EU FONDOVI U

TURIZMU

1. Poglavlje: Uvod u EU fondove

1.1

Zato su EU fondovi zanimljivi

Bespovratna sredstva fondova Europske unije jedan su od mehanizama koji

potencijalnim prijaviteljima daju mogunost financiranja svojih projektnih ideja.
U Hrvatskoj je trenutano aktivan pretpristupni program IPA (engl. Instrument
for Pre-Accession Assistance) i nekolicina programa Unije u kojima se
bespovratna sredstva putem natjeaja dodjeljuju najboljim projektnim
prijedlozima.
Sheme za dodjelu bespovratnih sredstava u programu IPA raspisuju se u
barem 15 natjeaja godinje.
Godinje se ugovori vie od 300 ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava,
stoga je vano ve sada stvarati unutarnje kapacitete, i to za izradu projektnih
ideja, ispunjavanje detaljnih projektnih prijava, uspjenu provedbu projekata i
sufinanciranje, te stvarati partnerske i informacijske mree.
U uvjetima lanstva Republike Hrvatske u Europskoj uniji davat e se prednost
upravo ovoj vrsti projekata, a iznosi koji e biti na raspolaganju bit e znatno
vei. Kada Hrvatska postane lanicom Europske unije, fondovi postaju vrlo
bitan izvor financiranja, pa je sada najbolje vrijeme za izgradnju znanja i
kapaciteta pojedinaca i institucija na podruju EU fondova.
EU fondove se sada, a ni kasnije, ni u kojem sluaju ne bi trebalo shvaati kao
iznos koji je Hrvatska dobila nepovratno, ve upravo kao mogunost za
koritenje do nekoga maksimalnog iznosa, koji se definira u financijskim
sporazumima izmeu Vlade RH i Europske komisije. Ova su sredstva takoer
uglavnom vezana uz nunost sufinanciranja iz sredstava sredinjega
dravnog ili neke druge razine javnog prorauna.
Kada Hrvatska postane lanicom Europske unije stei e obvezu sudjelovanja
u zajednikom proraunu, a time i pravo koritenja strukturnih fondova, koji su
nekoliko puta izdaniji od pretpristupnih programa. Mogunosti financiranja
projekata EU fondovima bit e vrlo bitne za razvoj hrvatskog standarda,
ekonomije i ukupnoga nacionalnog blagostanja.

1.2

Pravo Republike Hrvatske na koritenje EU

fondova

Republika Hrvatska stekla je mogunost samostalnog koritenja programa

pomoi i pretpristupnih programa Europske unije (popularno nazvanih EU
fondova) dobivanjem statusa kandidata za lanstvo u EU.
U dekoncentriranom sustavu koritenja EU fondova, gdje se odgovornost za
financiranje ne nalazi vie samo u Bruxellesu, ve u Republici Hrvatskoj,
razlikuju se centralizirani i decentralizirani sustav koritenja EU fondova. U
centraliziranom je sustavu Delegacija Europske komisije ugovorno tijelo, to je
i bio sluaj do poetka 2006. godine, kada je Hrvatska poela samostalno
upravljati sustavom EU fondova. Europska je komisija tada akreditirala domai
sustav provedbe programa PHARE, ISPA i SAPARD, a odgovornost je
preuzeta i za dio projekata iz programa CARDS 2003 i CARDS 2004.
Akreditirani sustav predstavlja sigurno okruenje za sredstva EU poreznih
obveznika, a sredstva slue ispunjavanju ciljeva javnih politika i javnom
interesu. Sustav se jo naziva tzv. ex-ante sustav, odnosno sustav prethodne
3

kontrole dokumentacije od strane Delegacije Europske unije (u daljnjem

tekstu: DEU). To znai da Hrvatska ima odgovornost u upravljanju sredstvima
Europske unije, ali svaki kljuni korak u postupku odobrava DEU, primjerice
natjeajnu dokumentaciju, specifine ugovore, izmjene ugovora ili slino.
Primarni cilj koji Europska komisija nudi Hrvatskoj pri koritenju sredstava
vanjskog prorauna EU putem pretpristupnih fondova jest priprema drave za
lanstvo u Europskoj uniji te pomo u pregovorima i usklaivanju s pravnom
steevinom (franc. aquis communautaire).
Podruja koja se financiraju temeljena su na strategiji razvoja koju su Hrvatska
i Europska komisija zajedniki potvrdile programskim dokumentima. EU
fondovi su sredstva poreznih obveznika graana Europske unije i dio
zajednikog prorauna svih drava lanica. Fondove Europska unija stavlja
Hrvatskoj na raspolaganje od 2002. godine i nastavit e tako, sukladno
ciljevima vanjske politike, do primanja u lanstvo. Do sada su Hrvatskoj bili na
raspolaganju program pomoi CARDS, pretpristupni programi PHARE, ISPA i
SAPARD te od 2008. godine i sveobuhvatni program IPA. Posljednjih je
godina Europska unija Hrvatskoj prosjeno godinje stavila na raspolaganje
oko 150 milijuna eura, a taj je iznos u stalnom godinjem porastu.
Prikaz u nastavku pokazuje programe dostupne u pretpristupnom razdoblju te
strukturne fondove koji e Republici Hrvatskoj postati dostupni nakon
pristupanja EU.

1.3

Program IPA, sustav provedbe programa

IPA i programi Unije

Program IPA (engl. Instrument for Pre-Accession Assistance) aktualni je

pretpristupni program u Hrvatskoj koji financira domae potrebe razvoja.
Europska ga je komisija osmislila kao cjeloviti program s nekoliko komponenti

koji je zamijenio sve dotadanje parcijalne pretpristupne programe.

IPA dolazi od rijei Instrument for Pre-accession, a kako moemo zakljuiti iz
samog naziva, rije je o programu kojemu je cilj pospjeiti aktivnosti i napore
koje drava kandidat ini u pretpristupnom razdoblju radi lanstva u Uniji.
IPA ima 5 komponenti:
I. Pomo u tranziciji i razvoj institucija
II. Prekogranina suradnja
III. Regionalni razvoj
IV. Razvoj ljudskih potencijala
V. Ruralni razvoj.
Rije je o hibridnom programu, koji je, za razliku od svojih prethodnika
(CARDS, PHARE, ISPA, SAPARD), prema odreenim svojstvima napredniji,
odnosno sliniji strukturnim fondovima pa se smatra boljim instrumentom
pripreme za lanstvo. Jedan od glavnih ciljeva programa IPA je i taj da poslui
kao svojevrsna vjeba svih ukljuenih za koritenje budueg sustava
strukturnih fondova. Veza pojedinih komponenti IPA programa i buduih
strukturnih fondova prikazana je na slici na prethodnoj stranici.
Struktura IPA programa grafiki je prikazana u nastavku:

Okvirni indikativni iznosi dostupni su po pojedinim komponentama i godinama:

1.3.1

IPA I Pomo u tranziciji i razvoj institucija

Prvu komponentu programa IPA koriste ponajprije tijela dravne uprave u

resornim pripremama za lanstvo i izravni je nastavak programa PHARE.
Projekti koji se financiraju namijenjeni su uglavnom usklaivanju s pravnom
steevinom Europske unije.
Programiranje projekata je jednogodinje, a projekte predlau tijela dravne
uprave na temelju dravne strategije razvoja. Sredinji dravni ured za
razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije (SDURF) koordinira
prijedloge projekata i upuuje ih Europskoj komisiji, koja odobrava godinje
omotnice projekata.
Jednom odobreni projekti postaju dijelom financijskog sporazuma, koji se
takoer sklapa na godinjoj razini izmeu Vlade RH i Europske komisije.
Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje programa i projekata Europske
unije (SAFU) akreditirana je provedbena agencija za ove projekte, a posao
vezan uz ovaj tip projekata uspjeno obavlja ve nekoliko godina, jo od
programa CARDS. Prosjena stopa ugovaranja u programima CARDS i Phare
bila vie od 90%. U strukturnim fondovima ulogu upravljanja ovim prioritetima
preuzeti e Ministarstvo uprave.
IPA TAIB ne ukljuuje projekte koje se bave razvojem turizma, iako neki
elementi turistike valorizacije i koritenja mogu biti uklopljeni u pojedine teme
natjeaja (zatita okolia, promicanje volonterizma itd.). Bazino, to ipak nisu
projekti kod kojih bi turistiki razvoj bio u sreditu.

1.3.2

IPA II Prekogranina suradnja

Druga komponenta programa IPA posveena je prekograninoj suradnji. Dijeli

se na dva dijela, s time da je prvi dio sredstava (tzv. IPA II A) rezerviran za
bilateralne prekogranine programe sa susjednim dravama lanicama
(Slovenija, Maarska i Italija), dok je drugi dio programa (tzv. IPA II B)
rezerviran za programe sa istonim susjedima (Srbija, Bosna i Hercegovina i
Crna Gora).
U ovim se programima predmet financiranja dogovara bilateralno, a u RH je za
to zadueno Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog
gospodarstva. Provedbena agencija ove komponente programa IPA je
Agencija za regionalni razvoj (ARR). Uobiajena podruja koja se financiraju u
prekograninoj suradnji veu se uz turizam, zatitu okolia, promociju
poduzetnitva itd.

IPA prekogranina suradnja ukljuuje i dva transnacionalna programa, u koje

se mogu ukljuivati pojedine hrvatske regije. Radi se o programima Mediteran
i SEE (Jugoistoni europski prostor).
Specifinost prekogranine suradnje je da su predlagatelji projekta neprofitne
pravne osobe i moraju pripadati sljedeim kategorijama pravnih osoba:
udruge, ustanove, gospodarske komore, tijela regionalne i lokalne vlasti,
regionalne razvojne agencije, centri za istraivanje i razvoj, poljoprivredne
udruge itd., dakle natjeaj nije namijenjen profitnom sektoru, malim i srednjim
poduzeima, obrtima. Osim toga, prijavitelji projekta obavezni su sufinancirati
projekt vlastitim sredstvima (15% potrebno osigurati u vlastitom proraunu), te
imati barem jednog prekograninog partnera. Prekogranini karakter projekta
mora biti jasno vidljiv te se mora provoditi i imati pozitivan utjecaj s obje strane
granice.
Razvoj prekogranine turistike ponude jedan je prioriteta karakteristian
gotovo svim prekograninim programima.
Nie je naveden kratki prikaz prioriteta po programima, gdje se vidi mogunost
apliciranja s projektima iz turizma.

Prekogranina suradnja Slovenija - Hrvatska

Prioritet 1. Gospodarski i drutveni razvoj
Mjera 1.1. Turizam i ruralni razvoj
Sufinanciranje od minimalno 15% javnih sredstava
Informacije: http://www.si-hr.eu/start_hr/
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti
Razvoj novih prekograninih turistikih usluga
Razvoj i ureenje novih prekograninih turistikih odredita
Prirodna i kulturna dobra integrirana u odrivu turistiku ponudu
Razliite druge akcije u podruju turizma i ruralnog razvoja

Prekogranini program IPA CBC Hrvatska Bosna i Hercegovina

Prioritet 1: Kreiranje zajednikog gospodarskog prostora
Mjera 1.1: Razvoj zajednike turistike ponude
Maksimalni iznos bespovratnih sredstava:
Minimalni iznos bespovratnih sredstava :

300,000
50,000

Informacije: http://www.cbc-cro-bih.net/

Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti

Razvoj novih turistikih proizvoda / usluga s jasnim prekograninim identitetom (razvoj
tematskih ruta, razvoj turistikih odredita, itd);
Razvoj male turistike infrastrukture vezane uz atrakcije kao to su hodanje i wellness
staze, planinarenje, jahanje i biciklistike staze, mjesta za piknik, postavljanje putokaza,
otvaranje centara za posjetitelje, sport i rekreacija, ureenje, osvjetljenje, obnova
objekata kulturne / povijesne batine te objekata od prekogranine vanosti;
Komplementarna obuka osoblja potrebna za podravanje spomenutih aktivnosti i
turistikih sadraja;
Certifikacija lokalnih proizvoda i usluga;
Zajednika turistika promocija i marketinke inicijative, ukljuujui osobito inicijative za
promicanje prekograninog regionalnog identiteta kao turistikog podruja: promidbene
aktivnosti poput pripreme i distribucije informacija i promotivnog materijala o
prekograninom podruju i njegovim proizvodima, sudjelovanje i organizacija zajednikih
turistikih sajmova, posjeti turistikih agenata, turoperatora i turistikih izvjestitelja,
Aktivnosti podizanja svijesti javnosti i informiranja lokalnih poduzea i zajednice,
Komunikacijske kampanje za poboljanje svijesti o prirodnoj i kulturnoj batini i turizma
itd;
Uspostava i unapreenje zajednikog marketinga i promocije turizma te poljoprivrednih
proizvoda i usluga;
Integracija kulturne batine u turistiki proizvod kroz revitalizaciju i ouvanje kulturne
batine te poticanje kulturne razmjene i dogaanja
Uvoenje moderne tehnologije i informacijskih sustava usmjerenih na poboljanje
pruanja informacija posjetiteljima, marketing i planiranje turistikih destinacija, kao to je
osnivanje, obnova i opremanje turistikih informativnih centara, njihovo ukljuenje u
regionalne ili ire mree te informacijske sustave, web-based regionalne informacija i
distribucijski sustavi (e-marketing), itd;
Izrada i provedba zajednikih turistikih razvojnih strategija i razvoj analiza, izvjea,
studija, programa i konferencija usmjerenih na zatitu i promicanje prirodne i kulturne
batine, itd.

Prekogranina suradnja Maarska - Hrvatska

Prioritet 1. Odriv okoli i turizam
Mjera 1.2. Odrivi turizam u podruju rijeka Mure, Drave i Dunava
Informacije: http://www.hu-hr-ipa.com/hr/pregled
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti
Izrada plana regionalnog turistikog proizvoda
Razvoj infrastrukture za aktivni turizam i ekoturizam: centara za posjetitelje, kola u umi,
infrastruktura za vodene sportove, biciklistikih staza, pjeako planinarskih putova, kapaciteta
za iznajmljivanje
Tematski putovi i kulturna batina
Promicanje rijenog podruja kao jedinstvenog turistikog proizvoda
Privlaenje privatnih ulaganja

Prekogranini program IPA CBC Hrvatska-Crna Gora

Prioritet 1: Stvaranje povoljnih okolinih i socioekonomskih uvjeta u programskom podruju
kroz unapreenje suradnje u zajedniki odabranim sektorima i dobrosusjedskih odnosa u
prihvatljivim podrujima
Mjera 1.2: Zajedniki turistiki i kulturni prostor
Maksimalni iznos bespovratnih sredstava:
Minimalni iznos bespovratnih sredstava :

300,000
50,000

Informacije: http://www.cbccro-mne.org/
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti
Obrazovni programi za MSP i radnu snagu u turizmu, posebice uenje jezika,
osposobljavanje u ugostiteljstvu, istraivanja;
Promidba privlanosti regije kroz turistike manifestacije
Podrka razvoju novih turistikih proizvoda (razvoj tematskih cesta, zajedniki
promidbeni dogaaji i materijali, eksploatacija lokaliteta, itd.)
Uspostava prekograninih klastera u turizmu
Programi unapreenja kvalitete
Certifikati kvalitete lokalnih proizvoda i usluga
Podrka zajednikoj dodjeli certifikata lokalnim proizvodima
Zajednike marketinke inicijative
Arheoloka istraivanja na pograninim podrujima
Otkrivanje i dokumentiranje zajednike kulturne batine, znanstveno istraivanje pilja
Promidba kulturne batine pogranine regije
Promidba programskog podruja kao integralnog turistikog odredita
IUCN-ovo zoniranje i mapiranje prirodnih lokaliteta
Informatizacija regionalnih centara
Izrada pokazatelja UNWTO-a pomou Knjige pokazatelja UNWTO-a

Prekogranini program IPA CBC Hrvatska-Srbija

Prioritet 1: Odrivi drutveno ekonomski razvoj
Mjera 1.1: Ekonomski razvoj
Maksimalni iznos bespovratnih sredstava:
Minimalni iznos bespovratnih sredstava :

300,000
50,000

http://www.croatia-serbia.com/

Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti

Izmeu ostalog mjera predvia sljedee komponente koje se tiu razvoja turizma: irenje
gospodarskog razvoja poticanjem razvoja i unaprjeenja turistikih proizvoda i usluga; integracija
kulturne batine i okolia u turistike proizvode te zajedniki marketing. To e se omoguiti
poveanjem znanja zaposlenih u turizmu, kulturi i poljoprivredi i koritenjem ICT alata za razvoj i
marketing proizvoda i osposobljavanje ljudi. Navedene prihvatljive aktivnosti su sljedee:
Podrka razvoju novih turistikih proizvoda (razvoj tematskih ruta, zajedniki promotivni dogaaji i
materijali, razvoj destinacija);
Mala poslovna infrastruktura;
Rekonstrukcija i obnova batine s ciljem jaanja turistikih kapaciteta;
Poboljanje male turistike infrastrukture i infrastrukture namijenjene rekreaciji (pjeake staze,
biciklistike staze, opremanje centra za posjetitelje, informacijske toke, umreavanje turistikih
centara);
Umreavanje poljoprivrednih proizvoaa.

