Održivi Razvoj Eko Priručnik PDF

ODGOJ DJECE PREDKOLSKE DOBI
ZA ODRIVI RAZVOJ I RACIONALNO

KORITENJE ENERGIJE
PRIRUNIK

KORITENJE ENERGIJE
PRIRUNIK
Izdava
Grad Zagreb, Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj
Zagreb, Dukljaninova 3
www.eko.zagreb.hr
Urednici: Dr. sc. Julije Domac
Marijan Maras, dipl. ing.
Autori: Tanja Pap , prof. pedagogije
Ljiljana ari , prof. pedagogije
Ivana Lonar, dipl. oec.
Dr. sc. Julije Domac
Odgajatelji koji su s djecom osmiljavali i provodili aktivnosti, od kojih su neke opisane u priruniku:
Bernarda Horvat Poa
tefica Jakopec
Gordana Kutlea
Sanja Paveli
Ivanka Petri
Vinja Rom
Vlatka Vai
Ana Zlati
Recenzent: Doc. dr. sc. Biserka Petrovi-Soo
Lektura: Marijana Togonal, prof.
Dizajn: Novi val d.o.o., Zagreb
Tisak:
Naklada: 600 primjeraka

Autorska prava/Copyright
Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj i Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske
CIP zapis: 805381
ISBN: 978-953-7479-23-7
Zagreb, travanj 2012.

KORITENJE ENERGIJE
PRIRUNIK
SADRAJ
Sadraj:
Uvod

Vodi kroz prirunik
Praktini dio prirunika

1. to je energija

2. Energija i ljudsko tijelo

3. Hrana kao energija za ljudsko tijelo

4. Kako tijelo troi energiju (oblici kretanja)

5. Energetska uinkovitost u vrtiu

6. Upoznavanje oznake energetske uinkovitosti

kuanskih ureaja

7. to uiniti kada uoimo rasipanje energije

uzrokovane kvarom?

8. Poticanje racionalnog koritenja energije

u obiteljskom domu

9. Obnovljivi i neobnovljivi izvori energije

10. Sunce i energija sunca

11. Voda i energija vode

12. Vjetar i energija vjetra

13. Biomasa

14. Naa klima

15. Okoli, otpad i energija

16. Pokrenimo energetski krug:

sakupi, recikliraj i ponovno upotrijebi!

17. Biootpad

18. Poticanje smanjivanja otpada u

obiteljskom domu

19. Energija i promet

Umjesto zakljuka
Literatura

Prilog: Eko-datumi
5
6
9
13
17
21
25
29
33
37
41
45
49
57
65
71
77
83
89
93
97
104
106
107
UVOD
ZATO JE I KAKO NASTAO OVAJ PRIRUNIK
Zdrav i ist okoli temeljna je potreba i pravo svakog bia
koji pojedincu prua bolje uvjete za zadovoljavanje njegovih
potreba i skladan razvoj potencijala. U vrijeme velikog
tehnikog i tehnolokog napretka, koji istovremeno dovodi
i do oneienja okolia, sve ee dolazi do naruavanja
skladnog suivota ljudi s prirodom koja nas okruuje. Zbog
toga je jedno od temeljnih pitanja dananjice kako postii
ravnoteu izmeu dobrobiti sveukupnog razvoja, njegova
tetnog utjecaja na okoli i kvalitete naeg ivota.
Koncept odrivog razvoja istie nunost gospodarskog, socijalnog
i kulturnog rasta i razvoja koji e odgovoriti na potrebe i
zahtjeve dananje generacije, a da se pri tome ne ugroze
mogunosti i prava buduih generacija na zdrav i kvalitetan
ivot. Na taj nain odrivi razvoj potie drutveni i gospodarski
razvitak iskljuivo unutar okvira koji okoli moe podnijeti
i koji ne naruava njegovu prirodnu ravnoteu. Praktino
djelovanje koje moe doprinijeti ostvarenju toga cilja je, uz
mnoge druge mogunosti, i poticanje racionalnog koritenja
energije i koritenje energije dobivene iz obnovljivih izvora.
O vanosti odgoja i obrazovanja za odrivi razvoj govori i
injenica da su Ujedinjeni narodi razdoblje od 2005. do 2014.
godine proglasili Desetljeem obrazovanja za odrivi razvoj
s ciljem omoguavanja pristupa kvalitetnom obrazovanju,
usvajanju znanja, kompetencija i vrijednosti za odrivu
budunost.
Obrazovanje za odrivi razvoj, ouvanje okolia i racionalno
koritenje energije dio je cjeloivotnog obrazovanja koje
treba zapoeti od ranog djetinjstva. Zahtjev da se dijete od
najranije dobi ui odgovornom ponaanju mogue je provesti
ukoliko odrasli u ulozi djetetova modela imaju razvijenu
svijest o odrivom razvoju, ouvanju okolia i odgovornom
ponaanju prema prirodnim resursima. To naglaava i
Konvencija o pravima djeteta koja se, izmeu ostalog, zalae
da se odgoj i obrazovanje djeteta usmjeri prema razvijanju

osjeaja za zatitu prirodnog okolia (l. 29. Konvencije o
pravima djeteta, 1989.).
Na tim osnovama je koncipiran i ovaj prirunik. On donosi
teorijski okvir i smjernice za praktino djelovanje unutar sustava
odgoja i obrazovanja kojim se eli pridonijeti formiranju
pozitivnih stajalita djeteta prema okoliu i izgraivanju
potrebnog sustava vrijednosti posebice u odnosu na odrivi
energetski razvoj kojem je posveena ova knjiga.
Prirunik je namijenjen odgajateljima djece predkolske dobi
jer je upravo rana i predkolska dob najpovoljnije ivotno
razdoblje za usvajanje znanja i vjetina o ouvanju prirode i
njenih resursa te izgraivanje pozitivnih emocija i stajalita
o okoliu. Senzibiliziranje djeteta za probleme okolia u
njegovoj neposrednoj sredini, u zajednici s drugom djecom i
odraslima, ima perspektivu dugoronog doprinosa pokretanju
niza pozitivnih promjena u djetetovu uem i irem okruju.
Prirunik je nastao kao rezultat suradnje djelatnika Djejeg
vrtia Preko iz Zagreba i Regionalne energetske agencije
sjeverozapadne Hrvatske, a njegovu izradu omoguio je Grad
Zagreb, Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi
razvoj. Izrada prirunika dio je sustavnih napora Grada Zagreba
na podizanju svijesti i informiranosti najmlaih generacija o
vanosti odrivog koritenja energije.
Na kraju jo jednom zahvaljujemo svima koji su svojim radom
doprinijeli nastajanju prirunika i svima koji su sudjelovali
u predstavljanju rada Djejeg vrtia Preko u objektu u
Tijardovievoj 13 tijekom Zagrebakog energetskog tjedna
6. travnja 2011. godine. Osobito zahvaljujemo odgajateljima
M. Al-Dujaily, F. Bektai, R. Dodigovi, B. Dropui, Lj. Dupin,
R. Graanin, I. Kova, B. Majdandi, S. Posavec i S. Smodek.
VODI KROZ PRIRUNIK

Ovaj je vodi
zamiljen kao dio
prirunika koji
opisuje kako je
on koncipiran te
kojim je naelima
u odgojnoobrazovnom
radu s djecom
predkolske dobi
nuno poklanjati
panju prilikom
njegove primjene.
U priruniku su
opisana saznanja
i iskustva rada s
djecom u Djejem
vrtiu Preko na podruju odrivog razvoja i zatite okolia,
s posebnim naglaskom na racionalno koritenje energije.
Opisana iskustva temeljena su na suvremenim znanstvenim
spoznajama o cjelovitom razvoju djeteta i ulozi socijalnog
i fizikog okruenja u kojem dijete odrasta. Uvaavajui
injenicu da dijete rane i predkolske dobi spoznaje svijet
otkrivajui i rjeavajui konkretne probleme u konkretnom
okruenju, presudno je da okruenje u kojem dijete odrasta
bude poticajno osmiljeno i pripremljeno za upoznavanje,
istraivanje te stjecanje novih iskustava i znanja o sebi,
drugima i svemu to ga okruuje.
Za uenje predkolskog djeteta, uz poticajno fiziko okruenje,
vanu ulogu ima i poticajno socijalno okruenje koje djetetu u
socijalnoj interakciji omoguuje rasprave, suradnju, sueljavanje,
dogovaranje i slino, osobito ako se radi o uoavanju i rjeavanju
problemskih situacija. Poticajno socijalno okruenje, osim
djece razliite dobi, znanja i iskustva, istie i znaajnu ulogu
odraslih odnosno odgajatelja od kojih se oekuje da u okviru
svoje uloge znaju prepoznavati procese i zakonitosti djetetova
razvoja i u skladu s tim planirati, pripremati i omoguavati

uvjete u kojima e svako dijete optimalno koristiti i razvijati
sve svoje razvojne potencijale.
U ranom i predkolskom odgoju uvijek su bile zastupljene
aktivnosti upoznavanja prirode i njezina ouvanja. U tom
pogledu sadraj ovog prirunika odgajateljima je poznat.
Meutim, kako smo danas, vie nego ikada prije, suoeni s
egzaktnim injenicama o problemima odrivosti ivota na
Zemlji zbog tetnog djelovanja ovjeka na okoli, nuno je
od ranog djetinjstva sustavno pristupiti promjeni ponaanja
i sustava vrijednosti prema okoliu. Racionalno koritenje
energije i koritenje energije iz obnovljivih izvora svakako
predstavljaju neka od rjeenja koja doprinose osiguranju i
odravanju ivota na Zemlji.
Prirunik se sastoji od devetnaest poglavlja i svako poglavlje
je posveeno jednom dijelu sustava ouvanja okolia. U
priruniku su navedeni prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti,
materijali i sredstva potrebni za predloene aktivnosti, ciljevi
i informacije za odgajatelje o pojedinoj temi. Svako poglavlje
zapoinje kratkim opisom situacije od koje su djeca zapoela
istraivanje pojedinog podruja energije. U nekim poglavljima
to su bile samoorganizirajue aktivnosti djece, a u nekima uvjeti
koje su odgajatelji stvarali za djeje spontano istraivanje i
uenje o pojedinim podrujima energije. Kako e primjena
prirunika izgledati u drugim vrtiima, hoe li se koristiti
cijeli prirunik ili njegovi pojedini dijelovi, kako i koliko e se
nadograivati i kombinirati sve to je u priruniku navedeno,
ponajprije ovisi o potrebama, interesima i mogunostima
djece, kao i drugim uvjetima kojima pojedini vrtii raspolau.
Kao to energija nikada ne nestaje, ve samo mijenja
svoj oblik, tako i odgojno-obrazovni rad treba biti proces
obogaivanja iskustava i znanja djece koja u poticajnom
okruenju otkrivaju mogunosti za nova znanja i iskustva
kao potencijal koji se razvija.
Karakteristini dijelovi prirunika su:
Prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti
U priruniku su opisane odgojno-obrazovne aktivnosti koje su nastale u radu s djecom. Predloene aktivnosti u priruniku
velikim su dijelom temeljene na iskustvu rada s djecom i slue iskljuivo kao prijedlozi i ideje, a pisane su u natuknicama kao
mogunosti koje e se u praksi dalje graditi, mijenjati, prilagoavati i postajati posebne i jedinstvene aktivnosti koje vrijede za
odreeno dijete, grupu djece, odgajatelje i vrti. Kako e predloene aktivnosti zapoinjati, dalje se razvijati, koliko e trajati,
u kojem slijedu i u kojim kombinacijama e se organizirati, ovisit e o brojnim uvjetima jedinstvenim za djecu, odgajatelje i
okruenje u kojima e se odvijati.
Najveim su dijelom predloene istraivako-spoznajne aktivnosti jer one svojim karakteristikama najvie odgovaraju sadraju
prirunika. Koliko e se u vezi s ponuenim temama provoditi i druge vrste odgojno-obrazovnih aktivnosti, npr. razne igre,
ivotno-praktine i radne aktivnosti, drutvene i drutveno-zabavne, umjetniko-interpretativne aktivnosti i aktivnosti
raznovrsnog izraavanja i stvaranja djeteta, ovisit e o djejim interesima i odgajateljevim procjenama za produbljivanje i
proirivanje djejih iskustava o odreenoj temi.
U priruniku su navedene i aktivnosti koje su nastale na osnovi neplaniranih dogaanja i situacija u ivotu djeje odgojne
grupe jer su bile prepoznate kao samoinicirane aktivnosti djece ili obogaivanje aktivnosti u njihovu tijeku.
U svim aktivnostima odgajatelj ima ulogu promatraa, poticatelja, usmjerivaa, pomagaa, dokumentatora i onog koji stvara
uvjete za uenje i druenje djece u skladu s njihovim potrebama, interesima i mogunostima. U tijeku aktivnosti djece vano
je uoavati, dokumentirati i reflektirati interese, pitanja, naine rjeavanja problema, naine druenja, oblike uenja te u skladu
s time obogaivati i proirivati uvjete za daljnje uenje, kao i poticati aktivnosti u kojima e svako dijete moi zadovoljiti svoje
potrebe i interese.
U istraivako-spoznajnim aktivnostima potrebno je razgovarati s djetetom na nain da se dijete potakne na samostalno
definiranje problema, iskazivanje svojih pretpostavka u odnosu na mogua rjeenja problema, provjeravanje postavljenih
pretpostavki (po mogunosti na vie naina) i na kraju primjenu znanja ili rjeenja do kojeg je dijete dolo.
Materijali i sredstva potrebni za predloene

odgojno-obrazovne aktivnosti
Osnovni materijalno-organizacijski uvjeti navedeni su najprije kao polazita predloenih odgojno-obrazovnih aktivnosti, dok
daljnja nadopuna i reorganizacija materijala ovisi o smjeru u kojem e djeca razvijati aktivnost. U ovom dijelu vodila se briga
o dostupnosti, sloenosti, raznovrsnosti i preglednosti materijala, kako bi se djeci omoguio slobodan izbor i nain upotrebe
materijala s ciljem zadovoljavanja njihovih potreba, mogunosti i interesa za istraivanjem, eksperimentiranjem, pronalaenjem
rjeenja i njihovim provjeravanjem.
Najvei broj predloenih materijala je otpadni, ambalani i drugi materijal, u praksi poznat kao tzv. pedagoki neoblikovani i
prirodni materijal. Brinulo se o tome da se materijali mogu viekratno upotrebljavati i zato je u nekim situacijama predloeno
plastificiranje papira ili koritenje samoljepljive prozirne folije. Kad god je mogue, preporuuje se uporaba recikliranog papira.
Fotoaparat i/ili kamera nisu posebno spominjani jer se podrazumijeva da su danas neophodni za proces dokumentiranja i
reflektiranja odgojno-obrazovnog rada s djecom.
Cilj
Ciljevi navedeni uz svaku temu
predstavljaju sadrajne smjernice
odgajatelju. Za ostvarivanje
postavljenih ciljeva osobito je
vana uloga odgajatelja koja je
vidljiva u stvaranju materijalnih i
socijalnih uvjeta koji omoguavaju
svakom djetetu otkrivanje,
osvjeivanje, uenje, formiranje
i razvoj pozitivnih stajalita.
Presudno je da se cijeli proces
rada s djecom, s obzirom na
postavljene ciljeve, odvija na nain
da dijete ima mogunost razvijati
sve svoje razvojne potencijale kroz
aktivnosti koje bira prema svojim
potrebama te da samostalno
odluuje kada, kako i koliko dugo
e u odabranim aktivnostima
sudjelovati. Sveukupni uvjeti
trebaju osiguravati svakom
djetetu razvoj motorike, spoznaje,
govora, emocionalni i socijalni
razvoj, razvoj igre te likovne i
glazbene sposobnosti
Dokumentiranje odgojnoobrazovnog rada

U priruniku se esto predlae izrada plakata. Plakat omoguuje i djeci i
odgajateljima sustavno dokumentiranje odgojno-obrazovnog procesa. Biljeenjem,
crtanjem, slikanjem, pisanjem, postavljanjem fotografija i izradom skica, dijete
svoje predodbe i iskustva o nekom predmetu ili pojavi materijalizira i strukturira.
Na taj nain plakat pomae djeci u samoorganiziranom procesu uenja. On
je istodobno podsjetnik djeci i odgajateljima na to to su mislila, to su radila,
to o nekom predmetu ili pojavi znaju sada, a to su o tome mislila ranije.
Plakat slui i kao poticaj svima koji ele vie saznati o onome to je aktualno
u odgojnoj grupi. Plakat je ujedno sredstvo koje djecu i odgajatelje potie na
daljnji proces otkrivanja, rjeavanja problema i druge oblike prouavanja teme.
Uz fotografske i video zapise djejih aktivnosti, plakat prua odgajateljima
informacije o pojedinom djetetu, nainu njegova zapaanja i razmiljanja,
obliku uenja i suradnji s drugom djecom. Koristan je i u zajednikoj refleksiji
odgajatelja u prouavanju naina djejeg uenja.
Dokumentiranje odgojno-obrazovnih aktivnosti i koritenje dokumentacije vano
je i za roditelje kao izvor informacija o dogaanjima i aktivnostima u vrtiu,
nainima na koje njihovo dijete sudjeluje i doprinosi odreenim aktivnostima
te kao povratna informacija o roditeljskom doprinosu radu vrtia, uenju i
odgoju djeteta (donoenjem razliitog materijala, predlaganjem novih ideja i
resursa za istraivanje i pruanjem podrke u radu).
Najvea je vrijednost plakata za djecu ako su im oni stalno dostupni za vrijeme
trajanja aktivnosti. Nakon prestanka djejeg interesa za odreenu temu ili
aktivnost, plakat je mogue zajedno s djecom sloiti u manje formate
izrezati, napraviti albume ili mape kako bi se ponovno mogli koristiti u
drugim aktivnostima.
Informacije za odgajatelje
Svako poglavlje zavrava tekstom u kojem su ukratko navedena elementarna znanja i informacije namijenjene odgajateljima
kao teorijski okvir za upoznavanje vanih injenica o temi poglavlja. Odgajateljeva odgovornost je da svoje znanje o
razvoju djeteta i prirodi njegova uenja povee sa znanjem i pozitivnim stajalitima o vanosti i mogunostima ouvanja
okolia te tako u odgojno-obrazovnom radu potie razvoj interesa, znanja i navika djece za odgovorno ponaanje prema
okoliu i racionalno koritenje energije.
o
t
A
J
I
G
R
E
N
E
e
j
1. to je ENERGIJA
Aktivnost u centru graenja u
kojoj je nekoliko djece sputalo
kugle razliitih veliina i
teina niz kosine drvenog
konstruktora odgajatelj je
prepoznao kao mogunost za
proirivanje uvjeta u kojima e
djeci omoguiti upoznavanje
razliitih fizikalnih zakonitosti
i energije koja je potrebna
za kretanje predmeta po
povrini.
Prijedlozi odgojno-obrazovnih
aktivnosti vezanih uz
upoznavanje energije
- saznati djeja iskustva, predodbe i znanja o energiji: je li energija statina ili

dinamina pojava, od kuda dolazi, kojeg je oblika, gdje se nalazi, emu slui,
kamo odlazi
- poticati djecu na biljeenje svojih iskustava, predodbi i znanja o energiji
zapisivanjem, crtanjem, slikanjem, modeliranjem
- iz dobivenih informacija prepoznati djeji interes za energiju i energetske teme
- zajedno s djecom odluiti od kuda poeti istraivati energiju.
Aktivnosti u centru graenja
Cilj
10
upoznavati energiju u razliitim oblicima

istraivati procese prijenosa energije
Djeca o energiji:
Energija je kad ima puno
snage. (Matea, 5,9 god.)
Energija je zrak koji die.
(Klara, 5,6 god.)
Sunce je vatreno i daje svjetleu energiju.

(Borna, 6 god.)
Energiju ne moe uloviti. (Ivan, 6,1 god.)
Materijali i sredstva potrebni za predloene aktivnosti
Centar graenja obogatiti:

- veim brojem kosina (razliitih duljina i irina, postavljenih na razliite
visine) razliitih povrina (glatkih, hrapavih, s preprekama od letvica ili
cijevi), razliitih materijala (drvo, metal, vrsti karton)
- predmetima (oblim, kvadratnim, u obliku stoca, valjka, oblih ili glatkih
povrina)
- plastinim cijevima (razliitih promjera, duine, boje, elastinosti)
- kupljenim i napravljenim vagama razliitih veliina s razliitom preciznou
mjerenja
- raznovrsnim graevnim materijalom i kartonom za gradnju
razliitih konstrukcija
- kotaima od bicikla na stalcima s rukom za pokretanje,
dinamom i svjetiljkom
- kotaima od bicikla koji se mogu pokretati runo pomou
gumene trake koja ih spaja
- papirima velikih dimenzija za biljeenje
Energija je sposobnost obavljanja rada, pokreta svega i uzrok svemu to se dogaa oko nas. Budui da nam je energija
potrebna za sve to radimo, a energetski resursi na Zemlji su ogranieni, energiju je potrebno koristiti racionalno. Kako bismo
osigurali dovoljnu koliinu energije za budunost, nuno je promiljeno koritenje energije. Iako dijete predkolske dobi ne zna
sve zakonitosti sloenih procesa djelovanja i pretvorbe energije, ono je aktivni sudionik i kreator energetskih procesa u svom
okruenju u skladu sa svojim sposobnostima i mogunostima. Sveprisutnost energije dijete instinktivno doivljava, koristi i
prepoznaje u svom ivotu. Odgovornost je odraslih da djeci omogue uvjete u kojima e upoznavati, istraivati, spoznavati
i produbljivati znaenje i razumijevanje energetskih procesa kako bi postupno postali aktivnim i odgovornim korisnicima
racionalnog koritenja energetskih potencijala.
11
E
EN
G
R
i
A
IJ
o
l
e
j
i
t
o
k
s
ljud
2. ENERGIJA i ljudsko tijelo

Aktivnosti predloene u ovom poglavlju zapoele su tijekom boravka na dvoritu jednog hladnog dana kada su
djeca promatrala dah koji su izdisala. Zainteresirala ih je vidljivost zraka koji izdiu. Razgovarali su o tome iji
je oblak zraka vei, koji se bolje vidi, tko ima vie zraka i sl. Odgajatelj je interes djece za ovu pojavu produbio
u sobi dnevnog boravka kada je uz trodimenzionalni model ovjeka nastojao saznati djeje predodbe, znanja
i iskustva o ulozi zraka i dinog sustava za funkcioniranje ljudskog tijela.
Prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti vezanih uz

upoznavanje energije potrebne ljudskom tijelu
Zrak:
- osvjeivati proces disanja, udisaja i izdisaja zraka, istraivati
naine provjeravanja procesa disanja (podizanje oita u
razliitim poloajima tijela, puhanje zraka u balon, puhanje
u zrcalo, puhanje slamkama u vodu)
- pomou modela ovjeka otkrivati naine kruenja zraku u
tijelu i uloge organa koji sudjeluju u disanju
- u suradnji sa zdravstvenom voditeljicom vrtia osvijestiti
naine pravilnog disanja u razliitim aktivnostima
- upoznavati tehnike disanja tijekom vjebanja, oputanja,
pjevanja, hodanja i drugih aktivnosti
- povezivati proces disanja s kvalitetom zraka koji udiemo
te s ulogom stabala i uma.
Voda:
- upoznavati ulogu vode u ljudskom tijelu (voda nosi hranjive
sastojke stanicama i organima, odnosi otpadne produkte,
pomae pri regulaciji tjelesne temperature)
- upoznati se s injenicom da velik dio ljudskog tijela ini
voda (oko 60 %), povezivati je s potrebom i navikom pijenja
vode i nemogunosti odravanja ivota bez vode
- osvijestiti vanost kvalitete pitke vode.
14
Hrana:
- upoznavati ulogu i vanost hrane u ljudskom organizmu
(energija za ivot i pokretanje tijela)
- uz pomo trodimenzionalnog modela ovjeka upoznavati
ulogu pojedinih organa koji sudjeluju u procesu pretvaranja
i koritenja energije iz hrane.
Zrak, voda, hrana tri elementa neophodna za ivot ovjeka:
- prikupiti velik broj slika, isjeaka iz novina i asopisa s
razliitim prikazima vode, zraka i prehrambenih namirnica
- potaknuti djecu da na osnovi ponuenog materijala naprave
poredak u izboru elemenata po prioritetu za preivljavanje
(zrak, voda, hrana) pri emu svako dijete prema vlastitom
izboru bira i lijepi na papir svoju kombinaciju te argumentira
svoj izbor
- omoguiti djeci provjeru njihovih izbora i traenje novih
informacija pomou slikovnica, enciklopedija, knjiga ili
pitajui odrasle
- pozvati zdravstvenu voditeljicu vrtia koja e djeci odgovarati
na postavljena pitanja i na razliite naine prikazivati vanost
zraka, vode i hrane za funkcioniranje ljudskog tijela
- s obzirom na novosteena znanja omoguiti djetetu
reorganizaciju, dopunu i promjenu njegova prvobitnog
izbora elemenata potrebnih za ivot koristei ponuene
materijale s poetka aktivnosti.
Ljudsko tijelo je vrlo sloen

sustav kojemu su za
funkcioniranje potrebni
zrak, voda i energija koju
dobiva iz hrane.
Materijali i sredstva potrebni

za predloene aktivnosti
- trodimenzionalni model ovjeka

- zrcalo, baloni, slamke
- fotografije, isjeci iz asopisa, novina,
reklamnih letaka s prikazima zraka,
vode, razliitih namirnica i sl.
- papiri, kare, ljepilo
- slikovnice, enciklopedije, knjige
Cilj
Zrak u tijelu, olovka, Vjeko, 5,5, godina
utvrditi to je ljudskom tijelu potrebno

za ivot
otkrivati procese kruenja zraka, vode
i hrane unutar ljudskog tijela
Voda u tijelu, olovka, Vjeko, 5,5 godina
Ljudsko tijelo je vrlo sloen sustav kojemu su za funkcioniranje potrebni

zrak, voda i energija koju dobiva iz hrane. Hrana sadri hranjive tvari
masti, bjelanevine i ugljikohidrate. Energija koju dobivamo iz hrane
omoguuje nam obavljanje raznih aktivnosti, razmiljanje i kretanje.
Ako u tijelo due vrijeme unosimo vie energije nego to je kroz dnevne
aktivnosti potroimo, moe doi do poveanja tjelesne teine koja se
manifestira u obliku masnih naslaga, to je u konanici opasno za zdravlje.
Nedovoljan ili neodgovarajui unos energije kroz hranu takoer moe biti
opasan i dovesti do bolesti. Ljudi imaju razliite potrebe za energijom
ovisno o starosti, tjelesnoj grai, spolu, ali i o dnevnoj aktivnosti.
15
Hr
a
n
a
o
a
k
E
N
E
o
l
e
j
i
t
o
k
s
d
u
j
l
a
z
A
J
RGI
3. Hrana kao ENERGIJA

za ljudsko tijelo
U aktivnostima vezanima uz energiju i ljudsko tijelo
djeca su razliite vrste hrane najee prepoznavala
kao izvor energije za tijelo. Pratei djeji interes za
ovo vano podruje energije, djeci je omogueno
proirivanje njihovih iskustava i znanja kroz razliite
aktivnosti.
U tim aktivnostima osobito nam je bilo vrijedno

omoguiti djeci redovito sudjelovanje u izradi novih
jela. Na taj nain djeca su mogla upoznavati nove
namirnice i isprobavati ih u razliitim kombinacijama
prije nego to su postale sastavni dio jelovnika u vrtiu.

