3.1.1.

Analiza vertikalnog optereenja na zid Z101

Z102
Zidovi Z101 i Z102 su u prizemlju visine 2,40 m. Optereenja koje zidovi
preuzimaju na sebe su vlastita teina, vlastita teina gornjih zidova Z201 i Z301, optereenje
ploe POZ.100, POZ.200, i POZ. 300, krovne konstrukcije POZ. 400, uporabna optereenja
ploa POZ.100, 200 i 300, optereenje snijegom na krov. Optereenja pojedinih pozicija uzeta
su iz prethodnih poglavlja. Specifina teina kamenog zia pretpostavljena je na temelju
podatka prostorne mase za kanfanarski kamen m=2659 kg/m 3 (B. Crnkovi; Lj.ari.
Graenje prirodnim kamenom. Tablica 1.24. Fizika i mehanika svojstva hrvatskog
prirodnog kamena) i za kemeno zie uzeta je sa vrijednou od =25 m3. Ukupna duljina zida
iznosi l=11,25 m. Geometrijske veliine uzete su iz nacrtne dokumentacije.
Sila na zid uslijed stalnog optereenja
Vlastita teina zida Z101

2,40 * 0,59 * 25=35,40 kN/m'

Vlastita teina zida Z201

2,40 * 0,59 * 25=35,40 kN/m'

Vlastita teina zida Z301

2,80 * 0,59 * 25=41,30 kN/m'

Ploa POZ. 100

(6,25/2) * 2,70=8,44 kN/m'

Ploa POZ. 200

(6,25/2) * 2,70=8,44 kN/m'

Ploa POZ. 300

(6,25/2) * 2,70=8,44 kN/m'

Krov POZ. 400

(6,25/2) * 1,08=3,38 kN/m'

UKUPNO

140,80 kN/m'

Sila na zid uslijed uporabnog optereenja

Optereenje od snijega
Ploa POZ. 100/200/300
UKUPNO

(6,25/2) * 1,07=3,61 kN/m'

3x(6,25/2) * 2,00=18,75 kN/m'
22,35 kN/m'

Proraunska vertikalna sila za uobiajenu kombinaciju djelovanja (po metru dunom

zida) dobije se mnoenjem stalnog optereenja parcijalnim faktorom sigurnosti G=1,35 i
uporabnog optereenja Q=1,50:

NEd=1,35 * G + 1,50 * Q (5)

Proraunska vertikalna sila u zidu Z101 iznosi NEd=223,61 kN/m', dok je za zid Z102
uveana za vrijednost L/Lneto gdje je Lneto duljina zida kad se od nje odbije ukupna duljina svih
otvora i iznosi Lneto=8,71 m. Proraunska sila u zidu Z102 iznosi NEd=288,81 kN/m'.

3.1.2.

Analiza vertikalnog optereenja na zid Z103 i Z104

Zidovi Z103 i Z104 su u prizemlju visine 2,40 m. Optereenja koje zidovi

preuzimaju na sebe su vlastita teina, vlastita teina gornjih zidova Z203 i Z303, stalno i
uporabno optereenje POZ.100,200 i 300 prema trokutnoj raspodjeli. Ukupna duljina zida
iznosi l=5,07 m. Optereenja POZ. 100/200/300 uzeta su iz prethodnih poglavlja. Specifina
teina kamenog zia pretpostavljena je na temelju podatka prostorne mase za kanfanarski
kamen m=2659 kg/m3 (B. Crnkovi; Lj.ari. Graenje prirodnim kamenom. Tablica 1.24.
Fizika i mehanika svojstva hrvatskog prirodnog kamena) i uzeta je sa vrijednou od =25
m3.
Sila na zid uslijed stalnog optereenja
Vlastita teina zida Z103

2,40 * 0,59 * 25=35,40 kN/m'

Vlastita teina zida Z203

2,40 * 0,59 * 25=35,40 kN/m'

Vlastita teina zida Z303

3,00 * 0,59 * 25=44,25 kN/m'

Optereenje POZ. 100/200/300

3x(6,252/4 * 2,70)/5,07 =15,60 kN/m'

UKUPNO

130,65 kN/m'

Sila na zid uslijed uporabnog optereenja

Optereenje POZ. 100/200/300
UKUPNO

3x(6,252/4 * 2,00)/5,07 =11,57 kN/m'

11,57 kN/m'

Proraunska vertikalna sila za uobiajenu kombinaciju djelovanja za zidove Z103 i

Z104 iznosi NEd=193,73 kN/m'.