Transnacionalni program Jugoistoni ekonomski prostor (SEE)

Prioritet 4: Razvoj transnacionalnih sinergija za odrivi razvoj podruja
Mjera 5.4.3. Promocija koritenja kulturnih vrijednosti u svrhu razvoja
Informacije: http://www.southeast-europe.net/hu/
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti
Svrha podruja intervencije ukljuivanje je kulturnih vrijednosti kao integralnog dijela programskog
podruja u proces planiranja i razvoja urbanih centara i okolnih ruralnih podruja.Transnacionalne
akcije (projekti) bi trebali podravati zajedniko ouvanje i koritenje kulturnih vrijednosti kao
razvojnog imbenika i izvora odrivog turizma.
Primjeri prihvatljivih (vierazinskih) aktivnosti unutar transnacionalnih partnerstava su:
poticanje i poboljanje dobrih politika, dizajna programa i izgradnje kapaciteta s ciljem
zajednikog ouvanja i odrivog koritenja kulturnih vrijednosti
Jaanje zajednike promocije povijesnih destinacija, zajedniko obiljeavanje i izrada
komunikacijskih strategija, razvoj transnacionalnih koncepata marketinga za povijesna gradska
sredita
Transnacionalno udruivanje posebnih strukovnih tijela, npr. onih koja bi se bavila uinkovitijim
upravljanjem arheolokim nalazitima
Koordinirani pristupi u zatiti kulturne batine u kombinaciji sa zajednikim profesionalnim
treninzima (izrada baze podataka, mapiranje i praenje lokaliteta od posebnog kulturnog interesa,
tehnike restauracije, koritenje ICT alata)
Promicanje kulturnog turizma, npr. kroz razvijanje kulturnih ruta
Potpora obrazovanju, kako u podruju koritenja tradicionalnih materijala i upravljanja kulturnim
turizmom
Razvijanje partnerstava izmeu javno, privatnog i civilnog drutva sa svrhom obnove istaknutih
lokacija
Unaprjeenje percepcije batine uz pomo novih medijskih alata.

Transnacionalni program Mediteran

Prioritet 1: Razvoj
Cilj 4.2 : Jaanje identiteta i unaprijeenje kulturnih resursa s ciljem bolje integracije prostora
Mediterana
10

Informacije: http://www.programmemed.eu/

Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti

Promicanje meudravnih inicijativa s ciljem jaanja uloge povijesne batine i kulturnih resursa
s gledita integriranog teritorijalnog razvoja

Jadranska prekogranina suradnja

Prioritet 2. Prirodna i kulturna bogatstva i sprjeavanje rizika
Mjera 2.4. Odrivi turizam
Minimalni iznos prorauna projekta po partneru:
Sufinanciranje od minimalno 15%

150,000

Informacije: http://www.adriaticipacbc.org/
Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti
Strateka tema: Turizam s naglaskom na odrivo upravljanje i marketing prirodnih i kulturnih
resursa u Jadranskom podruju
Navedeni natjeaji nisu jedini natjeaji koji ukljuuju komponentu turistikog
razvoja. Podaci navedeni u tablicama mogu varirati, tj. mogu se promijeniti u
nekom nadolazeem natjeaju, u odnosu na evaluaciju prethodnog poziva.
U veini prikazanih natjeaja i programa, prihvatljivi nositelji i partneri su
sljedee institucije/organizacije:
upanijska (samo-) uprava i upanijske ustanove
Lokalna (samo-) uprava i ustanove lokalne (samo-) uprave
Udruenja lokalne samouprave i njihove institucije
Razvojne agencije
Nevladine neprofitne organizacije
Ustanove za zatitu voda
Ustanove za zatitu okolia
Uprave nacionalnih parkova i zatienih prirodnih podruja
Turistike zajednice
Sveuilita, veleuilita i njihove neprofitne organizacije
Obrazovne organizacije i uilita i njihove neprofitne organizacije
Zavodi za zapoljavanje
Komore
Kod svih programa prekogranine suradnje, vano je da projektni partneri
trebaju biti ukljueni s obje strane granice s ciljem uspostave zajednikih
projekata sa stvarnim prekograninim uinkom. Planiranje i provedba
projekata moraju biti usklaeni sa zajednikim kriterijima suradnje:
zajednikim razvojem, zajednikim osobljem, zajednikim financiranjem
i/ili zajednikom provedbom projekata. Rezultati projekta takoer trebaju
imati utjecaj s obje strane granice, a koliina aktivnosti, odgovornosti i

11

proraun trebaju biti uravnoteeni.

1.3.3

IPA III Regionalni razvoj

Trea Komponenta programa IPA iznosom je njezina najvea komponenta

programa IPA i i ima tri podkomponente promet, zatita okolia i regionalna
konkurentnost.
Za svako od podruja odgovorni su resori dobili akreditaciju od Europske
komisije, a projekti koji e se financirati opisani su u pojedinim operativnim
programima.
Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture odgovorno je za provedbu
operativnog programa prometa. Provedbene agencije za ovaj program, koje
pripremaju i objavljuju natjeaje te potpisuju ugovore, su Hrvatske eljeznice i
SAFU.
Ministarstvo zatite okolia, prostornog ureenja i graditeljstva odgovorno je
za provedbu operativnog programa zatite okolia. Ovdje postoje tri
akreditirane provedbene agencije, a to su Hrvatske vode, Fond za zatitu
okolia i energetsku uinkovitost te SAFU.
Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva odgovorno je za provedbu
operativnog programa regionalne konkurentnosti, a provedbena agencija za
ove projekte je SAFU. Ova e podkomponenta u budunosti akreditirati druge
specifine provedbene agencije.
U okviru razvoja turizma, trea komponenta IPA-e nema direktne programe
koji bi se bavili ovom temom, ali interesantan poziv je primjerice Poslovna
infrastruktura u okviru IPA IIIC programa:

IPA IIIC, poslovna infrastruktura

Cilj: Podrka razvoju malog i srednjeg poduzetnitva, te stvaranju novih radnih mjesta u
podrujima koja zaostaju u razvoju (10 upanija)
Prioritet: Ulaganje u razvoj nove i postojee poslovne infrastrukture
Mjera: Ulaganja u razvoj i unapreenje javne turistike infrastrukture nune za razvoj MSP-a u
turizmu
Iznosi darovnica: 325.000 1.000.000 EUR, min. 25%, max. 40% sufinanciranja
Informacije: www.safu.hr (natjeaj je u najavi)
Potencijalni podnositelji: neprofitna organizacija/institucija te javno poduzee i agencija (d.o.o.) s
dokazom ulaganja dobiti u daljnji razvoj,
biti jedinica lokalne ili regionalne samouprave ili regionalna/lokalna javna institucija, poduzee ili
udruga u veinskom javnom vlasnitvu ili poduzee u veinskom vlasnitvu jedinica lokalne ili
regionalne samouprave ili regionalna/lokalna turistika zajednica

12

Vrste prihvatljivih projekata/aktivnosti

Poboljanja turistikih lokacija: trokovi su prihvatljivi u svrhu izgradnje, obnove ili proirenja
infrastrukture. Izgradnja bi trebala biti na prethodno koritenom zemljitu koje je zaputeno,
nedovoljno iskoriteno, brownfield). Primjeri aktivnosti prilikom ulaganja u javnu turistiku
infrastrukturu:
Ruenje neeljenih objekata s turistikih lokacija kad je to potrebno radi gradnje,
obnove ili irenja infrastrukture;
Ureenje krajobraza u skladu s minimalnim standardima lokalne samouprave: U odnosu
na lokalna ekoloka obiljeja, biljni i ivotinjski svijet, vode, okolne zgrade koje treba
obzirno uklopiti u dizajn. Pri ureivanju krajobraza treba ukljuiti samonikle (autohtone)
biljke;
Signalizacija prema minimalnim vaeim normama ili kako je predvieno ugovorom;
Obnova cesta i putova, gdje se treba voditi rauna oko ouvanja izvornog okolia (npr.
drvoredi kraj ceste), te da ceste ne prijee kretanje divljih ivotinja
Soft aktivnosti treninga osoblja itd.

1.3.4

IPA IV Razvoj ljudskih potencijala

Ova komponenta priprema za budui Europski socijalni fond (ESF engl.

European Social Fund), a za operativni je program odgovorno Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva.
Provedbene agencije koje su odgovorne za pripremu i objavu natjeaja te
potpis i provedbu ugovora su Hrvatski zavod za zapoljavanje (odjel nazvan
DFC engl. Department for Financing and Contracting) i Agencija za
strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih (odjel nazvan DEFCO engl.
Department for Financing and Contracting).
U okviru IV komponente IPA-e, nema posebnih poziva koji bi se bavile turizmom kao sredinjom temom,
ali je mogue staviti razvoj ljudskih potencijala u kontekst turizma npr.
- Jaanje pozicije na tritu rada neke ciljne skupine kroz odreene edukacije poput osposobljavanja za
animatora u ruralnom turizmu, turistikog vodia ili pratitelja, voditelja seljakog domainstva (ruralni
turizam), recepcionara
- Samozapoljavanje u zanimanjima povezanim s turistikom ponudom (izrada autohtonih suvenira) s
aktivnostima promocije i marketinga (osiguravanje trita itd.)
- Elektronske baze podataka, specijalizirani internet portali koji usklauju ponudu i potranju na tritu u
kontekstu nekih turistikih zanimanja (povezuju poslodavce s nezaposlenima)
- Razvoj kurikuluma u strukovnim zanimanjima koji su vezani uz razvoj turizma
- Omoguavanje strune prakse u turistikim ili ugostiteljskim zanimanjima, omoguavanje polaganja
majstorskih ispita

1.3.5

IPA V Ruralni razvoj

Ruralni je razvoj posebno podruje programa IPA, koje se iz prethodnog

razdoblja nastavlja na program SAPARD, a u uvjetima lanstva prenosi se u
podruje tzv. zajednike poljoprivredne politike (CAP engl. Common
agricultural policy). Sredstvima iz ove komponente u potpunosti upravlja
Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja.

13

IPARD program
Mjera 302 Diversifikacija ruralnog prostora
Prijavitelj: Podnositelji prijava za dodjelu sredstava IPARD programa u Mjeri 302 su fizike i pravne
osobe (iskljuujui udruge), u rangu mikro poduzetnika (u skladu s Prilogom II ovoga
Pravilnika), u sustavu PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u dravnom vlasnitvu, odnosno u vlasnitvu
jedinica lokalne i/ili regionalne (podrune) samouprave ili Grada Zagreba
http://www.apprrr.hr/
Prihvatljivi sektori za prijavu u okviru mjere su:
- sektor ruralnog turizma
- sektor tradicijskih obrta
- sektor izravne prodaje
- sektor slatkovodne akvakulture
- sektor usluga
- sektor prerade na poljoprivrednim gospodarstvima
- sektor obnovljivih izvora energije
Prihvatljiva ulaganja u sektoru ruralnog turizma su:
- Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za pruanje turistikih i/ili
ugostiteljskih usluga, poput smjetajnih objekata (npr. apartmana, soba), objekata za pripremu i
usluivanje hrane i pia, sanitarnih vorova i drugih prostorija, ukljuujui objekte za dranje ivotinja u
turistike svrhe, rekreaciju, turistike kampove, ureenje vanjskih povrina (za jahanje, sportski ribolov
na kopnenim vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahake staze).
- Ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske arhitekture (tradicijske stambene i
gospodarske objekte)
Prihvatljiva ulaganja u sektoru tradicijskih obrta su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju
i/ili opremanje objekata u kojima se obavlja djelatnost tradicijskih obrta, ukljuujui objekte u
kojima se obavlja pakiranje i trenje proizvoda tradicijskih obrta i ostala ulaganja kako je
navedeno u Prilogu VIII ovoga Pravilnika.
Prihvatljiva ulaganja u sektoru izravne prodaje su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili
opremanje objekata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih/ribljih proizvoda i suvenira na
poljoprivrednom gospodarstvu i proizvoda udruge/zadruge proizvoaa u kojima gospodarstvo pripada
kao lan.
Prihvatljiva ulaganja u sektoru usluga su ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili
opremanje objekata za pruanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim podrujima: IT centara,
radionica za popravak strojeva poljoprivredne i umarske mehanizacije, djejih vrtia, djejih
igraonica, sportskih i rekreacijskih centara za mlade i odrasle.
Prihvatljiva ulaganja u sektoru prerade na poljoprivrednim gospodarstvima su ulaganja u
izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje objekata za preradu, skladitenje i pakiranje
proizvoda od mlijeka, mesa, ribe, voa, povra, ljekovitog i aromatinog bilja i gljiva

14

1.3.6

Programi Unije

Programi Unije zajedniki su naziv za niz razliitih aktivnosti koje dogovaraju i

usvajaju lanice Europske unije kako bi promicale suradnju meu dravama
lanicama Unije u sektorskim podrujima povezanim sa zajednikim
politikama.
Programi su u pravilu otvoreni, ne samo dravama lanicama Unije nego je i
drugim bliskim zemljama doputeno ukljuivanje. Tako neke od programa
mogu koristiti i drave kandidatkinje za lanstvo upravo radi upoznavanja sa
sektorskim politikama Unije. Sudjelovanje ih, izmeu ostalog, ujedno priprema
za punopravno lanstvo. Svaka od drava koja nije lanica Unije mora uplatiti
godinji financijski doprinos da bi institucije iz te zemlje mogle sudjelovati u
programima Unije.
Jednom dijelu programa Unije pristupa se centralizirano, preko internetske
stranice agencije Europske komisije ili same Europske komisije, kamo se i
alju projektni prijedlozi, dok se drugom dijelu programa Unije pristupa
decentralizirano, preko za to zaduene domae agencije
Lista programa u tom se smislu svake godine aurira.
Primjeri programa Unije koji su otvoreni hrvatskim tijelima i nadlena
tijela dravne uprave su:
-

Sedmi okvirni program za istraivanje i razvoj (Ministarstvo znanosti,

obrazovanja i porta);
Financijski instrument za civilnu zatitu i Mehanizam Zajednice za
civilnu zatitu (Dravna uprava za zatitu i spaavanje)
Kultura (Ministarstvo kulture);
Okvirni program za konkurentnost i inovacije:
o 1. komponenta Program za poduzetnitvo i inovativnost
(Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva);
o 2. komponenta Inteligentna energija Europe (Ministarstvo
gospodarstva, rada i poduzetnitva);
o 3. Komponenta Program potpore politici informacijske i
komunikacijske tehnologije (Sredinji dravni ured za eHrvatsku);
Europa za graane (Ured za udruge);
Program zajednice za zapoljavanje i socijalnu solidarnost
PROGRESS (Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva);
Tempus (Agencija za zananost i visoko obrazovanje);
Erasmus Mundus (Agencija za mobilnost i programe EU);
Program za cjeloivotno uenje (Agencija za mobilnost i programe
EU);
Program Mladi na djelu (Agencija za mobilnost i programe EU);
Marco Polo II (Hrvatska udruga za promicanje meu obalnog
prometnog povezivanja);Media (Ministarstvo kulture, Hrvatski
audiovizualni centar));
Fiscalis (Ministarstvo financija) itd.

Sami programi Europske unije nemaju izravnu vezu s razvojem turizma, ali
ponovno, neki natjeaji mogu biti vrlo korisni za pojedine segmente razvoja
turistike ponude, poput razmjene znanja i iskustava, primjera dobre prakse,
zajednikog rjeavanja specifinih problema. Posebno su interesantni (i
jednostavni) programi mobilnosti (www.mobilnost.hr), putem kojih se mogu

15

razmijeniti korisna iskustva, uspostaviti partnerski odnosi sa dionicima u

zemljama lanicama EU.
Primjer:
Turistika zajednica Grada Karlovca uspjeno je provela vie
projekata mobilnosti. Projekt strunog usavravanja pod nazivom
Edukacija za javno-privatno partnerstvo u ruralnom i agroturizmu na
podruju Karlovca i okolice - Agrotour, financiran je preko Agencije
za mobilnost i programe EU u sklopu Programa za cjeloivotno uenje
Leonardo da Vinci. Partneri u projektu bili su Turistika farma
Predikherenhof iz Poperingea i institucija Logeren in Vlaanderen iz
Leuvena
(Belgija).
Cilj
projekta
bio
je
povezati
subjekte
agroturizma, odnosno ruralnog turizma u udruenje i ostvariti
partnerstva sa zemljama EU na realizaciji buduih EU. Dionici u
turizmu
(vlasnici
OPG-a)
putovali
su
u
Belgiju
na
farmu
Predikherenhof
poboljati
dosadanje
znanje
o
upravljanju
turistikim seoskim gospodarstvom odnosno o bavljenju nekim oblikom
ruralnog turizma dok su predstavnici javnog sektora putovali u
Logeren in Vlaanderen s ciljem poveati svijest o potrebi
meusobnog povezivanja radi kvalitetnije promocije, te prouiti
primjere dobre prakse umreavanja turistikih dionika na nekom
podruju s naglaskom na koritenje javno-privatnog partnerstva.

1.4

Vrste projekata koji se financiraju

etiri su osnovne vrste projekata koji se mogu financirati iz EU fondova:

usluge, nabava opreme, graevinski radovi i bespovratna sredstva.
Glavni izvor Europske komisije u kojemu se pojanjavaju ovi pojmovi je
Praktini vodi (tzv. PRAG, engl. Practical Guide to contract procedures for
EC external actions).
Izvor:
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guid
e/index_en.htm
PRAG odreuje procedure prema kojima se odvija javna nabava projekata,
nain njihova biranja, ugovaranja, provedbe, financiranja itd. Predvieno je
vie od stotinu obrazaca za razliite procedure.
S obzirom na potrebe i mogunosti za financiranje u sektoru turizma, preteno
se radi o grant shemama ili ugovorima o bespovratnim sredstvima, pa emo
se vie fokusirati upravo na njih.