upoznavanje hrane kao energije za ljudsko tijelo
- izraivati kartice s prikazom razliitih namirnica (nacrtati,
naslikati, izrezati iz reklamnih letaka)
- upoznavati djeja iskustva i znanja o namirnicama koje
konzumiraju i koje im daju najvie energije
(zakljuke biljeiti na plakat; pojedine namirnice svrstavati
u kategorije: bjelanevine, ugljikohidrati i masti)
- upoznavati organe i procese koji hranu pretvaraju u
energiju potrebnu za funkcioniranje i pokretanje ljudskog
tijela
- izraditi piramidu pravilne prehrane, stjecati znanja i
iskustva o potrebnim udjelima pojedinih vrsta hrane
koje tijelu daju energiju
- piramidu pravilne prehrane kontinuirano dograivati
novim namirnicama
- kontinuirano stvarati uvjete u kojima djeca sudjeluju
u pripremi hrane koju e konzumirati u sklopu obroka:
namazi, napitci, vone salate i dr.
- upoznavati hranu svim osjetilima
- osigurati uvjete za prirodni uzgoj voa, povra i zainskog
bilja prema mogunostima vrtia (terasa, vrt, povrtnjak
i vonjak)
Recepti iz nae kuharice
18
Kad bismo vozili automobile na okoladu,

jednu litru benzina zamijenili bismo s oko
kilogram i pol okolade.
a: Naa kuharica
jedan papir
Primjer izrade sredstv
jednakih dimenzija. Na
a
pir
pa
na
ira
ikl
rec
a
dv
tronju
pagom spojiti
ijedlog aktivnosti za po
pr
pir
pa
gi
dru
na
a
t,
odraslih i piramide
napisati eljeni recep
tom receptu. Uz pomo
po
ne
hra
iz
e
en
biv
do
e iz hrane po
energije
liinu energije tijelo dobij
ko
ju
ko
iti
en
cij
pro
ne
pravilne prehra
pojedinom receptu.
biti predloene
u soka od jabuke mogu
em
ipr
pr
za
t
ep
rec
uz
pripremu
Primjerice,
igara), dok uz recept za
ijih
irn
(m
nja
e
gra
i
aktivnosti crtanja
poput vonje biciklom
i predloene aktivnosti
bit
gu
mo
a
uk
jab
od
e
savija
ili igra lovice.
gajatelja,
trai recept uz pomo od
nju
za
i
li
vo
ju
ko
nu
Svako dijete bira hra
com zapisuje recept
. Zajedno s drugom dje
iu
vrt
u
e
ric
ha
ku
ili
naava ih svojim
roditelja
potronju energije i oz
za
sti
no
tiv
ak
e
dla
razliitim
na papir, pre
slagati u kuharicu prema
i
ti
iva
a
izr
e
gu
mo
je
late,
imenom. Recepte
ru, recepti za sokove i sa
e
ve
k,
a
ru
k,
a
ru
do
iu, ljetni recepti,
kategorijama: recepti za
oslave roendana u vrt
pr
i
e
ilik
pr
e
bn
se
po
recepti za
zimski recepti i dr.
mogue je spojiti
u aktivnost sve recepte
ov
za
sa
ere
int
a
etk
vr
e je u tome to
Nakon za
vrijednost ove kuharic
a
bn
se
Po
u.
ric
ha
ku
nostima
u zajedniku
uiti o energetskim vrijed
u
ilik
pr
aju
im
u,
ric
ha
rnica.
djeca, izraujui ku
je energije iz tih nami
n
tro
po
i
a
os
un
u
es
imaju bilo koju
namirnica kao i o proc
moe pomoi djeci koja
to
e
tom
u
i
je
e
ric
ha
izbirljivost,
Vrijednost ku
ili preveliki unos hrane,
ali
em
(pr
bu
tre
po
u
en
harice,
posebnu prehramb
djelujui u nastanku ku
su
,
da
)
ica
rn
mi
na
vih
uputa vezanih uz
odbijanje kuanja no
novih namirnica i drugih
ju
an
a
ihv
pr
u
ta
nu
budu potak
pravilnu prehranu.
r i materijali za pisanje
a: reciklirani papir, pribo
stv
ed
sr
li i
ija
er
at
i m
Potrebn
ljepilo.
i crtanje, paga, kare,
19
Cilj
razvijati odnos prema hrani kao vrijednom resursu i kao energiji koja pokree
ljudsko tijelo
razvijati spoznaju o vanosti pravilne prehrane u zadovoljavanju prehrambenih
potreba
omoguiti djeci proirivanje znanja o namirnicama i hrani kao izvoru energije
upoznavati organe i procese koji hranu pretvaraju u energiju za funkcioniranje
ljudskog tijela
- papiri velikih dimenzija

- novine, asopisi, reklamni letci
- plakat presjeka ljudskog tijela s prikazima unutarnjih organa
(kupljen ili izraen u vrtiu)
- trodimenzionalni model ovjeka
- pribor i materijal za pisanje i crtanje
- kare, ljepilo
- razliite namirnice
- pribor i posue
20
Dijete od najranije dobi odrasta s porukama o nunosti konzumiranja raznovrsne hrane koja e mu osigurati energiju za
njegove svakodnevne aktivnosti. Na taj nain upoznaje vanost hrane kao izvora energije. U djetetovu razvoju presudnu ulogu
ima pravilna prehrana koja osigurava uravnoteenu raspodjelu energije za funkcioniranje ljudskog tijela. Energetske potrebe i
energetski sadraj hrane iskazuju se u kalorijama (cal) ili joulima (J). Tako, primjerice, okolada od 100 grama ima energetsku
vrijednost od oko 2,3 MJ (megajoula, 1.000.000 joula; za usporedbu litra benzina ima energetsku vrijednost od oko 34 MJ).
Prema tome, kad bismo vozili automobile na okoladu, jednu litru benzina zamijenili bismo s oko kilogram i pol okolade.
Komad kruha namazan maslacem sadri oko 315 kJ (kilojoula, 1.000 joula) energije, to je dovoljno za 6 minuta tranja, 10
minuta vonje biciklom, 15 minuta etnje ili za podizanje tereta od 50 kg na 1 m visine 650 puta.
t
o
k
o
l
e
ij
)
a
N
E
j
R
E
G
i
I
n
J
U
a
(
o
t
b
e
l
i
r
c
k
i
t ro
4. Kako tijelo troi ENERGIJU

(oblici kretanja)
upoznavanje naina na koje tijelo troi energiju
Tijekom posjeta Kineziolokom fakultetu u Zagrebu
djeca su promatrala studente koji su trenirali razliite
sportove, a u dijelu treninga su i sudjelovala. Na
kraju posjeta djeca su razgovarala sa studentima
o vjebanju, prehrani i odmaranju. Doivljaj posjeta
bio je poticaj za istraivanje naina na koje tijelo
troi energiju dobivenu iz hrane.
Posjet Kineziolokom fakultetu
22
- upoznavati djeja znanja i iskustva o nainima na koje ljudsko

tijelo troi energiju
- iskustva i znanja djece biljeiti na plakat
- usporeivati u kojim aktivnostima tijelo troi vie energije, a u
kojima manje hodanje, tranje, skakanje, vonja romobila, vonja
bicikla
- otkrivati naine kako energiju vlastitog tijela pretvarati u druge
oblike energije, primjerice, pokretanje pedala na biciklu uzrokuje
pokretanje dinama i paljenje svjetla
- osvjeivati znakove kojima tijelo pokazuje da mu nedostaje
energije e, glad, umor i dr.
- osvijestiti radnje koje treba uiniti kako bi tijelo ponovno dobilo
energiju unos tekuine, uzimanje hrane, odmor i sl.
- uz pomo tablica nutritivnih vrijednosti namirnica istraivati koliko
je potrebno baviti se nekom aktivnou kako bi se potroila energija
dobivena iz odreene vrste hrane. Primjerice, energija dobivena
iz jedne pojedene jabuke potroi se tijekom 5 minuta tranja, 6
minuta vonje biciklom, 7 minuta plivanja, 9 minuta igranja tenisa,
12 minuta etnje ili 58 minuta odmaranja. Za razliku od jabuke, za
potronju energije jednog pojedenog sladoleda u kornetu potrebno
je trati 17 minuta, voziti bicikl 21 minutu, plivati 23 minute, igrati
tenis 33 minute, etati 45 minuta i odmarati se 3 sata i 30 minuta.
- osvjeivati vanost pravilnog unosa i iskoritavanja energije
dobivene iz hrane
- potaknuti djecu da crtaju/slikaju shemu procesa uzimanja i
potronje energije iz hrane i vode tijekom jednog dana kako bi
osvijestila proces ciklikog kruenja energije koja nikad ne staje
(spavanje, odmaranje, uzimanje hrane i vode, razliite aktivnosti
tijekom dana)
- organizirati susret sa sportaima u vrtiu
- organizirati posjet sportskom klubu i Kineziolokom fakultetu
- upoznati ivot sportaa, njihovu prehranu, treninge, posebnosti
sporta kojim se bave
Ljudsko tijelo pokree sustav organa

za kretanje koji ine miii i kosti kojima
upravlja ivani sustav.
kartice:
Primjeri zadataka za zelene
. Kreni
rtove
po
o s
orio/la tijelo za novi dan
jm
zna
odm
i
po
/la
e U
vao
art
spa
a: k
si
stv
no
red
lu
e s
Cije
ad
izr
er
Primj
dva polja naprijed.
kakao.
h, namaz od sira i topli
za kartake igre nacrtati,
ata
kar
e
iin
vel
ira
doruak si pojeo/la kru
pap
Za
zeleno
e
idu
nih
Na kartone od
na
edi
i
poj
Otr
.
igru lovice
ina i zalijepiti karakteristike
Nakupio/la si energije za
iri
naslikati ili izrezati iz nov
et
lno
ima
min
k.
rebno je napraviti
polje i proitaj novi zadata
naprijed.
sportova. Za svaki sport pot
vizita, izgled povrine
Pomakni se za jedno polje
e.
rek
vo
led
la
izg
eo/
je
poj
oj
si
koj
nu
na
ui
Za
ri se na
mo
.
Od
rta
karte, npr. kartu
or.
spo
odm
m
tijelu potreban je
sportaa i karta s nazivo
- Brzo si trao/la. Tvom
).
na kojoj se igra, odjea
tica
kar
ju
bro
o
vie djeteta (ovisno
prvom utom polju.
Igru mogu igrati etiri ili
ale karte stoje na hrpi
ost
a
,
ata
kar
t
es
ije
Svako dijete dob
l, a drugo
kartice:
dijete baca kartu na sto
Primjeri zadataka za crvene
ispred
na sredini stola. Jedno
ovoriti
odg
i
i
rad
rtu
a. Stani na prvo uto polje
jutr
spo
se
kom
em
tije
u
koj
o
vod
i
/la
nat
pio
poz
i
Nis
pre
ba
tre
dijete
odgovori
pusti jedno bacanje.
sport. Ako dijete tono
sebe. Dok pije vodu, pro
roio
ga
kartom vezanom uz taj
vlja
sta
i
ata
kar
tu i odmah zaspao. Nisi pot
par
ed
taj
tu), uzima
o si pojeo/la sladol i tor
vi
Sin
oba
i
e
seb
ata
(baci odgovarajuu kar
iza
kar
je
e
pol
hrp
ovarajuu kartu iz
ti se na drugo zeleno
odg
Vra
a
u.
rgij
nem
te
ene
dije
svu
Ako
e.
kod seb
i priekati
uzeti jo jednu kartu
zadatak.
/la ruati.
sa sredine stola, treba
dijete koje
o
on
je
ik
dn
prije ruka pa nisi mogao
red. Pobje
- Pojeo/la si okoladu
i sada si
ilo
ro
dok ponovno ne doe na
pot
je
je tijelo brzo
Energiju iz okolade tvo
pronai
i
e
a
seb
im
sakupi najvie parova.
iza
koj
u
je
ve
pol
rto
eno
oznaje razliite spo
Vrati se na prvo zel
up
a.
te
/n
dije
dan
gla
vom
pusti
dst
pro
sre
e,
m
e
Ovi
tama mo
ti dati energiju. Dok jed
na iz hrane, a istim kar
karticu s rukom koji e
se troi energija dobive
pu parnih slika.
jedno bacanje.
se igrati i igra na princi
e, novine
proi sva polja i stani
/la za raunalom. Trei
, pribor za pisanje i crtanj
dio
ton
sje
kar
si
i:
o
ijal
Pun
ter
ma
ji.
ni
reb
Pot
ilo, folija
mjesta na kojem sada sto
liitih sportova, kare, ljep
na prvo zeleno polje ispred
i asopisi s prikazima raz
kator.
ajateljima
za plastificiranje, plastifi
namijenjena je djeci i odg
Igra Moje tijelo i energija
oavaju i
lag
ja
pri
rgi
,
ene
juju
i
lo
un
tije
dop
i
je
ju
o igraju, proiru
drutvena igra Mo
edn
zaj
je
i
koj
nostima
gu
re
mo
Primjer izrade sredstva:
gu
s
se fi
ataka u skladu
i energija igra se tako da
aju nain postavljanja zad
enj
mij
ljenom
tav
pos
Drutvena igra Moj dan
nom
o
a
ive
un
dob
pri tome ra
rta do cilja, sukladno broju
i interesima djece vodei
ga na
ie
zap
juju
pomiu po podlozi, od sta
k
jen
ata
izm
zad
a
igr
isli
ko dijete koje sm
podlozi na kojoj se
Sva
Na
e.
e.
igr
anj
u
bac
cilj
ja) i
za
tel
ki
aja
koc
va
odg
na
oznaa
ge djece ili
polja. Zelena boja polja
(samo ili uz pomo dru
ticu
te
kar
dije
e
igr
je.
se zelena, uta i crvena
kom
rgi
tije
ene
enom. Ukoliko
uravnoteenom protoku
na
oznai karticu svojim im
vo
pra
a
ju
im
ponaanja koja doprinose
m,
ava
ru
eno
na
im
i
a
zadatkom
aava ponaanja koj
izvue karticu sa svojim
gatilo igru
Crvena boja polja ozn
su neutralna, nemaju
ja
zato to je osobno obo
pol
ke
a
koc
ut
e
je.
anj
rgi
bac
ene
o
a
atn
dod
ravnoteu protok
ka.
ata
vom.
e za predah izmeu zad
svojim znanjem i iskust
posebno znaenje i slu
na kojima se
tice
kar
ene
crv
i
ene
a
Za igru su potrebne i zel
karticama
materijal i ideja da sam
. Zadaci koji se nalaze na
e djeci se moe ponuditi
igr
kon
u.
Na
tem
nu
a
sli
nalaze odreeni zadaci
ili
Kad
dana.
novu igru na istu
i djeteta tijekom jednog
ili u maloj skupini smisle
odnose se na aktivnost
u skladu
ticu
kar
a
bir
je,
pol
eno
crv
pir, figure
dijete doe na zeleno ili
atak koji
dstva: karton, kola pa
figura stoji i obavlja zad
Potrebni materijali i sre
terijala),
ma
s bojom polja na kojem
ili nekog drugog
u (od plastinih epova
igr
za
terijali
ma
i
u
je zadan na kartici.
bor
dan
pri
m
i,
no
djeteta koje u jed
zelenoj i crvenoj boj
u
nje
ira
aa
pap
pon
od
titi
tice
ijes
kar
osv
je
ija.
Cilj igre
gov ugodan
samoljepljiva prozirna fol
potrebne energije za nje
za pisanje, kare, ljepilo,
a.
doprinosi uravnoteenju
cilj
do
e
do
o
prv
e
ono dijete koj
i zdrav ivot. Pobjeuje
23
Cilj
upoznati naine na koje tijelo
koristi energiju dobivenu iz hrane
povezati unos energije i njenu
potronju s razliitim oblicima
kretanja
Moj dan i energija, drutvena igra
- papir velikih dimenzija, pribor i materijali za pisanje, crtanje, slikanje, papiri

- djeji bicikl s dinamom i svjetiljkom (na stalku)
- tablice nutricionistikih vrijednosti namirnica
Energiju dobivenu iz hrane tijelo koristi na razliite naine: za funkcioniranje organa, obavljanje svjesnih i nesvjesnih radnji,
izvoenje razliitih aktivnosti, kretanje. Ljudsko tijelo pokree sustav organa za kretanje koji ine miii i kosti kojima upravlja
ivani sustav. Na miie moemo gledati kao na pogonski motor koji troi energiju prilikom kretanja, obavljanja fizikog rada
i sportskih aktivnosti. Prirodni oblici kretanja su hodanje, tranje, skakanje, puzanje, penjanje, a u manjoj mjeri i drugi oblici
kretanja: bacanje, vjeanje, noenje. U radu s predkolskom djecom koriste se razliite vjebe i poligoni u kojima su ukljueni
svi motoriki elementi savladani u prirodnim oblicima kretanja.
24
N
E
G
R
E
A u i n ko v i to s t u v r t i u
K
S
ET
5. ENERGETSKA
uinkovitost u vrtiu
U suradnji s Regionalnom agencijom sjeverozapadne Hrvatske u vrtiu je za zaposlenike organizirano predavanje Kako
tedjeti energiju u vrtiu. Strunjaci iz podruja energetike predloili su niz mjera energetske uinkovitosti koje je mogue
provoditi. Informacije koje su odgajatelji dobili na predavanju bile su dodatni poticaj da postojee aktivnosti usmjerene
na tednju energije u vrtiu obogate novim saznanjima. Zajedno s djecom osmiljavali su aktivnosti vezane uz mogunost
provjere troenja energije i predlaganja naina tednje energije u pojedinim situacijama pomou oformljene eko-patrole.
Odgojno-obrazovne aktivnosti vezane uz upoznavanje

energetske uinkovitosti u vrtiu

Organizacija eko-patrole:
- istraivati naine kojima bi mogli doprinijeti smanjenju

potronje energije u vrtiu
- djeje prijedloge zapisivati te na osnovi njih zajedno s
djecom izraditi pravila eko-patrole: tko ini eko-patrolu,
emu ona slui, to i kako promatra, na koji nain se
biljei uoeno stanje
- ukoliko eko-patrola primijeti neki kvar (izgorjela arulja,
slavina ili vodokotli iz kojeg istjee voda i sl.), treba znati
to je potrebno uiniti (prijaviti kvar odgajateljima te zajedno
potraiti pomo domara, majstora izvan vrtia i dr.)
- eko-patrolu ine djeca i odgajatelji svih odgojnih grupa
- svaki mjesec dana jedna odgojna grupa preuzima obaveze
eko-patrole, a dnevno se u eko-patroli izmjenjuju djeca
iz te odgojne grupe prema vlastitom odabiru
- djeca se dogovaraju i odluuju tko od njih prati potronju
nekog izvora energije i sukladno tomu uzimaju palice
sa znakovima i pokazuju odgojnoj grupi, u koju su doli
u provjeru, koji izvor energije gledaju
- eko-patrola dnevno, nenajavljeno, obilazi sve odgojne grupe.

Izrada sustava simbola za poticanje
tednje energije:
- prijedloge naina utede energije djeca mogu napisati

i/ili nacrtati
26
- crtee s porukama o nainima utede energije potrebno

je izloiti na odgovarajua mjesta kako bi djeci bila
podsjetnik za odgovorno ponaanje u svakodnevnim
situacijama koritenja vode u kupaonici, rasvjete, raunala,
CD playera, u sobama dnevnih boravaka i sl.
- prije izlaganja poruka na predviena mjesta poeljno
je poruke plastificirati kako bi dugotrajnije mogle biti
u uporabi
Odjea i rekviziti eko-patrole:
- osmisliti, odabrati materijal, nacrtati skice, izraditi odjeu

za djecu i odgajatelje (majice, prsluci, kape, znakovi i sl.)
po kojoj e sudionici eko-patrole biti prepoznatljivi
- uz odjeu poeljno je izraditi i palice sa znakovima koje
oznaavaju to eko-patrola promatra: potronju elektrine
energije za osvjetljavanje prostorije, uporabu elektrinih
aparata, potronju energije za grijanje prostorije te
potronju vode
- odjea i rekviziti trebaju stajati na vidljivom i dostupnom
mjestu kako bi djeca samostalno mogla odluiti kada
ele krenuti u eko-patrolu
- u eko-patrolu ide onoliko djece koliko izvora potronje
energije se prati, a noenje palice oznaava tko prati
koji izvor energije
Ljudsko tijelo pokree sustav organa

za kretanje koji ine miii i kosti kojima
upravlja ivani sustav.
Eko-patrola
Prijedlozi naina utede energije
Plakati za biljeenje
potronje energije
- svaka odgojna grupa izrauje plakat za praenje racionalnog
koritenja energije i stavlja ga na mjesto dostupno djeci u
sobi dnevnog boravka
- poeljno je da plakat sadri znakove odnosno sustav simbola
koji su izradila djeca, a koji oznaava sve to eko-patrola
promatra: potronju elektrine energije za osvjetljavanje
prostorije, uporabu elektrinih aparata (DVD playera, televizora,
raunala i sl.), potronju energije za grijanje prostorije te
potronju vode
- uz svaki znak potrebno je staviti papir s ispisanim datumima
tog mjeseca kako bi eko-patrola dolaskom u odgojnu grupu
mogla zabiljeiti uoeno stanje
- ukoliko je odgojna grupa racionalno doprinijela utedi energije
u konkretnim uvjetima u kojima boravi (npr. za sunana dana
i u dobro osvijetljenoj prostoriji nije imala upaljeno svjetlo,
Biljeenje uoenog stanja potronje energije
smanjena je temperatura radijatora, ukoliko je bilo dovoljno

toplo u prostoriji, umjesto otvaranja prozora i sl.) ili ukoliko
je potronju energije argumentirala opravdanim razlozima
za konkretnu situaciju, grupa dobiva zelenu kvaicu ispod
oblika energije ija se potronja pratila i datuma kada je to
uoeno
- osim navedene vrste plakata poeljno je izraditi i zajedniki
plakat svih odgojnih grupa na kojem e se biljeiti rezultati
i rjeenja pojedinih odgojnih grupa
- plakat je potrebno staviti na mjesto dostupno djeci,
odgajateljima i roditeljima svih odgojnih grupa (npr. kod
zelenog otoka; vidi Zeleni otok u vrtiu) kako bi mogli u
svakom trenutku vidjeti napredovanje procesa racionalnog
koritenja energije te zapisana rjeenja primjenjivati u
svojoj odgojnoj grupi i obitelji
- u suradnji s domarom vrtia na zajedniki plakat svih
odgojnih grupa mogue je mjeseno zapisivati stanje
elektrinog brojila te se i na taj nain uvjeriti u utedu
elektrine energije kojoj su zajedniki doprinijeli svi u vrtiu
27
Cilj
poticati odgovorno ponaanje prema energiji (struji, vodi i dr.), u skladu s dobi i
mogunostima djece u konkretnim uvjetima vrtia
istraivati mogunosti racionalnog i odgovornog koritenja energije te stvarati
uvjete za ugodno ivljenje koje ne podrazumijeva iskljuivo tednju nego
pronalaenje rjeenja u odreenim uvjetima (rjeavanje problema)
Djeca o odgovornom odnosu prema energiji:
Materijali i sredstva
potrebni za predloene
aktivnosti
- papiri veih dimenzija, pribor

i materijal za pisanje i
crtanje, kare, ljepilo, folija za
plastificiranje
- odjea i rekviziti: prirodni
materijali (pamuk, utica, juta),
drveni tapovi s oznakom izvora
(voda, elektrina energija i dr.)
Kada pere ruke i zube, zatvori vodu. (Filip, 5,4 god.)