4. PRORAUN

KAMENOG

ZIA

NA

VERTIKALNO

DJELOVANJE
Nosivost kamenog zia na vertikalno djelovanje provjeravati e se pri dnu zida.
Proraun zia na vertikalno djelovanje zasniva se na geometriji, uinku ekscentrinosti uslijed
optereenja, meudjelovanje stropa i zida i tlanoj vrstoi zia. Uinak ekscentrinosti na
nosivost zia uzima se u obzir koeficijentom smanjenja kapaciteta nosivosti zida . Naprijed
je dan postupak dobivanja koeficijenta smanjenja nosivosti pri dnu zida
proraunske nosivosti zia

N Rd ,i

i same

. Opi podaci za proraun sa karakteristinim svojstvima

materijala koji su uzeti, kako je dano u toki 6.1., sa pretpostavkom na temelju prouene
literature i osobnog iskustva mentora.

4.1.

Opi podaci za proraun zia

Podaci o materijalima
Zidni element

prirodni kamen

Debljina zida

t=59 cm

Pretpostavljena tlana vrstoa saniranog kamenog zia

fk=2,5 N/mm2

Pretpostavljena tlana vrstoa nesaniranog kamenog zia

fk=2,0 N/mm2

Kategorija zidnih elemenata

II

Razred kontrole proizvodnje

Parcijalni koeficijent sigurnosti za materijal

M=3,0

Modul elastinosti zia

E=200 N/mm2

Proraunska visina zida

Proraunska visina zida dana je izrazom (29):
hef=rn h (29)
gdje je:
h visina kata

rn redukcijski faktor gdje je n=2,3 ili 4, ovisno o tome je li zid ukruen na 2, 3 ili 4
svoja ruba.
Zidovi Z101, Z102 Z103 i Z104 ukueni su na sva svoja 4 ruba, tj. na gornjem,
donjem i oba vertikalna ruba to znai da je potrebno izraunati redukcijski faktor r4 koji se
odreuje iz izraza (30):
2

4 =
1+

[ ]
2 h
L

Za zid Z101 i Z102 redukcijski faktor iznosi

4 =0,67

(30)

4 =0,82

dok je za zid Z103 i Z104

. Mnoei visinu kata sa sa redukcijskim faktorima dobiti emo proraunske

visine zidova i one iznose za zid Z101 i Z102 hef=1,97 m, a za zid Z103 i Z104 hef=1,61 m.

Proraunska debljina zidova

tef=t=59 cm

4.2.

Proraun nosivosti zia na vertikalno optereenje

4.2.1.

Proraun nosivosti na vertikalno optereenje za

zid Z103
Proraun nosivosti na vertikalno optereenje zida Z103 provesti e se pri dnu zida, a
izazvano je ekscentricitetom izvan ravnine zida uslijed optereenja.
Za proraun ekscentriciteta izvan ravnine zida potrebno je dobiti vrijednost momenta
upetosti zida sa stropom prema izrazu (31):

n 1 E1 I 1
h1
w 3 l 23
M di =
n1 E1 I 1 n2 E2 I 2 n 3 E3 I 3 12
+
+
h1
h2
l3

[ ]

(31)

Gdje je:
n1, n2, n3 faktor krutosti elemenata 1, 2 i 3
E1, E2, E3 modul elastinosti elemenata 1, 2 i 3
I1, I2, I3 moment tromosti presjeka elemenata 1, 2 i 3
h1 svijetla visina elementa 1 (donji zid)
h2 svijetla visina elementa 2 (gornji zid)
l3 svijetli raspon elementa 3
w3 proraunsko jednoliko raspodijeljeno optereenje na element 3
Za elemente upete na oba kraja faktor krutosti elemenata iznosi n=4=n1=n2=n3.
Modul elastinosti za elemente 1 i 2 su jednaki i oni iznose E=200 N/mm 2, tj. E=200000
kN/m2. Modul elastinosti elementa 3, stropne konstrukcije uzeti e se kao modul elastinosti
betona (suprotan smjer od smjera nosivosti meukatnih konstrukcija), tj. on iznosi
E=31000000 kN/m2.
Moment tromosti elemenata 1 i 2 takoer su jednaki, tj. iznose:
I 1 =I 2=

b h 3 10,593
=
=0,017 m4
12
12

(32)