16

1.4.1

Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava

Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava pojavljuju se kao rezultat poziva za

dostavu projektnih prijedloga koje programiraju razliita tijela dravne uprave.
Pozivi za dostavu projektnih prijedloga (tzv. grant sheme) u programu IPA
obino se pojavljuju u podruju razvoja civilnog drutva, regionalnom i
lokalnom razvoju, prekograninoj suradnji, obrazovanju, zapoljavanju itd.
Rije je o izravnom financiranju trokova aktivnosti krajnjeg korisnika, a
korisnici ovih bespovratnih sredstava uvijek imaju obvezu manjim dijelom
(obino oko 15%) sufinancirati projekt.
Primjer:
Shema dodjele bespovratne pomoi iz IPA IIIC komponente Regionalna
konkurentnost
Projektni prijedlozi trebaju dati doprinos ulaganja u razvoj i
unapreenje javne turistike infrastrukture nune za razvoj MSP-a u
turizmu, podrku razvoju malog i srednjeg poduzetnitva, te stvaranju
novih radnih mjesta u podrujima koja zaostaju u razvoju (10
upanija). Prihvatljivi tipovi projekata u domeni turistike
infrastrukture trebali bi se baviti razvojem i unaprijeenjem javne
turistike infrastrukture u podruju zdravstvenog, kulturnog i
aktivnog turizma. Prihvatljive aktivnosti u projektu su aktivnosti
usmjerene na turistiku infrastrukturu, ukljuujui i kapitalna
ulaganja i pratee usluge koje e dovesti do poboljanja kvalitete
cjelokupne turistike ponude. Primjer prihvatljivih aktivnosti:
Renoviranje lokacije sa znakovitom povijesnom
ili kulturnom
vrijednoti (starog grada) za potrebe turizma te pristupne planinarske
i biciklistike staze odnosno etnice sa signalizacijom i popratnim
aktivnostima treninga i obuke vanih dionika.

17

2. Poglavlje:

Mogunosti financiranja iz
EU fondova s naglaskom
na turizam

O mogunostima za dionike iz sektora turizma

kako pristupiti EU fondovima

18

2.1

Mogunosti za dionike u sektoru turizma

2.1.1

Dobavlja robe, izvoa radova i pruatelj usluga

U projektima koji imaju turistiki karakter najea mogunost pojavljivanja u

natjeajima je kroz poziciju podugovorenih. To znai da se neka osoba ili
tvrtka, agencija, organizacija, obrt javljaju na natjeaje koje u toku provedbe
nekog projekta (grant ugovora) raspisuje nositelj ili partner, a tiu se pruanja
neke usluge (npr. provedba treninga o ruralnom turizmu, prevoenje stranim
turistikim novinarima), radova (postavljanje smee signalizacije ili gradnja
odmorita) te nabavke opreme (dobava namjetaja i raunalne opreme za
Turistiki info centar ili postavljanje interaktivnog stupa u svrhu informiranja
turista).Takoer, u toku provedbe projekta jedna tvtka, udruga ili institucija
(Npr. turistika zajednica Grada) koja ima ulogu nositelja projekta treba
podugovoriti tiskaru za tisak promidbenih letaka. U tom sluaju tiskara je
subcontracted ili podugovorena za pruanje odreene usluge u ovom
sluaju tiska letaka ili turistikih broura. Takva podugovaranja postoje i za
nabavku opreme (npr. kupnju raunala - tada je podugovoreni tvrtka koja
prodaje raunalnu opremu, ili izvoenje radova podugovoreni je tvrtka koja
e adaptirati prostor.
Sve usluge, nabavka robe ili radovi potrebni za realizaciju projekta mogu biti
predmetom ugovaranja ili podugovaranja. Dakle kod ugovora o pruanju
usluga to mogu biti konzultanti, evaluatori, revizori, prevoditelji, struka koja
pomae u izradi tehnikih specifikacija i trokovnika npr. za graevinske
radove ili sloeniju opremu, nadzornici radova, raunovoe, dizajneri, tiskare,
ugostitelji, financijski savjetnici, prijevoznici, treneri (edukatori). Kod nabavke
robe ili opreme, to su najee proizvoai ili distributeri, npr. prodavai
raunalne opreme, automobila, strojeva i mehanizacije, proizvoai i/ili
prodavai namjetaja, alata, uredskog pribora i naravno sve vrste izvoaa
graevinskih radova.
Da bi se pristupilo realizaciji nekog od ovih poslova, mora se proi kroz
postupak javne nabave, za koju je odgovorno ili ugovorno tijelo ili nositelj
projekta. Ta nabava moe biti vrlo jednostavna, u okviru pregovaranja jedne
ponude ili sloena do razine meunarodnih otvorenih ili ogranienih natjeaja
(rijetko u sektoru turizma, osim kad se radi o velikim infrastrukturnim
zahvatima). Temelj za sve vrste javne nabave u okviru programa financiranih
od strane Europske unije je PRAG ili Praktini vodi kroz procedure
ugovaranja pomoi EU treim zemljama.
Drugim rijeima, svi nositelji projekata ili ugovaratelji, neovisno da li se radi o
dravnim agencijama, turistikim zajednicama, institucijama, udrugama
graana, tvrtkama, obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima su obveznici
provedbe javne nabave prema PRAG-u. Zakon o javnoj nabavi Republike
Hrvatske ne primjenjuje se u ovim situacijama, sve do ulaska u EU. PRAG e
se i dalje primjenjivati za natjeaje koji su raspisani u okviru IPA programa, tj.
iz prorauna EU koji dolazi u vrijeme IPA-e, pa je vrijeme obveznog koritenja
PRAG-a ipak neto due od samog datuma ulaska Hrvatske u lanstvo.

19

PRAG propisuje oblike javne nabave, procedure provoenja javne nabave i

naela ili osnovne principe koji se moraju potivati prilikom provoenja
nabave. PRAG takoer propisuje i brojne dokumente koji se koriste u tom
procesu. Zbog povremenih auriranja, potrebno je uvijek provjeravati aktualnu
verziju Pravilnika i to na internet stranicama Europske unije:
(http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/practical_guid
e/index_en.htm).
U mnogim podrujima PRAG je vrlo slian Zakonu o javnoj nabavi koji se
primjenjuje u Hrvatskoj, ali takoer sadri i neke specifinosti.
2.1.2

Korisnik bespovratnih sredstava

U ovom sluaju dionik se nalazi u situaciji da strateki planira, pie konkretan

projekt, javlja se na natjeaj i konano potpisuje ugovor i provodi projekt. Npr.
Turistika zajednica Grada radi projekt u kojem e poveati kapacitete
pruatelja usluga, pomoi u razvoju novog proizvoda i poboljati promociju
neke destinacije. Dakle TZ je ovdje u ulozi nositelja projekta odnosno
korisnika Ugovora o bespovratnim sredstvima (Grant beneficiary), a u toku
projekta aktivnosti e implementirati sam, zatim uz pomo partnera ili
suradnika. One aktivnosti koje nositelj projekta ne moe implementirati sam,
koristi podugovorene iz toke 2.1.1.
Potrebno je pojasniti ulogu nositelja projekta u okviru grant sheme
natjeaja o bespovratnim sredstvima.
Grant shemom tijelo dravne uprave koje je osmislilo natjeaj o dodjeli
bespovratnih sredstava eli ostvariti ciljeve svoje resorne politike, ali koristei
lokalne sekundarne ideje i injenicu da je pojedine probleme jedino mogue
rijeiti lokalno (npr. neka udruga koja radi na podruju Karlovake upanije
sigurno bolje poznaje dionike i probleme i lake e implementirati aktivnosti
nego da to radi neka institucija iz Zagreba, koja nema iskustva s radom na
terenu. Ove sheme identificiranim ciljnim skupinama daju konkretnu
mogunost da izrade projekt i potrae financiranje iz EU fonda ako je
projektna ideja u skladu s okvirnim ciljevima propisanim unutar grant sheme.
Time dobitnici na natjeaju postaju izravni korisnici bespovratnih sredstava te
su kao takvi odgovorni za provedbu svojih projekata. Jednom grant shemom
financira se uvijek niz projekata, ovisno o dostupnim sredstvima i kvaliteti
ponuenih projektnih prijedloga.
Izrada projekta koji bi se poslao na natjeaj poinje izradom logike matrice
odnosno logikog okvira projekta. U ovom se dokumentu daju osnovne
informacije o projektnoj ideji, a to su opi i specifini cilj projekta, aktivnosti i
oekivani rezultati, pokazatelji uspjenosti, izvori provjere uspjeha te
preduvjeti i pretpostavke.
U projektnoj se aplikaciji trae podaci o relevantnosti projektne ideje,
uinkovitosti projektnih aktivnosti, odrivosti rezultata, metodologiji provedbe
itd.
Osim detaljno opisanog projekta, potrebno je dati i podatke o iskustvu
prijavitelja u slinim aktivnostima, o financijskom i upravljakom kapacitetu
prijavitelja, osnovne podatke o svim partnerima itd.
Kao zadnji od formata koje treba popuniti, trai se detaljni proraun projekta.
To podrazumijeva detaljni popis trokova, s opisom svih pojedinih stavki i
20

pojanjenjem izvora navedenih cijena. U proraunu se takoer moraju

definirati udjeli i izvori financiranja, odnosno sufinanciranja projekta.
Uspjeh projektnih prijava oituje se u jasno definiranim aktivnostima bitnima za
ciljeve natjeaja i probleme identificiranih ciljnih skupina, u identificiranim
mjerljivim rezultatima, u jasnoj projektnoj logici, u prikazanoj odrivosti
rezultata, u kvalitetno odabranim partnerstvima, u kvalitetno napisanom
konceptu projekta itd.
Ako je projekt bio uspjean i u procesu evaluacije bio predloen za
financiranje, prijavitelj odnosno nositelj projekta postaje potpisnik ugovora o
dodjeli bespovratnih sredstava, ime postaje odgovoran provedbenoj agenciji
za sredstva koja je primio odnosno za postizanje rezultata koje je istaknuo u
projektnoj prijavi.
2.1.3

Partner/suradnik na projektu financiranom bespovratnim

sredstvima

Osim nositelja projekta (prijavitelja), na projektu je mogue imati i drukiju

ulogu. Mogue je biti partner ili suradnik. Partner moe imati djelominu ili
znaajniju ulogu u provoenju aktivnosti projekta, a time ima jednako pravo na
financiranje trokova iz projekta kao i sam nositelj projekta. Svaka projektna
skupina sama bira kako e rasporediti odnose izmeu prijavitelja i svih
projektnih partnera.
Partnerom na projektu postaje se potpisom partnerske izjave i sudjelovanjem
na projektnim aktivnostima.
Na natjeaju vrijede isti ili vrlo slini kriteriji prihvatljivosti nositelja i partnera.
No najee je na pojedinim natjeajima definicija tko je prihvatljiv partner ira
od definicije tko moe biti nositelj, te stoga otvara prostor za vie subjekata
koji bi se ukljuili u svojstvu partnera.
Bilo koji subjekt moe biti suradnik na projektu jer za tu ulogu u natjeaju
uglavnom ne postoje ogranienja. No, s druge strane, uloga suradnika
ograniena je financijski samo na stjecanje koristi od putnih trokova i
dnevnica jer se od suradnika kao manje uloge na projektu oekuju uglavnom i
manji doprinosi u aktivnostima.
Treba imati na umu da uloga partnera, prijavitelja i suradnika na projektu
donosi i ogranienje u mogunosti sudjelovanja unutar projekta u svojstvu
podugovaratelja. Naime, nositelju nije doputeno da za bilo kakve aktivnosti
podugovori samoga sebe, bilo kojeg partnera ili suradnika. Ovo samo po sebi
partnerima i nositelju (prijavitelju) nije problem jer se trokovi njihovih
aktivnosti mogu financirati iz budeta projekta (ako je tako predvieno
predloenim i odobrenim budetom), dok od suradnika trai zapravo
volonterski angaman odnosno doprinos projektu kroz besplatno provoenje
predvienih aktivnosti.
2.1.4

Podugovaratelj na projektu financiranom bespovratnim

sredstvima

Svaki projekt odnosno ugovor koji se financira bespovratnim sredstvima

obino se sastoji od niza sekundarnih nabava usluga, opreme i katkad radova
koje naruuje nositelj odnosno partneri. Na sve ove sekundarne nabave
usluga, opreme ili radova primjenjuju se pravila Europske unije o javnoj

21

nabavi. Te nabave prema svom iznosu najee potpadnu pod pregovaraku

proceduru (proceduru s trima ponudama). Na ovaj je nain opet mogue
postati komercijalnim dobavljaem ili izvoaem, a da je naruitelj financiraju
EU fondovi (ne vrijedi za partnere i suradnike).
Kada je rije o veim podugovorima, korisnici projekata duni su prema
proceduri javne nabave Europske unije objaviti u tisku svoj natjeaj, to
takoer moe biti izvor informacije za potencijalne isporuitelje roba ili usluga.
Postupak provedbe javne nabave sukladno pravilima Europske unije o javnoj
nabavi detaljno je opisan u ve spomenutom PRAG-u (engl. Practical Guide to
contract procedures for EC external actions). Na postupke javne nabave
unutar projekata financiranih EU sredstvima ne odnosi se hrvatski zakon o
javnoj nabavi, odnosno ne postoji obaveza naruitelja da javnu nabavu
provode sukladno lokalnom zakonu.
Kako bi se pratilo koji su subjekti dobili sredstva EU fondova za provedbu
svojih projekata, korisno je prouiti komu su do sada dodijeljena sredstva (na
prethodnim natjeajima) u dokumentu u kojemu se navode kojim su sve
subjektima do sada dodijeljeni ugovori o bespovratnim sredstvima (engl.
Grants awarded during year). Podaci koji se objavljuju su: broj ugovora, ime
korisnika sredstava, naziv projekta, mjesto provedbe projekta, trajanje
projekta, ukupni iznos projekta i udio bespovratnih sredstava u tom iznosu.
2.1.5

Izravni korisnik
sredstvima

projekta

financiranog

bespovratnim

Svaki projekt koji se financira bespovratnim sredstvima ima svoju odreenu

ciljnu skupinu i skupinu krajnjih korisnika. Ciljne se skupine u nekim
natjeajima unaprijed definiraju, primjerice vlasnici obiteljskih poljoprivrednih
gospodarstava, dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, ene, mladi itd.
Katkad je mogue da se u te skupine koje e imati koristi od aktivnosti
projekta uvrste gospodarski subjekti na izravan ili neizravan nain, na primjer
ako projekt potie poduzetnitvo, ako se gradi infrastruktura koja pomae
gospodarstvu, ako se osposobljavaju ljudi koji mogu postati ili jesu zaposlenici
gospodarskih subjekata itd.
To znai da iako sam gospodarski subjekt nije prijavitelj ili partner na projektu,
moe imati velike koristi od projekata koje provode drugi korisnici. Da bi se
gospodarski subjekt naao u ovakvoj situaciji, trebao bi biti upoznat s
mogunostima koje postoje za financiranje projekata.
Katkad oni koji mogu biti prijavitelji ili partneri nemaju informaciju da su im
otvorene odreene mogunosti, a lokalna zajednica time proputa prilike. U
ovom bi smislu gospodarski subjekti morali biti lokomotive lokalnog razvoja,
makar kao izvor informacija koje postoje u sustavu EU fondova. Na taj je nain
mogue doi i u ulogu korisnika, suradnika, podugovaratelja ili jednostavno
neizravnog korisnika rezultata koje pojedini projekt moe lokalno ostvariti.
2.1.6

Korisnik poticaja iz programa IPARD

Gospodarstvenicima se na raspolaganje stavlja jedna po jedna mjera

programa IPARD. Natjeaji se otvaraju postupno, a financiraju se razliiti
prioriteti.
Tri su osnovna cilja, odnosno strateka prioriteta programa IPARD:
22

1. Poboljanje trine uinkovitosti i provedbe standarda Zajednice:

Mjera 101. Ulaganje u poljoprivredna gospodarstva u svrhu

restrukturiranja i dostizanja standarda Zajednice.

Mjera 103. Ulaganje u preradu i trenje poljoprivrednih i ribljih

proizvoda u svrhu restrukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda
Zajednice.

2. Pripremne radnje za provedbu poljoprivredno-okolinih mjera i lokalnih

strategija ruralnog razvoja:

Mjera 201. Radnje za poboljanje okolia i krajolika.

Mjera 202. Priprema i provedba lokalnih strategija ruralnog razvoja.

3. Razvoj ruralne ekonomije:

Mjera 301. Poboljanje i razvoj ruralne infrastrukture.

Mjera 302. Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih

aktivnosti.

Potrebno je pratiti internetske stranice Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i

ruralnog razvoja radi dobivanja pravovremenih informacija o otvorenim
natjeajima (http://www.mps.hr/default.aspx?id=7144). Natjeaji se objavljuju
na hrvatskom jeziku, a ovisno o mjeri na koju se javlja, treba izraditi detaljnu
dokumentaciju o ulaganju, financijskom stanju prijavitelja, a treba i pripremiti
poslovne planove/investicijske studije prema obrascima objavljenim u
Pravilnicima.
IPARD poticaji funkcioniraju po sasvim drukijim naelima od grant shema.
Glavne razlike su:

sredstva se ne avansiraju nego ih je potrebno imati za provedbu

projekta, a kasnije se refundiraju,

prijava zahtijeva opsenu dokumentaciju o samom gospodarstveniku

itd.