Ugasi svjetlo kada izlazi iz sobe. (Lea, 6 god.)
Iskljui kompjutor kada ti ne treba. (Petar, 5,5 god.)
Kada vidi da curi voda, reci teti i domaru. (Lucija, 5,5 god.)
Ako je toplo, ne treba otvarati radijator. (Sara, 5,7 god.)
Zatvaraj vrata da ne hladi zrak u sobi. (Ivan, 6,1 god.)
Auto moe oprati kia i onda tedi vodu. (Luka, 6,2 god.)
Djeca o racionalnom troenju energije:

Vodu ne koristi za gluposti kao da zalijeva prijatelja. (Vito, 5,3 god.)
Kada je sunce, ne treba paliti svjetlo u sobi. (Luka, 5,5 god.)
Moe crtati kraj prozora pa ne treba paliti svjetlo u cijeloj sobi. (Lana, 6,3 god.)
Treba skupljati kiu da moe zalijevati cvijee. (Ema, 6,1 god.)
Iskljui CD kada ga ne slua. (Marko, 6,4 god.)
Moj tata je u kui stavio tedne arulje da utedi. (Lovro, 6 god.)
Pisati treba s jedne i druge strane papira. (Mia, 6,2 god.)
Poklopi lonac kada kuha vodu, bre se grije (Marta, 5,9 god.)
Ako stavimo u perilicu manje vea, troimo vie struje i novaca. (Karlo, 6,5 god.)
tedi vodu kada se tuira. (Karlo, 6,5 god.)
28
Energetska uinkovitost definira se kao djelotvorno (uinkovito) koritenje svih oblika energije s ciljem tednje i smanjenja gubitaka
postojee energije te poticanja promiljenog djelovanja i traganja za energetski uinkovitim rjeenjima i njihovim prednostima.
Krajnji cilj energetske uinkovitosti jest promiljena i odgovorna potronja energije i istodobno kvalitetno zadovoljavanje svih
ljudskih potreba u razliitim svakodnevnim situacijama. Pri tome se oekuje nepromijenjena toplinska, svjetlosna i druga udobnost
korisnika energije odnosno upotreba manje koliine energije (energenta) za obavljanje istog posla (grijanje ili hlaenje prostora,
rasvjeta, proizvodnja raznih proizvoda, pogon vozila i dr.). Energetska uinkovitost ne smije se promatrati iskljuivo kao tednja
energije jer tednja uvijek podrazumijeva odreena odricanja. Uinkovita upotreba energije nikada ne naruava postojee uvjete
rada i ivljenja. Energetska uinkovitost prvenstveno se odnosi na promjenu svijesti ljudi o uporabi energije i volju za promjenom
ustaljenih navika te koritenje suvremenih tehnikih rjeenja.
Up
E
K
S
T
E
G
E
N
E
R
e
k
a
n
z
o
e
j
n
a
v
a n s k i h u re a j a
u
k
i
a
t
s
n
o
z
o ovit
k
n
i
6. Upoznavanje oznake
ENERGETSKE uinkovitosti
kuanskih ureaja
Kutija od televizora na kojoj je ostala naljepnica s oznakom energetske uinkovitosti kuanskog ureaja bila je poetak
niza aktivnosti u kojima su djeca i odgajatelji istraivali, upoznavali i uili o energiji potrebnoj za rad pojedinih kuanskih
ureaja te kako prepoznati ureaj koji troi najmanje energije za svoj rad.

upoznavanje simbola koji oznaavaju energetsku
uinkovitost kuanskih ureaja
- upoznavati djeja iskustva i znanja o vrstama i funkciji kuanskih ureaja (televizori, perilice sua, perilice rublja,
hladnjaci, mikrovalne penice i dr.), o energiji koja ih pokree te nainima oznaavanja energetskih razreda po kojima
znamo koliko energije ureaji troe
- posjetiti trgovinu kuanskih ureaja
- potaknuti djecu da svoja znanja i iskustva izraze crteima, skicama ili izraujui makete kuanskih ureaja
- sve radove objediniti na zajednikom plakatu/panou ili polici
- upoznavati standardne oznake energetskih razreda pomou naljepnica energetskih razreda, priloenog materijala,
fotografija ili odlaskom u trgovinu bijele tehnike
- izraivati vlastite naljepnice energetskih oznaka uz pomo kartica od kartona i samoljepljivih tapeta u boji
- postaviti izraene naljepnice na kuanske ureaje koji se nalaze u vrtiu, a djeca ih koriste za igru, ili na kuanske
ureaje u obiteljskom domu
Cilj
upoznati oznake energetske uinkovitosti elektrinih
ureaja, njihovo znaenje i pravilno tumaenje
30
Pri kupnji novog elektrinog ureaja

posebnu pozornost treba obratiti na
energetski razred kojem ureaj pripada.
Oznaka energetske uinkovitosti, flomaster, Iva, 5,7 godina
- pribor i materijal za pisanje i crtanje, kare, ljepilo, samoljepljive tapete u boji

- kartonske kutije razliitih veliina
Svatko od nas posjeduje perilicu rublja, raunalo, televizor, rasvjetna tijela te brojne druge ureaje koji za svoj rad koriste
elektrinu energiju. Pri kupnji novog elektrinog ureaja posebnu pozornost treba obratiti na energetski razred kojem ureaj
pripada. Preporuka je da se kupi elektrini ureaj energetskog razreda A. Kuanski ureaji zauzimaju najvanije mjesto u
potronji elektrine energije u naem domu. Kako bi se prilikom kupnje olakao izbor kuanskih ureaja, razvijen je jednostavan
sustav oznaavanja kuanskih ureaja. Takav sustav oznaavanja primjenjuje se na hladnjake i ledenice, perilice rublja i posua,
suilice rublja, elektrine penice, klimatizacijske ureaje i rasvjetna tijela (arulje). Prema potronji elektrine energije kuanski
su ureaji podijeljeni u 7 razreda (kategorija) energetske uinkovitosti, od razreda A (najmanja potronje elektrine energije
najuinkovitiji ureaji) preko B, C, D, E, F razreda do G razreda (najvea potronja elektrine energije najneuinkovitiji ureaji).
31
d
a
a
u o i mo
k
i
t
i
n
i
r
a
s
i
p
u
a
r
o
n
z
k
j
o
u
e
v
o
a
E
n
e k va r
t RGIJ
o
m?
E
EN
7. to uiniti kada uoimo

rasipanje ENERGIJE
uzrokovane kvarom
Situacija u vrtiu u kojoj su djeca promatrala domara kako popravlja
neispravnu slavinu iz koje je kapala voda potaknula je aktivnosti koje
su doprinosile osvjeivanju djece za njihovo aktivno sudjelovanje u
zaustavljanju nepotrebnog rasipanja energije uzrokovanog nekim kvarom.
Prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti za poticanje
aktivnog djelovanja pojedinca na sprjeavanju rasipanja
energije uzrokovane kvarom
- iskoristiti situacije u vrtiu: kapanje vode iz
slavine, otjecanje vode iz vodokotlia, ulazak
zraka kroz zatvoreni prozor, pregorjele arulje
i dr.
- poticati djecu da razmisle to bi mogla uiniti i
iju pomo traiti kako bi se nastali kvar uklonio.
- omoguavati djeci da se uvjere u negativne
posljedice nastalih situacija. Primjerice, ako
u kupaonici iz slavine kapa voda, postaviti
posudu za skupljanje vode te izmjeriti (koristei
menzure) koja koliina vode je iskapala u
odreenom vremenu (sat, pola dana, dan i sl.).
Istovremeno mjeriti koliko jedno dijete dnevno
popije vode, koliko vode koristi za pranje ruku,
ali i koliko vode je potrebno za zalijevanje
biljaka ili za ivot ribica u akvariju. Na taj nain
34
djeca se mogu uvjeriti u korisnost vode koja

bespotrebno istjee i u vanost odgovornog
ponaanja prema vodi te osvijestiti zato je
vano zaustaviti ili doprinijeti zaustavljanju
njezina bespotrebnog rasipanja.
- situacije poput izgorjele arulje ili nedovoljno
izoliranog prozora mogue je takoer povezati s
poveanom potronjom energije. Kada nemamo
primjerenu rasvjetu, nae tijelo rasipa energiju
jer crtamo, piemo ili se igramo u uvjetima u
kojima izlaemo oi dodatnom naporu, to u
konanici negativno utjee na nae zdravlje.
Ako kroz zatvoreni prozor ulazi hladan zrak,
rasipanje energije je viestruko. Prostorija se
bespotrebno rashlauje, a nae tijelo poveano
troi energiju kako bi se ugrijalo. U takvim i
Neispravni ureaji ugroavaju nae

zdravlje i sigurnost te uzrokuju poveanu
potronju energije.
Domar popravlja neispravnu arulju,

olovka, Lea, 5,4 godine
slinim situacijama mogue je pratiti uvjete

(temperaturu zraka ili osvijetljenost) na mjestu
gdje se to dogaa i na mjestu (pored drugog
prozora ili tamo gdje svijetli arulja) na kojem
su uvjeti optimalni. Usporedbom uvjeta za
djelovanje na tim mjestima djeca se takoer
mogu uvjeriti u bespotrebnost rasipanja energije.
- nakon to su djeca uoila kvar i uzrono-posljedinu
vezu izmeu nekog kvara i rasipanja energije,
potrebno je kvar ukloniti. Osvijestiti naine kako
djeca aktivno mogu doprinijeti uklanjanju kvara:
pokuati popraviti nastali kvar, potraiti pomo
odraslih, najprije odgajatelja, a potom zajedno s
odgajateljem traiti pomo domara, majstora i dr.
- pomou slikovnica, knjiga i enciklopedija istraivati
koji majstori znaju popraviti odreenu vrstu
kvara, iz kojih zanimanja dolaze (vodoinstalater,
staklar, stolar, elektriar i sl.), koje alate koriste.

Organizirati posjet djece radnim mjestima
(radionicama) ljudi navedenih zanimanja radi
obogaivanja djejih doivljaja, iskustava i znanja.
- planirati, organizirati i urediti uvjete za simbolike
igre: stolar, elektriar, vodoinstalater i sl.
- za uoavanje troenja elektrine energije poeljno
je, u suradnji s domarom vrtia, dogovoriti na koji
nain djeca mogu pogledati brojilo elektrine
energije koji svojim okretanjem pokazuje koliinu
potronje elektrine energije u vrtiu. To se posebno
odnosi na situacije kada je veina aparata koji
troe elektrinu energiju upaljena ili kada je
upaljen samo mali broj njih (vidi Eko-patrolu).
Tako je i na taj nain kod djece i odraslih mogue
utjecati na osvjeivanje vanosti odgovornog
koritenja elektrine energije u uvjetima vrtia.
35
- konkretna situacija nekog kvara u vrtiu

- menzure, staklenke razliitih veliina
- slikovnice, knjige i enciklopedije kao izvor informacija o specifinostima
nekog zanimanja
- papiri, pribor za pisanje, kare, ljepilo
- alat (za popravak kuanskih aparata, stolarski, vodoinstalaterski alat i
dr.), stari aparati, drvena graa, radna odjea i sl. (sve to je potrebno i
dostupno ovisno o simbolikoj igri)
Cilj
osvijestiti to sve moemo uiniti ako uoimo nepotrebno
rasipanje energije uzrokovano nekim kvarom

uiti o zanimanjima i djelatnicima koji pomau otkloniti
pojedine kvarove i probleme
Neispravni ureaji ugroavaju nae zdravlje i sigurnost te uzrokuju poveanu potronju energije. Kvar nekog ureaja, ma
koliko on malen bio, pridonosi nepotrebnom rasipanju energije. Kvar na elektrinim instalacijama i ureajima moe dovesti
i do nastanka poara. Nita od elektrinih instalacija i ureaja ne treba ostavljati ukljueno i bez nadzora ako to zaista nije
nuno. Ako su pojedini ureaji stalno ukljueni, ne smije nas zavaravati injenica da naizgled rade sasvim dobro. Upravo se
u toj prividnosti krije najvea opasnost od kvara i izbijanja poara. Vano je znati da pri plaanju elektrine energije plaamo
utroenu energiju u kilovatsatima (kWh), a ne snagu ureaja u kilovatima (kW). To znai da ako je, primjerice, snaga nae
elektrine penice 2 kW, ona e u jednom satu potroiti 2 kWh energije. Koliko emo energije potroiti tijekom dana, zavisit
e o tome koliko sati je naa penica ukljuena. Zbog toga je dobro svaki kvar to prije uoiti i otkloniti.
36
Po
EN tic
ER
a
j
n
e
t
i
r
o
k
g
o
ln
a
n
o
i
c
u
a
m
o
d
r
m
o
k
s
j
l
i te
e
b
j
o
an JE u
I
G
8. Poticanje racionalnog
koritenja ENERGIJE
u obiteljskom domu
Kako bi se znanja i iskustva djece o energiji i energetskoj
uinkovitosti proirila i produbila, potrebno je i u
obiteljskom domu prakticirati ponaanje u kojima se
energija racionalno troi i doprinosi ouvanju okolia.
Provedbom mjera energetske uinkovitosti osiguravaju se
optimalni i zdravi uvjeti za boravak u obiteljskom domu.
Prijedlozi aktivnosti provoenja mjera energetske

uinkovitosti u obiteljskom domu
- u sezoni grijanja smanjiti sobnu temperaturu za 1
stupanj ime se moe utedjeti do 5% energije za
grijanje
- tijekom noi ugasiti grijanje ili hlaenje prostora ,spustiti
rolete i prekriti prozore zavjesama
- regulirati termostate na grijalicama vode i ne zagrijavati
vodu na temperaturu veu od 50C
- u ljetnim mjesecima ne hladiti prostorije na temperature
nie od 27C (za svaki stupanj ispod 27C troi se 3-5%
vie energije)
- istiti filter klimatskih ureaja jednom mjeseno
(prohodni i isti zrani filteri omoguuju bre hlaenje
koristei pritom manje elektrine energije)
- koristiti prirodno osvjetljenje u to veoj mjeri i iskljuiti
rasvjetna tijela kad nisu potrebna
38
- iskljuiti energetske ureaje nakon koritenja (i u stand

by modu ureaji troe energiju)
- odravati hladnjake i zamrzivae (naslage leda doprinose
veoj potronji energije)
- odravati temperaturu hladnjaka izmeu 2C i 4C, a
zamrzivaa na -18C
- koristiti tedne programe prilikom pranja posua u
perilicama
- prati rublje u toploj, a ne vruoj vodi (koristi se 50%
manje energije)
- koristiti iskljuivo energetski uinkovita rasvjetna tijela
(tedne arulje)
- prilikom kupnje novih kuanskih aparata odabirati one
koje pripadaju energetski najuinkovitijem razredu, A
ili AA energetskom razredu.
Roditelje je potrebno informirati o

svemu to se u vrtiu radi i tako utjecati
na promjenu ponaanja koje doprinosi
racionalnom koritenju energetskih resursa.
Materijali i sredstva potrebni za

predloene aktivnosti
- letci, broure, plakati, fotokopirni materijali
Cilj
ukljuiti i informirati roditelje o svemu to se u vrtiu radi
utjecati na promjenu ponaanja koja doprinosi racionalnom koritenju
energetskih resursa
Roditelje je potrebno informirati o svemu to se u vrtiu radi i tako utjecati na promjenu ponaanja koje doprinosi racionalnom
koritenju energetskih resursa. Preko kutia za roditelje, letaka, fotokopiranih materijala te organiziranjem predavanja gostujuih
strunjaka s podruja energetike u vrtiu i sl. moemo iriti znanja i utjecati na promjenu ponaanja roditelja koji e zajedno s
djecom primjenjivati mjere energetske uinkovitosti kod kue. Na taj nain dijete e odrastati uz odrasle (odgajatelje, roditelje)
kao modele koji se odgovorno ponaaju prema potronji energije i tako situacijski usvajati odreene obrasce ponaanja.
39
Ob
v
o
n
i
i
v
lji
E
J
I
G
R
E
N
E
i
r
o
v
z
i
i
v
i
j
l
v
o
n
b
o
ne
9. Obnovljivi i neobnovljivi
izvori ENERGIJE
Istraivanje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije zapoelo je kada su odgajatelji ponudili djeci fotografije
na kojima su bili prikazani razliiti izvori energije. Djeca su prepoznavala i imenovala to je na fotografijama
prikazano, usporeivala, pitala, govorila to oni o nekom izvoru energije znaju i to ih jo zanima. Odgajatelji
su tada izradili parne slike Izvori energije kako bi produili i produbili iskazani interes djece.
Prijedlog odgojno-obrazovne aktivnosti vezane uz

upoznavanje obnovljivih i neobnovljivih izvora energije
- upoznavati obnovljive i neobnovljive izvore energije igrom Izvori energije.
Igra Izvori energije igra se tako da dijete na odreenu rije odgovori odreenom radnjom.
Primjeri rijei i radnji:
RIJE
Suneva energija
Geotermalna energija
Vjetar
Energija vode
Biomasa
Ugljen
Prirodni plin
Nafta
Neobnovljivi izvori
Obnovljivi izvori
RADNJA
Tri prema istonoj strani dvorita/dvorane!
Tri prema junoj strani dvorita/dvorane!
Tri prema sjevernoj strani dvorita/dvorane!
Tri prema zapadnoj strani dvorita/dvorane!
Tri prema sreditu dvorita/dvorane!
uni na mjestu!
Skoi u zrak i uni na mjestu!
Dva igraa dre se za ruke i vrte se ukrug.
etiri igraa uhvate se za ruke i naprave krug.
etiri igraa uhvate se za ruke i naprave val.
Ovisno o dobi, mogunostima i interesima djece ovu igru mogue je prilagoditi, uiniti jednostavnijom ili proiriti uvodei nove
pojmove i radnje pratei isti princip. Kako bi se djeca upoznala s pojmovima i radnjama koje ih oznaavaju, poeljno je izraditi
plakat na kojem e djeca crteom ili tekstom oznaiti pojmove i radnje koje uz njih idu. Tako izraen plakat potrebno je postaviti
na vidljivo mjesto kako bi se djeca tijekom trajanja igre mogla prisjetiti znaenja pojmova i radnji vezanih uz pojedine pojmove.
Radi lakeg snalaenja u prostoru, dobro je oznaiti strane svijeta na dvoritu/dvorani prema kojima se potrebno kretati.
Cilj
42
prepoznati, razlikovati i povezati odreenu energiju s njezinim izvorom

razlikovati utjecaj obnovljivih i neobnovljivih izvora energije na okoli
Obnovljivi izvori energije su izvori energije

koji se nalaze u prirodi i mogu se u cijelosti ili
djelomino obnavljati.
rgije
a: parne slike Izvori ene
etar, sunce,
ati) to ini obnovljive (vj
crt
na
ili
(i/
ati
pis
na
ce
fta,
Na papirnate karti
zemlja) i neobnovljive (na
,
jke
bil
,
ija
erg
en
a
aln
izvore energije.
voda, biomasa, geoterm
energija, fosilna goriva)
a
arn
kle
nu
n,
lje
ug
n,
vih pojmova
prirodni pli
goavati uvoenjem no
ila
pr
je
e
gu
mo
e
igr
sti
nazivom
Stupanj sloeno
. Parove ine kartice s
ce
dje
se
ere
int
i
ti
os
n
h ili neobnovljivih
s obzirom na mogu
osti kategoriji obnovljivi
dn
ipa
pr
j
no
nje
i
ije
erg
tar i kartica na
izvora en
kartica na kojoj pie vje
i
in
r
pa
,
ice
jer
im
Pr
.
i kartica
izvora energije
ca na kojoj pie ugljen
rti
ka
ili
ije
erg
en
or
izv
kojoj pie obnovljivi
djeca ue imenovati
ore energije. Na taj nain
izv
ive
vlj
no
ob
ne
va
a
na
energije.
koja oz
ursa odreenom izvoru
res
g
ko
ne
t
os
dn
ipa
pr
i odreivati
al za
kartice, pribor i materij
e
at
irn
ap
: p
tva
ds
re
i s
plastifi kator.
Potrebni materijali
, folije za plastifi ciranje,
ilo
ep
, lj
re
ka
,
nje
rta
pisanje i c
- ue za oznaavanje prostora
- papir, pribor za pisanje
- samoljepljiva tapeta u boji
Obnovljivi izvori energije su izvori energije koji se nalaze u prirodi i mogu se u cijelosti ili djelomino obnavljati, tj. mogue ih
je trajno iskoritavati. Najznaajniji obnovljivi izvori energije su biomasa, biogoriva, sunce, vjetar, energija vodotoka, energija
valova, plime i oseke, geotermalna energija te plin iz deponija (odlagalita smea). Obnovljivi izvori energije ne zagauju
okoli u tolikoj mjeri kao neobnovljivi, a potencijal njihova iskoritavanja je gotovo neogranien. Neobnovljivi izvori energije
su izvori energije koji se ne mogu obnoviti, tj. mogu se iskoristiti samo jednom, a ine ih ugljen, nafta, prirodni plin i nuklearna
energija. Ugljen, nafta i prirodni plin nazivaju se jo i fosilna goriva, a trenutno predstavljaju glavni izvor energije u svijetu.
Osnovni problemi vezani uz neobnovljive izvore energije su to ih ima u ogranienim koliinama, oneiuju okoli i uzrokuju
klimatske promjene.
43
Su
E
i
e
a
c
n
u
s
A
J
I
G
R
E
N
10. Sunce i ENERGIJA sunca

U odgojnoj grupi djeca su istraivala Sunev sustav, upoznavala planete, njihova imena, redoslijed,
meusobni poloaj i poloaj u odnosu na Zemlju i sl. Izraivali su i konstruirali Sunev sustav na razliitim
podlogama i u razliitim tehnikama. S obzirom na temu prirunika, u ovom poglavlju navedeno je ono
to su djeca i odgajatelji radili vezano uz sunce i njegovu energiju.

upoznavanje sunca i energije sunca
- upoznavati djeja iskustva, znanja i predodbe o ulozi sunca i energiji koju nam sunce daje, nainima svakodnevnog
koritenja suneve energije te nainima na koje to moemo provjeriti
- omoguavati djeci uvjete i koristiti situacije kako bi djeca upoznavala i osvjeivala naine koritenja suneve energije
za zagrijavanje zraka, vode i ljudskog tijela
Zagrijavanje zraka:
- uz pomo termometra vie puta dnevno u odreenom razdoblju mjeriti temperaturu zraka na sunanom mjestu i u hladu, za sunana,
oblana ili kina dana; rezultate mjerenja u odreenim uvjetima biljeiti na plakat kako bi bili pregledno izloeni za usporedbu;
poticati usporeivanje zabiljeenih rezultata, primjerice, kada su temperature zraka bile najvie, kakav je tada bio dan, kako smo
se osjeali, ili kada je bio kini dan, je li temperatura zraka bila via ili nia i sl.
Zagrijavanje vode:
- istu koliinu vode staviti u posude razliite dubine, irine i
izloiti na sunano mjesto
- pratiti to se s vodom dogaa; mjeriti temperaturu vode,
pomou menzure mjeriti koliinu preostale vode u posudi
nakon isparavanja; uoavati vezu izmeu kategorija poput
dubine posude, temperature vode u posudama, brzine
zagrijavanja, brzine isparavanja, koliine preostale vode i sl.
- u posude s vodom mogue je staviti i razliite dodatke poput
soli, eera, octa i ulja te pratiti to e se dogoditi s vodom
u kojoj se nalazi neka tvar ako je izloena sunevoj toplini;
hoe li se otopiti, u kojoj mjeri, hoe li u posudi ostati kakav
talog i sl.
- posude u kojima je voda prekriti prozirnom aluminijskom
folijom, papirom, svijetlom ili tamnom tkaninom i sl. te izloiti
posude sunevoj svjetlosti i toplini
- pratiti i biljeiti to se dogaa u tim uvjetima s vodom, u
46
kojoj posudi je via temperatura, manje vode, potom dovesti to

u vezu s materijalom koji oteava ili olakava zagrijavanje vode
u posudi
- na plakat biljeiti rezultate do kojeg su djeca dola istraivanjem
utjecaja suneve topline na zagrijavanje vode; na plakatu poticati
biljeenje svega onog to djeca ele provjeriti; kako to planiraju
ostvariti, to im je za to potrebno te na kraju zabiljeiti rezultate
onoga to su istraivali (na taj nain djeci se omoguava ue
planiranje njihovih postupaka u dolaenju do neke spoznaje)
- suneva energija moe se koristiti i u postupcima dobivanja soli
iz morske vode; u iroku i plitku posudu potrebno je naliti morsku
vodu ili vodu u kojoj je otopljena morska sol te ju izloiti nekoliko
dana na sunano mjesto (ovisno o koliini vode i temperaturi
zraka); procesom isparavanja vode i stvaranjem taloga na dnu
posude djeca mogu vidjeti prirodni proces dobivanja morske
soli pomou sunca.
Ljudsko tijelo je vrlo sloen sustav kojemu

su za funkcioniranje potrebni zrak, voda i
energija koju dobiva iz hrane.
Zagrijavanje ljudskog tijela:
- na kratko vrijeme izloiti jedan dio tijela suncu i potaknuti djecu da osvijeste toplinu koju osjete
- osvjeivati s djecom osjeaju li neku razliku i koju razliku osjeaju kada sunevoj toplini izloe jedan nepokriveni i
jedan pokriveni dio tijela (npr. jednu ruku ili nogu izloiti suncu, a drugu ruku ili nogu pokriti nekom tkaninom, odjeom
i sl.), kada im je izlaganje tog dijela tijela ugodnije i sl.
- isticati vanost sigurnog izlaganja suncu i vanost boravaka u unutarnjem prostoru izmeu 11 i 17 sati tijekom visokih
temperatura, a zbog opasnosti od UV zraenja
- prilikom boravka na zraku u ljetnim mjesecima poticati koritenje zatitne odjee, pokrivala za glavu kao i uporabu
krema za kou sa zatitnim faktorima.
Upoznajmo kue sa solarnim i fotonaponskim kolektorima:

- posjetom Solarnoj kui pansko Zagreb djeca mogu vidjeti
kako izgledaju solarni i fotonaponski kolektori za dobivanje
toplinske i elektrine energije uz pomo sunca i na koji nain
su postavljeni na krov kue
- izraivati skice i nacrte kua koje dobivaju energiju od sunca,
kakav krov imaju takve kua, to se na krovovima nalazi, za
to se u kui moe sve koristi energija dobivena od sunca
(topla voda, struja, grijanje i sl.)
- prema skici izraditi makete kua (od kartona, perploe,
stiropora) na kojima e krovovi biti od razliitih materijala:
kartona, perploe, stiropora, aluminijske folije, metala, crne
tkanine itd.
- istraivati materijale i boje koji vie upijaju sunevu

svjetlost i toplinu i uzrokuju zagrijavanje unutranjosti
makete
- makete kua od razliitih materijala staviti na sunano
mjesto i uz pomo termometra mjeriti i biljeiti temperaturu
u unutranjosti maketa te usporeivati dobivene rezultate
mjerenja s obzirom na materijale od kojih je maketa
napravljena
- ponuditi djeci knjige, enciklopedije, monografije arhitekture,
usporeivati i razlikovati stilove gradnje vezane uz
podneblje, nain gradnje, dostupnost i poznavanje
graevnog materijala.
- termometar, posude razliite dubine, menzure, dodaci za vodu (sol, eer,

ulje, ocat i dr.), materijali za prekrivanje posuda (prozirna aluminijska folija,
papir, svijetla ili tamna tkanina i sl.)
- plakati za biljeenje, pribor i materijal za pisanje i crtanje, hamer papir
- knjige o arhitekturi, monografije, katalozi, prospekti, pribor i materijal za
crtanje i pisanje, karton, ljepilo
- perploa, stiropor, kare, avli, eki
47
Sunce, neoblikovani materijal
Sunce, parne slike
Djeca o suncu:
Sunce daje energiju za ivot. (Luka, 6,2 god.)