Moment tromosti elementa 3 iznosi:

3

I3 =

10,06
=0,18104 m4
12

Svijetla visina elementa 1 iznosi h1=2,40 m, elementa 2 h2=2,40 m, svijetli raspon

elementa 3 l3=10,07 m.
Proraunsko jednoliko raporeeno optereenje na element 3 iznosi:
w3=1,35 x 2,70 + 1,5 x 2,00=6,65 kN/m2
Moment upetosti sada iznosi:

425000000,017
2,40
6,659,77
M=

=13,71 kNm
4
12
425000000,017 4310000000,1810
2
+
12
10,07

Prema normi EN 1996 dozvoljeno je reduciranje ekscentrinosti izvan ravnine zida

mnoei je s vrijednou 1-k/4, gdje se vrijednost za k moe izraunati na sljedei nain:
E3 I 3
l3
k=
E1 I 1 E2 I 2
+
h1
h2

(33)

k =1,56 x 103

Ekscentricitet na prhu ili podnoju zida dan je izrazom (34):

k
1 )M
(
4
e=
i

N di

di

+e hi + e a 0,05 t

(34)

Gdje je:
Mdi proraunski moment savijanja pri vrhu ili dnu zida, koji zid savija okomito na
njegovu ravninu, uslijed ekscentriciteta optereenja stropa na leaju
Ndi proraunsko vertikalno opterenje pri vrhu ili podnoju zida
ehi ekscentricitet pri vrhu ili podnoju zida, ako postoji, a nastaje od horizontalnog
optereenja
ea sluajni ekscentricitet zbog netonosti izvedbe, ea=hef/450
Ekscentricitet pri vrhu ili podnoju zida iznosi:

e i=

1,56103
13,71
4
1,61
+0+
0,05 t
193,73
450

e i=0,07 m>0,050,59=0,03 m

Koeficijent smanjenja nosivosti pri vrhu ili dnu zida dobiva se izrazom (35):
i =12

ei
t

(35)

i iznosi:
i =12

0,07
=0,76
0,59

Sada se moe izraunati nosivost nearmiranog zida pri dnu prema izrazu (36):
N Rd ,i= i t

fk
M

(36)

Gdje je:
i

- koeficijent smanjenja nosivosti pri vrhu ili dnu zida zbog vitkosti i

ekscentriciteta optereenja
Nosivost nesaniranog nearmiranog zida pri dnu zida na vertikalne sile po metru
dunom iznosi:
N Rd ,i=

0,760,592000
=298,93 kN /m'
3

Nosivost nesaniranog zida na vertikalno optereenje mora biti manje od vertikalnog

optereenja zida Z103, odnosno:
NEd < NRd,i
193,73 kN/m' < 298,93 kN/m' Nosivost zia zadovoljava
na vertikalno djelovanje!
Nosivost saniranog nearmiranog zida pri dnu zida na vertikalne sile po metru
dunom iznosi:
N Rd ,i=

0,760,592500
=373,67 kN /m '
3

Nosivost saniranog zida na vertikalno optereenje mora biti manje od vertikalnog

optereenja zida Z103, odnosno:
NEd < NRd,i
193,73 kN/m' < 373,67 kN/m' Zie zadovoljava na vertikalno
djelovanje!

4.2.2.

