hrast)
 trajne (bor, jela, smreka, jasen)
 slabo trajne (topola, bukva, lipa)
Trajnost drva ovisnosti o uvjetima eksploatacije
Trajnost
Vrlo trajno
Trajno
Male trajnosti
Vrsta drva

Na zraku

Stalno pod vodom

Hrast

Hrast, bukva, bor

Jela, bor, smreka

Smreka, jela

Bukva

Nezatien prostor

Natkriveni prostor

Jela

Do 50

Do 50

Suhi prostori jednolike temp,

Do 900

Bor

Do 85

Do 120

Do 1000

Smreka

Do 70

Do 70

Do 900

Hrast

Do 100

Do 200

Do 800

bukva

Do 60

Do 100

Do 800

BIOLOKO PROPADANJE DRVA

Uzronici:
Bakterije
Gljive i plijesni
Kukci
Morski organizmi

Utjecajni faktori:
Temperatura
Vlaga

Degradacija drva moe nastupiti u bilo kojoj fazi

prerade i primjene drva, ako nije provedena zatita,

15.6.2015

Primjeri bioloke degradacije

Degradacija gljivicama
ne pojavljuje se na unutarnjim elementima, osim ako je drvo loe kvalitete
ili je zbog loeg odravanja poveana koliina vlage (preko 20%)

Gljivice uzrokuju razne vrste trulei: smeu, meku i bijelu trule

smea trule
rapidna
depolimerizacija
celuloze

bijela trule
degradiraju se sve
komponente stanine
stjenke, ukljuujui i
lignin

meka trule
razgrauje se celuloza,
prvo nastaju sitne
rupice unutar drva, a
poslije i vea oteenja

Primjeri bioloke degradacije

Gljive koje boje drvo napadaju bijel (bjeljika) koja je kod veine drva
najosjetljiviji dio,
Pojavljuju se u klimatskim uvjetima gdje je povoljna vlaga i toplina,
Jedna od najeih mrlja (boja) koja se pojavljuje je plava u raznim
nijansama,
Na drvu koje sadri veu koliinu tanina mogu se pojaviti mrlje od
kemikalija, u kontaktu s metalima kao to su eljezo, bakar ili bakrene
legure,

15.6.2015

kukci

potkornjaci

crni mrav

termiti

Prevencija i zatita drva

Kemijska zatita drva:
Postupci pod povienim tlakom
Postupci bez povienog tlaka

Stupanj zatite ovisi o:

Toksinosti sredstva za zatitu
Trajnosti
Retenciji (zadravanju)
Dubini prodiranja

Sredstva za zatitu:
- topiva u ulju
- topiva u vodi

10

15.6.2015

STARENJE DRVA

Nara, Japan drveni dvorac star preko 1300 godina

STARENJE DRVA
Opi termin za propadanje materijala izazvano
djelovanjem vlage, svjetlosti, vjetra, kie,
snijega, promjenama temperature, kemijskim i
biolokim imbenicima
Starenje drva fizikalne i kemijske promjene
Moe se ublaiti razliitim kemijskim postupcima i
bojanjem

11

15.6.2015

Simulacija troenja drvenog stupa u 100 godina

bor

cedar

Razlika u troenju ranog i kasnog drva

Presjek kroz dasku

12

15.6.2015

Pukotine u juvenilnom drvu

1000 h ( > 220 nm)

1000 h ( > 220 nm)

Utjecaj UV zraenja na strukturu bora

13

15.6.2015

Posljedice 10-godinjeg starenja razliitih vrsta drva

Degradacija je jo jae izraena kod

drvnih kompozita

14

15.6.2015

TOPLINSKA SVOJSTVA DRVA

Termalna degradacija drva - izmeu 250 i 375C

-Hemiceluloza na 200C
-Lignin na 225C
-Celuloza na 370C

Rezultati termogravimetrijske analize drvnih vlakana

15

15.6.2015

Acetaldehyde 2,3 %
Furan 1,6 %
Acetone 1,5 %
Propenal 3,2 %
Methanol 2,1 %
2,3-Butanedione 2,0 %
1-Hydroxy-2-propanone 2,1 %
Glyoxal 2,2 %
Acetic acid 6,7 %
5-Methyl-2-furaldehyde 0,7 %
Formic acid 0,9 %
2-Furfuryl alcohol 0,5 %
Carbon dioxide 12,0 %
Water 18,0 %
Char 15,0 %
Tar (at 600C) 28,0 %
Produkti pirolize drva