IPARD program poetak je mjera poticanja poljoprivrede na europski nain,

tako da je izrazito korisno prouiti dokumentaciju koju treba dostaviti u prijavi.
Primjer 5:
U kontekstu sustavnog rada na kvaliteti proizvodnje i stalnom
odravanju i poboljavanju kvalitete svojih proizvoda i usluga te
usklaenju s EU normama, utvrena je potreba kompletne rekonstrukcije
i opremanja proizvodnih objekata s ciljem udovoljavanja svim uvjetima
dobrobiti ivotinja te okolinim i ekolokim standardima. Kako je
usklaivanje s EU standardima na podruju poljoprivrede i ruralnog
razvoja jedan od osnovnih ciljeva pretpristupnog programa IPARD, ovaj
projekt ostvario je subvencioniranje ulaganja u opremanje objekta,
opremu za rukovanje, koritenje i transport sirovina.

Svaki ugovor i svi trokovi koje se potroe s projektnog rauna, a za izvor

imaju EU fondove, moraju biti raunovodstveno popraeni. Financijsko
praenje i provedba projekata iri je pojam od uobiajenog voenja poslovanja
tvrtke te zahtijeva dodatno znanje.
Tomu je tako jer su neka pravila ovih projekata obino drukija od domaih,
23

kao to su npr. iznosi dnevnica, nain odabira podugovaratelja, voenje

trokova ljudskih resursa putem radnih lista (engl. time-sheet), trokovi su
osloboeni PDV-a itd. Stoga je potrebno poznavanje opih i specifinih uvjeta
grant ugovora.
Korisnici vrlo esto trebaju dodatne savjete kako provesti javnu nabavu ili
napisati financijski izvjetaj na kraju provedbe projekta, koji je takoer raen
prema posebnim uvjetima i obrascima Europske unije i ne nalikuje niti jednom
domaem uobiajenom financijskom izvjetaju. Iznimno je vano poznavanje
pravila u provedbi, osobito financijskih pravila, kako bi se pravilno vodio
projekt i na kraju odobrila prihvatljivost utroenih sredstava.
Vano je napomenuti da je svaki ugovor o bespovratnim sredstvima uistinu
financiran sredstvima koja se ne moraju vraati ako i samo ako su sredstva
potroena prema pravilima ugovora, ako su trokovi prihvatljivi prema
pravilima Europske unije i ako je odobren zavrni financijski izvjetaj. U tom je
smislu mogue da raunovoe koje rade u tvrtkama kojima vode
raunovodstvo odnosno raunovodstveni servisi dou u situaciju da njihov
poslodavac ili klijent dobije sredstva EU fondova za projekt te da moraju voditi
posebni projektni raun i napisati financijski izvjetaj za potroena sredstva.
U svakom sluaju, projekti koje financira EU zahtijevaju strunost u upravljanju
te je uz bolje poznavanje ovih pravila mogue otvoriti nova trita, odnosno
klijentima ponuditi bolju i specijaliziranu uslugu.
Svaki ugovor o bespovratnim sredstvima iznad 100.000 eura ima nunost
financijske revizijske provjere, pa je velika mogunost za poduzea koja se
bave revizijom. Svaki ugovor o uslugama ima obvezu imati reviziju prilikom
svakog izvjetaja o napretku projekta (svakih 6 mjeseci).
Kompetencije koje se ovdje trae sline su onima kod raunovoa, pri emu je
trenutano na hrvatskom tritu nedovoljno ovlatenih revizora koji znaju
izvriti reviziju projekta koji se financirao iz EU fondova. S naletom novih
sredstava u uvjetima lanstva, zbog manjka kompetentnih raunovoa i
revizora, mogue je da e se u Hrvatskoj pojavljivati sve vie i vie povrata
sredstava zbog neprihvatljivosti trokova na kraju provedbe projekta.
Financijske institucije, kao to su banke, ukljuuju se takoer u EU fondova
nudei kredite, savjete, bankovna jamstva za izvrenje ugovora i sline usluge
sudionicima u prometu EU fondova. Za financijske je institucije svakako vie
mogunosti u uvjetima lanstva, kada financijski odnosno avansni uvjeti
postanu veinom takvi da korisnici EU sredstava prvo trokove moraju platiti
da bi dobili povrate za prihvatljive trokove. To znai da im za ove projekte
trebaju krediti kako bi ih uope mogli zapoeti (ako ih nisu u stanju financirati
vlastitim sredstvima).
U veini je projekata potrebna i usluga prevoenja. Terminologija koja se
koristi na projektima razmjerno je specifina i ako se svlada, mogue je stvoriti
odreenu komparativnu prednost na tritu.

2.2

Kako pristupiti EU fondovima

2.2.1

Internet

Postoji mnotvo stranica razliitih agencija i upravnih tijela koja su akreditirana

upravljati razliitim programima Europske unije na internetu. Internet je medij
24

na kojemu se, openito govorei, po pravilu moraju objaviti mogunosti

financiranja iz EU fondova (pretpristupnih programa i razliitih programa
Zajednice).
Osnovna internetska stranica na kojoj se objavljuju svi natjeaji iz
pretpristupnih programa (ali ne i programa Zajednice) je internetska stranica
Europske komisije, tzv. EuropeAid:
https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/online-services
Na ovoj se stranici mogu pregledavati svi natjeaji o potencijalnim ugovorima
o uslugama, nabavi opreme i graevinskim radovima te o pozivima za dostavu
projektnih prijedloga (grant sheme) koje Europska unija financira u razliitim
zemljama Europe i svijeta.
Na ovoj stranici svi potencijalni dobavljai i izvoai mogu pogledati koji su
natjeaji najavljeni, objavljeni ili zatvoreni, odnosno mogu natjeaje
pregledavati prema vrsti projekata ili prema regiji u kojoj se objavio.

25

Dobra internetska stranica za pregled programa Zajednice dostupnih

Hrvatskoj je Enter Europe:
http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=158
Za obavijesti o najavljenim, objavljenim i zatvorenim natjeajima koji
financiraju projekte iz programa IPA potrebno je pogledati internetske stranice
IPA provedbenih agencija: Sredinja agencija za financiranje i ugovaranje,
Agencija za regionalni razvoj, Hrvatske eljeznice infrastruktura, Hrvatske
vode, Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost, Hrvatski zavod za
zapoljavanje, Agencija za strukovno obrazovanje i Ministarstvo poljoprivrede,
ribarstva i ruralnog razvoja.
Zbog decentraliziranog sustava upravljanja EU fondovima, to znai da
razliite agencije i dravna tijela brinu za provedbu pojedinih komponenti IPA
pretpristupnog programa, u Hrvatskoj nema sredinjeg mjesta gdje bi se mogli
pratiti svi raspisani natjeaji, neovisno da li se radilo o pozivima za
kandidaturu projekata ili javnoj nabavi za robu, radove i usluge. U praksi,
najvie informacije moe se nai na stranicama Sredinje agencija za
financiranje i ugovaranje (www.safu.hr) pod poveznicom natjeaji. Natjeaje
moete pronai i na internet stranicama ostalih ugovornih tijela: Odjela za
financiranje i ugovaranje EU projekata Hrvatskog zavoda za zapoljavanje
(www.hzz.hr/dfc); Odjela za financiranje i ugovaranje Agencija za strukovno
obrazovanje i obrazovanje odraslih ( www.aoo.hr/defco); Agencije za
regionalni razvoj (www.arr.hr/natjecaji); Agencija za plaanja u poljoprivredi ,
ribarstvu i ruralnom razvoju (http://www.apprrr.hr/pretpristupni-fondovi-iprojekti-g3.aspx), stranicama Fonda za zatitu okolia i energetsku
uinkovitost
(http://www.fzoeu.hr/hrv/index.asp?s=tenders)
i
drugim
stranicama,
a
koristan
je
pretraiva
Europske
komisije
(https://webgate.ec.europa.eu/europeaid/onlineservices/index.cfm?do=publi.welcome&userlanguage=en) jer poduzetnike
informira o natjeajima objavljenim u Hrvatskoj, ali i drugim zemljama gdje se
mogu prijaviti hrvatski poduzetnici
Ovdje se moe dodati i internetska stranica Agencije za mobilnost i programe
EU na kojoj se mogu pronai takoer programi Unije koji se veu uz podruje
obrazovanja, a financiranje dijela njih odvija se decentralizirano.
Ovo je internetske stranica spomenutog tijela:
http://www.mobilnost.hr/index.php
Vezano uz bespovratna sredstva, postoji cijeli niz dokumenata koje moe biti
korisno proitati, primjerice najave natjeaja u dokumentu godinji plan
dodjele bespovratnih sredstava (engl. Anual Workprogramme for Grants in the
year), gdje se moe iitati koji se natjeaji oekuju na godinjoj osnovi.
Na temelju Financijskog sporazuma i Operativnog programa pojedine
komponente programa IPA, ugovorna tijela izrauju i objavljuju godinji plan
dodjele bespovratnih sredstava. Ovo su zapravo najave natjeaja i u tom je
dokumentu mogue pronai sljedee informacije: izvor financiranja
bespovratnim sredstvima, ciljeve i prioritete programa, kriterije prihvatljivosti,
kriterije za odabir i dodjelu ugovora, iznos koji je dostupan za financiranje u
pojedinom natjeaju te okvirni raspored objave natjeaja. Ovaj je godinji plan
odlian izvor informacija o tome kakvi e se natjeaji objavljivati tijekom
godine, a na temelju informacija iz ovih dokumenata, potencijalni prijavitelji
mogu poeti traiti partnerstva i pripremati svoje projektne ideje i puno prije

26

nego to se objavi pojedini natjeaj (poziv za dodjelu bespovratnih sredstava).

Vezano uz prethodna iskustva, korisno je prouiti komu su do sada dodijeljena
sredstva u dokumentu u kojemu se navode kojim su sve subjektima do sada
dodijeljeni ugovori o bespovratnim sredstvima (engl. Grants awarded during
year).
U ovim se obavijestima objavljuju sljedei podaci: broj ugovora, ime korisnika
sredstava, naziv projekta, mjesto provedbe projekta, trajanje projekta, ukupni
iznos projekta i udio bespovratnih sredstava u tom iznosu.
Svi se ovi dokumenti mogu nai na istim internetskim stranicama provedbenih
agencija (ugovornih tijela) na kojima se objavljuju i sami natjeaji.
2.2.2

Kako pristupiti pozivima za dodjelu bespovratnih sredstava

(grant shemama)

Nakon to je pojedini natjeaj odnosno poziv za dodjelu bespovratnih

sredstava (engl. Call for Proposals) otvoren, svakako je prvi korak upoznati se
s uputama za prijavitelje (engl. Guidelines for Applicants, ili se ponekad naziva
Guide for Proposers), koji je glavni natjeajni dokument i sadrava sve bitne
informacije. U njemu su definirani svi kriteriji u vani za izradu projektnih
prijedloga i podaci vezani uz dostavu projektnih prijedloga. Definiran je i nain
odabira projekata za financiranje. Potrebno je uvijek vrlo temeljito proitati
dokument tijekom itavog procesa izrade projekta i prijave na natjeaj.
Iz ovog je dokumenta najvanije utvrditi:

usklaenost projektnog prijedloga s ciljevima natjeaja,

prihvatljivost prijavitelja i partnera,

potencijalne ciljne skupine,

prihvatljivost aktivnosti (takoer radi relevantnosti prijedloga),

financijske alokacije,

obrazac za ocjenjivanje (poznati su kriteriji za odabir kvalitete odnosno

za dodjelu ugovora),

upute za slanje (rok, nain pakiranja, izgled omotnice) itd.

Vezano uz financijski element natjeaja, u uputama je u veini sluajeva

definiran ukupan iznos koji je na natjeaju na raspolaganju kao i potrebne
(minimalne i maksimalne) veliine projekata koji se mogu prijaviti. Utvruje se i
minimalni i maksimalni nuni udio sufinanciranja prijavitelja odnosno partnera
na projektu. Definirani su i prihvatljivi i neprihvatljivi trokovi na projektima, to
je vrlo vano u sagledavanju aktivnosti koje e se predlagati te u izradi
prorauna projekta.
Prvo to u uputama treba prouiti je prihvatljivost prijavitelja i partnera na
natjeaju. Ponekad se prihvatljivost prijavitelja definira samo dravom iz koje
fizika ili pravna osoba potjee, dok se ponekad prihvatljivost definira na razini
vrste organizacije, starosti, odreenih sadrajnih ili financijskih pokazatelja itd.
Ovdje treba biti iznimno oprezan jer ako se kao partnera/prijavitelja izabere
instituciju koja nije prihvatljiva na natjeaju, projektni prijedlog sigurno nee biti
odobren za financiranje. Vrlo esto je opis prihvatljivih partnera ili nositelja
djelomino preuzet iz odreenih prije provoenih projekata unutar Europske
27

unije ili uslijed prijevoda nije sasvim jasno tko je prihvatljiv (treba dobro paziti
na terminologiju enterprize, institution, NGO itd.). U takvom sluaju
svakako treba iskoristiti mogunost upuivanja upita ugovornom tijelu
(provedbenoj agenciji) te traiti pojanjenje navedenih kriterija prihvatljivosti.
Zatim treba prouiti ciljeve natjeaja, ciljnu skupinu te prihvatljive aktivnosti
projekata. Aktivnosti koje se navode u dokumentu obino su samo misao
vodilja, u kojem smjeru treba razmiljati u dizajnu projekata, a uvijek se
preporuuje inovativno razmiljanje.
Nakon ovog koraka treba pregledati projektnu dokumentaciju koja je potrebna
za prijavu. Ovo nije dovoljno uiniti jednom, tj. odmah nakon objave natjeaja.
Preporuuje se jednom tjedno otvoriti internetsku stranicu gdje je natjeaj
objavljen, s obzirom na mogunost objave dodatnih informacija, ispravaka
natjeaja (engl. Corrigendum), objave slubenih pitanja i odgovora itd.
Nakon to su prethodni koraci utvreni, vrijeme je za odabir ciljne skupine,
partnera, dionika i ostalih uloga. Iako na nekim natjeajima moda nije
obvezno imati partnere, preporuuje se da se na projektima uvijek djeluje u
partnerstvu i da to partnerstvo bude istinsko, a ne da partneri slue samo kao
dekoracija unutar projekta. Ovo konkretno znai da bi unutar aktivnosti,
prorauna i rezultata projekta partneri trebali imati zapaeno mjesto jer e
evaluator uoiti navoenje partnera samo radi ispunjenja forme pa e projektni
prijedlog pri ocjenjivanju potencijalno izgubiti odreene bodove.
Nakon to su sve glavne odrednice iz natjeaja identificirane i partnerstvo
utvreno, potrebno je sastaviti skupinu za izradu projekta. Zadatak projektne
skupine je identificirati projektnu ideju koja je prihvatljiva na natjeaju, utvrditi
logiki okvir projekta i prionuti pisanju. Projektne prijave obino imaju oko 80 ili
vie stranica, a ovo su primjeri poglavlja koji znaju biti dijelom sadraj
aplikacije: o relevantnosti projekta za natjeaj na koji se prijavljuje, detaljni
opis projekta (ciljevi, rezultati i aktivnosti), detaljni proraun projektnih
trokova, pokazatelje uspjenosti, metodologiju provedbe, odrivost rezultata i
projekta, trajanje projekta, ukupni iznos projekta i udio bespovratnih sredstava
u tom iznosu itd.
.
Ovaj e se proces (izrada logike projekta i popunjavanje projektne prijave)
detaljno obraditi u sljedeim prirunicima i modulima ovoga
obrazovnog programa.

28

3. Poglavlje: Sheme za dodjelu

bespovratnih sredstava
(grat sheme)

osnovna obiljeja bespovratnih

sredstava
programiranje shema za dodjelu
bespovratnih sredstava
pozivi za dostavu projektnih prijedloga
uvjeti prihvatljivosti te organizacijski i
financijski kapacitet korisnika
to je projekt

29

3.1

Osnovna obiljeja bespovratnih sredstava

Bespovratna sredstva iz EU fondova javna su sredstva iz pretpristupnih

programa (u Hrvatskoj je trenutano aktivan program IPA) dodijeljena putem
natjeaja najboljim projektnim prijedlozima. Naziv bespovratno esto dovodi
do zablude u javnosti s obzirom na to da je rije o sredstvima koja su strogo
namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo ako se potroe u skladu
s pravilima ugovora. U suprotnom, itekako su povratna.
U izvornom rjeniku Europske unije bespovratna se sredstva nazivaju grant
sheme (engl. grant schemes), pa je poeljno poznavati i ovaj naziv, radi
razlikovanja ove vrste procedura od ostalih darovnica i fondova. U nastavku
ovog teksta koristit emo upravo naziv grant.
Grant je instrument kojim financijer (u ovom sluaju Europska unija) ispunjava
prethodno definirane strateke ciljeve podravajui projekte koje provode
organizacije i ustanove koje poznaju potrebe ciljnih skupina. Rije je, dakle, o
financiranju aktivnosti korisnika koji obino poznaje potrebe krajnjih korisnika i
radi s njima.
Projekti koji se financiraju bespovratnim sredstvima moraju imati javne, a ne
privatne koristi odnosno uinke, pridonose opem interesu i izravno pomau u
rjeavanju problema koje je prijavitelj identificirao u ciljnoj skupini projekta.
Postoji nekoliko osnovnih obiljeja grant shema.