Proraun nosivosti na vertikalno optereenje za

zid Z102
Proraun nosivosti za zid Z102 takoer e se provesti pri dnu zida za to je potrebno
dobiti vrijednost momenta upetosti zida sa stropom prema izrazu (31). Za zid Z102 za faktor
krutosti elemenata iznosi n=4=n1=n2=n3. Modul elastinosti za elemente 1 i 2 su jednaki i oni
iznose E1/2=200 N/mm2, tj. E=200000 kN/m2.
Moment tromosti elemenata 1 i 2 takoer su jednaki, tj. iznose:
3

I 1 =I 2=

10,59
=0,017 m4
12

Efektivna savojna krutost elementa 3 prema toki 5.2.1. iznosi:

12

EI ef =10,5210 N /m m

Svijetla visina elementa 1 iznosi h1=2,40 m, elementa 2 h2=2,40 m, svijetli raspon

elementa 3 l3=5,07 m.
Proraunsko jednoliko raporeeno optereenje na element 3 iznosi:
w3=1,35 x 2,70 + 1,5 x 2,00=6,65 kN/m2
Moment upetosti sada iznosi:
425000000,017
2,40
6,655,072
M=

=1,221010 kNm
15
12
425000000,017 410,5210
2
+
2,40
5,07

Za reduciranje ekscentrinosti izvan ravnine zida mnoiti emo je s vrijednou 1k/4, gdje vrijednost k prema izrazu (33) iznosi:
k =5,85 x 10

10

Ekscentricitet pri vrhu ili podnoju zida iznosi:

4,75104
1
7,11
4
1,97
e i=
+0+
0,05 t
196,29
450

e i=0,04 m>0,050,59=0,03 m

Koeficijent smanjenja nosivosti pri vrhu ili dnu zida za zid Z102 iznosi:

i =12

0,04
=0,86
0,59

Nosivost nesaniranog nearmiranog zida pri dnu za zid Z102 prema izrazu (36) iznosi:

N Rd ,i=

0,860,592000
=338,27 kN /m '
3

Nosivost nesaniranog zida na vertikalno optereenje mora biti vea od proraunskog

vertikalnog optereenja na zid Z102, odnosno:
NEd < NRd,i
276,61 kN/m' < 338,27 kN/m' Nosivost zia zadovoljava
na vertikalno djelovanje!
Nosivost saniranog nearmiranog zida pri dnu za zid Z102 prema izrazu (36) iznosi:

N Rd ,i=

0,860,592500
=422,83 kN / m'
3

Nosivost zida na vertikalno optereenje mora biti vea od proraunskog vertikalnog

optereenja na zid Z102, odnosno:
NEd < NRd,i
276,61 kN/m' < 422,83 kN/m' Nosivost zia zadovoljava
na vertikalno djelovanje!

5. PRORAUN POTRESNOG DJELOVANJA ZA ZIE

Proraun potresnog djelovanja na zie dan je prema metodi prorauna bonih sila za
linearni proraun zgrada pravilnog tlocrtnog oblika. Konstrukcije kategorizirane kao pravilne
trebaju zadovoljiti sljedee uvjete1:
-

S gledita raspodjele bone krutosti i masa, konstrukcija zgrade treba biti

priblino simetrina u tlocrtu u dva okomita smjera

Konfiguracija tlocrta treba biti kompaktna, primjerice tako da za svaki kat treba
biti omeen konveksnim poligonom. Pravilnost u tlocrtu moe se i dalje smatrati
zadovoljavajuom pod uvjetom da ta udubljenja ne utjeu na tlocrtnu krutost kata
i da, za svako udubljenje, povrina izmeu vanjske obujmice kata i konveksnih

poligonalnih pravaca koji obuhvaaju kat ne premauje 5% povrine stropa

Krutost stropa u njegovoj ravnini treba biti dovoljno vea u usporedbi s bonom
krutou vertikalnih konstrukcijskih elemenata, tako da deformacija stropa ima

mali utjecaj na raspodjelu sila uzdu vertikalnih elemenata.