PREOBRAZBA DRVA
DOBIVANJE KVALITETNOG TEHNIKOG MATERIJALA
Otklanjanje (umanjivanje) njegovih prirodnih nedostataka:
- dimenzijske ogranienosti
- anizotropnosti (ortotropnosti)
- abiotske i biotske nepostojanosti
-

16

15.6.2015

Struktura listaa i etinjaa

- celuloza
- hemiceluloza
- lignin

1830, poetak razvoja industrijske zatite drva (Bethell je

razvio metodu impregnacije trupaca pod tlakom);
- najvie se koristila za zatitu eljeznikih pragova i stupova
- za impregnaciju se koristilo kreozotno ulje i katran,
-poetkom 20,stoljea razvilo se mnotvo zatitnih sredstava;
na osnovi vodene otopine sa spojevima arsena, kroma, bakra,
fluora ili nitrofenola;
- zbog loeg djelovanja na zdravlje ljudi, veina ih je
zabranjena za primjenu, pogotovo u zatvorenim prostorima,

17

15.6.2015

- aktivna modifikacija promjene svojstava i kemijske strukture drva

- pasivna modifikacija - nema promjene kemijske strukture drva,
mijenjaju se samo svojstva

Aktivna

Kemijska modifikacija

- mijenja staninu stjenku i povrinu

Toplinska modifikacija

- mijenja staninu stjenku

Enzimska modifikacija

Pasivna

Impregnacijska
modifikacija

- mijenja povrinu

- popunjava staninu stjenku i lumen

https://www,grad,unizg,hr/_download/repository/TKM_6,_Mehanizam_degradacij
e_i_zastita_drva,pdf

http://sr,scribd,com/doc/109065704/DRVO-prezentacija#scribd

18

15.6.2015

KEMIJSKA PREOBRAZBA DRVA

Kemijska preobrazba drva - kemijska reakcija koja rezultira
stvaranjem kovalentnih veza izmeu zatitnog sredstva i
drvnog supstrata,

a - modifikacija anhidridom octene kiseline

-duga tradicija, esto primjenjivana metoda u komercijalne svrhe,
-vrlo kompleksna reakcija, ovisna o vrsti drva, gustoi, dimenzijama
uzorka, sadraju vlage, temperaturi (do 140C), tlaku i dr,

b - modifikacija drugim kemikalijama

- nema vei komercijalni znaaj

Trendovi razvoja postupaka modificiranja drva

- Vrlo intenzivan razvoj, osobito postupaka toplinske modifikacije
Promjenom kemijske prirode polimera u stjenci drvne stanice,
poboljavaju se mnoga svojstva: izdrljivost, stabilnosti dimenzija i
UV stabilnosti,
Modificirano se drvo primjenjuje za stolariju, u proizvodnji namjetaja,
te u gradnji podova i paluba,

BP Chemicals
Titan Wood

ThermoWood
Ecotan

Furfurylation

Plato Wood

Le Bois Perdure

The Royal/Royale

Impregnation with Phenolic Resin

19

15.6.2015

Acetilacija drva acetilnim anhidridom

Grubo piljeno drvo namae se u anhidridu octene kiseline,
Izmeu anhidrida i stanine stjenke drva odvija se kemijska reakcija,
Preostali acetanhidrid i nusprodukti reakcije (octena kiselina) se uklanjaju
iz drva,

Rezultat:

- izuzetna izdrljivost
- izvanredna dimenzijska stabilnost
- poboljana otpornost na UV zraenje
- poboljana toplinska svojstva
- nema toksinih tvari u drvu
- ujednaena kvaliteta

Most od acetiliranog drva (Sneek, Nizozemska)