3.1.1

Neprofitnost

Svaki je grant namijenjen iskljuivo pokrivanju prihvatljivih trokova. Trokovi

se prethodno definiraju u detaljnom proraunu projekta koji je dio grant
ugovora. Paualne odnosno zaokruene skupine trokova u proraunu nisu
doputene (osim za skupinu administrativnih trokova), upravo zato da ne bi
sakrile profitne aktivnosti. Sve trokove projekta treba ralaniti na
pojedinane trokove i iznose.
Iz granta se ne smije izravno, za vrijeme trajanja projekta, generirati profit.
Trokovi koji se smiju pokrivati su redovito navedeni u natjeaju, a obino to
su plae i honorari osoba ukljueni u projektne aktivnosti, putni trokovi,
dnevnice za putovanja, promotivne aktivnosti, trokovi ureda, revizija i
evaluacija itd., a ovisno o namjeni i veliini granta esto su to takoer i nabava
roba i opreme, graevinski radovi i nadzor itd.

3.1.2

Jednaki tretman

Procedure dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima moraju biti potpuno

nepristrane. To znai da sve pristigle projektne prijedloge ocjenjuju lanovi
odbora za ocjenjivanje koje je odobrilo akreditirano ugovorno tijelo i Delegacija
Europske unije.
U sastavu odbora esto su i neovisni vanjski procjenitelji, a pri ocjenjivanju
koriste se u natjeaju prethodno objavljeni kriteriji prihvatljivosti prijavitelja,
partnera, aktivnosti i trokova. Ti se kriteriji, ukljuujui i detaljne obrasce za
ocjenjivanje, objavljuju u natjeajnom dokumentu odnosno pozivu za dostavu
projektnog prijedloga.
Prema tome, svi potencijalni prijavitelji unaprijed imaju istu informaciju o
pitanjima koja e se postavljati njihovim projektnim prijedlozima i kriterijima
30

prema kojima e se donositi odluka o odabiru i time financiranju bespovratnim

sredstvima.

3.1.3

Nekumulativnost

Za jedan projekt prijavitelj smije dobiti samo jedan grant. Ako se s istom
aktivnou natjee na vie natjeaja iz javnih sredstava, samo s jednim
ugovornim tijelom smije potpisati ugovor o bespovratnim sredstvima.
Unutar jednog natjeaja (grant sheme) jedan prijavitelj moe potpisati samo
jedan ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava. To znai da, iako je katkad
doputeno da potencijalni prijavitelji poalju i vie od jednog projekta, jedna
institucija moe potpisati ugovor kao korisnik za samo jedan projekt. Mogue
je da pojedina institucija unutar istog natjeaja bude nositelj (prijavitelj) u
jednom projektu i partner u drugome.

3.1.4

Neretroaktivnost

Bespovratna sredstva iz prorauna koji je dio grant ugovora smiju pokriti samo
trokove nastale nakon potpisivanja grant ugovora.
U uvjetima lanstva u Europskoj uniji, dakle u strukturnim fondovima, ovo e
se pravilo promijeniti u korist pokrivanja nekih trokova unaprijed, dakle i prije
potpisa ugovora.

3.1.5

Naelo sufinanciranja

Uobiajeno je da grant nikad ne pokriva u stopostotnom iznosu sve trokove

koji nastaju u projektnim aktivnostima, odnosno da prijavitelj mora sufinancirati
projekt. U prosjeku se u pretpristupno vrijeme trai 15% sufinanciranja od
ukupno prihvatljivih trokova projekta. Za male projekte sa socijalnim uinkom
obino se trai manje sufinanciranje, dok se za projekte koji sadravaju
infrastrukturne zahvate trai vei postotak. Sufinancirati se moe u novcu i/ili u
radu osoba na projektu. Sufinanciranje u naturi nije doputeno (npr.
ustupanje na koritenje uredskih prostorija itd.).

3.2

Programiranje
shema
bespovratnih sredstava

za

dodjelu

Ugovori o dodjeli bespovratnih sredstava pojavljuju se kao rezultat poziva za

dostavu projektnih prijedloga koje programiraju tijela dravne uprave. Pozive
planiraju ona tijela dravne uprave koja smatraju da se odreene mjere
politike odnosno probleme mogu najbolje rijeiti u lokalnoj zajednici, dakle da
nosioci rjeenja lokalnih problema trebaju biti lokalni prijavitelji i njihovi
partneri.
Za sada su najei inicijatori ovakvih natjeaja u programu IPA institucije kao
to su Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva,
Vladin ured za udruge, Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetnitva,
Hrvatski zavod za zapoljavanje, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i porta
itd.
Pozivi za dostavu projektnih prijedloga (grant sheme) u programu IPA obino
se pojavljuju u sljedeim podrujima:
31

razvoj civilnog drutva (primjerice u podruju antidiskriminacijskih i

antikorupcijskih mjera, demokratizacije, odrivog razvoja itd.),

regionalni i lokalni razvoj te prekogranina suradnja izmeu lokalnih

susjednih zajednica (najee u podruju zatite okolia, poticaja
poduzetnitva, zajednikih turistikih aktivnosti itd.),

kolstvo (primjerice unapreenje strukovnih kurikuluma, izrada novih

programa za obrazovanje odraslih, izrada kvalifikacijskog okvira itd.),

mjere koje potiu smanjenje stope nezaposlenosti (primjerice lokalna

partnerstva za zapoljavanje, poticanje zapoljavanja mladih, osoba s
potekoama, ena itd.),

unapreenje poslovne infrastrukture (za opine, gradove, upanije koje

su vlasnici lokacija na kojima se nalazi ili planira poslovna
infrastruktura),

poticanje unapreenja poslovanja proizvodnih izvoznih poduzea (za

mala i srednja poduzea),

unapreenje inovacija i transfera tehnologija (znanstvenih i istraivakih

institucija) itd.

U svakom sluaju, grant sheme koje su planirane u programu IPA (koje su

objavljene, kojima je natjeaj zavren ili koje su planirane u nadolazeem
razdoblju do pristupanja EU) objavljivat e se na internetskim stranicama
provedbenih agencija za program IPA, sastavnice I (Pomo u tranziciji i razvoj
institucija), II (Prekogranina suradnja), III C (Regionalna konkurentnost) i IV
(Razvoj ljudskih resursa). U sastavnici V (Ruralni razvoj) pojavljuju se drukiji
natjeaji za poljoprivrednike, usmjereni na prilagodbu ruralnog sektora
buduem sustavu zajednike poljoprivredne politike u Europskoj uniji.
Osim programa iz programa IPA, u programima Unije grant sheme
programiraju i tijela Europske komisije, odnosno razliite nadlene agencije.

3.3

Pozivi za dostavu projektnih prijedloga

3.3.1

Godinji plan dodjele bespovratnih sredstava

Na temelju Financijskog sporazuma i Operativnog programa pojedine

(pod)sastavnice programa IPA, ugovorna tijela izrauju i objavljuju godinji
plan dodjele bespovratnih sredstava.
Ovo su zapravo najave natjeaja i u tom je dokumentu mogue pronai
sljedee informacije: izvor financiranja bespovratnim sredstvima, ciljevi i
prioriteti programa, kriteriji prihvatljivosti, kriteriji za odabir i dodjelu ugovora,
iznos koji je dostupan za financiranje u pojedinom natjeaju te okvirni
raspored objave natjeaja.
Godinji plan je odlian izvor informacija o tome kakvi e se natjeaji
objavljivati tijekom godine, a temeljem informacija iz ovih dokumenata,
potencijalni prijavitelji mogu poeti traiti partnerstva i pripremati svoje
projektne ideje.

32

3.3.2

Objava poziva za dostavu projektnih prijedloga

Tijela dravne uprave koja su programirala grant sheme u svojim operativnim

programima u suradnji s ugovornim tijelima izrauju poziv za dostavu
projektnih prijedloga.
Poziv se sastoji od niza dokumenata koji se objavljuju: upute za prijavitelje,
projektni aplikacijski obrazac, predloak prorauna i logike matrice projekta,
format za otvaranje bankovnog rauna za projekt, predloak ugovora o dodjeli
bespovratnih sredstava u kojemu se nalazi itav set dokumenata koji e se
koristiti u provedbi projekata itd.
To znai da svi koji su zainteresirani za prijavu projekta odmah na
raspolaganju imaju informaciju o tome kakve e imati ugovorne obveze (kao
to su izvjeivanje, obveza javne nabave itd.), kakvi su im financijski uvjeti
(kao to su uvjeti avansa na poetku provedbe) i sl.
U ovom su trenutku najvaniji dokumenti Upute za prijavitelje i dokumenti
odnosno obrasci potrebni za prijavu projekta.
Upute za prijavitelje daju itav niz informacija koje treba iitati ako se eli
prijaviti projektni prijedlog, kao to su podruje i cilj natjeaja, ukupni iznos
grant sheme koji je na raspolaganju, prihvatljivost aktivnosti, trokova i
prijavitelja, procedura prijave, nain odabira projekata za financiranje itd.
U Uputama se na samom poetku definiraju kriteriji potencijalnih prijavitelja i
partnera. Natjeaji su uvijek otvoreni samo odreenim vrstama pravnih osoba
te je na poetku itanja natjeaja kljuno utvrditi prihvatljivost institucije ako
postoji namjera prijavljivanja u ulozi prijavitelja ili partnera. Kao to je ve
spomenuto, ako se u prijedlogu projekta pojavljuje prijavitelj ili partner koji nije
prihvatljiv prema uvjetima prihvatljivosti, projektna e prijava biti odbaena.
Vezano uz financijski element natjeaja, u uputama je definiran ukupan iznos
koji je na natjeaju na raspolaganju, kao i potrebne (minimalne i maksimalne)
veliine projekata koji se mogu prijaviti. Utvruje se takoer i minimalni i
maksimalni nuni udio sufinanciranja. Definirani su i prihvatljivi i neprihvatljivi
trokovi na projektima, to je vrlo vano u sagledavanju aktivnosti koje e se
predlagati i u izradi prorauna projekta.
U uputama su detaljno definirane prihvatljive aktivnosti. Lista aktivnosti koja se
tamo ispisuje obino je prijedlog i ne predstavlja iskljuivu listu aktivnosti, to
znai da projektna skupina moe predloiti i neke druge aktivnosti, dokle god
su usklaene s ciljevima natjeaja.
Uobiajeni sadraj uputa za prijavitelje je sljedei:
1. Naslov programa
1.1 Osnova za dodjelu bespovratnih sredstava
1.2 Ciljevi i prioriteti programa
1.3 Raspodjela financijskih sredstava to ih dodjeljuje ugovorno tijelo
2. Pravila poziva do dostavu projektnih prijedloga
2.1 Kriteriji prihvatljivosti
2.1.1 Prihvatljivi podnositelji zahtjeva: tko se moe prijaviti?

33

2.1.2 Partnerstva i prihvatljivi partneri

2.1.3 Prihvatljive aktivnosti: aktivnosti za koje se moe prijaviti
projektni prijedlog
2.1.4 Prihvatljivost trokova: trokovi koji se mogu financirati u
okviru bespovratnih sredstava
2.2 Kako se prijaviti i popratne procedure
2.2.1 Obrazac koncepta projekta, obrazac projaktnog prijedloga
2.2.2 Gdje i kako poslati koncept / projektni prijedlog
2.2.3 Rok za podnoenje koncepta / projektnog prijedloga
2.2.4 Dodatne informacije o prijavi
2.3 Ocjena i odabir projektnih prijedloga
2.4 Podnoenje popratne dokumentacije za privremeno izabrane
prijave
2.5 Obavijest o odluci ugovornog tijela
2.5.1 Sadraj odluke
2.5.2 Indikativna vremenska tablica
2.6 Uvjeti za provedbu aktivnosti nakon donoenja odluke ugovornog
tijela o dodjeli bespovratnih sredstava
Natjeaj je obino otvoren 3 mjeseca, katkad i poneto dulje. Rokovi koji su
definirani u uputama za prijavitelje su fiksni i iskljuivi, to znai da se u
sluaju kanjenja projektni prijedlog odbacuje u prvom koraku procesa
odabira.
Tijekom trajanja natjeaja definirani su i rokovi za postavljanje pitanja (pisanim
putem), to je mogunost koju potencijalni prijavitelji svakako mogu koristiti
ako postoje bilo kakve nejasnoe u tekstu natjeaja. Ugovorno e tijelo
odgovoriti pisanim putem na sve upite koje zaprimi. Ipak, treba imati na umu
da ugovorno tijelo nema ovlasti davati bitno ire informacije od onih koje su
objavljene unutar uputa za prijavitelje. Zato pitanje na koje se trai odgovor
treba postaviti vrlo jasno kako biste poveali vjerojatnost da odgovor zaista i
dobijete. U protivnom moete oekivati da e u odgovoru pisati da sami
proitate upute za prijavitelje.
3.3.3

Primjeri poziva za dostavu projektnih prijedloga

Dat emo dva primjera poziva za dodjelu bespovratnih sredstava, odnosno

natjeaja.
Prvi primjer je iz podruja programa Phare i IPA (sastavnica III C, regionalna
konkurentnost), natjeaj koji u programiranju potreba Ministarstvo regionalnog
razvoja, umarstva i vodnog gospodarstva redovito ponavlja. Rije je o
ulaganju u javnu poslovnu infrastrukturu.
Primjer 1:
OPI CILJ NATJEAJA:
Podrka razvoju malog i srednjeg poduzetnitva te stvaranju novih
radnih mjesta u regijama koje zaostaju u razvitku (10 upanija).

34

UPANIJE KOJE MOGU SUDJELOVATI U NATJEAJU:

Virovitica-Podravina, Vukovar-Srijem, Brod-Posavina, Sisak-Moslavina,
ibenik-Knin, Osijek-Baranja, Lika-Senj, Poega-Slavonija,
Karlovaka, Zadarska.
GLAVNI PRIORITETI SHEME:
1. Ulaganja u razvoj nove i postojee poslovne infrastrukture:
postojee poslovne zone registrirane u MINGORP-u,
novi i postojei poduzetniki inkubatori i druge potporne
institucije i usluge MSP-u (npr. inovacijske mree, ulaganja
vezana uz klastere, povezivanje s visokokolskim obrazovanjem,
znanstvenim ustanovama i privatnim sektorom).
2. Ulaganja u razvoj i unapreenje javne turistike infrastrukture
nune za razvoj MSP-a u turizmu:
zdravstveni turizam,
kulturni turizam,
aktivni/rekreacijski turizam.
TKO MOE PRIJAVITI PROJEKT:
pravne osobe neprofitnog karaktera
registrirane kao:
jedinice lokalne ili regionalne samouprave,
regionalne/lokalne javne institucije,
poduzea ili udruge u veinskom javnom vlasnitvu,
poduzea u veinskom vlasnitvu jedinica lokalne ili regionalne
samouprave,
regionalne/lokalne turistike zajednice.
SPECIFINI CILJEVI NATJEAJA 2010.:
1. Unaprijediti osnovnu komunalnu infrastrukturu u postojeim
poslovnim zonama (vidi listu poslovnih zona MGRP-a).
2. Osnovati i razviti potporne institucije MSP-u:
poduzetniki/gospodarski centri,
poslovni/poduzetniki inkubatori,
inovacijski centri,
centri za transfer tehnologije.
3. Poduprijeti pratee usluge koje e poveati korist ulaganja u
infrastrukturu i kao integralni dio infrastrukturnog projekta
pomoi odrivosti projekta:
treninzi za upravljanje infrastrukturom,
edukacijski programi za poduzetnike,
transfer dobre prakse i know-how ,
treninzi za menadere.
4. Razvoj i unapreenje javne turistike infrastrukture.
FINANCIJSKI UVJETI PRIJEDLOGA PROJEKATA:
60-75% trokova projekta moe se traiti od EU fonda, a min.
25% mora biti sufinancirano.
Iznosi koji se mogu traiti su cca min. 325.000 eura, max. 1
mil eura.
U roku od 45 dana od potpisa ugovora o bespovratnim sredstvima
dobiva se avans sredstava od 80% trokova prve godine, a koje
pokriva IPA.
DOKUMENTACIJA KOJA SE MORA PRILOITI ZA PRIJEDLOG PROJEKTA:
logika matrica projekta,

35

aplikacijski obrazac s konceptom (cca 80 stranica),

detaljni proraun projekta,
studija izvedivosti (koja u sebi mora ukljuivati analizu
trokova i koristi),
u sluaju poslovnih zona, uz ovu studiju treba priloiti pismo
namjere buduih stanara zone,
ako projekt ima graevinske radove, moraju se priloiti
sljedei aneksi: trokovnik, tehnike specifikacije te 2-5
glavnih nacrta.

3.3.4

Izrada projektnih prijedloga

Vrijeme dok je natjeaj otvoren jest vrijeme za izradu projektnih prijedloga. Na

internetskoj stranici na kojoj je objavljen natjeaj objavljeni su i svi obrasci
potrebni za izradu projekta. Vano je pratiti tu stranicu do samog kraja
natjeaja jer se na njoj moe pojaviti ispravak natjeajnog dokumenta (engl.
Corrigendum), odgovori na pitanja, a vrlo se esto objavljuju i informacije o
besplatnim (najee samo jednodnevnim) radionicama koje prijaviteljima
mogu pomoi u pisanju projekata, a koje organizira ugovorno tijelo.
Vano je napomenuti da su projektne prijave na natjeaje koje financiraju
pretpristupni fondovi prosjeno duge vie od 80 stranica i da je
obvezni jezik projekata engleski. Ako se institucija projektnim
pristupom slui prvi put i ako nikad nije prijavljivala projekte na
ovakve opsene natjeaje, uputno je za prvi put dodatno se
obrazovati o izradi projekta ili potraiti strunu pomo u pisanju
projektne prijave, a najee se ini oboje, kako bi se stekao
kapacitet za samostalno prijavljivanje projekata u budunosti.
Iskusna skupina ljudi, koji su ve pripremili nekoliko aplikacija na
EU projekte, koji izvrsno govore i piu engleski i koji dobro
poznaju podruje u kojem prijavljuju projekt, treba posvetiti
ukupno oko 150 200 sati rada pripremi kvalitetne projektne
aplikacije.