Sunce nas grije i daje nam svjetlo. (Franko, 6,1 god.)
Sunce grije krov i onda se grije kua. (Franko, 6,1 god.)
Sunce se vrti i grije Zemlju. (Lea, 6 god.)
Da nema sunca ne bi mogli ivjeti. (Filip, 6,5 god.)
Sunce ima silu kojom grije Zemlju. (Luka, 6,2 god.)
48
Suneva energija predstavlja neogranien izvor energije od kojeg, izravno

ili neizravno, potjee veina drugih oblika energije na Zemlji, a moe
se iskoritavati aktivno ili pasivno. Aktivna primjena suneve energije
podrazumijeva njezinu izravnu pretvorbu u toplinsku ili elektrinu
energiju. Pomou solarnih kolektora suneva energija izravno se pretvara
u toplinsku energiju. Solarni kolektori ugrauju se na krov kue. U
njima se, pod utjecajem suneve energije, zagrijava voda. Zagrijana
voda potom cirkulira cijevima i zagrijava kuu ili priprema toplu vodu.
Uporabom fotonaponskih elija energija suneva zraenja izravno se
pretvara u elektrinu energiju. Elektrina energija iz fotonaponskih
elija moe se upotrijebiti za rasvjetu, za rad kuanskih aparata ili se
skladiti u akumulatorima. U razvoju su i automobili koji za pogon koriste
fotonaponske elije. Pasivna primjena suneve energije znai izravno
iskoritavanje suneve topline odgovarajuom izgradnjom graevina
(smjetajem u prostoru, primjenom odgovarajuih materijala, prikladnim
rasporedom prostorija i ostakljenih ploha i dr.).
Sunce, dramatizacija
Cilj
upoznati sunce kao izvor
svjetlosne i toplinske energije
koja uvjetuje nastanak
cjelokupnog ivota na Zemlji
upoznati naine na koje
suneva energija utjee na
razvoj ivota na Zemlji
istraivati korisne naine
uporabe suneve energije bez
tetnog utjecaja na ljude i
okoli
Vo
d
i
a
N
E
e
d
o
v
A
J
I
G
R
E
11. Voda i ENERGIJA vode

Uvaavajui injenicu da dijete ima potrebu i veliki interes za igru vodom, neophodno je u unutarnjem i vanjskom
prostoru vrtia kontinuirano omoguavati uvjete za svakodnevno istraivanje i uenje o svojstvima vode. U naem
primjeru igre vodom bile su poetak istraivanja razliitih oblika pojavnosti vode i koritenja energije vode za
odravanje ivota na Zemlji, pokretanje vodenica i slino.

upoznavanje vode
a: strip Pria o vodi
i energije vode
Za to sve upotrebljavamo vodu:
- imenovati, biljeiti i crtati situacije u
kojima tijekom dana upotrebljavamo
vodu za pie, osobnu higijenu, kuhanje,
pranje posua, pranje rublja, pranje
igraaka, zalijevanje biljaka
- osvjeivati naine utede vode (vidi
poglavlje Energetska uinkovitost u
vrtiu)
- osvjeivati vanost nezagaivanja i
ouvanja vode (upoznati proces fi ltriranja
vode za pie i ouvanje ivota u vodi)
- potaknuti djecu da sva znanja o vodi
oblikuju u priu ili osmisle scenarij
za kazalite lutaka (npr. voda putuje
svijetom, kapljica vode i sl.)
Potrebni materijali i sredstva:

papir, karton, paga, pribor i
materijal za pisanje, crtanje,
slikanje, kare, ljepilo.
50
od kuda voda
e sve to znaju o vodi;
az
izr
da
ci
dje
i
it
slu
situacijama
Forma stripa moe po
naine je u svakodnevnim
je
ko
na
,
na
da
m
ko
tije
stripa sadri
dolazi, za to se koristi
smo upotrijebili. Izrada
ju
ko
da
vo
i
laz
od
mo
ove i radnju.
moemo tedjeti, ka
u stripa, smisle priu, lik
tem
uju
re
od
o
prv
ca
biti pretvorene u
odreene elemente: dje
iti koje radnje u prii e
red
od
te
pir
pa
na
ti
isa
na to odrediti
Priu je potrebno zap
strip imati te s obzirom
e
lika
/s
ea
crt
liko
ko
i
se niu s lijeva
crtee/slike. Prebrojat
Kadrovi stripa u pravilu
ti.
rta
isc
o
bn
tre
po
je
i itanja bio
koliko okvira (kadrova)
oslijed praenja radnje
red
bi
ko
ka
lje
do
ma
d kojim radnja
na desno i odozgo pre
elicom oznaiti redoslije
str
je
e
gu
mo
nje
e
ala
alog. Nakon to
jasan (za dodatno sn
baloni ili oblaii za dij
ri,
sto
pro
su
ipa
str
dio
dijaloge meu
tee). Nezaobilazan
iene prostore napisati
dv
pre
u
je
o
bn
tre
po
djeca iscrtaju kadrove,
va.
nacrtana radnja oznaa
inuti na
likovima ili napisati to
zija koje je potrebno sav
en
dim
ih
ve
a
pir
pa
od
iti
i u kojem je
Strip je mogue izrad
e se oblik slian biljenic
bij
do
in
na
taj
Na
.
om
eom/slikom
sredini i uvezati pag
ve) u kojima e djeca crt
dro
(ka
e
vir
ok
iti
red
po
u, a nakon to
potrebno pravilno ras
iti na recikliranom papir
ad
izr
o
ljn
e
po
je
ip
Str
unositi radnju prie.
remnik za papir.
pravilno ga odloiti u sp
ljiv
eb
otr
o odreenoj
up
de
bu
ne
e
vi
pokazuju svoja znanja
ca
dje
:
sti
no
jed
vri
jne
sti potujui
Izrada stripa ima bro
nirati i izvoditi aktivno
pla
e
u
,
se
ere
int
je
okviru dijete
temi, produbljuju svo
i i piui u odreenom
aju
slik
i/
aju
crt
a
,
ipa
djeca razliitih
zakonitosti izrade str
mogu stvarati i koristiti
ip
Str
.
sti
no
ob
os
sp
ke
razvija grafomotori
/sliku i tekst.
jer u sebi sadri i crte
sa
ere
int
i
sti
no
ob
os
sp
Voda je tekuina bez boje, okusa i mirisa koja

je neophodna za ivot svih ivih bia na Zemlji.
a: Planet Zemlja
dva sloja.
ti masom za kairanje u
kri
pre
je
van
ha
pu
na
za
je. Djeca
Balon ili loptu
i vodenu povrinu Zeml
nte
ne
nti
ko
ati
lik
os
ja
ili oslikavati
Nakon suen
ma predloku globusa
pre
iti
od
izv
gu
mo
st
eane, mora,
ovu aktivno
Na planetu oznaiti oc
ju.
lja
mi
za
ga
ko
ka
o
in uvjeriti
planet onak
e se moi i na ovaj na
ca
dje
t,
ne
pla
i
uju
a
Izr
kontinente.
ji ini voda.
koliku povrinu na Zeml
Istraivanje topivosti i plovnosti razliitih materijala:

- poticati istraivake aktivnosti u kojima e djeca igrom
istraivati i potvrivati svoje pretpostavke to se u vodi
moe otopiti, a to ne, koji predmeti plutaju, a koji tonu
Potrebni materijali i sredstva: balon

ili lopta za napuhavanje, masa za
kairanje, pribor i materijal za slikanje,
prozirni lak, crni marker.
- omoguavati da djeca steena iskustva o

topivosti i plovnosti pojedinih materijala
biljee na plakate kako bi, ukoliko to poele,
mogla provjeriti kako se pojedini materijal
u vodi ponaa.
Voda na Zemlji:
- pomou globusa, enciklopedija, fotografskih
i video materijala omoguavati djeci
upoznavanje Zemljine povrine koja je
pokrivena vodom
- upoznavati djeja iskustva o tome koje
sve vrste vode na Zemlji poznaju (oceani,
mora, rijeke, jezera, potoci, movare), po
emu se vode razlikuju (slane i slatke vode,
tekuice, stajaice i sl.) te koja sve bia
ive u vodi
Na muzej voda
51
Uzimanje uzorka vode
- izraivati plakate i slikovnice o ivotinjama koje ive u

vodi
- plavi papir moe predstavljati oceane i mora, a papir
zelene boje rijeke, jezera, potoke i movare
- crtee, isjeke iz novina, fotografi je ivotinja koja ive
u odreenim vodama lijepiti na papire.
o se kretao parobrod
a: izrada slikovnice Kak
ru. Parobrodi
tanje koristio vodenu pa
kre
po
je
svo
za
je
ji
ko
d
na za razvoj
Parobrod je bro
ga u prolosti bila je va
ulo
va
ho
nji
a
ve,
plo
cama koje je
danas vie ne
pomou kotaa s lopati
tao
kre
se
rod
rob
Pa
ta.
ili tekueg
vodenog prome
ala sagorijevanjem krutog
biv
do
se
ja
ko
ra
pa
na
ore energije
pokretala vode
kretani na obnovljive izv
po
i
bil
u
nis
i
rod
rob
pa
sni su primjer
goriva. Iako
eienju okolia, povije
on
sili
no
pri
do
e
tim
ji parobrod na
pa su samim
nje plovila. Najpoznati
rad
izg
ju
vo
raz
u
ja
en
tehnikih rje
svijetu bio je Titanic.
Potrebni materijali i sredstva: slikovnice, knjige,

enciklopedije, video materijali vezani uz temu,
pribor i materijal za pisanje i crtanje, slikanje,
tanki karton jednakih dimenzija, paga, ljepilo,
kare.
52
Muzej voda:
- saznati koje vrste voda djeca poznaju u svojoj okolini (rijeka,
jezero, potok, more)
- posjetiti vode u blizini vrtia ili odlaskom na izlet
- uzeti uzorak vode u staklenku
- povratkom u vrti mogue je istraivati karakteristike
donesene vode (boja, bistrina, miris), uz pomo mikroskopa
istraivati kapljicu vode, uoavati postoje li mikroorganizmi
obinom oku nevidljivi
- sve uoeno biljeiti na karticu koju treba, zajedno s
oznaenom staklenkom u kojoj je voda, odloiti na mjesto
predvieno za muzej voda
- potaknuti djecu i roditelje da donose uzorke vode s izleta
ili putovanja na koja idu te na taj nain proirivati muzej
voda.
Smjernice za izradu slikovnice:

- za izradu vlastite slikovnice
potrebno je potaknuti djecu na
traenje informacija o temi za
koju su pokazala interes. Izvori
mogu biti: slikovnice, knjige,
enciklopedije, video materijali,
posjeti Tehnikom muzeju
(postava o prometu)
- nakon to su djeca prikupila
dovoljno informacija, potaknuti
ih da crteima, slikama,
modeliranjem, skicama ili
tekstom izraze svoja iskustva
i znanja o parobrodu: emu je
sluio, kako se pokretao, to se
na parobrodu dogaalo i sl.
- potaknuti djecu da zajedno
dogovaraju redoslijed radnje u
slikovnici, da se dogovaraju o
lijepljenju crtea, slika i teksta
na stranice kartona koje je
potom potrebno uvezati pagom.
Pokus: to
u boci,
ie mjesta
zauzima v
d?
voda ili le
mjesta
uzima vie dom,
a
z
to
je
n
pita
bocu vo
govorili na
i plastinu i bocu u
it
n
u
p
a
Kako bi od
n
ebno je
i stavit
u boci, potr znaiti razinu vode
e voda
o
akon to s
m
N
.
ro
a
te
s
iv
a
rz
m
flo
zam
leda u
poloaju u
iti razinu
ogue
uspravnom d, na isti nain ozna
ostupak m ih
p
le
ti
u
Is
la
.
ri
ja
o
n
pretv
va sta
i drug
orediti ta d liitih dimenzija, ali
p
s
u
te
i
c
o
,
z
b
ie boca ra iti to vie iskustava
v
s
ti
s
e
v
je pro
ogu
ko djeci om ja i zakljuivanja.
ta
i
,
a
d
u
s
po
van
nja, razliko
usporeiva
zliitih
ne boce ra
i
t
s
la
p
:
a
redstv
iva.
terijali i s
a
m
i
n
b
da, zamrz
e
o
r
v
r,
Pot
e
t
s
a
, flom
dimenzija
U to se voda moe pretvoriti

Zajedno s djecom pripremati vodu u sva tri
agregatna stanja:
- tekuu vodu: u razliitim prozirnim posudama
kako bi je djeca mogla prelijevati
- led razliitih veliina, oblika, boje: u
kalupima ili na podloku, nainjen uz
pomo hladnjaka ili zimi zaleivanjem
na vanjskom prostoru
- vodenu paru koju je mogue predoiti djeci
pomou vrele vode; pripremiti vrelu vodu
u vatrostalnoj posudi uih dimenzija kako
bi para koja izlazi bila jaeg intenziteta
izlaska; nakon nekog vremena posudu
poklopiti poklopcem (za tu svrhu moe
posluiti ira staklenka) kako bi proces
kondenzacije vode bio vidljiv
- omoguiti djeci istraivanje pripremljenog materijala,
razgovarati o tome to vide, misle li da je to sve voda,
to se dogodilo da je voda postala led ili vodena para i
dr.
- biljeiti na plakat izjave djece o tome to znaju, to misle
i to ele provjeriti
Pokus: Kako ledenjak plu
ta
Kako bi odgovorili na pitan

je pluta li led na vodi, potre
bno
je razliite plastine boce
napuniti vodom te ih
staviti u zamrziva. Nako
n zamrzavanja u boce uli
ti
vodu kako bi prekrila led
i priekati neko vrijeme.
Promjenom temperature
led e se odvojiti od stjen
ka
boca i isplivati na povrinu
. Gustoa leda manja je od
gustoe vode pa e led plu
tati na vodi. Ova aktivnost
daje odgovor na pitanje ka
ko ivotinjski svijet moe
preivjeti u rijekama, jezeri
ma i barama kada se na
niskim temperaturama za
mrzne njihov povrinski dio
.
Potrebni materijali i sreds
tva: plastine boce razliitih
dimenzija, voda, zamrziva
.
Izrada vodenica od razliitih materijala
53
- poeljno je da plakat bude dostupan djeci cijelo vrijeme

trajanja interesa za aktivnost kako bi mogli nadopunjavati
svoje biljeke s obzirom na novosteena znanja i iskustva
- tijekom godine istraivati agregatna stanja vode kao
prirodne procese, to se dogaa s vodom zimi kada je
hladno, a to ljeti kada je vrue (povezivati s temperaturom
zraka)
- u zimskom razdoblju mogue je poticati istraivanje
uvjeta u kojima se zaleuje voda bez dodataka i voda
s razliitim dodacima (sol, eer, ulje, ocat) te obojana
voda
- pratiti i biljeiti to se dogaa s vodom; zaleuje li se,
ako se zaleuje, pri kojoj temperaturi se zaleuje, kojom
brzinom, zaleuje li se voda s dodacima i sl.
- provjeravati i obogaivati djeja znanja i iskustva o
mogunostima ivota na ledu i ispod leda
- omoguiti djeci da svoje pretpostavke provjere u

slikovnicama, knjigama, posjetom zoolokom vrtu zimi,
gledanjem dokumentarnih fi lmova i sl.
Izrada vodenica:
- izrada vodenica (tijelo vodenice, kota, lopatice) od
razliitih materijala (stiropor, plastika, drvo), spajanje
dijelova vodenice
- pokretanje vodenica, uoavanje brzine okretanja lopatica
s obzirom na materijal od kojeg je vodenica napravljena,
nain na koje su izraene lopatice (ravne, udubljene i
sl.) i jainu mlaza vode koji pokree vodenicu
- izrada konstrukcije od gumenih i plastinih cijevi kroz
koje e tei voda za pokretanje vodenice
- saznati djeja znanja i iskustva o tome emu slue
vodenice
- posjet vodenicama, mlinovima, posjet hidroelektrani
Munjara u Ozlju i Memorijalnom centru Nikola Tesla
u Smiljanu u Lici.
Djeca o vodi:
Voda treba da sve raste.
(Petra, 5,6 god.)
Bez vode bi se ljudi osuili.
(Luka, 5,5 god.)
Voda okree kota i onda melje brano.
(Leona, 6 god.)
Izrada vodenica od razliitih materijala
54

- slikovnice, knjige, enciklopedije, fotografski i video materijali

na temu planeta Zemlje i vode na Zemlji, globus
- stiropor, plastika, drvo, bazeni s vodom
- plastine i drvene lopatice i lice
- gumene i plastine cijevi, plastine boce
- avlii, ekii
- ljepilo, kare
- pribor i materijal za pisanje i crtanje, slikanje, modeliranje,
masa za kairanje
- hamer papir (plavi i zeleni), novine, asopisi, fotografije
ivotinja koje ive u vodi
- staklenke s poklopcima, kartice za oznaavanje naziva i
karakteristika voda, mikroskop, pipete
- bazen s vodom, razliite posude, boce, lijevci, cjedila, cijevi
- predmeti koji tonu ili plutaju (plastika, spuva, drvo, stiropor,
platno, eljezo i dr.)
- topive i netopive tvari u vodi (sol, eer, ulje, ocat, kava,
mljevena i u zrnu, aj, sapun i dr.)
- posude razliitih dimenzija, kalup za led i vatrostalna posuda,
poklopac, staklenka, plastine ae, voda (voda: obina, slana,
mineralna, slatka, obojana razliitim bojama), komadi leda
(u posudama, izvan posuda, razliitih oblika i boja), ugrijana
voda (vodena para), koritenje hladnjaka u kuhinji vrtia,
kuhala za vodu, termometar i dr.
55
Cilj
utjecati na razvoj odgovornog ponaanja i koritenja vode kao vrijednog
resursa i obnovljivog izvora energije bez kojeg ne bi bio mogu ivot na Zemlji
istraivati i upoznavati svojstava vode i razvijati sposobnosti izvoenja
jednostavnih pokusa
istraivati naine koritenja energije vode bez tetnog utjecaja na okoli
istraivati svojstva vode
upoznavati razliita agregatna stanja vode (tekue, plinovito, kruto)
istraiti energiju vode kao obnovljivog izvora energije
istraiti korisne naine uporabe energije vode bez tetnog utjecaja na okoli
Voda je tekuina bez boje, okusa i mirisa koja je neophodna za ivot svih ivih bia na Zemlji. Pokriva oko 72% Zemljine
povrine. Pojavni oblici vode na Zemlji su oceani i mora, rijeke, jezera, movare, podzemne vode, led na polovima i voda u
obliku oborina (kia, snijeg, led, magla). ak 97% vode na Zemlji otpada na slanu morsku varijantu koja nije pogodna za pie.
Kad bi Zemlja bila veliine koarkake lopte, sva voda koje se nalazi na njoj stala bi u jednu lopticu za stolni tenis. Da bi ljudi
uspjeli preivjeti, potrebno je pitku vodu rasporediti na prava mjesta u pravo vrijeme i u pravoj koliini. U svijetu se tijekom
20. stoljea koliina zahvaene vode (crpljenjem i na druge naine) vie nego uesterostruila, to je porast dvostruko vei od
porasta svjetskog stanovnitva u istom razdoblju. Veliki gubici nastaju i pri zahvaanju vode za pie. Zbog nekontroliranog i
nepotrebnog otjecanja i nelegalne upotrebe, uobiajen gubitak pitke vode iznosi ak 50 %.
Suneva energija uzrokuje kretanje vode u prirodi i daje energiju vodenih tokova koja se stoljeima koristila za mehaniki rad u
vodenicama (mlinovi), a danas se najee koristi za dobivanje elektrine energije u hidroelektranama raznih izvedbi. Energija
vodenih tokova, ili jednostavnije hidroenergija, obuhvaa dobivanje energije iz strujanja vode u prirodi iz kopnenih vodotokova
(rijeka, potoka, kanala i sl.), iz morskih mijena, plime i oseke, te iz morskih valova. Hidroelektrane su elektrane koje energiju vode,
njezinu potencijalnu i kinetiku energiju, pretvaraju u elektrinu energiju. Brana u hidroelektrani omoguuje kontrolu rijenog
toka stvarajui akumulacijsko jezero koje slui kao priuva vode. Voda nakon brane tee kroz cjevovod i sapnice (cijevi posebnog
oblika) meu lopatice rotora turbine koji se zbog toga okree. Turbina je slina propeleru, iako malo drugaije izgleda jer se
pokree vodom koja je znatno gua od zraka. Rotor turbine okree rotor generatora kako bi se proizvela elektrina energija.
56
a
t
je
E
R
G
N
I
E
JA vje
i
r
t ra
12. Vjetar i ENERGIJA vjetra

Izrazito vjetrovit dan u dvoritu vrtia bio je prilika za
grupu djece da isproba utjecaj vjetra na dijelove njihova
tijela i odjee. Odgajateljica je promatrala to djeca
rade i kako komentiraju doivljaj puhanja vjetra. Kako
bi produila trajanje ove samoorganizirajue aktivnosti,
odgajateljica je djeci ponudila dodatni poticaj, papirnate
i svilene trake. Vjetar, kao esta pojava na dvoritu,
prepoznat je i iskoriten za niz novih aktivnosti kojima
su djeca na razliite naine istraivala i produbljivala
svoja iskustva o vjetru kao prirodnom fenomenu.

upoznavanje vjetra i energije vjetra
to je vjetar:
- upoznavati iskustva i znanja djece o tome to je vjetar
(miljenja o tome ima li vjetar oblik, boju, miris, koji zvuk
proizvodi)
- djeje izjave zapisivati na plakat koji je dostupan djeci
cijelo vrijeme trajanja interesa za istraivanje vjetra
kako bi djeca svoje izjave mogla mijenjati i dopunjavati
s obzirom na stjecanje novih iskustava i znanja o vjetru
- potaknuti djecu da u slikovnicama, knjigama, enciklopedijama,
58
u vrtiu i kod kue, trae informacije o tome kako i gdje

vjetar nastaje.
Kako vlastitom energijom proizvesti strujanje zraka vjetar:
- istraivati naine koritenja energije vlastitog tijela
- razliitim pokretima proizvoditi strujanje zraka: puhanjem,
mahanjem rukama, tranjem rairenih ruku, ubrzanim
okretanjem oko vlastite osi rairenih ruku i na druge naine
- istraivati naine koritenja predmeta za proizvodnju strujanja
Kako vlastitom energijom proizvesti vjetar
Vjetar je vodoravno strujanje zraka i posljedica

je suneva zraenja.
Papirnate trake i vjetar
zraka: puhanje u slamku, mahanje papirom, kartonom ili

lepezom, pomou suila za kosu, ventilatora i dr.
- usporeivati i biljeiti usporedbe o jaini strujanja zraka
kada su ga djeca proizvodila vlastitom energijom i uz
pomo razliitih predmeta.
Djeca o vjetru:
d.)
(Tomislav 5,5 go
Vjetar je zrak. (Franko, 6,1 god.)
drma.
, onda se trava i vjetar. (Ivana, 5,3, god.)
ar
et
vj
e
pu
d
Ka
god. )
radimo velik
o padobranom, etar hladi djecu. (Tomislav, 5,56 god.)
Kad svi maem
5,
Vj
pan. (Laura,
, veliko more i Jadrilice. (Luka, 6,2 god.)
te
au
,
e
ku
i
os
N
, 6 god.)
love i pokree je
Vjetar stvara va ae koje proizvode struju. (Teo
)
(Bruno, 5,7 god.
vjetrenj
Vjetar pokree Bura je burni i piasti vjetar. (Bruno, 5,2, god.)
era.
koji pue sa sjevu zrak. (Lea, 6,2, god.)
ar
et
vj
je
ac
er
e
Sjev
5 god.)
se digne mor
Pijavica je kad pue, a dobri polako. (Luka, 5,
Vjetar ljuti jako
to sve vjetar moe:

- upoznavati i istraivati to sve vjetar moe podignuti ili
otpuhnuti: papir, balon, lie
- vjetar moe doprinijeti opraivanju biljaka, napraviti
valove na moru, pokrenuti jedrenjake
- jak olujni vjetar moe iupati stabla, prevrnuti krovove
kua, automobile i dr.
Kako vlastitom energijom proizvesti vjetar

- na istom plakatu i dalje poticati biljeenje novih spoznaja
- usporeivati jainu vjetra proizvedenu vlastitom energijom
ili uz pomo razliitih predmeta s onim to vjetar moe
(npr. vlastitim puhanjem mogu otpuhnuti balon, ali on ne
59
moe biti otpuhan toliko daleko kao kad to ini strujanje

zraka proizvedeno uz pomo lepeze ili ventilatora i sl.).
Koje sve vrste vjetra poznajemo:
- saznati koje sve vrste vjetra djeca poznaju
- povezivati znanje o karakteristikama vjetra s njegovim
nazivom (svaki vjetar je karakteristian po tome to
ima svoje ime, smjer u kojem pue, jainu te vremenska
razdoblja u kojima se najee pojavljuje
- upoznati osnovne vrste i nazive vjetra u Hrvatskoj (bura,
jugo, maestral, lebi, levanat, tramontana, sjeveroistonjak).
Upoznavanje i iskoritavanje energije vjetra
Rashlaivanje tijela tijekom ljetnih vruina:

- stvoriti uvjete u kojima e dijete osvijestiti korisnost
energije vjetra za ugodno osjeanje tijekom visokih
temperatura i to boravkom na mjestu na kojem ugodno
pue povjetarac ili tamo gdje vjetar ne dopire i sl.
- osvijestiti prirodan proces rashlaivanja tijela znojem
te ulogu vjetra/povjetarca u suenju koe i doprinosu
osjeaja ugode.
Suenje rublja, opranih ili smoenih igraaka i sl.:
- svakodnevne situacije
u v r t i u , p o p u t
s m o e n e o d j e e ,
opranih igraaka
i sl. iskoristiti za
osvjeivanje i ove
vane uloge vjetra
(i sunca) u naim
ivotima
- kako bi se dodatno
osvijestila ova uloga
v j e t r a , p r o n a i
vjetrovito i sunano
te skrovito mjesto u
sjeni, postaviti ue i
Suenje rublja, olovka, Karlo, 6 godina
60
a: Vrste vjetrova

uje se po principu
Igra Vrste vjetrova izra
gu initi nazivi
parnih slika. Parove mo
ili vi e nj eg ov ih
vje tro va i op is jed ne
ovisno o stupnju
osnovnih karakteristika
sloenosti igre.
ci pie BURA, dok
Primjerice, na jednoj karti
n vjetar, sjevernog
na drugoj pie vrlo hlada
inom na obalama
smjera koji pue velikom brz
Jadranskog mora.
ce za ovu temu broj
S obzirom na interese dje
ti novim nazivima
kartica moe se proiriva
va.
i karakteristikama vjetro
edstva: kartice od
Potrebni materijali i sr
r za pisanje, folije
kartona ili papira, pribo
kator, kare, ljepilo.
za plastifi ciranje, plastifi
pratiti razlike u brzini suenja smoenih stvari.
Putanje papirnatog zmaja, papirnatih aviona,
padobrana za igrake i sl.:
- konstruiranje i izraivanje
igraaka za ije je pokretanje
potrebna energija vjetra: papirnati
zmaj, avion, padobrani za igrake
- pokuajem podizanja i
odravanja izraenih konstrukcija
(papirnati zmaj, avion i sl.) u
zraku dijete e se moi uvjeriti u
vanost pravilnog iskoritavanja
jaine vjetra, njegova smjera,
kao i mjesta s kojeg je najbolja
iskoristivost energije vjetra
(povieno mjesto, mjesto u
zavjetrini, izrazito vjetrovito
mjesto).
Pokretanje brodova jedrenjaka:

- izradom jedrilica od razliitih materijala: drva, stiropora,
plastinih boca s jedrom od papira ili tkanine te
pokretanjem jedrenjaka na vodi uz pomo vjetra, dijete
e moi istraivati na koje sve naine jedrilice plove uz
pomo vjetra
- iskoritavanje energije vjetra za pokretanje jedrenjaka
imalo je znaajnu ulogu u povijesti pomorstva; poticati
djeji interes za ovu temu
knjigama, slikovnicama,
odlaskom u muzej i sl.
Pokretanje vjetrenjaa:
- vjetrenjae su primjer
na kojem dijete moe
istraivati iskoritavanje
energije vjetra
- u vrtikim uvjetima
vjetrenjae mogu biti
izraene od razliitih materijala (papir,

karton, drvo, plastika) te razliitih stupnjeva
sloenosti izrade i naina uporabe
- prilikom izrade vjetrenjaa imenovati i
biljeiti dijelove od kojih se vjetrenjaa
sastoji (lopatice, drka) i emu ti dijelovi slue

- istraivati naine pokretanja izraenih vjetrenjaa:
prirodnim vjetrom (pronalaenje vjetrovitog mjesta),
strujanjem zraka koji proizvodimo vlastitom energijom
tijela (mahanje po zraku, tranje) ili energijom koju
proizvodimo uz pomo nekih predmeta (lepeza, suilo
za kosu, ventilator)
- usporeivati jainu vrtnje vjetrenjae s obzirom
na izvore energije koja ih pokree i rezultate
biljeiti na plakat
- istraiti naine uporabe izraenih vjetrenjaa
za ukraavanje vrtova i cvjetnjaka, odreivanje
smjera i jaine vjetra
- razgovarati o ulozi vjetrenjaa u uvanju vrta
od ptica
Pokretanje vjetroelektrana:
- energija vjetra koristi se i za pokretanje
vjetroelektrana i proizvodnju elektrine
energije
- vjetroelektrane, za razliku od vjetrenjaa, pretvaraju
energiju vjetra u elektrinu energiju uz pomo
vjetroturbine. Za upoznavanje rada vjetroelektrane
mogue je s fotografskim i video materijalima,
koji prikazuju nain rada
vjetroelektrane, organizirati
posjet vjetroelektranama
kraj ibenika, izraivati
makete vjetroelektrana od
razliitih materijala s pravilno
oznaenim pripadajuim
dijelovima i sl. Na taj nain
dijete e se moi upoznati
s terminima i osnovnim
principima pretvaranja energije
vjetra u elektrinu energiju i to
e tijekom svoga odrastanja
moi pravilno upotrebljavati
Crtanje, izrada i vjetrenjae na vjetru
i nadograivati.
61
Primjeri igara na temu vjetra

Uz navedene aktivnosti mogue je koristi i neke od pokretnih igara na temu vjetra.
Pokretna igra utjee na razvoj djeteta, a ako je povezana s temom za koju postoji interes
u odgojnoj grupi, slui i za upoznavanje ili produbljivanje pojmova koji su trenutni interes
bavljenja djece.
Vjetar pue za sve

Za organizaciju igre Vjetar pue za sve potrebno je sloiti
stolce u krug. Broj stolaca treba biti za jedan manje nego to
je broj djece koja sudjeluju u igri. Sva djeca sjede na stolcima
dok jedno dijete stoji u krugu i zapoinje igru reenicom
vjetar pue za sve koji imaju ili za sve koji su, za sve koji
znaju te izgovara neke osobine djeteta, radnje ili imenuje
neke predmete. Primjerice, vjetar pue za sve one koji imaju
plave arape ili vjetar pue za sve deke ili vjetar pue za
sve koji znaju voziti bicikl. Djeca koja su prepoznala da se
izgovorena reenica odnosi na njih mijenjanju mjesto, a dijete
koje je stajalo u sredini nastoji zauzeti jedan slobodan stolac.
Ono dijete koje ostane bez stolca nastavlja igru tako da zadaje
novi zadatak odreujui za koga vjetar sada pue. Vrijednost
ove igre je u tome to dijete mora paljivo sluati postavljeni
zadatak, prepoznati osobinu koja je zadana, povezati je sa

sobom i s obzirom na to djelovati prema pravilima (promijeniti
ili napustiti mjesto). Takoer, reenicom vjetar pue za sve
ukazuje na dinaminost, pokretljivost, energiju koju vjetar
ima. Igra je pogodna za sve uzraste. S obzirom na svoje
mogunosti djeca e si zadavati zadatke od konkretnijih i
prepoznatljivih do apstraktnijih.
Inaicu igre Vjetar pue za sve mogue je igrati na slian nain
drei se istog principa. Igrai koji sjede u krugu uzimaju kartice
na kojima piu imena vjetrova (u tu svrhu mogue je koristiti
izraene kartice parnih slika iz igre Koji sam ja vjetar). Kada sva
djeca dobiju naziv svog vjetra, igra moe zapoeti. Igra koji je u
sredini kruga izgovara reenicu tako da izgovori ime vjetra (bura,
jugo, maestral, tramontana, sjeveroistonjak) koji pue, a igrai
koji imaju karticu s nazivom vjetra mijenjaju mjesto.
Vjetar moe podignuti

Ova igra inaica je poznate igre Leti, leti. Igra se na nain da dijete digne u zrak kaiprste obje ruke ukoliko se slae s izgovorenom
reenicom. Tako, primjerice, na reenicu vjetar moe podignuti lie, papir ili drvo dijete odgovara dizanjem ili sputanjem prstiju.
Cilj ove igre jest da dijete razmisli o ponuenoj konstataciji te da na nju odgovori pokretom.
62
Igrokaz Ja sam vjetar jak

Stihovi pokretne igre Ja sam vjetar jak, diem prah. Zar vas
djeco nije strah? poznati su i mnogi odgajatelji koriste ih u
aktivnostima s djecom. U kratkom opisu prikazujemo kako su
poznati stihovi potakli djecu i odgajatelje na stvaranje igrokaza
s temom obnovljivih izvora energije. Igrokaz, kao sastavni dio
dramskog odgoja, potie stvaralatvo i jezino-govorni razvoj
djeteta svojim naglaenim dijalokim improvizacijama. Djeca
i odgajateljice dviju odgojnih grupa Djejeg vrtia Preko
imali su priliku ovaj igrokaz izvoditi na javnim pozornicama
u sklopu razliitih dogaanja i tako svojim izvedbama slati
poruke o vanosti i korisnosti vjetra, sunca, vode i obnovljivih
izvora energije. Dijalozima izmeu uloga vjetra, sunca i vode,
pomagalima (instrumentima koji doaravaju zvukove vjetra i
vode) i kostimima, djeca i odgajatelji prikazali su to znaju o
obnovljivim izvorima energije i kako bez tetnog utjecaja na
okoli mogu proizvesti novu energiju jer, naposljetku, vjetar
svojom energijom pokree vjetrenjau koja proizvodi svjetlost.
-
-
-
-
Igrokaz Ja sam vjetar jak

SUNCE: Ja sam sunce koje grije!
VJETAR: Ja sam vjetar jak, diem zrak! Zar te, sunce, nije
strah?
SUNCE: Nije!
VJETAR: A to ako ja zapuem?
SUNCE: Ja u te grijati i uiniti te ugodnim.
VODA: Mi smo voda koju pije!
VJETAR: Ja sam vjetar jak, diem zrak! Zar te, vodo, nije
strah?
VODA: Nije!
VODA: Pretvorit e me u snaan val.
VJETAR: Ja sam vjetar jak, diem zrak! Zar te, vjetrenjao,
nije strah?
VJETRENJAA: Nije!
VJETRENJAA: U svjetlo u te pretvoriti!

papiri, pribor i materijal za pisanje i crtanje

slikovnice, knjige, enciklopedije o vjetru
slamke, baloni, lie, kartoni, lepeze, suilo za kosu, ventilator
izrada papirnatih zmajeva, aviona, padobrana za igrake:
papiri, letvice, paga, tkanina, ljepilo, kare
- izrada jedrenjaka: drvo, stiropor, plastine boce, papir, tkanina,
drvene letvice, kare, ljepilo
- izrada vjetrenjaa: papir razliitih boja, karton, drvo, plastika,
drveni ili plastini drai, avli, epovi od pluta
63
Cilj
upoznati vjetar kao svakodnevnu prirodnu pojavu
istraivati korisnu uporabu energije vjetra koristei
situacije u vrtiu
promovirati naine koritenja energije vjetra bez
tetnog utjecaja na okoli
upoznati vjetar kao obnovljivi izvor energije koji moe
biti viestruko iskoriten bez posljedica za okoli
Vjetar je vodoravno strujanje zraka i posljedica je suneva zraenja. Vjetar vrlo rijetko pue stalnom brzinom, tj. uobiajeno
mijenja jakost. U svakoj toki vjetar ima odreeni smjer i jainu (brzinu). Brzina vjetra mjeri se anemometrom, a smjer se
odreuje po stranama svijeta otkuda vjetar pue odnosno tzv. ruom vjetrova ili vjetruljom. Vjetar uvijek pue iz podruja vieg
tlaka u podruje nieg tlaka. Vjetrovi se mogu podijeliti na planetarne i lokalne. Planetarni vjetrovi su pasati, glavni zapadni
vjetrovi i polarni istoni vjetrovi. U lokalne vjetrove spadaju zmorac i kopnenjak, danik i nonik, maestral, bura, jugo i dr. Vjetar
je najpromjenjivija meteoroloka veliina, kako prostorno tako i vremenski, a njegovo je prognoziranje vrlo sloen postupak.
Razlika u smjeru i brzini vjetra u dvije bliske toke moe biti iznimno velika. Osobito je to sluaj u prizemnom graninom sloju
atmosfere na visini 500 - 1500 m iznad tla.
Energija vjetra je kinetika energija koja ovisi o brzini vjetra. Iskoristivost energije vjetra poznata je od davnina. Kad jedrenjak
razvije jedra, iskoritava energiju vjetra za kretanje po moru. Za pretvorbu kinetike energije vjetra u mehaniku energiju
upotrebljavaju se vjetrenjae s dvije ili tri lopatice. Mehanika energija proizvedena vrtnjom lopatica moe se upotrijebiti za
crpljenje vode. Nekadanja upotreba vjetrenjaa za pogon mlinova danas je u velikom dijelu nestala. Vjetroelekrana je postrojenje
za dobivanje elektrine energije iz energije vjetra. Ureaj za proizvodnju elektrine energije iz kinetike energije vjetra zovemo
vjetroturbina. Da bi se na jednom mjestu proizvelo to vie elektrine energije, vjetroturbine se grade u velikim grupama koje
se zovu vjetroparkovi. Iskoritavanje energije vjetra je danas najbre rastui segment proizvodnje energije iz obnovljivih izvora.
64
M
O
I
A
S
A
13. BIOMASA
Stablo u dvoritu vrtia posluilo je djeci i odgajateljima kao sadraj za aktivnosti u kojima su djeca provjeravala
svoje pretpostavke o razvoju i ivotu stabla. Pitanje to se dogaa sa stablom kad vie nije ivo bio je povod za
posjet stolarskoj radionici gdje su djeca i odgajatelji mogli vidjeti izradu drvenog namjetaja i otpad koji pri tome
nastaje, a koji se moe upotrijebiti za izradu briketa i peleta.
Prijedlozi aktivnosti vezanih uz upoznavanje biomase kao

obnovljivog izvora energije
Vanost uma/stabala:
- upoznati, imenovati i istraivati grau (korijen, deblo, grane,
kronja), vrste stabala, ivotinja, biljke koje rastu i ive u
umi
- u dvoritu vrtia izabrati jedno stablo; o izabranom stablu
prikupljati informacije poput izgleda, boje, oblika lia, kore;
istraivati naine na koje se moe izmjeriti opseg stabla,
a: parne slike List,

Prijedlog izrade sredstv
kora, stablo
prema pravilima
Ovo sredstvo se izrauje
mbinaciju potrebno
parnih slika. Za dobitnu ko
iste vrste drveta.
je spojiti list, koru i stablo
strane potrebno je
Na svakoj kartici s jedne
naava (kora, list,
napisati koji dio stabla oz
i uz sliku napisati
stablo), a na drugoj stran
stabla. Igrajui ovu
i naziv pripadajuoj vrsti
ost uiti o grai,
igru, dijete ima mogun
la.
izgledu i vrstama staba
pirnate kartice,
Potrebni materijali: pa
a pojedine vrste
slike kore, lista i izgled
stabala, kare, ljepilo.
66
Parne slike: list, kora, stablo
Biomasa je obnovljiv izvor energije iz biljaka ili

dijelova biljaka kao to su drvo, slama, stabljike
itarica, ljuture i sl.
Posjet stolaru
debljina njegove kore, visina; pratiti to se sa stablom dogaa

tijekom godine u razliitim godinjim dobima; sve informacije
biljeiti u dnevnik stabla
- organizirati izlete u umu, posjete umariji (saznati kako se
zovu radnici koji rade u umi, alat kojim se slue, kako se uma
odrava i uva (sjea starih i sadnja novih stabala)
- snimati, fotografirati i prikupljati sve to je djeci bitno i interesantno
kako bi se u vrtiu mogla podsjetiti na ono to su vidjela na terenu;
pronai odgovore na pitanja to ih jo o umi zanima
- od prikupljenih dijelova razliitih stabala mogue je slagati
kombinacije po razliitim kriterijima: stabla glatke ili hrapave
kore, stabla razliite boje, stabla uskog, irokog ili okruglog lia,
iroke, uske ili okrugle kronje; na taj

nain dijete moe stei iskustva i znanja
o izgledu i dijelovima razliitih stabala
naeg podneblja
- u vrti pozvati strunjaka koji e pokazati
kako se stablo pravilno sadi, kako se
njeguje i koja vrsta stabala je pogodna
za vrtiko dvorite
- saditi stabla u dvoritu i okolici vrtia,
organizirati akcije poumljavanja zajedno
s djecom i roditeljima kako bi podizali
svijest o vanosti ouvanja ovog prirodnog
resursa.
to je biljci potrebno za rast:
- istraiti uvjete koji su potrebni biljci za rast: tlo, voda, svjetlost
i toplina
- osvjeivati vanosti uloge suneve energije u pokretanju procesa
koji biljci osiguravaju rast i razvoj
- u kontroliranim eksperimentalnim uvjetima omoguiti spoznavanje
veze izmeu nedostatka nekog elementa (svjetlosti, vode, tla) i
posljedica koje taj nedostatak ima na ivot biljke.
67
ivot jednog drveta:

- izradom prie o drvetu (ili bilo kojoj drugoj
biljci) upoznati ciklus nastanka biomase i njezine ciklike
povezanosti s drugim obnovljivim izvorima energije (sunce,
vjetar i voda doprinose razvoju biljaka ije ostatke moemo
iskoristiti za dobivanje nove energije bez tetnog utjecaja na
okoli)
- upoznati djecu s izgledom i nainima koritenja drvenih peleta
i briketa
- posjetom stolaru vidjeti neke od naina iskoritavanja drvene
grae za izradu namjetaja i vidjeti otpatke koji ostaju pri
preradi drva.
68
Primjer igre: Ja sam stablo

U igri Ja sam stablo djeca i odgajatelji oponaaju pokretanje dijelova stabla i mogue zvukove vezane uz razliite atmosferske
uvjete koji utjeu na stablo: vjetar koji njie grane i lie, snijeg koji pritie grane svojom teinom, kia koja pada kroz kronju,
sunce koje obasjava stablo, uragan koji stablo moe iupati i sl. Ova igra pomae razumijevanju povezanosti atmosferskih
prilika koje djeluju na stablo.
Primjer igre: Naa uma

Grupa djece koja pokazuju interes za odreenu temu stvara
na velikom papiru zajedniki crte/sliku tako da svako
dijete nacrta/naslika ili napie neto na temu ume: to ini
umu, tko ivi u umi, zato je potrebno uvati umu, kako
uvamo umu i sl. Gotov crte/sliku s upisanim rijeima i/ili
reenicama djeca komentiraju, argumentiraju to su napisali
ili nacrtali. Druga inaica ove igre jest da svako dijete na
svom papiru crta/slika svoju umu. Papir zatim predaje
djetetu do sebe, a ono dobiva crte/sliku drugog djeteta.
Svako dijete na svaki crte/sliku nacrta/naslika ono to ono
eli unutar teme ume. Svi crtei/slike idu ukrug dok svako
dijete ne dobije svoj crte/sliku natrag. Dijete izlae svoj
crte/sliku, komentira to je na njemu, kakvu umu ima, to
mu se osobito svia, pogaa tko mu je to nacrtao i sl.
Cilj ove igre jest da djeca crteom/slikom izraze ono to
znaju o nekoj temi. Djeca isto tako imaju priliku vidjeti to
drugi znaju i misle o istoj temi te tako razvijaju i jaaju
odnose i povezanost unutar grupe.
Potrebni materijali: papiri, pribor i materijal za pisanje,
crtanje, slikanje.
u
okusa:
avaju vod
r
d
a
z
Primjer p
i
e uzimaju
c
Kako biljk
iljka i lona
b
a
n
b
o
s
dvije
aena
jem je zas mo zemlja staviti u
o
k
u
c
a
n
sa
Lo
tako da
se nalazi
e posude
n
le
u kojem
k
a
dna
t
s
i
na lonca i
stine il
dublje pla n prostor izmeu d
ti
lonca zali
a
z
a
b
ra
O
p
.
ji
e
o
d
t
u
pos
pos
l, ovisno
i plastine
staklene il liinom vode (oko 1
ko
rati to se
jednakom ne biljke) i promat ljom brzo
sob
zem
o veliini
iz
z lonac sa
o
r
k
e
a
d
lje, dok e
o
dogaa. V i sa sobom dio zem riti manja
se
ije cu
iscuriti no
jkom spor
ri
il
b
m
o
n
b
o
ne biljke d u
b
o
s
n
e
ij
r
lonca sa s
lj
Ko
i titi zem
iste vode.
koliina upu, zadrava vodu
ok
zemlju na
.
od erozije
je
c u kojem
a
n
lo
:
a
v
t
sreds
m,
aterijali i
sa zemljo
m
c
i
a
n
n
b
lo
e
,
r
t
a
o
e
P
obna biljk
e, prozirn
s
d
a
u
n
s
e
o
p
a
e
s
n
za
akle
da.
tine ili st a za zalijevanje, vo
dvije plas
ic
t
boce, kan
plastine
69
Cilj
upoznati grau, vrste i
korisnost stabala
upoznati biomasu kao
obnovljivi izvor energije
istraiti to sve moe biti
biomasa i koji su naini
njezina koritenja
razvijati svijest o vanosti
ouvanja uma
Materijali i
sredstva potrebni
za predloene
aktivnosti
- drvo u dvoritu vrtia, kore,

lie, grane razliitih drvea
- slikovnice, knjige,
enciklopedije, video materijal s
temom biomase
- peleti, briketi
- pribor i materijal za pisanje i
crtanje, ljepilo, kare
- fotoaparat, enciklopedije,
slikovnice o umi i pojedinim
vrstama stabala
Biomasa je obnovljiv izvor energije iz biljaka ili dijelova biljaka kao to su drvo, slama, stabljike itarica, ljuture i sl., a openito
je dijelimo na drvnu biomasu (ostaci razliitih vrsta drvea iz umarstva i drvno-preraivake industrije), poljoprivrednu biomasu
(ostaci biljaka kao to su penica, kukuruz, slama, uljana repica) te ivotinjski otpad (izmet ivotinja). Za dobivanje energije
danas se najee koristi drvna biomasa koja je nastala kao sporedni proizvod, otpad ili drvni ostatak koji se vie ne moe
iskoristiti. Takva se biomasa koristi kao gorivo u postrojenjima za proizvodnju elektrine i toplinske energije ili se prerauje u
plinovita i tekua goriva za primjenu u vozilima i kuanstvima. Drvne ostatke mogue je preraditi u razliite oblike, primjerice,
drvnu sjeku, pelete ili brikete, a prvenstveno se koriste u kuanstvima za grijanje. Kako je ak 44% kopnene povrine Hrvatske
pokriveno umom, radi se o vrlo vrijednom izvoru energije. umska biomasa ima neprocjenjivu vanost za okoli, izvor je
energije za ivot te stanite brojnom biljnom i ivotinjskom svijetu.
70
A
M
I
KL
14. Naa KLIMA

Prilikom boravka u Gradu mladih djeca i odgajatelji svakodnevno su pratili vremenske uvjete na
meteorolokoj stanici i biljeili podatke. Nakon povratka u vrti djeca su nastavila promatrati vremenske
prilike i biljeiti ih u kalendar te razvijati ideju o izradi meteoroloke stanice u dvoritu vrtia.

praenje meteorolokih uvjeta u vrtiu
Meteoroloka stanica u Gradu mladih
72
Izrada meteoroloke stanice:

- organizirati posjet meteorolokoj stanici/postaji; vidjeti,
zabiljeiti ili fotografirati na kojem je mjestu meteoroloka
stanica postavljena, od ega se sastoji, emu pojedini aparati
slue, kako izgledaju
- nakon povratka u vrti napraviti plan izrade meteoroloke
stanice
- na plakat nacrtati/napisati to je potrebno za izradu
meteoroloke stanice:
a) termometar za mjerenje temperature zraka
b) ureaj za pokazivanje brzine i smjera vjetra
c) posuda za skupljanje kinice
d) drvena letva za mjerenje koliine snijega
(duine 1 metra s iscrtanom skalom u centimetrima)
e) drvena kuica za ureaje
f) metalno postolje za meteoroloku stanicu
- u planu izrade meteoroloke stanice napisati to imamo
(npr. termometar, posudu za skupljanje kinice), to moemo
izraditi sami (improviziranu ruu vjetrova za odreivanje
smjera i brzine vjetra, metar za mjerenje snijega), za to nam
je potrebna pomo odraslih, domara, roditelja ili majstora
(izrada drvene kuice i metalnog postolja za meteoroloku
stanicu), to je potrebno kupiti (npr. ureaj za mjerenje UV
zraenja)
- plakat izloiti na vidljivo mjesto kako bi se svi zainteresirani
mogli ukljuiti i/ili pratiti kako napreduje aktivnost izrade
Energija i njezina upotreba znatno utjeu na okoli

uzrokujui zagaenja na lokalnoj i regionalnoj
razini, ali i veliki svjetski problem promjene klime.
a: Rua vjetrova
meteoroloke stanice
- nakon izrade meteoroloke stanice pronai najpovoljnije mjesto
u dvoritu vrtia za njezino postavljanje (otvoreno, sunano,
povieno, mjesto u zavjetrini)
- oko meteoroloke stanice, u meteorolokom krugu, postaviti
posudu za mjerenje oborina i smjera vjetra
- ostale mjerne instrumente postaviti u meteoroloku kuicu
(meteoroloka kuica mora biti sagraena tako da kroz nju struji
zrak i biti obojana u bijelu boju)
- svakodnevno mjeriti i biljeiti vremenske uvjete te podatke
koristiti za druge aktivnosti.
Koritenje podataka iz meteoroloke stanice:
- biljeiti temperaturu zraka, koliinu oborina te prisutnost vjetra i
na osnovi rezultata dobivenih mjerenjima u vrtikoj meteorolokoj
stanici uiti o karakteristikama odreenih godinjih doba
- osvijestiti na koji nain temperatura zraka, vjetar i oborine utjeu
na kvalitetu naih ivota i planiranje svakodnevnih aktivnosti:
na koji nain se potrebno obui, moemo li ii na dvorite, pod
kojim uvjetima moemo izai van ako je kino vrijeme (kabanice,
kiobrani, izme), a pod kojim uvjetima ako su visoke temperature
(zatita od sunca, kreme, pokrivala za glavu)
- u vrtikim uvjetima iskoristiti energiju prirodnih pojava; to moemo
kada je vani vjetrovito (putati zmaja, pokretati vjetrenjae), toplo
(smanjiti grijanje u prostoriji), sunano (ugasiti svjetlo ako je
ornom obliku
mou rue vjetrova. U izv
po
iti
red
od
je
e
gu
mo
dovoljno je
Smjer vjetra
smjerova, ali za poetak
18
u
je
a
en
elj
dij
po
oistok, istok,
rua vjetrova
smjerova: sjever, sjever
ih
vn
no
os
am
os
u
ati
lju od drva ili
vjetar prikaziv
sjeverozapad. Na posto
d,
pa
za
,
ad
ap
oz
jug
,
iti navedene
jugoistok, jug
om) iscrtati krug i ozna
lak
og
en
ti
za
tno
da
a. Primjer
perploe (do
ji puu u tim smjerovim
ko
ve
tro
vje
i
o
ka
a
jet
veroistok
smjerove svi
sjever tramontana, sje
ru:
mo
na
va
tro
vje
a
ziv
ad lebi,
smjerova i na
o, jug otro, jugozap
jug
tok
ois
jug
at,
an
lev
bura, istok
ozapad maestral.
(platnenom ili
zapad pulenat, sjever
u letvicu sa zastavicom
en
drv
uti
kn
uta
lja
sto
a po postolju
U sredinu po
tar u odreenom smjeru,
vje
i
tat
kre
po
e
ju
ko
ornom obliku
najlonskom)
alno naziv vjetra. U izv
ntu
eve
i
jer
sm
iti
red
od
jee mjeri
moi e se
brzine vjetra koja se na
nje
iva
re
od
za
i
i
slu
ljno je odrediti
rua vjetrova
vrtikim uvjetima dovo
U
).
/s
(m
di
un
sek
po
e procijeniti
u metrima
jakom brzinom, to se mo
ili
jom
dn
sre
,
lom
ma
pue li vjetar
po gibanju zastavice.
Potrebni materijali: perploa ili drvo zatieno

prozirnim lakom, drvena letvica, zastavica.
prostorija dovoljno osvijetljena), kino (sakupljati kinicu kojom

emo zaliti biljke u vrtiu).
Za upoznavanje efekta staklenika mogue je:
- istraiti na koji nain sunce zagrijava Zemlju
- uz pomo postera, plakata ili izraenog planeta Zemlje pribliiti
djeci pojam atmosfere, plinova, naina na koji suneva energija
dolazi do Zemlje
- posjetiti staklenik, napraviti staklenik i upoznati utjecaj staklenika
na uzgoj povra i cvijea
- istraiti utjecaj efekta staklenika opisanim pokusima.
73
Potrebni materijali i sredstva: plakat, pribor

i materijal za pisanje i crtanje, papirnate
kartice, spajalice, iak traka, plastifikator i
folije za plastificiranje.
Primjer izrade sred
stva: Kalendar vrem
enskih prilika
Na plakat postaviti ne
koliko kategorija (ovisn
o o dobi i mogunostim
dananji vremenski
a djece):
uvjeti, temperatura zra
ka, to je potrebno od
li mogue izai na dv
jenuti, je
orite.
Za svaku kategoriju
potrebno je izraditi
kartice pomou kojih
odgovarati na zada
e djeca
ne kategorije s obzir
om na vremenske uv
dana. Primjerice, za
jete toga
topla i sunana dana
potrebno je odabra
koja pokazuje sunce,
ti karticu
odjeu koja je priklad
na za sunano i toplo
planirati izlazak na
vrijeme,
dvorite i sl. Kartice
s odgovorima mogu
papirnatom depu pr
stajati u
ivrene za plakat uz
kategoriju na koju se
ili mogu biti izmijea
odnose
ne zajedno kako bi
se djeci oteao zada
je poeljno plastificir
tak. Kartice
ati kako bi ih zatitili
i osigurali dugotrajni
a uz odreene katego
ju uporabu,
rije mogue ih je sta
vljati pomou spajalic
trake. Cilj izrade ovog
a ili iak
kalendara jest da dij
ete, pratei vremens
osvjeuje njihov vaa
ke
uvjete,
n utjecaj na planiran
je svakodnevnih aktiv
utjeu na kvalitetu iv
nosti koje
ota.
2. Primjer pokusa: Efekt staklenika

Dvije jednake staklenke napuniti istom koliinom vode (oko
polovice staklenke). Otvor jedne staklenke poklopiti
prozirnom, staklenom ili plastinom zdjelom tako da
staklenka bude ispod zdjele. Izloiti staklenke sunevoj
energiji najmanje jedan sat. Nakon toga izmjeriti
temperaturu vode u obje staklenke. Voda u staklenki koja
je bila preklopljena zdjelom bit e toplija jer zdjela djeluje
kao toplinska zamka putajui unutra sunevu energiju i
istodobno sprjeavajui energiji da izae. Ugljini dioksid
i ostali plinovi nastali izgaranjem fosilnih goriva jednako
djeluju u atmosferi uzrokujui zagrijavanje Zemlje.
Potrebni materijali i sredstva: dvije staklenke jednakih
dimenzija, prozirna staklena ili plastina zdjela, voda, dva
termometra.
74
ika
sa: Efekt staklen
1. Primjer poku
la litre
e natoiti oko po
nk
le
ak
st
e
ak
dn
dati pet
U dvije je
aku staklenku do
sv
U
.
de
vo
ne
hlad
otati u
u staklenku zam
dn
Je
.
da
le
a
ic
kock
staklenik.
koja predstavlja
u
ic
e
vr
nu
ti
plas
najmanje sat
taviti na suncu
os
e
nk
le
ak
st
Obje
staklenci e
biljeiti u kojoj
i
iti
at
Pr
a.
en
vrem
u staklenci
i to se dogaa
iti
op
ot
e
br
d
se le
u pokusa
aklenik. Na kraj
st
lja
av
st
ed
pr
koja
peraturu
i i zabiljeiti tem
rit
je
m
iz
o
bn
do
isto
koja je voda
nke. Usporediti
le
ak
st
je
ob
u
vode
staklenik
koja predstavlja
a
nk
le
ak
St
.
ija
topl
ergija
u energiju, ta en
proputa sunev
inu i emitira
pl
to
ja
koja sakupl
du
vo
va
ija
gr
za
vreica ne
inu, ali plastina
ol
ok
u
ag
tr
na
je
nke. Toplina
topline iz stakle
k
za
la
iz
a
t
pu
do
e pa
unutar staklenk
ostaje zarobljena fekt staklenika).
ste (e
temperatura ra
jednake
i sredstva: dvije
li
ija
er
at
m
ni
astina vreica
Potreb
, kockice leda, pl
da
vo
e,
nk
le
ak
st
ra, papir i
, dva termomet
je
an
av
rz
m
za
za
e.
pribor za pisanj
Cilj
upoznati osnovne meteoroloke parametre (temperaturu zraka, brzinu i
smjer vjetra, koliinu padalina)
osvijestiti vanost poznavanja praenja meteorolokih uvjeta radi
uinkovitijeg koritenja prirodnih resursa
upoznati djelovanje efekta staklenika na Zemlji
Materijali i
sredstva potrebni
za predloene
aktivnosti
- termometar
- ureaj za pokazivanje brzine i
smjera vjetra
- posuda za skupljanje kinice
- drvena letva
- kutija/drvena kuica
- metalno postolje
- posteri, plakati planeta
Suneva sustava
- izraen planet Zemlja
- razliite gustoe i debljine
materijala tila za doaravanje
doivljaja atmosfere, oblaka i
plinova
Informacije za
odgajatelje
Energija i njezina upotreba znatno utjeu na okoli
uzrokujui zagaenja na lokalnoj i regionalnoj razini,
ali i veliki svjetski problem promjene klime. Problem
klimatskih promjena lei u injenici da se veina
danas globalno koritene energije dobiva iz fosilnih
goriva - ugljena, nafte i naftnih derivata te prirodnog
plina. Njihovim izgaranjem u industriji, kuanstvima i
prometu nastaju plinovi kao to su sumporov (IV) oksid
(sumporov dioksid) SO2 duikovi oksidi NOx i ugljikov
(IV) oksid (ugljikov dioksid) CO2 koji uzrokuju klimatske
promjene kisele kie i globalno zagrijavanje. Globalno
zagrijavanje je naziv za poveanje prosjene temperature
Zemljine atmosfere i oceana. Ono je posljedica emisije
ugljikova dioksida i metana, tzv. staklenikih plinova,
u atmosferu veinom iz industrijskih i energetskih
postrojenja. Posljedice globalnog zagrijavanja osjeamo
svakodnevno, a osim porasta temperature dolazi do
promjena u biolokim procesima, topljenja ledenjaka,
podizanja razine mora, promjene stanita biljaka i
ivotinja uslijed novih klimatskih uvjeta i slino.
75
Ok
,
i
p
t
o
A
J
I
G
R
E
N
E
i
d
a
15. Okoli, otpad i ENERGIJA

Dananje vrijeme, vrijeme velikog tehnolokog
napretka i naglaenih vrijednosti usmjerenih na
potronju materijalnih usluga i dobara, dovodi
do stvaranja ogromne koliine otpada. Upravo
zbog toga u vrtiu je vano osigurati uvjete
kako bi djeca od najranije dobi uila promiljati
o prevenciji nastanka otpada, odgovorno se
odnosila prema onome to koriste i naposljetku
otpad pravilno zbrinula.
Zeleni otok u vrtiu
Prijedlozi odgojnoobrazovnih aktivnosti vezanih uz formiranje zelenog otoka

i pravilno razvrstavanje otpada u vrtiu
Zeleni otok u vrtiu
- zeleni otok je mjesto na kojem se nalaze spremnici za
razliite vrste otpada
- zeleni otok ukljuuje spremnike za papir, staklo, PET
ambalau (plastika), MET ambalau (aluminij i metal),
stare baterije i biootpad; zbog specifinosti otpada koji
se u njega odlae, spremnik za biootpad bilo bi najbolje
kupiti ili izraditi uz pomo domara te ga smjestiti u
vanjski prostor vrtia (dvorite, vrt, povrtnjak)
- odabrati prostor na kojem e biti smjeten zeleni otok;
vano je da taj prostor bude dostupan djeci, odgajateljima
i roditeljima svih odgojnih grupa, da bude vidljiv, uredan,
estetski dopadljiv kako bi to vie poticao na odlaganje
otpada. U dogovoru o podjeli poslova i izradi spremnika
za zeleni otok u vrtiu vano je da sudjeluju djeca i
odgajatelji svih odgojnih grupa kako bi zeleni otok u
punom smislu bio mjesto promiljanja i odgovornog
ponaanja prema otpadu svih njegovih korisnika
- sakupljati kutije, izraivati spremnike za razliite vrste
otpada (papir, plastika, staklo, aluminij i metal, stare
baterije), izrezati otvore na spremnicima, kairati kutije,
78
bojati spremnike (plava, uta, crvena, zelena, siva boja)

- izraditi natpise za pojedine spremnike
- uz natpise mogue je i djejim crteom oznaiti vrstu
spremnika kako bi i djeca koja ne znaju itati mogla
prepoznati koja vrsta otpada se u spremnik odlae
- uz natpise napisati i simbole za PET i MET ambalau,
nacrtati simbol recikliranja (tri zelene strelice koje idu u
krug) kako bi se i na taj nain djeca upoznala s pravilnim
znaenjem simbola i znala ih iitavati na ambalai s
kojom su u doticaju i koju u ivotu koriste
- izraditi plakate kojima se roditelji i zaposleni u vrtiu
obavjetavaju o nastanku zelenog otoka, pravilima
ponaanja i razvrstavanju otpada, o tome to se ini
s prikupljenim otpadom i nainima na koji se mogu
ukljuiti u ovu aktivnost
- organizirati posjet reciklanom dvoritu, mjestu gdje
se u razliite spremnike odlau razne vrste otpada koji
nastaje u domainstvu.
Sakupljanje i pravilno razvrstavanje otpada u vrtiu:
- iz sakupljenih asopisa i reklamnih letaka traiti i izrezivati
Pravilno zbrinjavanje
otpada omoguava
tretiranje otpada kao
vrijednog resursa energije
jer se recikliranjem
pravilno zbrinutog
otpada smanjuje
potronja sirovina i
energije koja je potrebna
pri proizvodnji novih
materijala.
Primjer izrade sred
stva: ovjee, razvrs
Igra ovjee, razvrsta

j smee igra se po pr
avilima poznate dru
ljuti se. Razlika je u to
tvene igre ovjee, ne
me to sredstva za igr
u izrauju djeca i odga
i recikliranih materij
jatelji od prikupljenih
ala. Igru mogu igrat
i etiri ili vie igraa
pokreu figuru po po
koji bacanjem kocke
dlozi i nastoje to br
e i spretnije doi do
igraa (plastini epo
cilja. Figure svakog
vi) i mjesta na podlo
zi
na kojima igrai zapo
igru oznaena su jed
inju i zavravaju
nom bojom i simboliz
iraju jednu vrstu otpa
dovesti do odgovara
da koju je potrebno
jueg spremnika ist
e boje. Igrajui pozn
vrstama otpada koji se
atu igru, djeca ue
odlae u odreene sp
o
remnike. Igru je mogu
tako da svaki igra im
e uiniti sloenijom
a figure koje oznaa
va
ju razliite vrste otpa
potrebno je dovesti do
da, a svaku figuru
odgovarajueg sprem
nika koji se nalazi na
na podlozi za igranje.
razliitim mjestima
razliite namirnice i predmete te ih

lijepiti na hamer papire razliitih boja;
boja hamer papira oznaava spremnik
za odreenu vrstu otpada (plava boja
oznaava spremnik za papir, uta za
plastiku)
- razgovarati s djecom o tome to su danas radili u vrtiu
ili kod kue; to su jeli, ime su se igrali, to su stvarali
i to su pri tome koristili
Znak za reciklau, flomaster, Luka, 6,1 godina
taj smee
dstva: karton za
Potrebni materijali i srevi raznih boja za
podlogu, plastini epo rtonska ambalaa
figure, kocka za bacanje, kau spremnika, kola
manjih dimenzija za izradanje, kare, ljepilo.
papir, papir, pribor za pis
- potaknuti djecu da u asopisima, novinama i letcima

pronau namirnice koje su konzumirali i pokuaju
razvrstati otpad koji su proizveli; primjerice, ako je dijete
jelo jabuku, gdje je potrebno odloiti ostatke jabuke,
to je potrebno uiniti s aom od jogurta ili papirom
na kojem je dijete crtalo, a crte ne eli sauvati
- u formirani zeleni otok sa spremnicima za otpad svakodnevno
pravilno razvrstavati otpad koji proizvedemo u vrtiu
- organizirati posjet reciklanom dvoritu i odlagalitu
otpada (Jakuevac u Zagrebu).
79
Kako pravilno razvrstati otpad, drutvena igra
Materijali i
sredstva potrebni
za predloene
aktivnosti
- prostor za zeleni otok

- kartonske kutije veih
dimenzija, masa za kairanje,
boje (tempere), prozirni lak za
lakiranje obojanih spremnika kojim se postie dodatna
vrstoa to pridonosi dugotrajnijem koritenju spremnika
- papiri za izradu natpisa za spremnike, pribor i materijal za
pisanje i crtanje
- kupljeni spremnici za razliite
vrste otpada
- hamer papiri razliitih boja
plava, uta, zelena, crvena, smea,
siva prikupljeni asopisi, novine,
reklamni letci, kare, ljepilo, pribor i
materijal za pisanje i crtanje, otpad
za razvrstavanje
ovjee, razvrstaj smee, drutvena igra
Cilj
razviti svijest o vanosti razvrstavanja, odlaganja, zbrinjavanja i iskoritavanja
otpada u vrtiu i obiteljskom domu
poticati pravilan nain odlaganja i razvrstavanja konkretnog otpada, koji
nastaje za vrijeme boravka djece u vrtiu, u spremnike na zelenom otoku
80
Pravilno razvrstavanje otpada u vrtiu
Pravilno zbrinjavanje otpada omoguava tretiranje otpada kao vrijednog resursa energije jer se recikliranjem pravilno zbrinutog otpada
smanjuje potronja sirovina i energije koja je potrebna pri proizvodnji novih materijala. Kako bi otpad bilo mogue reciklirati, najprije ga je
potrebno pravilno razvrstati i odloiti u predviene spremnike. Jedino pravilno razvrstan otpad moe postati korisna sirovina za druge proizvode.
Razvrstavanje otpada u spremnike:
- u PLAVI spremnik odlae se PAPIR: iskoriteni papir, ispisane biljenice, novine, asopisi, reklamni letci, uredski papir, papirnate vreice,
kartoni, kartonske kutije, kartonske kutije od jaja, omotnice od pisama, razglednice, tetrapak (papire je potrebno uredno sloiti, a kartone
spljotiti kako bi zauzimali to manje prostora u spremniku)
- u PLAVI spremnik ne odlae se: vlani, prljavi papir i karton, plastificirani papir, fotografije, papirnate maramice
- u ZELENI spremnik odlae se STAKLO: boce i staklenke
- u CRVENI spremnik odlau se STARE BATERIJE
- u UTI spremnik odlae se PLASTIKA (PET), sva plastina ambalaa s oznakom 1 u trokutu ili s oznakom PET ispod njega: boce od vode i
napitaka razliitih dimenzija, plastina ambalaa, ae od mlijenih proizvoda, boce od deterdenata
- u SIVI spremnik odlae se METAL I ALUMINIJ (MET): limenke, manji komadi metala, konzerve, aluminijska folija
- u SMEI spremnik odlae se BIOOTPAD (biljni otpad): svi biorazgradivi sastojci koje dijelimo na: vrtni otpad (otkos trave i ivice, korov razliitih
biljaka, lie, uvelo cvijee) i zeleni kuhinjski otpad (ostaci voa i povra, talog kave i aja)
- OSTALI OTPAD odlae se u predviene spremnike u reciklana dvorita: elektroniki otpad, stari namjetaj, druge vrste plastike, stari lijekovi,
stiropor.
Pet praktinih koraka za smanjenje otpada:
Pomou pet praktinih koraka (Koncept 5R, promocija minimalizacije otpada) svatko moe doprinijeti smanjenju opada i
utedi energije.
1. Promisliti treba li nam neto, to emo s tim, koji izbor zadovoljava nae potrebe i ne djeluje tetno na druge ljude,
prirodu, okolinu.
2. Smanjiti/utedjeti: koristimo onoliko koliko nam je potrebno, ne stvarajmo nepotrebni otpad, tedimo sve oblike energije
(vidi poglavlje Energetska uinkovitost u vrtiu).
3. Popraviti: popravimo sve ono to je mogue popraviti.
U vrtiu je poeljno stvarati uvjete (npr. kuti majstora) u kojima e djeca imati sve potrebno za popravljanje igraaka
ili predmeta koji se uporabom potrgaju. Unitene igrake ili predmete djeca mogu popravljati samostalno ili uz pomo
odraslih te istovremeno upoznavati specifina zanimanja iji djelatnici popravljaju razliite kvarove (stolar, vodoinstalater,
elektriar, staklar, kroja, postolar, urar i dr.).
4. Ponovo iskoristiti: prije bacanja stvari promisliti za to se jo te stvari mogu upotrijebiti.

5. Reciklirati: recikliranje je postupak prerade iskoritenih i sakupljenih proizvoda. Rezultat postupka recikliranja je novi
proizvod sline ili iste namjene. Simbol za recikliranje sastoji se od tri strelice koje oznaavaju tri faze recikliranja:
sakupi, preradi i ponovo upotrijebi. Svi materijali koji na sebi imaju ovaj simbol mogu se reciklirati.
81
Po
k
i
n
e
o
m
E
N
E
K
A
S
I,
P
U
:
g
u
r
k
I
K
S
T
RGE
C
E
R
A J i po no v no U P O T R I J E B
R
I
L
IK
I!
16. Pokrenimo ENERGETSKI

krug: SAKUPI, RECIKLIRAJ
i ponovno UPOTRIJEBI!
Prije nego to otpad razvrstamo kako bi se pravilno zbrinuo i reciklirao, mogue ga je viestruko iskoristiti za
razliite aktivnosti u vrtiu. Na taj nain stvari koje nam vie nisu potrebne mogu dobiti neku novu funkciju
i doprinijeti tednji energije koja se ne treba utroiti za proizvodnju novih proizvoda.

iskoritavanje razliitih vrsta otpadnih materijala
Papir i karton:
- obostrano iskoritavanje papira za pisanje, izradu skica
i sl.
- prilikom likovnog izraavanja poticati djecu na dovravanje
crtea i slika
- izrada papirnatih ukrasnih vreica od starih asopisa
i novina
- izrada omotnica za pisma od papira na kojem je djeji
crte ili od novinskog papira
- izrada slikovnica/knjiga/fotoalbuma od kartona
- povezivanjem kartona jednakih dimenzija mogu se
dobiti stranice na koje se lijepe papiri s djejim crteima,
tekstom ili fotografijama i tako mogu nastati slikovnice,
knjige, fotoalbumi
- izrada plonih lutaka od kartona i izrada odjee za
lutke od papira iz novina ili asopisa
- izrada kua i nastamba od kartonskih kutija razliitih dimenzija
- izrada namjetaja za lutke od kartonske ambalae
razliitih proizvoda
- izrada razliitog graevnog materijala od velike koliine
kartonskih kutija istih i razliitih dimenzija; kairanjem
84
punih i praznih kutija te bojanjem dobivamo cigle

razliitih dimenzija, volumena i teine koje za djecu
predstavljaju izazov tijekom graenja
- izrada prijevoznih sredstava od kartonskih kutija
- izrada prometnih znakova od kartonske ambalae
- izrada maski od papira, ukrasa za bor.
Postupak izrade recikliranog
papira:
- sakupljeni papir izrezati
i/ili istrgati na komadie
veliine otprilike 2x2cm
Uporabom recikliranog papira i proizvoda

od recikliranog papira doprinosimo ouvanju
stabala, manjem zagaenju zraka i vode
koja nastaju prilikom industrijske proizvodnje
novog papira od drveta.
plastinih epova
Primjer izrade sredstva: Reljef od
Potrebni materijali i sredstva: plastina

podloga, raznovrsni plastini epovi, flomasteri,
ljepilo, kare.
prema interesu
ma nacrtati konture razliitih oblika
Na jednobojnim plastinim podloga
metrijskih likova,
kontinenata ili cijelog svijeta, geo
djece konture pojedinih drava,
veliini i lijepiti
ene epove razvrstati po boji, vrsti,
brojki, slova, rijei, reenica. Prikuplj
e, preciznosti,
st doprinosi razvoju fine motorik
ih na zadanu povrinu. Ova aktivno
stima djece.
moe se koristiti i u drugim aktivno
koncentracije, a izraeno sredstvo
- reciklirani papir moe biti razliite debljine, ovisno o

tome za koju namjenu e se papir koristiti (od debljeg
papira i tankog kartona reciklirani papir bit e deblji,
od recikliranog uredskog papira moe se dobiti tanji
papir pogodan za pisanje i sl.)
- i z r e z a n e i /
i l i i s t r g a n e
k o m a d i e
namoiti u toplu
vodu i ostaviti
nekoliko sati
- u blenderu izmijeati namoeni papir i vodu; punu aku

namoenog papira prekriti s otprilike vode u blenderu
i mijeati (oko
jedne minute)
dok se ne dobije
jednolina i
glatka smjesa
od papira (kaa
od papira)
85
- u smjesu od papira mogue je dodati suho cvijee, lie,

latice cvijea, boju, mirisna ulja i lagano umijeati (ne
mijeati u blenderu)
- ukoliko se reciklirani papir planira koristiti za pisanje,
u smjesu je potrebno dodati tekuu tirku ili krobno
brano kako se tinta ne bi razlijevala po papiru
- napuniti posudu istom vodom, u nju izliti smjesu iz
blendera i lagano promijeati; u vodu se moe dodati
razliita koliina smjese od papira (to se vie smjese
dodaje, to e papir biti deblji)
- posuda treba biti dovoljno velika kako bi u nju mogao
stati kalup s mreicom i okvirom
- paljivo maknuti gornji sloj

tkanine, reciklirani papir
prebaciti na novinski papir
ili pamunu tkaninu i ostaviti
da se osui na toplom, suhom
i prozranom mjestu
- kalup s mreicom i
okvirom drati rukama
i polagano pomicati
kako bi se smjesa od
papira ravnomjerno
rasporedila po mreici
unutar kalupa
- polagano podignuti kalup s okvirom iznad razine vode

i priekati dok se ocijedi viak tekuine
- kad voda prestane kapati, maknuti gornji okvir, mreicu s
papirom staviti na krpu i spuvom odstraniti viak vode
iz papira
- papir staviti na tkaninu i prekriti ga jo jednim slojem
tkanine (npr. fi lc, sloj masnog papira za peenje) te
valjati valjkom za tijesto kako bi istisnuli preostalu
tekuinu
86
Staklo (staklena ambalaa):