20

15.6.2015

TERMALNA PREOBRAZBA DRVA

- primjena topline u svrhu poboljanja svojstava drva,
- Temperatura pri procesima toplinske preobrazba je izmeu 180 i 260 C,
- Temperature nie od 140 C izazivaju neznatne promjene svojstava, a
vie uzrokuju preveliku degradaciju drvnog supstrata,

Dijagram postupka

21

15.6.2015

Parametri procesa toplinske modifikacije:

temperatura, tlak i trajanje procesa (masa, boja)
sastav atmosfere (zrak, vakuum ili inertna atmosfera)
vrsta drva
udio vlage u atmosferi
dimenzije dijela
primjena katalizatora

Rast potronje toplinski modificiranog drva

Toplinska modifikacija moe se primijeniti na svim vrstama drva

Toplina izaziva kemijske promjene makromolekularnih konstituenata
to utjee na promjenu fizikalnih i biolokih svojstava drva:
- poboljava dimenzijsku stabilnost
- smanjuje higroskopnost
- smanjuje bioloku degradaciju
- smanjuje lomnu ilavost, savojnu vrstou i udarni rad loma
- smanjuje otpornost na abraziju
- potamnjuje materijal
- ugodan miris
- dobra rezljivost
- moe se dobro lijepiti
- drvo ne sadri tetne kemikalije

22

15.6.2015

PREOBRAZBA POVRINE
- Primjenom kemijskih, fizikalnih i biolokih sredstava poboljavaju se
svojstva povrine,
- Postojanost na ultravioletno zraenje
- Povrinska energija (vana zbog vlaenja povrine drva)
- Kompatibilnost s materijalom prevlake
- Sposobnost spajanja s drugim materijalima

IMPREGNACIJA DRVA
Postupci kojima se popunjavaju pore u drvu inertnim
materijalom s ciljem postizanja eljenih svojstava,

prije impregnacije

impregnirano drvo

-Impregnacija stanine stjenke

-higroskopski aktivna mjesta u kemijskoj strukturi drva zasite
se ili blokiraju kemijskim spojevima koji ne reagiraju s vodom

23

15.6.2015

Impregnacija eljeznikih pragova

- utovar prosuenih pragova u vagonete, otprema vagoneta u operacioni

cilindar, hermetiko zatvaranje cilindra, vaganje pragova prije i poslije
impregnacije kako bi se utvrdilo koliko su upili impregnacijskog sredstva
te slaganje pragova u gusto zbijene vitlove nakon impregnacije

Postoje dvije osnovne vrste postupaka:

1. Impregnacija monomerima koji naknadno polimeriziraju unutar
stanine stjenke,
2. Difuzija otopljenog materijala u staninu stjenku i njegovo
naknadno ovrsnue,

Primjenjuju se brojna, vrlo razliita sredstva za impregnaciju

Impregnacijom se postie:
- dimenzijska stabilnost
- smanjenje hidroskopnosti
- smanjena mogunost upijanja vlage unutar stanine stjenke
- smanjenje biotske i abiotske degradacije

24

15.6.2015

POSTUPCI SPAJANJA
Cjelovito (masivno) drvo moe se irinskim, duinskim i
debljinskim lijepljenjem spojiti u proizvode iji dimenzije
daleko nadmauju gabarite trupaca,
- moderni luni nosai premauju 100 m
- raznovrsna oblikovna rjeenja (lukovi, spirale,krugovi)

Drvne ploe nastaju razjedinjavanjem drva u manje cjelovite

dijelove koji se zatim spajaju ukrtavanjem ili umreavanjem
s ciljem dobivanja ekonominog, homogeniziranog
materijala velikih dimenzija,
-furnirske ploe
-iverice
-vlaknatice,

Osnovni drvni elementi

25

15.6.2015

Prednosti
-Iskoritavanje i vrlo malih komada drva
-Iskoritavanje ostataka drva iz drugih procesa
-Otklanjanje prirodnih nedostataka drva
-Dobivanje uniformnog materijala
-Bolja mehanika svojstva (vrstoa)
-Mogunost proizvodnje razliitih oblika