Vitkost =Lmax/Lmin zgrade u tlocrtu ne treba biti vea od 4, gdje je L max dua a

Lmin kraa izmjera tlocrta zgrade mjerena u okomitom smjeru

Kod svake razine i za svaki smjer sustava x i y, konstrukcijska ekscentrinost e0 i
torzijski radijus trebaju biti u skladu s dva uvjeta koji su iskazani za smjer y:
e0x0,30 rx
rxls
gdje su:
e0x razmak izmeu sredita krutosti i sredita masa, mjereno u smjeru x, koji je
okomit na promatrani smjer
rx drugi korijen omjera torzijske krutosti i bone krutosti u y-smjeru
ls radijus obrtanja mase kata u tlocrtu (drugi korijen omjera od polarnog
momenta tromosti mase kata u tlocrtu s obzirom na sredite masa kata prema
masi kata)

Budui da zgrada zadovoljava sve gore navedene uvjete za pravilnost, odnosno,

zgrada je tlocrtno simetrina u oba okomita smjera, konfiguracija tlocrta je kompaktna,
krutost stropa je dovoljno vea u odnosu na krutost zia, vitkost zgrade iznosi =1,8,
odnosno manja je od 4 te se centar krutosti i centar masa nalaze u istoj toki, dozvoljen je
pojednostavljeni proraun metodom prorauna bonih sila.

1 Metrovi, D. (?). Proraun i konstruiranje seizmiki otpornih konstrukcija prema 1998-1. Graevinski fakultet
Sveuilita u Zagrebu.

Ukupna bona sila raspodjeljuje se na katove. Katne sile se na pojedine zidove

rapodjeljuju u omjeru njihove krutosti i zbroja krutosti svih zidova kata. Proraun nosivosti na
horizontalna djelovanja proraunat je za sluaj da e najprije nastupiti slom prekoraenjem
vlane vrstoe zia i dan je za vrijednost vlane vrstoe prije saniranja i nakon saniranja.

5.1.

Odreivanje masa (teina) za proraun potresnog

djelovanja
Mase (teine) u razini stropa iznad 2. kata (POZ. 300)
Od krova:

1,06 x (6,25/cos22) x 11,25 = 81,90 kN

Od POZ. 300:
Od zia:

2,70 x 6,25 x 11,25 = 189,85 kN

(11,25 x 2 + 5,07 x 2) x 2,40/2 x 25 = 979,20 kN

Gk , 3=1250,95 kN

Mase (teine) u razini stropa iznad 1. kata (POZ. 200)

Od POZ. 200:
Od zia:

2,70 x 6,25 x 11,25 = 189,85 kN

(11,25 x 2 + 5,07 x 2) x 2,40 x 25 = 1958,40 kN

Gk , 2=2148,25 kN

Mase (teine) u razini stropa iznad prizemlja (POZ. 100)

Od POZ. 100:
Od zia:

2,70 x 6,25 x 11,25 = 189,85 kN

(11,25 x 2 + 5,07 x 2) x 2,40 x 25 = 1958,40 kN

Gk , 1=2148,25 kN
Inercijalne uinke proraunskog seizmikog djelovanja proraunati e se uzimanjem
u obzir prisutnu masu pridruenu gravitacijskom optereenju prema sljedeoj kombinaciji:

Gk , j + E ,iQ E ,i

(37)

 E ,i

Koeficijentom kombinacije
Qk ,i

uzima se u obzir vjerojatnost da optereenje

nee biti potpuno prisutno za vrijeme potresa. Koeficijent kombinacije uinaka

seizmikog djelovanja proraunava se prema izrazu (38):

E ,i= 2,i

Koeficijent uporabnog optereenja,

je nastanjenost povezana iznosi

(38)

, za stambenu namjenu zgrade i katove ija

=0,8 , dok je za najgornji kat jednak

=1,0 .

Koeficijent kombinacije za uporabna (korisna) optereenja u stambenim zgradama iznosi

2=0,3

, dok za optereenje snijegom iznosi

2=0

Prema kombinaciji (37) teine za odreivanje potresnih sila su:

U razini stropa iznad 2. kata:
W3=1250,95 + 1,0 * 0 * 1,07 * (6,25/cos 22) *11,25=1250,95 kN
U razini stropa iznad 1. kata:
W2=2148,25 + 0,8 * 0,3 * 2,00 * 6,25 * 11,25=2182,00 kN
U razini stropa iznad prizemlja:
W1=2148,25 + 0,8 * 0,3 *2,00 * 6,25 *11,25=2182,00 kN
Ukupna teina za izraun ukupne potresne sile iznosi:

W i=W 1 +W 2 +W 3

W i=1250,95+2182,00+2182,00
W i=5614,95 kN

5.2.