- za dranje materijala poput sjemenki, plodova, razliitih
vrsta itarica i sl.
- prednost materijala razvrstanog u staklenke jest to
dijete moe vidjeti to se nalazi u staklenci to olakava
planiranje i samostalno uzimanje materijala koji je
djetetu potreban u aktivnostima
- oslikavanjem staklenki bojama za staklo mogue je
izraivati svijenjake, vaze i posude razliitih namjena
poput spremnika za olovke i bojice koji se mogu
dugotrajno koristiti
- staklene boice mogu posluiti za izradu instrumenata
za ispitivanje i proizvodnju zvukova i tonova
- u staklene boice istih dimenzija ulije se razliita
koliina obojane vode i pagom privrsti za stalak
- u staklenim boicama s poklopcima poredanim u niz
mogue je mijeanjem razliitih koliina boje i vode
stvarati nijanse boja i tako istraivati gustoe i nijanse
tempera i vodenih boja
- usporeivati nijanse iste i razliitih boja, promatrati

odvajanje vode od taloga boje u boici
- protresti boicu ili mijeanjem ponovno stvarati
ujednaenu boju u cijeloj boici
- boju i staklene boice s bojom upotrebljavati za slikanje,
kao ukras u prostoru te kao sredstvo za igru u trgovini boja.
Plastika (plastina ambalaa):
- koritenje plastinih posuda (u kojima je bilo pakirano
voe i povre) kao spremnika za razliite materijale
- prozirne plastine posude omoguavaju uredno i
sistematino razvrstavanje materijala koji su djeci
vidljivi to doprinosi lakem planiranju i upotrebi tih
materijala u aktivnostima djece
- svaki spremnik poeljno je oznaiti kako bi dijete lake
usvojilo nazive materijala koje koristi u igri
- izrada konstrukcija od plastinih boca i plastinih cijevi
za igre vodom ili pijeskom
- izrada zveki, ukalica ili pjeanih satova od plastinih
boca
- boce je potrebno napuniti kukuruzom, kestenjem, riom,
grahom, pijeskom, piljevinom i sl.
- izrada lopatica od plastinih boca i ambalae s rukom
za presipavanje pijeska, vode ili razliitih sjemenki
- izrada zveki i fi gura za drutvene igre od plastinih
epova razliitih veliina, vrsta i boja
- od plastine ambalae mogue je izraditi i kazaline
lutke: lutke na tapu, marionete, javajke.
Metal i aluminij
- izrada konstrukcije od metalnih cijevi razliito postavljenih
na podlogu pomou kojih se moe proizvoditi zvuk
- izrada bubnjeva od manjih i veih konzervi (od 2 dcl do 5 kg)
- povrinu konzerve prekriti materijalima (tkanina, koa,
plastika, lim) kako bi bubnjevi proizvodili razliite zvukove
- u konzerve i limenke staviti razliitu koliinu raznovrsnih
sjemenki i plodova, izvana obloiti mekim materijalom
te tako napraviti zveke
- oznaiti koje se sjemenke i plodovi nalaze u konzervama

(natpisom, crteom, lijepljenjem sjemenki i plodova
na zveku) kako bi djeca mogla usporeivati zvukove
koje sjemenke i plodovi proizvode
- od aluminijskih limenki mogue je napraviti kuglanu
ili piramidu za gaanje.
a gaanje
Primjer izrade sredstva: Piramida z
apetama razliitih
Obloiti limenke samoljepljivim t
e (npr. stol ) u oblik
boja. Sloiti limenke na postolj
mide ine limenke
piramide tako da svaki red pira
jednake boje.
aljenosti krpenom
Cilj igre je da djeca s odreene ud
je i poloaj limenki
loptom srue to vie limenki. Bo
ra osvaja njihovim
nose odreeni broj bodova koje ig
e nose vie bodova,
ruenjem. Limenke na dnu piramid
e lake sruiti, nose
dok one na vrhu, budui da ih j
manji broj bodova.
jepiti papir/plakat
Uz piramidu poeljno je na zid nali
a pravila igre, broj
koji e sluiti kao podsjetnik n
oje nose te mjesto
bodova koje limenke odreene b
ti i raunati broj
na kojem e djeca moi zapisiva
osvojenih bodova.
oe se igrati s istim
Jednostavnija verzija ove igre m
Limenke sloene
materijalom na principu kuglane.
jajui krpenu loptu
na podu mogue je sruiti kotrl
prema limenkama.
Potrebni materijali i sredstva: vie jednakih

limenki (ovisno o veliini piramide), samoljepljiva
tapeta u boji, krpena lopta, pak papir, pribor
za pisanje.
87
Cilj
ponovnom uporabom materijala utjecati na smanjenje otpada
poticati kreativne naine izraavanja djece upotrebom recikliranih materijala
- papir, uredski papir, reklamni letci, novine, asopisi, karton, kartonske kutije, kartonska
i papirnata ambalaa razliitih proizvoda, kare, ljepilo, pribor za crtanje i pisanje,
masa za kairanje, paga
- staklenke razliitih dimenzija, boja za staklo, paga, poklopci za staklenke
- plastina ambalaa razliitih proizvoda, plastini epovi, sjemenke i plodovi, kamenii
razliite veliine i kvalitete za izradu zveki
- konzerve i limenke razliitih dimenzija, materijali za izradu bubnjeva (tkanina, koa,
plastika, lim), sjemenke i plodovi za izradu zveki, samoljepljive tapete, hamer papir,
pribor za pisanje
Recikliranje papira: plastina posuda, blender, sueno cvijee, listii, latice, mirisna ulja,
krobno brano (gustin) ili tekua tirka, spuve, pamune tkanine (gaza, runik), filc,
masni papir, novinski papir, valjak za tijesto, kare.
Uporabom recikliranog papira i proizvoda od recikliranog papira doprinosimo ouvanju stabala, manjem zagaenju zraka i
vode koja nastaju prilikom industrijske proizvodnje novog papira od drveta. Naime, drvea su glavni izvor tankih biljnih vlakana
od kojih se izrauje papir. Za proizvodnju jedne tone papira srednje kvalitete potrebno je posjei dva stabla i potroiti 240
000 litara vode i 4 700 kwh elektrine energije. Za proizvodnju iste koliine novog papira od starog nije potrebno posjei
niti jedno stablo, a potroit e se i znatno manje vode i elektrine energije, 180 litara i 2750 kwh elektrine energije. Osim
toga proizvodnja recikliranog papira manje zagauje zrak, a reciklirani papir zauzima manje mjesta na odlagalitima otpada.
88
D
A
P
T
IOO
17. BIOOTPAD
Na inicijativu Eko-grupe zapoelo je kompostiranje
biljnog otpada u vrtiu. Ostaci voa i povra,
otkosi trave i ivice, korovi razliitih biljaka,
lie i uvelo cvijee posluili su kao kompost za
povrtnjak u vrtiu.
Prijedlozi odgojno-obrazovne
aktivnosti vezane uz
nastajanje biljnog komposta
u vrtiu
- kompostiranje zapoinje ve u kuhinji ili sobi dnevnog
boravka djece gdje se u zdjelu ili u kantu s poklopcem
prikupljaju ostaci biljnog otpada
- sadraj iz zdjele ili kante potrebno je dnevno prazniti
u kompostaru koja se nalazi u vrtu
- ostatke biljnog otpada potrebno je to bolje usitniti
radi lake razgradnje tvari
- u kompostari pomijeati zeleni kuhinjski otpad (ostaci
voa i povra, talog kave i aja) i vrtni otpad (otkos
trave i ivice, korovi, lie, uvelo cvijee)
- kompostite odravati vlanim, zatiti od sunca, vjetra
Obogaivanje tla kompostom u povrtnjaku
i oborina (smjestiti ga u prirodni hlad te prekriti slojem

suhe trave)
- za provjeravanje vlanosti komposta potrebno je iz
dubine hrpe uzeti kompost i stisnuti ga u aci
- kompost je dovoljno vlaan ako iz njega ne curi voda i
ako nakon otvaranja ake kompost ostaje u grumenu
(ne rasipa se)
- pustiti kompost da stoji neko vrijeme (2-12 mjeseci)
uz povremeno mijeanje radi lakeg dotoka zraka
- pokusom provjeriti je li kompost spreman za koritenje.
Cilj
90
poticati pravilno odlaganje biljnih ostataka

poticati koritenje biljnih ostataka za stvaranje komposta
uiti o ulozi biootpada u obnovi i obogaivanju tla
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od hrane)

i vrtni (zeleni) otpad.
-
-
-
-
-
-
-

vrt, povrtnjak, cvjetnjak
posuda za kompost
zdjela ili kanta s poklopcem za dnevno prikupljanje zelenog kuhinjskog otpada
koare za skupljanje lia, granica, uvelog cvijea
mali metalni vrtni pribor (lopatice, grabljice, kopaice)
kantice za zalijevanje komposta
sjeme salate (ili neko drugo brzoklijajue sjeme) za provjeru zrelosti komposta
Biootpad je kuhinjski otpad (ostaci od hrane) i vrtni (zeleni) otpad. Biootpad ini oko treinu kunog otpada i vrijedna je sirovina
za proizvodnju kvalitetnog biokomposta. Za biootpad je najbolje da se bioloki prerauje na mjestu nastanka. Taj se postupak
zove kompostiranje, a znai aerobnu razgradnju biootpada pri emu nastaju ugljikov dioksid, voda, toplina i kompost kao
konani produkt (za samo nekoliko mjeseci). Kompost hrani biljke, osigurava prozranost tla, zadrava vodu i pogoduje rastu
korjenitog bilja, stoga se kompostiranje treba primijeniti gdje god je to mogue. Velik dio naeg kuhinjskog otpada moe se
pretvoriti u visokovrijedan kompost koji e vrlo uinkovito zamijeniti umjetna gnojiva u vrtu ili vonjaku.
91
Po
t
A
D
A
P
T
O
a
j
n
a
v
i
j
n
a
m
k
s
o
j
m
l
s
d
e
o
m
t
u
i
e
b
j
o
n
u
ca
18. Poticanje smanjivanja

otpada u obiteljskom
domu
Kako bi se znanja i iskustva djece o viekratnoj upotrebi predmeta i materijala,
smanjenju i recikliranju otpada proirila i produbila, potrebno je i u obiteljskom
domu njegovati ponaanja kojima se tedi energija i doprinosi ouvanju okolia.
Aktivnosti vezane uz poticanje smanjivanja otpada u

u ve koriteni papir, reciklirani papir ili papir koji je
obiteljskom domu
mogue reciklirati; darivati nezamotane darove i pritom

izraziti stajalite kako inom nezamatanja darova ne
- prije kupovine razmisliti je li nam proizvod zaista
potiete proizvodnju papira koji se jednokratno koristi
potreban, emu e koristiti, koja koliina je optimalna
i bespotrebno baca
za zadovoljavanje naih potreba, postoji li alternativa
- umjesto jednokratnih pelena koristiti platnene pelene
tom proizvodu koja je prihvatljivija za okoli (proizvodi
(platnene pelene izrauju se od prirodnih materijala,
oznaeni eko ili bio oznakom imaju certifikat za odgovoran
jednostavne su za uporabu i odravanje, a okoli oneiuju
odnos prema prirodi)
znatno manje od pelena za jednokratnu uporabu)
- kupovati proizvode bez nepotrebne ambalae, u ambalai
- popraviti sve to se moe popraviti; ukoliko popravak vie
koja je reciklirana ili ju je mogue reciklirati
nije mogu, odloiti neispravnu stvar na odgovarajue
- kupovati robu domaih/lokalnih proizvoaa kako bi
mjesto (spremnici za otpad, reciklana dvorita)
se izbjegao prijevoz robe iz udaljenih destinacija i tako
- razmjenjivati, darivati i donirati nepotrebne stvari onima
doprinositi smanjenju oneienja okolia
kojima je to potrebno.
- prilikom kupovine koristiti platnene vreice
- organizirati zeleni otok
u obiteljskom domu,
odvojeno prikupljati otpad
i odlagati ga u spremnike
za papir, staklo, plastiku,
stare baterije, metal i
aluminij te biootpad
utjecati na promjenu ponaanja koje doprinosi
- izbjegavati zamatanje
smanjivanju otpada u obiteljskom domu
darova ili darove zamatati
Cilj
94
Potrebni materijali i sredstva: tkanine za

izradu platnene vreice (pamuk, utica, juta),
pribor za pisanje, pribor za ivanje, kare,
boje za oslikavanje tkanine.
Primjer izra
de sredstva
: Platnene v
reice
Koritenjem
platnenih vr
eica umjest
proizvodnju
op
i zbrinjavan
je plastinih lastinih viestruko se
plastinih vr
doprinosi o
vreica te sm
eica te pre
uvanju oko
dnostima i
anjuje onei
odravanje
lia, tedi se
va
enje oko
, zatita ok
nosti korit
energija za
lia koje on
olia) mogu
e
n
izraditi svo
ja
p
la
tn
e uzrokuju.
e
e
n
ih
ju platnenu
je educirati
vr
e
i
ca
O
tetnosti
(dugotrajno
vreicu. Na
d
biti dodatn
st, ekonom
taj nain pla jecu i roditelje na rad
i poticaj za
inost, lako
ionicama n
tnene vrei
njihovo e
a kojima sv
ce koje su
e koritenje
roditelji i d
atko moe
u svakodne
Za izradu p
jeca zajedn
vnom ivotu
latnenih vre
o
iz
ra
.
dili mogu
ica potreb
platno svije
no je prikup
tle boje dob
it
i tkanine od
ar je izbor je
potrebno iz
kojih e se
r je vrsto i
raditi skicu
one izraiva
mogue ga
kroja na pa
za tkaninu
ti. Gusto tka
je po elji o
piru, kroj p
i oslikano m
no pamun
sl
re
ikati bojam
nijeti na pla
jesto prijei
suradnji s ro
o
a za tkanin
tn
o
g
i
la
iz
diteljima, sa
alom da se
re
za
u
. Najprije je
ti
o
b
li
k
iti platnen
vr
b
o
e
ja
i
ce. Vreicu
uvrsti na p
e vreice i
oslikati bojo
latnu. Uz po
poeti ih up
Jednostavn
m
mo krojai
otrebljavati
ija verzija o
ce
u vrtiu, ili
.
ve igre moe
podu mogu
u
se igrati s is
e je sruiti
tim materija
kotrljajui k
lom na prin
rpenu loptu
cipu kuglan
prema lime
e. Limenke
nkama.
sloene na
Informacije za
odgajatelje
to jo moemo uiniti s otpadom:

- plastine boce i prikupljeni papir odnijeti na otkup
- prikupljenim novcem kupiti sjeme, sadnice za vrtiki
cvjetnjak, vonjak ili povrtnjak
- otpad, koji ne moemo iskoristiti u vrtiu ili obiteljskom
domu, pravilno razvrstati te odnijeti na reciklano
dvorite
- ukoliko primijetimo da su spremnici za papir, staklo
i plastiku puni, zajedno s djecom pozvati tvrtku koja
je zaduena za njihovo pranjenje
- raspitati se za broj telefona tvrtke koju je potrebno
nazvati za besplatan odvoz neispravnih kuanskih
aparata iz vrtia ili obiteljskog doma; broj telefona
staviti na zeleni otok u vrtiu kako bi bio dostupan
svima kojima je potreban.
Materijali i
sredstva potrebni
za predloene
aktivnosti
- letci, broure, plakati,

fotokopirni materijali
95
EN
i
A
p
J
r
I
o
G
met
R
E
19. ENERGIJA i promet

Neispravan djeji bicikl na ideju odgajatelja i uz pomo domara pretvoren je u bicikl na stalku za upotrebu
u unutarnjem prostoru vrtia. Bicikl je imao svjetiljku spojenu na dinamo pa su se djeca mogla uvjeriti
kako vlastitom energijom, okretanjem pedala mogu proizvesti svjetlo. Uz bicikl odgajatelji i djeca izradili su
prometna sredstva (autobus, tramvaj, brod) i tako proirili uvjete za razvoj simbolike igre djece. Igrajui se
u tom prostoru djeca su proraivala i obogaivala svoje doivljaje, iskustva i znanja o nainima prijevoza,
vrstama prijevoznih sredstava, nainima njihova pokretanja, brzini kretanja, pravilima ponaanja u prometu,
prometnim znakovima kao i o utjecaju prometa na okoli.

promet
Upoznajmo promet:
- upoznavati djeja znanja i iskustva o vrstama prometnih
sredstava koje poznaju, kojima dolaze u vrti, kojima su
se vozila, za koja su ula, u kojima bi se eljela voziti
- poticati djecu da svoja iskustva biljee (crteima, rijeima,
isjecima iz novina ili asopisa) na plakatima razliitih
boja (npr. zelena, plava, smea)
koji predstavljaju zrani, kopneni
i vodeni promet
- od prikupljenog papirnatog i
kartonskog ambalanog otpada
izraivati, prema interesu djeteta,
prijevozna sredstva razliite
namjene (osobni automobil, vlak,
bicikl, vatrogasno i policijsko
vozilo), prometne znakove i
semafore
- od kartonskih podloaka ili
kutija veih dimenzija izraivati
makete gradova i gradskih
prometnica
98
- za igru izraenim prijevoznim sredstvima uiti pravila

ponaanja u prometu
- organizirati posjete Tehnikom muzeju (postava o
prometu), Zranoj luci Zagreb, eljeznikom kolodvoru
(vonja vlakom), radionici tramvaja na Remizi (vonja
tramvajem)
- u v r t i u o rg a n i z i ra t i
gostovanja ljudi razliitih
zanimanja koja su vezana uz
promet (pilot, stjuardesa, voza
tramvaja, prometni policajac)
- zajedno s djecom organizirati
uvjete za simbolike igre: na
aerodromu, u vlaku, putovanja
raznim prometnim sredstvima,
promet u gradu i sl. (koje igre i
na koji nain e dijete igrati ovisi
o djejem doivljaju, iskustvu,
posebnom interesu, koliini i
kvaliteti sredstava i materijala
koja e im biti ponuena)
Promet olakava zadovoljavanje

potreba suvremenog naina ivljenja,
doprinosi pokretljivosti ljudi, dobara i
usluga, uvjetuje gospodarski rast.
slagarica Dijelovi bicikla
Primjer izrade sredstva:
a
om hamer papiru prem
Bicikl nacrtati na velik
se
vano obratiti panju da
predloku. Pri crtanju je
ji
sto
sa
ji od kojih se bicikl
nacrtaju svi dijelovi i detal
,
gume, pedale, volan, vilica
(kotai, sjedalo, pogon,
i,
, svjetla, pomoni kota
konice, lanac, mjenja
te
a
im
ziv
ikla oznaiti na
zvono). Sve dijelove bic
.
vie nepravilnih dijelova
crte bicikla izrezati na
oblijepiti samoljepljivom
Svaki dio plastificirati ili
og
vljajui dijelove razrezan
prozirnom folijom. Sasta
se bicikl sastoji.
crtea dijete ui od ega
- poticati integriranje znanja i iskustva o energetski
uinkovitim rjeenjima i obnovljivim izvorima energije
na podruju prometa
- upoznati energetski uinkovita rjeenja: pjeaenje ili
vonja biciklom na manje udaljenosti, koritenje gradskog
autobusa, tramvaja, vonja vie ljudi u istom automobilu
- upoznati ili zamisliti prometna sredstva koja koriste
obnovljive izvore energije: kako bi izgledao auto koji
pokree suneva energija, kako plovi jedrenjak i sl.
- etnjama i vonjom u razliitim prijevoznim sredstvima
omoguiti djeci izravno stjecanje iskustava u prometu.
U tim situacijama dobro je vjebati zadovoljavanje
sigurnosnih uvjeta za sudjelovanje u prometu:
ir,
edstva: veliki hamer pap
Potrebni materijali i sr

za

lija
crtanje, kare, fo
pribor i materijal za
ja.
tor, samoljepljiva foli
plastifi ciranje, plastifi ka
1. Djeca kao pjeaci: potivanje prometne kulture ponaanja

u etnjama, kretanje plonikom, potivanje prometnih
znakova i signalizacije, prelaenje preko pjeakog
prijelaza.
99
- organizirati posjet Tehnikom muzeju i saznati kako se

bicikl kao prijevozno sredstvo razvijao u povijesti
- organizirati posjet majstoru ili lokalnom servisu za
popravak bicikla kako bi se osvijestila vanost pravilnog
odravanja bicikla i upoznali alati koji su za to potrebni
- upoznati uvjete koje mora zadovoljavati bicikl kako bi
bio uoljiv u prometu (zvono za bicikl, svjetla, svjetlosne
oznake).
2. Djeca kao putnici: vonja autobusom, tramvajem,
ponaanje tijekom vonje, vezanje sigurnosnim pojasom.
Tijekom vonje u osobnim automobilima obavezna je
vonja u djejim autosjedalicama.
3. Djeca kao vozai bicikla, rola, romobila: potivanje
prometnih pravila, vonja biciklistikim stazama,
noenje biciklistike kacige i zatite za koljena i laktove,
parkiranje bicikla na predviena mjesta.
- u navedenim aktivnostima prometnog odgoja ukljuivati
roditelje, lokalnu zajednicu te organizirati posjet prometnog
policajca vrtiu.
Razvijanje kulture vonje biciklom:
- upoznati bicikl i dijelove bicikla
- poticati djecu da svoja znanja i iskustva izraavaju
crteom, maketom bicikla, skicom te da oznaavaju
dijelove bicikla
- vonjom bicikla otkrivati njegove prednosti, mjeriti i
usporeivati brzinu prelaenja jednake udaljenosti
vozei bicikl, hodajui ili trei
- poticati djecu da osvijeste to im je ugodnije, za koji
nain kretanja su trebali uloiti vie energije, kojim
nainom kretanja su se vie umorili, a kojim manje
- na dvoritu vrtia ili u dvorani organizirati poligon za
vonju biciklima
- upoznati pravila ponaanja u vonji bicikla, potivati
znakove i svjetlosnu signalizaciju
- uiti o sredstvima koja doprinose sigurnosti u vonji
biciklom: biciklistika kaciga, titnici, reflektirajui prsluk
i trake za nogavice
100
Biciklom u vrti:
U suradnji s roditeljima poeljno je poticati i planirati
dolazak djece biciklima u vrti. Uz dolazak djeteta u
vrti biciklom mogue je sljedee:
- izraditi plan puta od kue do vrtia koje dijete treba
prijei biciklom; vidjeti koje znakove susree na putu i
koje mora potivati, koliko puta treba prijei cestu, ima
li na svom putu semafor
- postoji li na putu do vrtia biciklistika staza; ako postoji,
uiti o pravilima ponaanja na biciklistikoj stazi
- ukoliko u naselju u kojem se nalazi vrti biciklistika
staza ne postoji, predlagati i biljeiti prijedloge kako
doprinijeti ostvarenju izgradnje biciklistike staze
- jedan od naina kako doi do biciklistike staze moe
biti pismo inicijative djece i odraslih koje je potrebno
predati odgovarajuim slubama u gradskoj etvrti i tako
potaknuti ostvarenje ideje; o inicijativi obavijestiti medije
kako bi se i na taj nain poslala poruka o korisnosti i
vanosti vonje biciklom
- bicikl je potrebno parkirati na parkirna mjesta za bicikle
- u dvoritu vrtia osigurati dovoljno parkirnih mjesta za
bicikle kako bi djeca, roditelji i zaposlenici vrtia imali
uvjete za dolaenje u vrti biciklom.
pirnate
stva: pa ribor i
d
e
r
s
i
ijali , papir, p are,
i mater
e
k
Potrebne, fotografij je i crtanje,
c
n
i
a
t
s
kar ijal za pi
mater .
ljepilo
Primjer izrade sred
stva: parne slike Vrs
te prometa
Na kartice od papir
a nacrtati, napisati
ili zalijepiti slike,
isjeke iz novina i a
sopisa prema sljede
im kategorijama:
- cestovni promet:
ine osobni automo
bil, kamion, bicikl,
autobus, trolejbus, mo
tocikl, vatrogasno vozil
o; prometuju
cestom, autocestom,
brzom cestom, zeml
janom cestom
- zrani promet: in
e avioni (putniki, vo
jni), helikopteri,
letjelice, padobrani, ba
loni; prometuju zran
im prostorom,
a avioni dijelom i av
ionskom pistom
- vodeni promet: in
e brodovi, jedrilice, ba
rke, jahte, amci,
splavi, kanui; prom
etuju vodama (rijek
ama, morima,
oceanima, jezerima)
- eljezniki promet:
ine vlakovi (teretni, pu
tniki) i tramvaji
koji se kreu eljezn
ikom i tramvajskom
prugom.
Cilj ove igre je upozna
vanje razliitih vrsta pr
ometa (cestovni,
zrani, vodeni, eljezn
iki) spajanjem odgova
rajuih prijevoznih
sredstava i osoba ko
je njima upravljaju
s pripadajuim
nazivima prometnic
a kojima se kreu.
Kombinaciju koju
treba povezati ine tri
ili etiri kategorije (ka
rtice) ovisno o
mogunostima i inter
esima djece.
Igra se igra tako da
jedno dijete izvlai ka
rticu na kojoj je
naziv prometnog sre
dstva. Prema toj ka
rti
ci drugo dijete
slae potrebnu komb
inaciju od ponuenih
kartica. Primjerice,
dijete izvlai karticu
na kojoj pie brod, a
kombinaciju koju
treba sloiti ine br
od, more i mornar. Slo
enija varijanta
ove igre jest da se str
ana kartice na kojoj
je
zadatak okrene
prema podlozi te da dij
ete na zadani pojam sla
e kombinaciju
prema pravilima igre
zapamivanja (mem
orijske igre).
Djeca o biciklu:
Bicikl pokreemo mi s naom snagom.
(Ivan, 6,1 god.)
Kada se vozimo biciklom, ne zagaujemo zrak.
(Toni, 5,9 god.)
radu
Primjer igre: Promet u g
e sredine za simboliku
je organizacije poticajn
er
mj
pri
du
gra
u
t
me
Pro
potrebnog namjetaja
jeg vrtia Preko. Od ne
Dje
elja
jat
ga
od
i
ce
dje
u
igr
izraena su razliita
mo odgajatelja i domara
po
uz
)
ari
orm
i
en
drv
ari
(st
, brod, tramvaj, bicikl.
igru djece: auto, autobus
za
tva
ds
sre
na
oz
jev
pri
akove, plastini epovi
tvorena je u prometne zn
pre
a
la
ba
am
ka
ns
rto
Ka
su stvari za putovanje
stare kovege pakirane
u
ru,
afo
sem
na
a
etl
svj
u
putnih karata. Na taj
nuti bez reda vonje i
kre
e
mo
ne
se
je
ko
na
isao, a predvorje vrtia
bile su novu svrhu i sm
do
ari
stv
ne
ad
otp
in
na
igru. Simbolika igra
o okruenje za djeju
ajn
tic
po
u
je
o
ren
tvo
pre
auju svoje doivljaje,
djecu da prorauju i obog
e
ti
po
du
gra
u
ta
me
pro
prijevoznih sredstava,
ima prijevoza, vrstama
in
na
o
ja
an
zn
i
tva
us
isk
pravilima ponaanja u
tanja, brzini kretanja,
kre
po
va
ho
nji
a
im
in
na
akovima.
prometu i prometnim zn
Potrebni materijali, sredstva i pomagala: auto, autobus,