3.3.5

Objava obavijesti o dodjeli ugovora

Kao dio obveznog procesa dodjele ugovora, provedbene agencije moraju

objaviti rezultate natjeaja, odnosno listu dodijeljenih ugovora. U ovim se
obavijestima objavljuju sljedei podaci: broj ugovora, ime korisnika sredstava,
naziv projekta, mjesto provedbe projekta, trajanje projekta, ukupni iznos
projekta i udio bespovratnih sredstava u tom iznosu. Na ovim se listama moe
vidjeti koji su prijavitelji uspjeli dobiti bespovratna sredstva za svoje projekte.
Objavljuju se na istim stranicama gdje i natjeaj.

3.3.6

Ocjenjivanje pristiglih projektnih prijedloga

Odgovornost za ocjenjivanje projektnih prijava ima odbor za ocjenjivanje.

lanovi s pravom glasa u Odboru su uglavnom djelatnici tijela dravne uprave
koji su programirali sam natjeaj (grant shemu).
U Odboru se katkad angairaju i vanjski neovisni procjenitelji projektnih prijava
koji pomau u procesu procjene, najee kada je na natjeaj stigao velik broj
prijava. Odbor se sastaje niz puta tijekom procesa ocjenjivanja, a svojim
izvjetajima o radu donosi odluke koje potvruje Delegacija Europske unije.
36

U uputama za prijavitelje u programu IPA precizno je definiran svaki korak

procesa ocjenjivanja pristiglih projekata. Procedure Praktinog vodia kroz
procedure ugovaranja pomoi treim zemljama (danas i Republici Hrvatskoj)
predviaju 3 koraka procesa evaluacije i ocjenjivanja projektnih prijedloga:
3.3.6.1 Administrativna provjera i ocjenjivanje koncepta projekta
U ovom se koraku procjene pristigle projektne prijave otvaraju i prolaze
administrativnu provjeru. To znai da e se provjeriti jesu li stigle do roka, jesu
li pravilno oznaene, jesu li napisane u propisanim formatima i na engleskom
jeziku, je li poslan pravilan broj preslika, jesu li izjave u prijavi potpisane itd.
U ovoj se fazi takoer ocjenjuje koncept projekta, koji smije biti napisan na
maksimalno 5 stranica. U natjeaju je definiran broj koncepata koji mogu proi
u sljedei korak ocjenjivanja, a najee su to svi najbolje ocjenjeni projekti iji
je ukupni traeni iznos dvostruko vei od iznosa predvienog za dodjelu
bespovratnih sredstava. Drugim rijeima, ovaj korak prolazi dvostruko vie
projekata nego to se moe financirati.
3.3.6.2 Ocjenjivanje projektne prijave
Trei korak procesa je najopseniji i najdugotrajniji korak ocjenjivanja, jer su
upravo potpune projektne prijave predmetom procjene (aplikacijski obrazac,
proraun i logika matrica). Obrazac za ocjenjivanje ima cijeli niz pitanja,
mogue je dobiti maksimalno 100 bodova, a ocjenjuju se: financijska i
upravljaka sposobnost, relevantnost projektne ideje, metodologija, odrivost i
adekvatnost prorauna.
Projektne prijave koje prou ovaj korak procesa dobivaju obavijest sa
specifinim zahtjevom za dostavu dodatnih dokumenata, kao to su
preslikepreslike akta o osnivanju, broj bankovnog rauna itd.
3.3.6.3 Provjera prihvatljivosti
Dokumenti koji su traeni dopisom iz prethodnog koraka evaluacije u ovom e
koraku postati predmetom provjere. Ovdje se potvruje prihvatljivost
prijavitelja i partnera, odnosno usklaenost s kriterijima iz natjeaja. Oni
prijavitelji koji uspjeno prou ovaj korak obino su predloeni za financiranje
bespovratnim sredstvima sukladno redoslijedu (rangu) koji su postigli u
procesu ocjenjivanja.
Inae, nakon svakog koraka evaluacije prijavitelji e slubenim dopisom biti
obavijeteni o ishodu njihove prijave. Opisani postupak ocjenjivanja provodi se
u tajnosti, a Delegacija Europske unije u decentraliziranom sustavu provedbe
EU fondova kontrolira sve postupke i odluke odbora za ocjenjivanje.
3.3.7

Popunjavanje dijela aplikacije o aplikantu i partnerima

Drugi dio aplikacije koju projektna skupina mora popuniti sastoji se od

sljedeih poglavlja:

Iskustvo u upravljanju slinim projektima,

Identitet i profil prijavitelja i partnera,

Ciljne skupine,

Kapacitet za upravljanje projektima,

37

Iskustvo po geografskom podruju,

Izvori financiranja,

Broj zaposlenih i popis lanova upravljakog tijela prijavitelja projekta,

Podaci i opis partnera u projektu,

Partnerska izjava,

Suradnici prijavitelju u provedbi projekta,

Deklaracija prijavitelja.

Vano je napomenuti da iskustvo i financijski kapacitet nose 20 od

maksimalnih 100 bodova i da je 12 bodova, prema ovom kriteriju, minimalni
prag za prolaz.
Pitanja koja se pri ocjenjivanju postavljaju su:

imaju li prijavitelji, te ako je primjenjivo i partneri, dovoljno iskustva u

upravljanju projektnim ciklusom,

posjeduje li prijavitelj, te ako je primjenjivo i partneri, zadovoljavajuu

razinu tehnike strunosti (prvenstveno poznavanja tema kojima e se
projekt baviti),

ima li prijavitelj, te ako je primjenjivo i partneri, dovoljno menaderskih

kapaciteta,

ima li prijavitelj stabilan i dostatan izvor financiranja.

38

4. Poglavlje: Uvod u upravljanje

projektima

U ovom poglavlju nauit ete:

to je projekt
to je upravljanje projektnim ciklusom
Kako pristupiti EU fondovima

39

4.1

to je projekt?

Pojam projekt danas se esto koristi u svakodnevnoj komunikaciji, od prijateljskih

razgovora do medijskih istupa politiara i gospodarstvenika. Pojam je postao
uvrijeen i naoigled samorazumljiv, no to tono oznaava i koje su mu osnovne
determinante uglavnom nije poznato veini ljudi koji ga koriste. U ovom poglavlju
pokuat emo razjasniti osnovne pojmove vezane uz projekt i upravljanje
projektima.
Postoji niz definicija projekta, ali ovdje donosimo samo dvije, prema naem
miljenju relevantne za bavljenje ovom tematikom u kontekstu EU fondova:
Projekt je privremeni ili izvanredni posao koji rezultira jedinstvenim rezultatom,
produktom ili uslugom1.
Projekt je niz aktivnosti iji je cilj ostvarenje jasno odreenih ciljeva unutar
odreenog vremenskog roka i s odreenim proraunom.
Prva definicija vezana je uz Project Management Institut (PMI), ugledno ameriko
udruenje koje se bavi promicanjem struke upravljanja projektima, uspostavljanjem
standarda, certificiranjem, obrazovanjem i savjetovanjem u podruju upravljanja
projektima. PMI je najvee profesionalno udruenje na svijetu i obuhvaa oko pola
milijuna strunjaka u 184 zemlje.
Kako emo se mi u naem programu obrazovanja baviti razvojnim projektima koje
financira EU, druga definicija nam se ini jo relevantnijom za na rad. Rije je o
definiciji koja se moe nai u slubenim smjernicama Europske Komisije za
upravljanje projektnim ciklusom2.
Da bi se neka aktivnost ili intervencija mogla nazivati projektom, bez obzira na
definicije i potencijalne razlike u pristupu istoj problematici , mora imati nekoliko
osnovnih karakteristika:
Definirani datum poetka i kraja

Jedinstveni rezultat

Definirani obuhvat, konaan proraun i pridrueni resursi.

Nije rutinski posao / potpora /odravanje / operacije

Projekt je prije svega privremena i izvanredna aktivnost koja se provodi za

ostvarenje nekog unaprijed definiranog rezultata. Provodi se samo jednom i
rjeava jedan ili vie jasno definiranih problema. Projekt ima zadani poetak i kraj.
Zavrava u trenutku kada smo postigli unaprijed definirane rezultate/ciljeve ili
kada postane oito da se rezultati/ciljevi, iz nekog razloga ne mogu postii3.
Projekt nije repetitivna, redovna i rutinska operacija kao to je primjerice
odravanje nekog pogona, rad na alteru u banci ili mjeseni obraun plaa u
nekoj organizaciji. Iako je projekt privremena aktivnost, rezultati koje ostvari trebali
bi biti trajni i sveobuhvatni te imati dugoroan utjecaj na drutvo. Tako je gradnja

A Guide to the Project Management Body of Knowledge, third edition, Project Management
Institute, Pennsilvanya, SAD, 2004
2
Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka
uinkovitoj provedbi vanjske pomoi EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju
fondova EU, Zagreb 2008.
3
A Guide to the Project Management Body of Knowledge, third edition, Project Management
Institute, Pennsilvanya, SAD, 2004

40

neke bolnice privremena aktivnost, ali bi postignuti rezultati trebali imati dugotrajnu
korist za sve graane.
Jo jedna bitna karakteristika projekta je jedinstveni rezultat, usluga ili proizvod koji
nastaju provedbom projektnih aktivnosti. Bez obzira na mnotvo projekata koji
primjerice rezultiraju izgradnjom mostova, svaki most je specifian, jedinstven i
neponovljiv (koriteni drugaiji materijali, dizajn, pristupi u graenju itd.). Projekt
uvijek ima unaprijed odreen obuhvat odnosno podruje kojim e se baviti,
probleme koje e rjeavati te definirane materijalne (novac, sredstva) i ljudske
resurse pomou kojih e se odvijati projektne aktivnosti.
Da rezimiramo, projekt je privremena aktivnost koja rezultira jedinstvenim
rezultatom uz ogranieno vrijeme i ograniene resurse.
Primjeri projekata u turizmu:
- Uvoenje nove usluge u sklopu lanca hotela
- Podizanje razine znanja o marketinkim aktivnostima lokalnih pruatelja
turistikih usluga
- Sistematizacija sustava unutarnjeg marketinga u hotelu ili restoranu
- Ureenje plae namijenjene osobama s invaliditetom
- Brendiranje neke turistike destinacije
- Povezivanje s turistikim djelatnicima u drugoj zemlji, razmjena prakse i
iskustva
Zato uope provodimo projekte?
Projekte provodimo kako bi smo na inovativan nain pristupili rjeenju nekih
problema odnosno u situaciji:
Kada je potrebno zadovoljiti identificirane potrebe odreenih ciljnih skupina.

Kada je potrebna drutvena ili ekonomska promjena.

Kada je potrebna institucionalna promjena.

Kada je potrebno uvesti nove metode rada, programe, zakone, politike.

Osnovni sadraj svakog projekta jesu ciljevi odnosno rezultati, vremenski okvir u
kojem se provode projektne aktivnosti i proraun potreban za provedbu projekta.
Svaki projekt mora takoer imati: identificirane dionike (ciljnu skupinu/target group i
krajnje korisnike/final beneficiaries), jasno definirano upravljanje, sustav praenja i
evaluacije te optimalnu razinu financijske i ekonomske analize koja e pokazati da
e dobrobiti od projekta biti vee od trokova.
Upravljanje projektima je primjena odreenih znanja, vjetina, alata i tehnika u
razvoju i provedbi aktivnosti projekta, a kako bi se zadovoljili zahtjevi ciljeva
projekta.
Upravljanje projektima ukljuuje:
41

Identificiranje zahtjeva i potreba koje iziskuje provedba projekta

Postavljanje jasnih i dostinih ciljeva projekta

Dobru izbalansiranost kvalitete, opsega posla, vremena i trokova.

Prilagodbu pristupa i planova zahtjevima i oekivanjima razliitih dionika

4.2

Upravljanje projektnim ciklusom

Jo jedna vana karakteristika projekta je nain njegove provedbe. Svi projekti

provode se kroz faze koje oznaavaju ivotni ciklus projekta; inicijalni razvoj,
detaljnu elaboraciju, provedbu, praenje i evaluaciju. Projekt je potpuno nova
aktivnost i kao takva ukljuuje odreenu razinu nesigurnosti. Kako bi se olakalo
upravljanje projektom i smanjili rizici u provedbi, organizacije koje provode projekte
dijele projekt u vie faza. Faze su sukcesivne, nakon to zavri jedna ispunjavaju
se uvjeti za poetak slijedee. Svaka faza ima svoje outpute ili ishode koji trebaju
biti isporueni prije poetka slijedee faze.
Metodologiju upravljanja projektnim ciklusom (UPC) usvojila je Europska komisija
1992. UPC je skup alata za izradu i upravljanje projektima koji se temelji na metodi
analize pod nazivom Logika matrica (detaljnu elaboraciju pristupa logike
matrice moete proitati u slijedeim poglavljima). Cilj UPC-a je poboljati
upravljanje aktivnostima vanjske suradnje na projektima i programima svih vrsta.
UPC ne pokriva samo klasini pristup projektima, ve i sektorske programe (i.e.
nacionalne razvojne strategije, regionalne operativne programe, strategije razvoja
ljudskih resursa, masterplanove i strategije razvoja turizma) te je osnovni alat EU
za provedbu svih politika/programa i projekata. Ovo znai da se smjernice razliitih
politika u EU (naroito one koje se odnose na vanjsku pomo dravama koje nisu
lanice), dizajniraju i provode koristei pristup upravljanja projektnim ciklusom. U
slijedeem tekstnom okviru objanjava se razlika izmeu programa i projekta.
Tekstni okvir 1 Program i projekt
Program i projekt razlike
Projekt je niz aktivnosti iji je cilj ostvarenje jasno odreenih ciljeva unutar
odreenog vremenskog roka i s odreenim proraunom.
Program je skup projekata iji ciljevi ili svrhe u sprezi doprinose zajednikom
opem cilju politika odnosno poboljanja situacije u odreenom sektoru,
upaniji, dravi i sl.
Program je openitiji, strateki, tei sveobuhvatnoj promjeni. Projekt je
usmjeren s jasno definiranim ciljevima koji se ele postii.

42

UPC je pojam koji se koristi za opisivanje aktivnosti upravljanja i odluivanja koji se

primjenjuju tijekom trajanja projekta (ukljuujui glavne zadatke, uloge i
odgovornosti, glavne dokumente i opcije odluka4.
UPC pomae osigurati da:
Projekti doprinose ciljevima politika EK, zemalja lanica i razvojnih partnera
Projekti posjeduju relevantnost za provedbu dogovorenih strategija i za
stvarne probleme ciljnih skupina
Projekti su izvedivi, odnosno da su ciljevi postavljeni realistino s aspekta
institucionalnih kapaciteta, raspoloivih sredstava i vremena
Projekti proizvode dugorone koristi i da su rezultati odrivi
Projektni ciklus sastoji se od nekoliko faza,a koje ukljuuju: programiranje,
identifikaciju, formulaciju i ocjenjivanje projektnih prijedloga, provedbu projekta
te u konanici evaluaciju ili ocjenjivanje zavrenog projekta. Nakon to su
projekti iz zavrenog projektnog ciklusa evaluirani, steena se iskustva
primjenjuju u novom ciklusu programiranja. Na slian nain mogu se ocijeniti i
programi EU-a.
Faze u projektnom ciklusu (na razini zemlje primateljice pomoi)5
provedbe), omoguuje odreena poboljanja ili korekcije ako su se okolnosti u
kojima se
Slika 1. Odnos projektnog i programskog ciklusa:

Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka

uinkovitoj provedbi vanjske pomoi EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju
fondova EU, Zagreb 2008.
5
http://www.entereurope.hr/

43

Ciklus utvruje kljune odluke, potrebne informacije i odgovornosti u svakoj fazi.