Faktor ponaanja q

Faktorom ponaanja, q, uzima se u obzir gradivo, statiki sustav i potreban razred

duktilnosti. Prema EN 1998-1 faktor ponaanja za nearmirano zie treba se uzeti sa
vrijednou q=1,5.

5.3.

Proraun seizmike bone sile, Fb

Ukupna seizmika bona sila Fb odreuje se prema izrazu (39):

Fb =S d ( T 1 ) m

(39)

Gdje je:
Sd (T 1)

- ordinata proraunskog spektra odaziva kod perioda T1

T1 osnovni period osciliranja konstrukcije zgrade od bonog gibanja u smjeru

promatranja
m ukupna masa zgrade iznad temelja ili gornje razine krutog upljeg temelja
proraunana iz gravitacijskog optereenja koje je predvieno u situaciji seizmikog
djelovanja

- korekcijski faktor koji za

T 1 <2 T C

i zgrade vie od dva kata ima vrijednost

=0,85

Za odreivanje osnovnog perioda osciliranja koristiti e se formule (40) i (41) iz

Anii, Tomaevi; GK 1991:
T 1 =0,05 N

(40)

ili
T 1 =0,0165 H
Gdje je:
N broj katova

(41)

H visina zgrade u metrima

Za broj katova N=3 i visinu zgrade u metrima H=9,77 m, mjerodavna je manja
vrijednost osnovnog perioda osciliranja T1=0,05 * 3 =0,15 s
Na osnovu dobivene vrijednosti osnovnog perioda osciliranja T 1, izraunati e se
ordinata proraunskog spektra odaziva Sd(T1) za period TB T1 TC sljedeim
izrazom (42):
S d ( T 1 )=2,5a gS /q

(42)

Gdje je:
ag proraunsko ubrzanje tla
S parametar tla
q faktor ponaanja
Na lokaciji graevine pretpostavlja se vrsta tla A stijena s najvie 5 m slabijeg
materijala na povrini. Za vrstu tla A parametra tla iznosi S=1,0.

Slika 1: Seizmoloka karta Hrvatske (Izvor: D. Mori (2009). Potresno inenjerstvo)

Prema slici 17 graevina je na podruju seizmikog intenziteta VII prema MSK

ljestvici. Za seizmiki intenzitet VII prema MSK ljestvici ubrzanje tla iznosi ag=0,1 g. Prema
tome ordinata proraunskog spektra iznosi:
S d ( T 1 )=2,50,1

g1,0
2
=0,1 g [ m/ s ]
2,5

Ukupna horizontalna seizmika sila sada iznosi:

Fb =0,1

5.4.

g5614,95
0,85=477,27 kN
g

Raspodjela ukupne horizontalne potresne sile po

etaama
Osnovno deformiranje sustava u horizontalnim smjerovima zgrade moe se odrediti
na osnovi pretpostavke da se pomaci linearno poveavaju s visinom. Kada se osnovni oblik
deformiranja zamijeni linearnim oblikom prema kojem se pomaci linearno poveavaju s
visinom, horizontalne sile pojedine etae Fi u teitu masa mi dobiju se prema izrazu (43):

Fi =F b

z i mi

zj mj

(43)

Gdje su:
zi,zj visine masa mi i mj iznad gornje razine punog ili upljeg temelja
Horizontalne sile Fi raspodijeljuju se na bono nosivi sustav, pretpostavljajui strop
kao krutu dijafragmu u svojoj ravnini. Sile po pojedinoj etai iznose:
Sila u razini stropa iznad 2.kata:
F3 =

477,271250,957,2
=175,64 kN
1250,957,2+2148,254,8+2148,252,4

Sila u razini stropa iznad 1.kata:

F2 =

477,272148,254,8
=201,09 kN
1250,957,2+ 2148,254,8+2148,252,4

Sila u razini stropa iznad prizemlja:

F 1=

477,272148,252,4
=100,54 kN
1250,957,2+ 2148,254,8+2148,252,4

F i=F b

Kontrola:

175,64 + 201,09 +100,54=477,27

477,27=477,27 kN

5.5.