Vrste adheziva

Phenol-formaldehyde
Resorcinol-formaldehyde
Phenol-resorcinol-formaldehyde
Emulsion polymer/isocyanate
Melamine-formaldehyde
Melamine-urea-formaldehyde
Isocyanate
Epoxy
Urea-formaldehyde
Casein

26

15.6.2015

Kompozitni materijali na bazi drva

Laminati lijepljene ploe
Dobiju se lijepljenjem vie slojeva drveta tako da vlakna
budu ukrtena,
Ovako lijepljene ploe jae su od punog drveta iste debljine,
imaju izotropna svojstva, manje su sklona bubrenju i
utezanju,

Furnirske ploe
Rade se od piljenih ili ljutenih furnira koji se sljepljuju
unakrsno s obzirom na smjer vlakanaca,
Jednako se uteu i bubre u oba smjera ukoeno drvo

Iverice

27

15.6.2015

Stolarske ploe
Srednji dio ploe od letvica
oblijepljen furnirima

Iverice
Proizvode se od drva razjedinjenog u iverje,
odsjeke, listie ili lamele, Spajanje je
mogue bez veziva ili ljepilima (ligninom,
sintetskim smolama ili cementom),
-vrlo lake pjenaste izolacijske ploe
- vrste, nosive i otporne graevinske ploe

Vlaknatice
Proizvode se od razvlaknjenog drva stanice drva se
mijeaju i ponovo sljepljuju u:
- vrlo tvrde ploe (HDF) 0,85,,,1,2 - za podne obloge
- srednje tvrde ploe (MDF) 0,6,,,0,8 - za namjetaj
- vrlo lagane izolacijske ploe 0,15,,,0,45

28

15.6.2015

Drvni elementi mogu se preati u razliite

2D i 3D proizvode

Graevinski elementi

29

15.6.2015

Drvni tekstil

30

15.6.2015

Kombinacija s drugim materijalima

Drvo se moe kombinirati i mijeati s razliitim materijalima:
metalima,

polimerima,

cementom ,,,

31

15.6.2015

Ekstrudirani proizvod kompozitni materijal (drvna vlakna u polimernoj matrici)

32

15.6.2015

Nanokompoziti

5 m

Celulozna mikrovlakna iz drvnog brana

ip od savitljivog biorazgradivog materijala - celulozni

nanofibril (CNF)
- gotovo podjednako efikasan kao postojei ipovi od nerazgradivog
silicija,
- ekoloki prihvatljiv i znatno manje toksian
- dobiven razlaganjem materijala koji ulaze u sastav drva sa ciljem da se
proizvede nanopapir koji bi se mogao koristiti za brojne moderne
elektronske dijelove,
- da se sprijei njegovo irenje ili skupljanje premazan je epoksidnim
premazom

33

15.6.2015

Proizvodi dobiveni zavarivanjem drva

Tehnika zavarivanja drva je noviji nain spajanja drvenih
dijelova,
Elementi se spajaju bez upotrebe ljepila pomou topline koja
se najee postie trenjem elemenata koji se spajaju,

Prednosti:
-visoka estetska vrijednost
- dobra tehnika svojstva: visoka vrstoa u odnosu na gustou
- dobre mogunosti lijepljenja
- dobre mogunosti impregnacije i kemijske modifikacije
- dobre mogunosti toplinske modifikacije
- lagana, jeftina i energetski povoljna obrada i razgradnja
- dobra izolacijska svojstva topline i zvuka
- niska cijena
- obnovljivost sirovine
- stalna ponuda na tritu
- tradicija u proizvodnji
- primjerenost standardizacije

34

15.6.2015

Nedostaci:
- dimenzijska ogranienost
- nepostojanost kvalitete
- anizotropnost svojstava
- higroskopnost
- podlonost vanjskim utjecajima (svjetlo, toplina, atmosferilije)
- podlonost biolokoj razgradnji
- izraena podlonost mehanikim i kemijskim oteenjima
- podlonost gorenju

HVALA NA PANJI !

35