tramvaj, brod (sva prijevozna sredstva dovoljno velika
da djeca u njih mogu ulaziti i izlaziti te u njima boraviti,
opremljena sjedalicama, volanom, upravljakom ploom
i svime to realna prijevozna sredstva imaju), djeji
bicikli na stalcima kako bi djeca mogla voziti u mjestu,
prometni znakovi, semafori, stari kovezi, putne karte,
odjea za vozae, prometni znakovi.
Informacije za
odgajatelje
Vanost prometa u dananjem svijetu je velika. Promet
olakava zadovoljavanje potreba suvremenog naina
ivljenja, doprinosi pokretljivosti ljudi, dobara i usluga,
uvjetuje gospodarski rast. Meutim, promet ima i svoje
negativne strane uvelike doprinosi oneienju okolia
zraka, vode i tla, a osim toga, svake godine u prometu se
troi sve vie energije. U Hrvatskoj se u prometu troi
oko jedne treine ukupne potronje energije, a taj udio
stalno raste. Ovi podaci upuuju na potrebu tednje i veeg
koritenja alternativnih oblika kretanja pjeaenja i
vonje bicikla. Europski tjedan kretanja pokrenut je 2002.
godine, a obiljeava se svake godine od 16. do 22. rujna.
Povodom Europskog tjedna kretanja u Hrvatskoj i irom
EU-a odravaju se razliita dogaanja i akcije, a u njima
redovito sudjeluje i grad Zagreb.
101
Primjer igre: Promet i okoli
Smjernice za izradu igre:
Cilj igre Promet i okoli je utjecati na osvjeivanje i poticanje

odgovornih ponaanja koja doprinose smanjenju negativnog
utjecaja prometa na okoli. Kreui se po poljima, od starta
prema cilju, dijete odgovara na pitanja, rjeava zadatke i s
obzirom na svoje odabire napreduje bre ili sporije prema cilju.
Cijela igra moe se izraivati od papira i kartona zajedno u
suradnji s djecom.
Igru istodobno moe igrati do estero djece. Prije poetka igre
svako dijete dobiva deset kartonskih stabala ili cvjetova. Igra
zapoinje bacanjem kocke. Dijete koje je dobilo najvei broj kree
prvo i napreduje onoliko polja koliki je dobiveni broj na kocki.
Nakon dolaska na zadano polje uzima karticu s pitanjem i djeluje
s obzirom na svoj izbor odgovora. Ako dijete ne zna odgovor
na postavljeno pitanje, zadatak mu je posaditi jedno stablo/
cvijet. Odgajatelj dri kartice s pitanjima te, ukoliko je potrebno,
pomae djetetu proitati i pronai rjeenje na postavljeno
pitanje. Pobjednik je onaj igra koji je prvi doao do cilja.
- od kartona ili debljeg papira izrezati polja takve

veliine da dijete na njih moe stati
- polja oznaiti brojevima od 1 do 30 (po procjeni i
vie), uz dodatna dva polja za cilj i start
- poeljno je polja plastificirati ili obloiti
samoljepljivom prozirnom folijom kako bi se
mogla dugotrajnije koristiti
- izraditi kocku od kartona ili spuve i oznaiti je
brojevima od jedan do est
- izraditi stabla ili cvjetove od kartona ili papira i
obojiti ih
- izraditi kartice na kojima e biti razliita pitanja i
zadaci (za poetak dovoljno je izraditi dvadesetak
kartica)
- prema potrebi i interesu djece pitanja na
karticama mogu se nadopunjavati i mijenjati.
Prijedlog pitanja/zadataka:
1. Kako si danas doao u vrti?
a) Automobilom. (Zagadio si okoli. Ostani na mjestu i posadi
tri stabla/cvijeta.)
b) Pjeice. (Nisi zagadio okoli. Kreni dva polja naprijed.)
c) Biciklom. (Nisi zagadio okoli, usput si i vjebao. Kreni tri
polja naprijed.)
2. Parkirao si svoj automobil na zelenoj povrini i pri tome
zgazio cvijee. (Propusti jedno bacanje i zasadi dva stabla/
cvijeta.)
3. Vozi auto i vidi pjeaka na pjeakom prijelazu. Stani i
propustiti pjeaka. (Pusti dijete koje je najblie iza tebe na
polje ispred sebe. Ako iza tebe nema nikoga, propusti jedno
bacanje.)
4. Na putu u vrti zaustavio te prometni policajac od kojeg si
saznao da je cesta zbog radova zatvorena. Mora priekati 10
102
minuta. Propusti jedno bacanje. Dok eka, potrebno je:

a) ugasiti auto (Ne zagauje okoli dok eka. Kada doe
na red, baci kocku jo jednom.).
b) ostaviti auto upaljen (Propusti jo jedno bacanje i posadi
tri stabla/cvijeta kako bi umanjio tetu koju su ispuni
plinovi tvog automobila nanijeli okoliu dok si ekao.).
5. Tvoj automobil pokree suneva energija. Ti uope ne
doprinosi zagaenju okolia. Preskoi 5 polja.
Ova igra moe sluiti produbljivanju razumijevanja i
stjecanju novih znanja iz bilo kojeg podruja (prometna
pravila, obnovljivi izvori energije, pravilno razvrstavanje
otpada), prilagodljiva je mogunostima i interesima djece i
odgajatelja izborom pitanja, pravila, odreivanjem broja polja
po kojima se igra i sl.
Potrebni materijali, sredstva i prostor: karton ili deblji papir,
pribor i materijal za pisanje, crtanje, slikanje, kare, ljepilo,
folija za plastificiranje, plastifikator, prozirna samoljepljiva
folija, spuva; dvorite, dvorana, hodnik vrtia.
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
Materijali i sredstva potrebni za predloene

aktivnosti
papiri razliitih boja, veliina, kvalitete

kartonske plohe razliitih veliina, debljina i tvrdoe
kartonske kutije razliitih veliina s poklopcima i bez njih
paravani drvenih okvira ija je unutranjost isprepletena pagom i napetim
platnom, paravani od kartona kako bi djeca mogla ograditi prostor za igru
pribor i materijal za pisanje, crtanje, slikanje i modeliranje
novine i asopisi sa sadrajem o prometu i prijevoznim sredstvima
elementi odjee ili cijela odjea za razliita zanimanja ljudi u prometu: kape, jakne,
rekviziti
djeji bicikl na stalku za vonju u unutarnjem prostoru vrtia
kota bicikla na stalku s dinamom i svjetlom za bicikl za runo okretanje
stalak za bicikle parkiranje bicikala u dvoritu vrtia
veliki prometni znakovi na prometnom poligonu u dvoritu vrtia
zatitne kacige, titnici, pumpa za bicikl
Cilj
upoznati razliite vrste prometa, prometnih sredstava, prometnica, prometnih
znakova
upoznati korisnost prometa, kao i tetni utjecaj prometa na okoli
poticati pronalaenje rjeenja kojima pojedinac moe istodobno zadovoljiti svoje
potrebe za koritenje prijevoza i doprinijeti smanjenju tetnog utjecaja prometa
na okoli
uiti o pravilima ponaanja u prometu
upoznati bicikl kao prijevozno sredstvo
osvijestiti povoljan utjecaj koritenja bicikla na ljudsko zdravlje i ouvanje okolia
103
UMJESTO ZAKLJUKA
Socijalna dimenzija zatite okolia
U prethodnim poglavljima predloene su i opisane
odgojno-obrazovne aktivnosti kojima je zajedniki
cilj doprinijeti formiranju pozitivnih stajalita i
sustava vrijednosti koji e oblikovati odgovorno
ponaanje djeteta prema svemu to ga okruuje
tijekom njegova ivota.
Odgovorno djelovanje i proaktivno ponaanje
pojedinca temelj su bez kojeg nema ouvanja
okolia. Jednako je vano poticati udruivanje
ljudi, znanja i iskustava na drutvenoj razini kako
bi doprinosi osobnog odgovornog djelovanja na
svim podrujima ouvanja i zatite okolia bili
uinkovitiji. Poticanje zajednikog djelovanja jedna
je od zadaa socijalne dimenzije zatite okolia.
Na kraju donosimo neke prijedloge pokretanja promjena
i primjera dobre prakse na podruju zatite okolia.
Organiziranjem sajmova razmjene, sadnje stabala
ili izgradnje biciklistikih staza zajedno s djecom,
roditeljima i stanovnicima naselja, vrti postaje i
ostaje mjestom iniciranja promjena, meusobnog
pomaganja, razmjene iskustava, zajednikog
planiranja i izvoenja razliitih zajednikih akcija
za zatitu okolia.
Sajmovi razmjene su dogaanja na kojima roditelji,
djeca, odgajatelji i drugi djelatnici vrtia mogu
zamijeniti viak stvari za stvari koje su im potrebne.
Dobrobiti od sajmova razmjene su viestruke i vrlo
znaajne: tedi se energija i sprjeava negativan
104
utjecaj na okoli koji nastaje proizvodnjom novih

stvari, ne potie se potronja, tedi se novac, ne
stvara se suvini otpad nego se potie ponovna
uporaba korisnih stvari i sl.
Na sajmovima razmjene mogue je razmjenjivati
igrake, slikovnice, knjige, odjeu i sve ono to dijete
rane i predkolske dobi sukladno svom razvoju ima
potrebu brzo i esto mijenjati. Na slian nain u
vrtiu se mogu organizirati razliiti prodajni sajmovi
(boina prodaja, uskrsna prodaja, prodaja prvih
proljetnica i sl.) na kojima se po simbolikim cijenama
prodaje sve ono to su djeca i odgajatelji izradili
od recikliranih materijala (razglednice, estitke,
platnene vreice, svijenjaci, mirisne vreice, sueni
zain i sl.) ili sadnice raznog cvijea i povra iz
vrtikog vrta. Prikupljeni novac se moe upotrijebiti
za kupnju novih sadnica, cvijea ili voaka kako
bi se kontinuirano razvijalo bioloku raznolikost i
odrivost u vrtiu.
Suradnja vrtia s drugim odgojno-obrazovnim
institucijama i drugim ustanovama se odnosi
na povezivanje, razmjenu stavova i iskustava
meu vrtiima, kolama, udrugama, agencijama i
ustanovama s kojima se dijele iste vizije. Suradnja se
moe ostvarivati posjetima radi razmjene iskustava,
organiziranjem predavanja o energetskoj uinkovitosti
i zatiti okolia u vrtiu za odgajatelje i roditelje,
organiziranjem radionica za djecu i odgajatelje na
kojima se izrauju razna sredstva (npr. radionica
izrade recikliranog papira) ili razvijaju vjetine

vane za doprinos ouvanju okolia (npr. radionica
pravilne sadnje stabala). Suradnja meu vrtiima
koji provode razliite oblike ekolokih programa i
projekata doprinosi povezanosti i stvaranju prostora
za meusobno pomaganje, to u konanici dovodi
do breg i djelotvornijeg pokretanja pozitivnih
promjena.
Vaan partner u ostvarivanju ciljeva iz podruja
zatite okolia jest lokalna zajednica, stanovnitvo
i naselje u kojem se vrti nalazi i djeluje. Specifini
problemi nekog naselja koji se odnose na zatitu
ivotne sredine odnose se i na vrti. Djelujui po
poznatoj ekolokoj uzreici Misli globalno, djeluj
lokalno, znanjem i iskustvom iz podruja zatite
okolia, vrti zajedno s lokalnom zajednicom moe
potaknuti promjene te tako doprinijeti boljoj
kvaliteti ivljenja naselja u kojem se nalazi. Neki
od prijedloga su:
- potaknuti i organizirati akciju ienja okolia vrtia
- organizirati akciju sadnje stabala u naselju
- pokrenuti inicijativu za postavljanje svih vrsta
spremnika za odlaganje otpada u naselju
- organizirati dane otvorenih vrata vrtia na kojima
e svi zainteresirani moi vidjeti na koji nain
se u vrtiu stjeu znanja i iskustva o zatiti
okolia i energetskoj uinkovitosti
- ukazati na vanost vonje biciklom organizirajui
biciklijadu za djecu i roditelje
- pokrenuti inicijativu za oznaavanje biciklistikih

staza i postavljanje parkiralinih mjesta za
bicikle u naselju.
Kad god se ukae prilika, poeljno je predstaviti
rad vrtia u sklopu razliitih dogaanja na lokalnoj
i iroj razini.
Rad vrtia mogue je predstaviti:
- u sklopu Zagrebakog energetskog tjedna
- obiljeavanjem vanih datuma u zatiti okolia:
Dan planeta Zemlje, Dan uma, Dan voda i sl.
- u danima otvorenih vrata vrtia
- posjetima drugim vrtiima
- objavljivanjem strunih lanaka o ulozi vrtia
u odgoju djece predkolske dobi za zatitu i
ouvanje okolia, energetsku uinkovitost i
odrivi razvoj
- ukljuivanjem razliitih medija.
Predstavljanjem rada vrtia alje se poruka o
vanosti onoga to se u vrtiu radi, razmjenjuju
se iskustva i informacije te se stvaraju uvjeti za
zajednike projekte na razini vie vrtia, lokalne
zajednice i ire. Meusobnim udruivanjem iri
se pozitivna energija koja ohrabruje druge da
se ukljue ili organiziraju ekoloke programe i
projekte u svojim vrtiima, lokalnim zajednicama,
gradovima te doprinose irenju pozitivnih
promjena u primjeni energetske uinkovitosti,
zatiti i ouvanju okolia.
105
literatura
1. Barth, B. M. (2004). Razumjeti to djeca razumiju. Zagreb, Profil International d.o.o.
2. Djukic, S., Domac, J. (2010). Priaj mi o energiji i obnovljivim izvorima energije. Zagreb, Grad Zagreb
Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj.
3. Bosh, G. (2008). 1000 uzbudljivih eksperimenata. Zagreb, Mozaik knjiga.
4. Bruner, J. (2000). Kultura obrazovanja. Zagreb, Educa.
5. Burnie, D. (2001). Zemlja. Prirunik za ouvanje planeta. Zagreb, Profil International.
6. Devernay. B., Garai, D., Vui, V. (2001). Odgoj i obrazovanje za okoli i odrivi razvoj: prirunik za
odgajatelje i nastavnike. Zagreb, UNICEF, Drutvo za unapreivanje odgoja i obrazovanja.
7. Djuki, S., Domac, J. (2010). Prirunik o energiji za odgajatelje djece predkolske i kolske dobi. Zagreb,
Regionalna energetska agencija sjeverozapadne Hrvatske.
8. Domac, J., Djukic, S., Horvat, I., Kovai, I. (2011). Klima i energija - prirunik za uenike srednjih kola.
Zagreb, Grad Zagreb Gradski ured za energetiku, zatitu okolia i odrivi razvoj.
9. Konvencija o pravima djeteta (2001). Zagreb, Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei.
10. Kreuter, M. L. (2008). Bio vrt. Split, Marjan tisak.
11. Lamb, M. (1992). Dvije minute dnevno za zeleniji planet. Zagreb. Zbrinjavanje gradskog otpada; Zelena
akcija
12. Mayer, D. (2004). Voda. Od nastanka do uporabe. Zagreb, Prosvjeta.
13. Milanovi, Z., Radovi, S., Vui, V. (2002). Otpad nije smee. Velika Gorica, Mtg-Topograf.
14. Miljak, A. (2009). ivljenje djece u vrtiu. Zagreb, SM Naklada.
15. Petrovi-Soo, B. (2009). Mijenjanje konteksta i odgojne prakse djejih vrtia. Zagreb, Mali profesor.
16. Programsko usmjerenje odgoja i obrazovanja predkolske djece (1991). Zagreb, Glasnik Ministarstva
prosvjete i porta 7/8.
17. Rogers, E., Kostigen, T. M. (2008). Zeleni prirunik svaki dan za zdraviji planet. Zagreb, Planetopija.
18. Slunjski, E. (2003). Neobine igre obinim materijalima. Kako djeca piu, broje, raunaju. Varadin,
Stanek d.o.o.
19. Slunjski, E. (2001). Integrirani predkolski kurikulum rad djece na projektima. Zagreb, Mali profesor.
20. Slunjski, E. (2008). Djeji vrti zajednica koja ui. Zagreb, Spektar media.
21. Starc, B., udina-Obradovi, M., Plea, A., Profaca, B., Letica, M. (2004). Osobine i psiholoki uvjeti
razvoja djeteta predkolske dobi. Zagreb, Golden marketing Tehnika knjiga.
22. imlea, D. (2010). Ekoloki otisak. Kako je razvoj zgazio odrivost. Zagreb, TIM press d.o.o.
23. Uzelac, V., Starevi, I. (1999). Djeca i okoli. Rijeka, Adami.
24. Vasta, V., Haith, M., Miller, S. A. (1998). Djeja psihologija - moderna znanost. Jastrebarsko, Naklada
Slap.
25. Vuemilovi, Lj., Vuji-isler, Lj. (2007). Prehrambeni standardi za planiranje prehrane djece u djejem vrtiu
- jelovnici i normativi. Preporuke i smjernice za strunjake koji rade na planiranju i pripremanju prehrane
djece u djejem vrtiu. Zagreb. Hrvatska udruga medicinskih sestara, Podrunica medicinskih sestara djejih
vrtia Grada Zagreba, Gradski ured za obrazovanje, kulturu i port, Sektor - predkolski odgoj.
106
PRILOG: Eko-datumi
Sijeanj
1. 1. Svjetski dan mira
Veljaa
2. 2. Meunarodni dan zatite movara
7. 2. Meunarodni dan ivota
28. 2. Nacionalni dan znanosti o okoliu
Oujak
7. 3. Dan planinara
14. 3. Meunarodni dan rijeka
19. 3. Dan bez mesa
21. 3. Svjetski dan uma
21. 3. Dan ljudskih prava
22. 3. Svjetski dan zatite voda
23. 3. Svjetski dan meteorologije
27. 3. Dan akcije protiv prometa
Travanj
7. 4. Svjetski dan zdravlja
17. 4. Dan ravnopravnosti
22. 4. Dan planeta Zemlje
26. 4. Dan obnovljivih izvora energije
30. 4. Meunarodni dan zatite od buke
Svibanj
3. 5. Svjetski dan Sunca
9. 5. Svjetski dan ptica selica
10. 5. Svjetski dan ptica selica
10. 5. Meunarodni dan tjelesne aktivnosti
15. 5. Dan akcije za klimu
22. 5. Svjetski dan bioloke raznolikosti/
Dan zatite prirode RH
24. 5. Europski dan parkova
31. 5. Svjetski dan sporta
Lipanj
5. 6. Svjetski dan zatite okolia
6. 6. Svjetski dan zatite oceana /

Svjetski dan zatite planinske prirode
17. 6. Svjetski dan suzbijanja erozije i sue
Srpanj
16. 7. Dan stabala
28. 7. Dan zatite prirode
Kolovoz
5. 8. Dan dupina
6. 8. Antinuklearni dan (Dan Hiroshime)
24. 8. Dan roda
Rujan
7. 9. Dan hrvatskih voda
16. 9 Meunarodni dan zatite ozonskog omotaa
21. 9. Europski dan bez automobila / Meunarodna no
zatite imia
26. 9. Svjetski dan oceana / mora
Listopad
1. 10. Svjetski dan ljudskih naselja /
Svjetski dan vegetarijanstva
4. 10. Meunarodni dan zatite ivotinja
6. 10. Meunarodni dan zatite stanita
8. 10. Meunarodni dan smanjenja prirodnih katastrofa
10. 10. Dan zahvalnosti za plodove zemlje
15. 10. Meunarodni dan pjeaenja
16. 10. Svjetski dan hrane
20. 10. Dan jabuka
Studeni
- posljednja subota u mjesecu: Meunarodni dan bez kupnje
Prosinac
11. 12. Svjetski dan planina
14. 12. Meunarodni dan protesta
29. 12. Meunarodni dan bioloke raznolikosti
107
Zagreb, 2012.

Održivi Razvoj Eko Priručnik PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Održivi Razvoj Eko Priručnik PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

ODGOJ DJECE PREDKOLSKE DOBI

ZA ODRIVI RAZVOJ I RACIONALNO

ODGOJ DJECE PREDKOLSKE DOBI

Naklada: 600 primjeraka

ODGOJ DJECE PREDKOLSKE DOBI

Praktini dio prirunika

da se odgoj i obrazovanje djeteta usmjeri prema razvijanju

VODI KROZ PRIRUNIK

razvoja i u skladu s tim planirati, pripremati i omoguavati

Karakteristini dijelovi prirunika su:

Prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti

Materijali i sredstva potrebni za predloene

Dokumentiranje odgojnoobrazovnog rada

- saznati djeja iskustva, predodbe i znanja o energiji: je li energija statina ili

Aktivnosti u centru graenja

upoznavati energiju u razliitim oblicima

Sunce je vatreno i daje svjetleu energiju.

Materijali i sredstva potrebni za predloene aktivnosti

Centar graenja obogatiti:

2. ENERGIJA i ljudsko tijelo

Prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti vezanih uz

Ljudsko tijelo je vrlo sloen

Materijali i sredstva potrebni

- trodimenzionalni model ovjeka

utvrditi to je ljudskom tijelu potrebno

Voda u tijelu, olovka, Vjeko, 5,5 godina

Ljudsko tijelo je vrlo sloen sustav kojemu su za funkcioniranje potrebni

3. Hrana kao ENERGIJA

U tim aktivnostima osobito nam je bilo vrijedno

Prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti vezanih uz

Recepti iz nae kuharice

Kad bismo vozili automobile na okoladu,

Materijali i sredstva potrebni za predloene aktivnosti

- papiri velikih dimenzija

4. Kako tijelo troi ENERGIJU

Posjet Kineziolokom fakultetu

- upoznavati djeja znanja i iskustva o nainima na koje ljudsko

Ljudsko tijelo pokree sustav organa

Materijali i sredstva potrebni za predloene aktivnosti

- papir velikih dimenzija, pribor i materijali za pisanje, crtanje, slikanje, papiri

Odgojno-obrazovne aktivnosti vezane uz upoznavanje

- istraivati naine kojima bi mogli doprinijeti smanjenju

- prijedloge naina utede energije djeca mogu napisati

- crtee s porukama o nainima utede energije potrebno

Odjea i rekviziti eko-patrole:

- osmisliti, odabrati materijal, nacrtati skice, izraditi odjeu

Ljudsko tijelo pokree sustav organa

Prijedlozi naina utede energije

Biljeenje uoenog stanja potronje energije

smanjena je temperatura radijatora, ukoliko je bilo dovoljno

- papiri veih dimenzija, pribor

Kada pere ruke i zube, zatvori vodu. (Filip, 5,4 god.)

Djeca o racionalnom troenju energije:

Prijedlozi odgojno-obrazovnih aktivnosti vezanih uz

ureaja, njihovo znaenje i pravilno tumaenje

Pri kupnji novog elektrinog ureaja

Oznaka energetske uinkovitosti, flomaster, Iva, 5,7 godina

Materijali i sredstva potrebni za predloene aktivnosti

- pribor i materijal za pisanje i crtanje, kare, ljepilo, samoljepljive tapete u boji

7. to uiniti kada uoimo

djeca se mogu uvjeriti u korisnost vode koja

Neispravni ureaji ugroavaju nae

Domar popravlja neispravnu arulju,