Raspodjela potresnih sila na zidove

Ukupna horizontalna seizmika katna sila raspodjeljuje se na pojedine zidove u

omjeru njihove krutosti i zbroja krutosti svih zidova kata. Pojednostavljeni postupak
odreivanja krutosti zida zanemaruje doprinos komponente savijanja, to daje veu krutost.
Poetna krutost fasadnog zida bez otvora jednaka je:
K e=

k 1GA
1,2h

(44)

Dok je modificirana krutost prema kojoj e se raunati jednaka:

K =k 1A

(45)

Korekcijski faktor k1 odreuje se izrazom:

k 1= 1

Li

t Li
0,85 A

(46)

- zbroj duljina svih otvora u zidu

A plotina zia (t*L)

Na pojedine zidove (Z101 do Z104) potresne katne sile se rasporeuju na sljedei
nain:

F k ,i=

Fk

K k ,i

K k ,i

F k

(47)

- zbroj potresne sile k tog kata i svih katova iznad

Potresne sile za zidove 2.kata, smjer x

Modificirane krutosti za zidove Z301 i Z302:

k 3,301= 1

0,592,13
=0,78=k 3,302
0,850,5911,25

K 3,301=0,780,5911,25=5,18=K 3,302
Suma modificiranih krutosti:

K 3,i =10,36 m2
Potresne sile:
F3,301=F 3,302=

5,18
175,64=87,82kN
10,36

Kontrola:
F3,301 + F3,302=F 3
175,64=175,64 kN
Potresne sile za zidove 1.kata, smjer x
Modificirane krutosti zid Z201 i Z202:

k 2,201= 1

0,592,13
=0,78=k 2,202
0,850,5911,25

K 2,201=0,780,5911,25=5,18=K 2,202
Suma modificiranih krutosti:

K 2,i =10,36 m2
Potresne sile:
F2,201=

5,18
376,73=188,365 kN=F 2,202
10,36

Kontrola:

F2,201 + F2,202=F 3 +F2

376,73=376,73 kN

Potresne sile za zidove prizemlja, smjer x

Modificrana krutost za Zid Z101:

k 1,101= 1

0,592,54
=0,73
0,850,5911,25

K 1,101=0,730,5911,25=4,85
Modificirana krutost za Zid Z102:
k 1,102=1

(nema otvora)

K 1,102=1,00,5911,25=6,64
Suma modificiranih krutosti:

K 1,i =11,49 m2
Potresne sile:
F1,101=

4,85
477,27=201,46 kN
11,49

F1,102=

6,64
477,27=275,81kN
11,49

Kontrola:
F1,101 + F1,102=F b
477,27=477,27 kN
Kada su bone krutosti i mase simetrino rasporeene u tlocrtu sluajni torzijski
uinci mogu se uzeti u obzir na osnovi poveanja bonih sila u pojedinim nosivim sustavima
koji su dobiveni prema izrazu (47) i mnoenjem s faktorom
(48):

koji se dobije prema izrazu

 =1+0,6

x
Le

(48)

Gdje je:
x udaljenost promatranog nosivog sustava od sredita masa zgrade u tlocrtu,
mjereno okomito na promatrani smjer seizmikih sila
Le udaljenost izmeu dva krajnja bona nosiva elementa (sustava), mjereno
okomito na smjer seizmikih sila
Za smjer x vrijedi:
x=3,125 m i Le=6,25 m =1,3

Poveane potresne sile za smjer x

F'3,301=1,3087,82=113,52 kN=F '3,302
F'2,201=1,30188,365=244,87 kN=F '2,202
'

F1,101=1,30201,46=261,90 kN
'

F1,102=1,30275,81=358,55 kN

Raspodjela potresnih sila za smjer y

Korekcijski faktor za sve zidove u smjeru y:

k 1,300 =1,0

Modificirana krutost:

K 1,300 =0,595,07=2,99

Raspodjela sila na zidove:

1
F3,303= 175,64=87,82 kN =F 3,304
2
1
F2,203= 376,73=188,365 kN=F 2,204
2
1
F1,103= 477,27=238,64 kN=F 1,104
2

 =1,3

Faktor poveanja sile:

Poveane potresne sile za smjer y:
F'3,303=1,3087,82=114,16 kN =F'3,304
'

'

F2,203=1,30188,365=244,87 kN=F 2,204

'

'

F1,103 =1,30238,64=310,23 kN =F1,104

5.6.