Faze u ciklusu su progresivne svaka faza treba biti dovrena prije no to
sljedea otpone, radi osiguravanja uspjeha i uspostave kontrole nad unaprijed
odreenim opsegom projekta ili programa. Svaki ciklus oslanja se na evaluaciju za
nadogradnju iskustava iz prijanjih projekata i primjenu tih iskustava na izradu
buduih programa i projekata.
Moemo razlikovati projektni ciklus na razini politika EU i zemlje korisnice i
projektni ciklus na razini korisnika bespovratnih sredstava. Projektni ciklus za
korisnike bespovratnih sredstava zapoinje objavom smjernica za prijavitelje
odnosno poziva na dostavu prijedloga projekata, a zavrava evaluacijom
pojedinog projekta. Razlika izmeu poziva na dostavu prijedloga projekata i
izravnih dogovora s vladama partnerima povezana je s odgovornostima
upravljanja Europske Komisije u razliitim fazama projektnog ciklusa. U okviru
poziva na dostavu projektnih prijedloga, EK i zemlja korisnica utvruju ope ciljeve
politika koje ele financirati, odreuju obujam projekata koje ele financirati,
postupke prijave i ocjene te kriterije prihvatljivosti prijavitelja projekata.
Odgovornost za identifikaciju, formulaciju i provedbu prenosi se tako na
natjecatelje koji trae sufinanciranje od strane EK dok u procesu izravne
pogodbe sa zemljom lanicom, EK zadrava neposrednu ulogu i odgovornost u
ovim fazama projektnog ciklusa.
Faze u projektnom ciklusu za korisnike bespovratnih sredstava i odgovarajue
aktivnosti:
Programiranje
Faza programiranja za korisnike bespovratnih sredstava zapoinje objavom
smjernica za prijavitelje (odnosno poziva na dostavu prijedloga projekata) koje
sadre prioritete neke sektorske politike. Poziv na dostavu projektnih prijedloga
44

uvijek je sredstvo za provedbu sektorskih programa i/ili nacionalnih strategija. U

detaljnim smjernicama odnosno uputama za prijavitelje projekata sadrana je
analiza situacije na nacionalnoj i regionalnoj razini, stanje u sektoru te su
identificirani problemi, prijetnje i mogunosti za razvoj. Ovaj dokument identificira
ciljeve i prioritete koje je potrebno ostvariti provedbom svih projekata koji e biti
financirani u sklopu poziva na dostavu prijedloga projekata. Prua relevantan i
jasan okvir za identifikaciju i pripremu projekata te navodi potencijalne aktivnosti
kojima se mogu ostvariti ciljevi poziva. U ovoj fazi projektnog ciklusa potencijalni
prijavitelji detaljno prouavaju smjernice i aspekte prihvatljivosti aktivnosti, trokova
i projektnih nositelja odnosno partnera. Ukoliko su njihovi razvojni ciljevi usklaeni
s razvojnim ciljevima iznesenima u pozivu, tada se pristupa slijedeoj fazi u
projektnom ciklusu-identifikaciji.
Kljuni dokumenti ove faze za grant projekte: Smjernice za prijavitelje
Identifikacija
U fazi identifikacije, potencijalni prijavitelji, kreu s definiranjem projektnih ideja
odnosno identifikacijom razvojnog problema ili mogunosti, a koje su u skladu s
zacrtanim prioritetima na nacionalnoj, regionalnoj i EU razini. U ovoj fazi se
procjenjuje relevantnost nae ideje te se istrauju pozadinske informacije.
Relevantnost ideje se testira detaljnom analizom dionika koji mogu utjecati na
projekt ili projekt moe utjecati na njih, analizom problema koje elimo rjeavati,
definiranjem moguih ciljeva i rezultata koje elimo postii te indikativnih
aktivnosti. U ovoj fazi procjenjujemo da li emo nastaviti s razradom projekta ili
emo traiti drugaiji nain rjeavanja problema.
Kljuni dokumenti: matrica dionika dionici(identificiranje i upravljanje dionicima),
problemsko stablo (identificirani problemi), ciljevi, rezultati, aktivnosti.
Formuliranje
U ovoj fazi detaljno razraujemo projekt. Definiramo detaljne aktivnosti kojima
emo postii rezultate, njihov vremenski raspored, potrebne resurse i proraun
potreban za provedbu projekta. Takoer razvijamo logiku matricu s ve
uspostavljenom logikom intervencije, pretpostavkama koje su nam nune da bi
postigli rezultate i ciljeve te definiramo nain na koji emo mjeriti uspjeh projekta. U
detaljnoj razradi projekta takoer moramo definirati relevantnost projekta u odnosu
na potrebe ciljne skupine, usklaenost sa nacionalnim politikama i strategijama te
da li e rezultati projekta biti odrivi nakon to je prestalo financiranje od strane
donatora. Finale ove faze je razraeni prijavni obrazac propisan od strane
donatora. Prijavni obrazac, zajedno s prateom dokumentacijom moramo,
naravno, poslati donatoru na procjenu.
Kljuni dokumenti; logika matrica, studija izvedivosti, obrazac za prijavu projekta,
proraun
Financiranje
Financiranje je zapravo dio faze formulacije, ali smo ga ovdje posebno izdvojili
kako bi smo objasnili i taj dio procesa u UPC-u. U ovoj fazi donator odluuje hoe li
projekt financirati ili ne. Ukoliko je na projekt dobro ocijenjen od strane donatora
(evaluacijskog odbora) i odlueno je da e se financirati, spremni smo na
potpisivanje ugovora o darovnici. Prije ove zavrne faze donator detaljno
pregledava proraun projekta i procjenjuje da li su trokovi realno procijenjeni.
Ukoliko su trokovi prenapuhani u odnosu na resurse koji se mobiliziraju,
proraun se smanjuje za taj potencijalni viak sredstava (ienje prorauna).
Kljuni dokument: Ugovor o darovnici
Provedba
45

Ukoliko je projekt odobren za financiranje zapoinje provedba aktivnosti u skladu s

ugovorom o darovnici. Tijekom provedbe obavezno je vriti praenje napredovanja
projekta te izvjetavati donatora o poduzetim aktivnostima.
Kljuni dokumenti: kvartalni izvjetaji, izvjetaji s monitoring posjeta,
dokumentacija sekundarne nabave
Evaluacija
Nakon to je projekt zavrio potrebno je ocijeniti uspjenost projekta odnosno jesu
li postinuti ciljevi i jesmo li uspjeli poluiti dugotrajan pozitivan utjecaj na ciljne
skupine. Evaluacijom se ocjenjuje koliko je projekt bio relevantan s aspekta koristi
ciljnim skupinama, je li ispunio oekivanja te da li je bio efikasan i uinkovit.
Evaluacija nam daje podlogu za planiranje buduih koraka i formuliranje novih
projekata na temelju nauenih lekcija iz prethodnih faza provedbe.

46

5. Poglavlje: Pristup logike matrice

U ovom poglavlju nauit ete:

Pristup logike matrice

Participativno planiranje projekta
Pristup logike matrice: Za i protiv!
Faze pristupa logike matrice

47

5.1

Uvod

Pristup logike matrice je uinkovit logiki i analitiki alat koji omoguuje lake
snalaenje u procesu planiranja, pripreme, provedbe, praenja i evaluacije
projekata. Ovaj pristup ili skup vie metoda i procesa za upravljanje projektima
koristi veina meunarodnih organizacija i donatora, izmeu ostalih i Europska
Komisija (EK). EK zahtjeva koritenje ovog pristupa prilikom pruanja financijske
pomoi treim zemljama (kao to je Hrvatska) te je njegova primjena jedan od
sastavnih dijelova prilikom formuliranja projekata koji e se financirati.
Cilj ovog prirunika je upoznati polaznike s alatima i metodama koje su sastavni
dio pristupa logike matrice te ih uputiti u njihovo koritenje prilikom razvoja
vlastitih projekata. Polaznici e dobiti uvid i smjernice za koritenje osnovnih alata
za upravljanje projektima kao to analiza dionika, analiza problema i ciljeva,
analiza strategije te logika matrica projekta. Praktinim koritenjem ovih alata
kroz vjebe u programu obrazovanja, polaznici e moi oblikovati vlastite projektne
ideje i provjeravati mogunost njihove izvedivosti u praksi. Ovaj prirunik
predstavlja podsjetnik za polaznike u njihovim buduim izazovima u podruju
upravljanja EU projektima.

5.2

Pristup logike matrice

Kako je nastao pristup logike matrice?

Od poetka 50-ih godina prolog stoljea multirateralne organizacije i pojedine
vlade poinju s provedbom razvojnih projekata i programa koji imaju za cilj
poveanje kvalitete ivota i standarda ljudi na svim razinama. Unato troenju
velike koliine sredstava, materijalnih i ljudskih, za postizanje razvojnih ciljeva,
oekivanja nisu bila u potpunosti ispunjena. Projekti i program nisu uspjeli
adekvatno odgovoriti na potrebe zemalja i ljudi u lokalnim zajednicama, rezultati
esto nisu bili vidljivi a ako jesu, u pitanju je bio samo kratkotrajan utjecaj, bez
odrivosti i mogunosti za ostvarenje realne drutvene promjene. Projektni trokovi
esto su bili vei od koristi, ciljne skupine nisu osjetile koristi od projekata, a
praktina provedba nije se odrala u predvienim okvirima. Ovi poetni neuspjesi
projekata i programa meunarodnog razvoja pripisivani su loem upravljanju
projekata, a prije svega u nedovoljnom sudjelovanju potencijalnih korisnika
projekata u planiranju i razradi projekta, loem financijskom upravljanju te
neadekvatnom praenju provedbe. Slijedea kljuna prepreka uinkovitosti
projekata bila je nedovoljno kvalitetno pripremljena projektna dokumentacija te
nedostatna logika povezanost projektnih aktivnosti i ciljeva projekta.
Tijekom nekoliko zadnjih desetljea predstavljeni su mnogobrojni praktini alati za
bolje i efikasnije upravljanje razvojnim projektima i programima. Izmeu ostalih
uvedena je logika matrica te upravljanje projektnim ciklusom kao potpora jasnijem
definiranju projektnih ciljeva, provedbi projekata te u konanici efikasnijem nadzoru
i evaluaciji rezultata provedbe.
Svoje korijene, pristup logikog okvira ima u planiranju amerike vojske ije je
osnove i ideju preuzela amerika agencija za meunarodni razvoj (USAID) krajem
1970-ih i to kao alat za evaluaciju svojih projekata, a sve u svrhu jasnijeg
obrazlaganja utroenih sredstava amerikom Kongresu. Tijekom nekoliko
slijedeih desetljea, ovaj pristup dobio je pobornike u gotovo svim multilateralnim
razvojnim agencijama, koje ga koriste i unaprjeuju njegovu uinkovitost. Tako je i
EK, slubeno uvela pristup logike matrice kao zahtjev prilikom formulacije
projekata te kao standardni dio svojeg sustava upravljanja projektnim ciklusom. Iz

48

tog razloga, poznavanje pristupa logike matrice nuno je za sve one koji se ele
baviti provedbom EU projekata.
to je pristup logike matrice
Pristup logike matrice (PLM) je analitiki proces i skup alata koji se koriste za
planiranje, provedbu, praenje i evaluaciju projekata. Prua mogunost
strukturiranog i skraenog prikaza svih informacija vanih za projekt i omoguuje
laku analizu odnosno provjeru istih. Koraci u provedbi pristupa logike matrice
omoguuju stalnu provjeru logike i argumentacije projekta te nam daju priliku za
ispravljanje pogreaka u tijeku pripreme projektne dokumentacije. Pristup logike
matrice daje nam mogunost pojednostavljivanja realnog svijeta odnosno onoga
to elimo postii projektom. Ukratko, PLM je okvir za razmiljanje o projektu i
provjeru njegove izvedivosti i relevantnosti. PLM je analitiki proces i ukljuuje
slijedee kljune korake:
analizu dionika,
analizu problema,
analizu ciljeva i
odabir strategije.
Potrebno je razlikovati PLM kao analitiki proces koji obuhvaa gore navedene
analize i logiku matricu kao proizvod analitikog procesa. Logika matrica je
zavrni produkt analitikog procesa i u naravi je jednostavni alat koji saeto
prikazuje sve kljune komponente projekta. Rije je o tablici koja prikazuje
horizontalnu i vertikalnu logiku projekta (vie rijei o ovoj temi u slijedeim
poglavljima) te sadri slijedee elemente:
Opis projektnih ciljeva prikazan hijerarhijski odnosno intervencijsku logiku
projekta
Kljuni vanjski imbenici vani za uspjeh projekta (pretpostavke)
Nain na koji emo pratiti i vrednovati dostignua projekta (pokazatelji
uspjeha i izvori provjere
Sredstva za provedbu projekta (ljudi, alati, materijali, oprema i sl.) i trokovi
projekta
Da ponovimo, logika matrica je konkretan alat koji saeto prikazuje projekt, a
izrauje se na temelju analize dionika, analize problema, analize ciljeva i
analize/odabira strategije. Znai, izrauje se na kraju analitikog procesa. Na
slijedeoj slici prikazana je struktura logike matrice.
Slika 4: Struktura logike matrice
Opis projekta
Opi cilj- Doprinos
projekta
ciljevima
politika i programa
Svrha projekta- to
elimo
postii
projektom s aspekta
neposredne koristi
za ciljnu skupinu
projekta
Rezultati projektaOpipljivi
ishodi

Pokazatelji
Kako mjerimo opi
cilj
ukljuujui
koliinu, kvalitetu i
vrijeme?
Kako mjerimo svrhu
ukljuujui koliinu,
kvalitetu i vrijeme?

Izvor provjere
Na koji nain e se
prikupljati
informacije, kada i
tko e ih prikupljati?
Na koji nain e se
prikupljati
informacije, kada i
tko e ih prikupljati?

Pretpostavke

Kako
mjerimo
rezultate ukljuujui

Na koji nain e se
prikupljati

Ako
su
ostvareni

Ako
je
svrha
postignuta
koje
pretpostavke moraju
biti zadovoljene da bi
se postigao opi cilj?
rezultati
koje

49

projekta; proizvodi i
usluge
ostvarene
projektom

koliinu, kvalitetu i
vrijeme?

informacije, kada i
tko e ih prikupljati?

Aktivnosti - Zadaci
koje je potrebno
poduzeti da bi se
ostvarili
rezultati
projekta

Sredstva
za
projekta

Trokovi

potrebna
provedbu

pretpostavke moraju
biti zadovoljene da bi
se postigao specifini
cilj (svrha)?
Ako su aktivnosti
izvrene
koje
pretpostavke moraju
biti zadovoljene da bi
se postigli rezultati?

Izvor: Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za upravljanjem projektnim

ciklusom. Podrka uinkovitoj provedbi vanjske pomoi EU, Sredinji dravni ured
za razvoju strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb 2008.
Objanjenje pojedinih elemenata logike matrice donosimo detaljno u slijedeim
poglavljima.
Kako se PLM koristi u praksi? Koritenje PLM-a i same logike matrice zapoinje
idejom o poboljanju postojee situacije u nekoj zemlji, regiji, lokalnoj zajednici,
sektoru ili organizaciji. Tonije reeno, ideja se uvijek odnosi na poboljanje
kvalitete ivota ljudi odnosno odreenih drutvenih grupa (ciljnih skupina) iji
poloaj elimo popraviti i unaprijediti naim aktivnostima. Svrha razvojnih projekata
je upravo poboljanje situacije u drutvu i zato je bitno prije poetka razrade
projekta donijeti generalnu odluku koji segment u drutvu elimo uiniti boljim.
Ukoliko se radi o projektima u sektoru turizma, vrijede isti principi. Potrebno je
definirati postojeu situaciju, analizirati je i planirati budue eljene promjene,
neovisno o tome radilo se o unaprjeenju usluga, uvoenju novih turistikih
proizvoda ili ureenju infrastrukture. Ovo e nam kasnije pomoi da jasno
odredimo nae ciljeve i svrhu projekta. Ideja odnosno projektna ideja je u ovoj
inicijalnoj fazi jo samo maglovita predodba o krajnjem eljenom ishodu naih
nastojanja, bez jasnog naina ostvarenja i putokaza prema cilju. Upravo nam
analitiki proces PLM-a omoguuje testiranje valjanosti nae ideje, njene
relevantnosti u odnosu na stvarne probleme koje elimo rjeavati, izvedivosti u
odreenom vremenu i s odreenim resursima te potencijalnih pozitivnih uinaka na
ciljnu skupinu.
Tijekom poetne faze razrade projekta PLM analize (analiza dionika, analiza
problema, analiza ciljeva, analiza strategije) nam slue kao alat za uvid u
postojee stanje u sektoru, regiji, zajednici te identifikaciju problema koje elimo
rjeavati. Takoer nam daje jasnu sliku to elimo postii, pomae nam definirati
nae ciljeve te ukazuje koji je najbolji put odnosno strategija koja vodi prema cilju.
U fazi detaljne razrade projekta PLM nam omoguuje definiranje plana projekta s
jasnim rezultatima, aktivnostima, pokazateljima uspjeha, proraunom,
upravljakom strukturom i strategijom upravljanja rizicima. Kada krenemo s
provedbom projekta PLM nam slui kao glavni alat za upravljanje i praenje
provedbe projekta. Po zavretku provedbe logika matrica nam slui za
vrednovanje provedbe projekta jer sadri saeti opis onoga to je planirano, a to
stvarno provedeno.
Kako smo ve rekli, vaa projektna ideja je drutvena (ili organizacijska) promjena
koju nastojite postii, a moete je postii dobro organiziranim projektom. Da bi
zapoeo i nesmetano se odvijao, svaki projekt mora imati odreen unos sredstava
(inputa), aktivnosti koje daju konkretne ishode (rezultati/outputi) te ciljeve koji
pozitivno utjeu na nau ciljnu skupinu i odreene nacionalne politike. Slijedea
slika ilustrira kako se koncept PLM-a generalno koristi u razvoju i provedbi
pojedinanog projekta.