Proraunska

nosivost

zidova

na

horizontalna

djelovanja
Pri zajednikom djelovanju vertikalne i horizontalne sile moe doi do sloma zida,
zbog pojave pukotine uzdu tlane dijagonale. Pukotina u zidu nastaje kad je dosegnuta
vlana vrstoa zida ft. Vrijednost posminog naprezanja u trenutku vlanog sloma zida, ako
je poznata vlana vrstoa ft dana je izrazom (49):

Rd=

ft

1+C F 0
1,5 C F
ft

(49)

Gdje je:
ft tlana vrstoa zia
0 raunsko vertikalno tlano naprezanje u zidu
CF faktor uea, uporebljava su umjesto M i iznosi CF=1,70
Ukupna nosivost na horizontalnu silu VRHd jednaka je:
V RHd =CrA m Rd

(50)

Gdje je:
Cr faktor redukcije nosivosti koji predstavlja omjer proraunske i najvee nosivosti
zida odreene eksperimentalno, obino se uzima Cr=0,9.
Am povrina horizontalnog presjeka zia, Am=t*L, t-debljina zia, L-duljina zia

Nosivost na poprenu silu provjeriti e se za najoptereeniji zid u smjeru x, Z102 i

najoptereeniji zid u smjeru y, Z103.
Proraunska nosivost na poprenu silu zida Z102
Karakteristina vlana vrstoa zida
Faktor uea za potresno djelovanje

ft=0,10 N/mm2
M

= 1,70

Vertikalno naprezanje u zidu:

0

=NEd,101/t=263,98/0,59=447,42 kN/m2

Posmina naprezanja pri vlanom slomu zia za nesanirani zid Z102:

ft=0,02 N/mm2
Rd=

20
447,42
1+ 1,70
=49 kN /m2
1,51,70
20

Nosivost na horizontalne sile zida Z102:

V RHd =0,90,5911,2549=292,71 kN
Zid Z102 ne zadovoljava nosivost na horizontalne sile:
V Ed =358,55 kN >V RHd=292,71 kN

Posmina naprezanja pri vlanom slomu zia za sanirani zid Z102:

ft=0,10 N/mm2
Rd=

100
447,42
1+ 1,70
=115,04 kN /m 2
1,51,70
100

Nosivost na horizontalne sile zida Z102:

V RHd =0,90,5911,25115,04 =687,22kN

Zid Z102 zadovoljava nosivost na horizontalne sile:

V Ed =358,55 kN <V RHd=687,22 kN

Proraunska nosivost na poprenu silu zida Z103

Karakteristina vlana vrstoa zida
Faktor uea za potresno djelovanje

ft=0,10 N/mm2
M

= 1,70

Vertikalno naprezanje u zidu:

0

=NEd,101/t=193,73/0,59=328,36 kN/m2

Posmina naprezanja pri vlanom slomu zia za nesanirani zid Z103:

ft=0,02 N/mm2
Rd=

20
328,36
1+ 1,70
=42,17 kN /m2
1,51,70
20

Nosivost na horizontalne sile zida Z102:

V RHd =0,90,596,2542,17=139,95 kN

Zid Z103 ne zadovoljava nosivost na horizontalne sile:

V Ed =310,23 kN >V RHd=139,95 kN

Posmina naprezanjapri vlanom slomu zia za sanirani zid Z103:

ft=0,10 N/mm2
Rd=

100
328,36
1+ 1,70
=100,61 kN /m 2
1,51,70
100

Nosivost na horizontalne sile zida Z102:

V RHd =0,90,596,25100,61=333,90 kN

Zid Z103 zadovoljava nosivost na horizontalne sile:

V Ed =310,23 kN <V RHd=333,90 kN