50

Slika 5 Prikaz koritenja PLM-a u razvoju i provedbi projekta

Opi cilj projekta

Nacionalna
politika/sektor

Nacionalna
politika/sektor

Svrha projekta

Projektna
ideja
Problemi
koje elimo
rijeiti

Unosi

Sadanja situacija

Rezultati

Aktivnosti

Projekt
Problemi
koje smo
rijeili

Budua eljena situacija

Da rezimiramo, koritenje PLM-a pomae nam u slijedeem:

Testira valjanost i opravdanost nae projektne ideje s obzirom na stvarnu
situaciju
Pomae pri definiranju jasnih i dostinih ciljeva projekta
Prikazuje detaljnu razradu projekta (aktivnosti, resursi, rezultati, pokazatelji)
na saet i organiziran nain
Uzmimo za primjer da je naa projektna ideja poboljati razinu znanja i vjetina
turistikih djelatnika u odreenom prostoru kako bi unaprijedili razinu usluga,
povezali se s tritem i partnerima u regiji te lansirali novi proizvod, sve u regiji
Sredinje Hrvatske.
U ovoj je regiji primjetna loa obrazovna struktura djelatnika koji rade u turizmu, s
naglaskom na nedovoljno neformalno obrazovanje i usavravanje, nepoznavanje
elementarnih trinih principa, neumreenost, lou i nekvalitetnu promociju.
Misija kljunih aktera u podruju razvoja turizma u podruju Sredinje Hrvatske je
raditi na poveanju znanja i vjetina turistikih djelatnika te povezivanju s
potranjom na tritu.
Na slijedeoj slici prikazano je kako e akteri iz regije Sredinje Hrvatske doi do
rjeenja odnosno budue eljene situacije koristei PLM.
Slika 6 Prikaz koritenja PLM-a u razvoju i provedbi konkretnog projekta

51

Niska
razina
prihoda u turizmu

Neadekvat
na razina
znanja
turistikih
djelatnika
Neumree
nost

Poveani
turizmu

prihodi

Turistiki
djelatnici
unaprijedili
znanja i vjetine
u
marketingu,
razvoju
novih
proizvoda.
Osnovan
je
turistiki klaster

Provedba projekta

Osposobljavanje i druge aktivnosti

Sadanja situacija

Budua eljena situacija

Pristup logike matrice i participativno planiranje projekta

Kao to se daje naslutiti iz prethodnog izlaganja, projekti nisu proizvod promiljanja
pojedinca ve grupe ljudi koje vee odreeni interes za temu projekta. Kljuna
formula (premda ne i jedina) za uspjeh nekog projekta je zajedniki rad i predanost
projektnih partnera tijekom razrade i provedbe projekta. Ovim se smanjuje
mogunost subjektivnog promatranja stvarnosti i ukljuuje se miljenje razliitih
interesnih strana prilikom kreiranja projekta. Vie kutova sagledavanja istog
problema iznjedrit e adekvatnija i efikasnija rjeenja. Projektni partneri su vlasnici
projektne ideje i rezultata projekta te su odgovorni za njihovu odrivost odnosno
koritenje nakon to se projekt zavri. Iz tog razloga procesi unutar PLM-a odvijaju
se uz sudjelovanje kljunih dionika u odreenom podruju i projektnih partnera
(onih koji e projekt provoditi). Ovi procesi provode se u obliku radionica
participativnog planiranja gdje kljuni akteri odluuju o relevantnosti projektne
ideje, detaljno ispituju situaciju, analiziraju probleme i definiraju te odabiru
potencijalna rjeenja.
Ovakve radionice mogu biti jednostavne, jednodnevne ili dvodnevne vjebe za
provedbene partnere i najui krug dionika, ali i kompleksna dogaanja koja
okupljaju sve relevantne dionike u podruju kojom se potencijalni projekt bavi,
provedbene partnere i potencijalne donatore. Ovakve kompleksne radionice mogu
trajati i do 12 dana6. Predstavnici ciljnih skupina takoer mogu sudjelovati u
ovakvim radionicama ili se moe posebno za njihove potrebe organizirati poseban
sastanak gdje e moi istaknuti svoje prioritete i potrebe.
Cilj radionica participativnog planiranja je izai s razraenim okvirom projekta
odnosno konsenzusom svih sudionika oko ciljeva i rezultata projekta. Na ovaj
nain dionici stjeu vlasnitvo nad projektom te se stvaraju preduvjeti za uspjeh
6

Temeljeno na osobnom iskustvu autora i priruniku The Logical Framework Approach (LFA),
Handbook for objectives-oriented planning, NORAD (Norwegian agency for development
cooperation), sijeanj 1999.

52

projekta. Idealno bi bilo da radionice vode nezavisni moderatori, strunjaci za

upravljanje projektima koji nemaju direktnog interesa u projektu.
U poglavlju 2 proi emo sve segmente participativnog planiranja i saznati kako
provoditi radionice participativnog planiranja.
Pristup logike matrice: Za i protiv!
Pristup logike matrice koristan je alat za planiranje i provedbu projekata, ali pri
tom je bitno naglasiti da je rije o alatu za pomo dionicima projekta, a ne o
sredstvu administrativne prisile donatora. PLM i kljuni dokumenti koji nastaju kao
dio itavog analitikog procesa ne smiju biti shvaeni rigidno i prestrogo se
primjenjivati od strane donatora i projektnih partnera. Rije je o dinaminom
procesu koji se mijenja u skladu s okolnostima u samoj provedbi projekta, u radu s
krajnjim korisnicima i u interakciji s vanjskim utjecajima. Logiku matricu potrebno
je u skladu s tim mijenjati i nadopunjavati.
PLM je generalni analitiki alat. Ne odgovara na neka politiki i socijalno
obojena pitanja kao to su distribucija prihoda, mogunost zapoljavanja, pristup
resursima, lokalno sudjelovanje, izvedivost strategija i tehnologija, rodna
ravnopravnost ili utjecaj na okoli. U skladu s tim PLM je potrebno dopuniti i s
drugim vrstama analiza kao to su analiza rodne ravnopravnosti, analiza trokova i
koristi, analiza izvedivosti, procjene utjecaja na okoli i druge7.
PLM nije magino rjeenje za dizajn i upravljanje projektima. Ima svoje pozitivne i
negativne strane. Ovdje donosimo nekoliko prednosti i nekoliko nedostataka ovog
pristupa:
Slika 7 Prednosti i nedostaci koritenja PLM-a:
Prednosti
Nedostaci i uobiajeni problemi
Stavlja projekt u iri razvojni kontekst Svoenje ciljeva na jednostavni linearni
(nacionalne politike i prioriteti)
slijed umjesto stvarne povezanosti
nacionalnih
prioriteta
i
projekata
razvijanih na lokalnoj razini.
Sustavno analizira probleme i uzrono- Postizanje konsenzusa o ciljevima
posljedine veze meu problemima
projekta, relevantni dionici sudjeluju na
radionicama participativnog planiranja.
Prua loginu vezu izmeu problema i esto se radi mehaniki kako bi se
ciljeva projekta
zadovoljila forma i/ili ispunio obrazac
kojeg zahtjeva donator. Nema stvarne
veze izmeu problema i rjeenja
odnosno ciljeva.
Zahtjeva analizu naina mjerenja Pronalazak mjerljivih pokazatelja za
uspjeha projekta s aspekta koliine, opi cilj i svrhu projekta kod projekata
kvalitete i vremena
organizacijskog razvoja, razvoja znanja i
vjetina ljudi, kreiranja novih procesa i
sl.
Olakava planiranje kroz prikaz jasnih esto se radi mehaniki kako bi se
veza izmeu projektnih elemenata i zadovoljila forma i/ili ispunio obrazac
vanjskih faktora
kojeg zahtjeva donator.
Jasno definira tko e imati koristi od Koristi se kao sredstvo kontrole od vrha
projekta
odnosno
ije
probleme prema dolje-prestrogo se primjenjuje
7

The Logical Framework Approach (LFA), Handbook for objectives-oriented planning, NORAD
(Norwegian agency for development cooperation), sijeanj 1999

53

rjeavamo
Saeto prikazuje projekt i relativno lak Problematian za ljude koji ne razumiju
za razumijevanje
osnovne pojmove; postaje sam sebi
svrha; feti a ne pomo. Potrebna
edukacija svih sudionika u procesu kako
bi se omoguilo razumijevanje
Koritenje PLM-a i stalnog praenja Brza edukacija teko zamjenjuje
omoguava
kontinuitet
provedbe iskustvo u PLM-u
ukoliko doe do odlaska ljudi i
zapoljavanja novih
Prilagoeno prema priruniku Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za
upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka uinkovitoj provedbi vanjske pomoi
EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb
2008.

5.3

Glavne faze PLM-a

Dvije osnovne faze PLM-a su analiza i planiranje. Tijekom faze analize ocjenjuje
se i vri pregled trenutne situacije u podruju kojim se elimo baviti u naem
projektu, a kako bi se kreirala vizija budueg eljenog stanja. U fazi planiranja
projektna ideja razvija se do operativne razine, s ukljuenim detaljnim popisom
aktivnosti i proraunom.
Faza analize
Faza analize prethodi planiranju i kao to smo rekli u prethodnim poglavljima,
provodi se kroz radionice participativnog planiranja. Sastoji se od etiri elementa:
Analiza dionika (ukljuuje preliminarnu analizu i
horizontalne teme kao to su rodna jednakost,
potrebe osoba s invaliditetom i sl.) provodi se kako bi se identificirali potencijalni
dionici projekta, opisale njihove karakteristike i povezanost s projektom te mogui
pozitivan ili negativan utjecaj na projekt.
Analiza dionika

Tijekom analize problema identificiraju se kljuni

problemi i prepreke te se definira glavni problem,
njegovi uzroci i posljedice te njihova meusobna veza. Izrauje se negativna slika
postojee situacije.
Analiza problema

Analiza ciljeva

Analiza ciljeva je identificiranje rjeenja za

prepoznate probleme te se izrauje pozitivna slike

budue eljene situacije.

Analiza strategije nam slui za utvrivanje najboljeg
mogueg rjeenja za postojeu negativnu situaciju.
Tijekom ove analize odabiremo najprikladniju strategiju za provedbu rjeenja.
Svi elementi ili koraci u ovoj fazi se revidiraju u skladu s novim pitanjima i
informacijama koje se pojavljuju tijekom itavog procesa.
Analiza strategije

Faza planiranja

54

U fazi planiranja rezultati faze analize pretvaraju se u konkretan operativni plan

projekta. Ovo znai da se detaljno identificiraju i opisuju aktivnosti i odreuje
proraun projekta. Vrlo vaan ishod ove faze je logika matrica projekta koja sadri
opis projekta i vanjskih imbenika koji utjeu na projekt. Zatim se definiraju
detaljne aktivnosti i priprema proraun. Ova faza takoer zahtjeva vraanje na
prethodne korake i revidiranje istih nakon to postane jasan utjecaj resursa i
prorauna na projektne aktivnosti i rezultate. Faza planiranja se znai sastoji od:
Pripreme logike matrice projekta
Razrade aktivnosti u skladu s rezultatima projekta
Izrade prorauna projekta
Slijedea slika saeto prikazuje dvije faze PLM-a.

Slika 8 Glavne faze PLM-a

Faza
analize

q Analiza dionika

Faza
planiranja

q Pripreme logike matrice

projekta

q Analiza problema
q Analiza ciljeva
q Analiza strategije

q Razrada aktivnosti
projekta
q Izrada prorauna

Prilagoeno prema priruniku Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za

upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka uinkovitoj provedbi vanjske pomoi
EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb
2008.
Da ponovimo:
Pristup logike matrice je uinkovit logiki i analitiki alat koji omoguuje
lake snalaenje u procesu planiranja, pripreme, provedbe, praenja i
evaluacije projekata.
PLM je analitiki proces i ukljuuje slijedee kljune korake: analizu
dionika, analizu problema, analizu ciljeva i odabir strategije.
Potrebno je razlikovati PLM kao analitiki proces koji obuhvaa gore
navedene analize i logiku matricu kao proizvod analitikog procesa.
Logika matrica je zavrni produkt analitikog procesa i u naravi je
jednostavni alat koji saeto prikazuje sve kljune komponente projekta.

55

Rije je o tablici koja prikazuje horizontalnu i vertikalnu logiku projekta (vie

rijei o ovoj temi u slijedeim poglavljima) te sadri slijedee elemente:
- Opis projektnih ciljeva prikazan hijerarhijski odnosno intervencijsku
logiku projekta
- Kljuni vanjski imbenici vani za uspjeh projekta (pretpostavke)
- Nain na koji emo pratiti i vrednovati dostignua projekta (pokazatelji
uspjeha i izvori provjere
- Sredstva za provedbu projekta (ljudi, alati, materijali, oprema i sl.) i
trokovi projekta
Koritenje PLM-a pomae nam u slijedeem:
- Testira valjanost i opravdanost nae projektne ideje s obzirom na
stvarnu situaciju
Pomae pri definiranju jasnih i dostinih ciljeva projekta
- Prikazuje detaljnu razradu projekta (aktivnosti, resursi, rezultati,
pokazatelji) na saet i organiziran nain
Koraci unutar procesa PLM-a provode se kroz radionice participativnog
planiranja uz sudjelovanje svih relevantnih dionika
Dvije osnovne faze PLM-a su analiza i planiranje.
Tijekom faze analize ocjenjuje se i vri pregled trenutne situacije u
podruju kojim se elimo baviti u naem projektu, a kako bi se kreirala
vizija budueg eljenog stanja.
U fazi planiranja projektna ideja razvija se do operativne razine, s
ukljuenim detaljnim popisom aktivnosti i proraunom.

56

6. Poglavlje: Faza analize

U ovom poglavlju nauit ete:

Analizu dionika
Analizu problema
Analizu ciljeva
Analizu strategija

57

6.2

Analiza dionika

Uvod
Tko su ljudi koji e imati koristi od naeg projekta? iji interesi mogu biti dotaknuti
ili ugroeni provedbom naeg projekta? Identificiranje i upravljanje interesima
razliitih organizacija i/ili drutvenih skupina kljuno je za uspjeh naeg projekta.
Potrebno je uti i razumjeti sve one koji mogu imati koristi, od naeg projekta i one
na koje na projekt moe i negativno utjecati odnosno kositi se s njihovim
interesima. Analiza dionika omoguuje provoditeljima projekata prepoznavanje
dionika projekta, njihovih interesa i moguih mjera s kojima moemo osigurati bolju
potporu projektu ili smanjiti negativan utjecaj na provedbu projekta. Ova poetna
analiza pomae nam pri boljem definiranju nae projektne ideje te dizajniranju
projekta koji e biti usmjeren prema stvarnim potrebama ljudi i okruenja koje
ciljamo naim aktivnostima. Dobra analiza dionika omoguava definiranje dobro
izbalansiranih ciljeva te umanjuje rizik u samoj provedbi projekta. Ovaj korak u fazi
analize je osnova za slijedee aktivnosti: definiranje problema, ciljeva i odabir
strategija.
Tko su dionici
Dionici su pojedinci, organizacije, institucije ili skupine ljudi koji mogu imati
znaajan interes za uspjeh ili neuspjeh projekta i na koje projekt moe utjecati
svojim rezultatima, bilo pozitivno ili negativno ili oni mogu utjecati na provedbu
projekta, pozitivno ili negativno. Temeljna ideja analize dionika je da razne skupine
imaju razliite probleme, sposobnosti, afinitete i interese, koje je potrebno
razumjeti kako bi smo pravilno identificirali probleme koje elimo rjeavati, ciljeve
koje elimo postii i nain na koji emo to ostvariti. Krajnji cilj analize dionika je
poveati socijalne, ekonomske i institucionalne koristi projekta za ciljne skupine i
krajnje korisnike te smanjiti potencijalne negativne utjecaje (ukljuujui sukobe
dionika)8.
Razlikujemo tri temeljne grupe dionika9:
Kljuni dionici su oni koji znaajno utjeu na ili neophodni za uspjeh
projekta. To su najee projektni partneri.
Primarni dionici su individue ili skupine koji su izravno ukljueni u
aktivnosti i na koje rezultati projekta izravno ili neizravno utjeu. Ovdje je
veinom rije o ciljnim skupinama i krajnjim korisnicima projekta.
Sekundarni dionici su sve ostale individue, skupine ili institucije koje imaju
nekog udjela ili interesa u projektu i na koje projekt izravno ili neizravno
utjee svojim aktivnostima i rezultatima (pozitivno ili negativno). Ovdje je
veinom rije o donatoru, ugovornim tijelima, relevantnim institucijama koje
provode politike i mjere iz projektnog podruja, najvaniji pruatelji usluga
ili proizvoai, udruge civilnog drutva u projektnom podruju i sl.
U stvarnosti je ponekad teko napraviti distinkciju izmeu ovih skupina dionika i
vrlo su lako mogua preklapanja; neki sekundarni dionik moe biti i kljuni ili
primarni moe biti sekundarni ili kljuni.
8

Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka

uinkovitoj provedbi vanjske pomoi EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju
fondova EU, Zagreb 2008.
9
Tools for development, A Handbook for those engaged in development activity, UK Department
for International Development, 2002

58

Slijedei tekstni okvir donosi osnovnu terminologiju koju koristi EU u determiniranju

samog pojma i razliitih vrsta dionika.

Tekstni okvir 2 Opis dionika

1. Dionici: Pojedinci i institucije koje mogu-neposredno ili posredno,
pozitivno ili negativno-utjecati ili biti pod utjecajem projekta ili programa.
2. Korisnici: su oni koji imaju koristi na bilo koji nain od provedbe
projekta i mogu se podijeliti na:
a) Ciljna/e skupina/e su skupine ili organizacije na koje e projekt
neposredno pozitivno utjecati na razini svrhe projekta. Moe
ukljuivati i djelatnike partnerskih organizacija. U naem
zamiljenom projektu to su turistiki djelatnici na nekom podruju
b) Krajnji korisnici su skupine ili organizacije koji imaju korist od
projekta dugorono na razini drutva ili sektora npr. U naem
primjeru regije Sredinje Hrvatske, to bi bili turisti, proizvoai koji
su poslovno vezani uz sektor turizma i sami pruatelji usluga koje
e imati koristi od poveanja broja turista u budunosti
3. Projektni partneri su organizacije i/ili institucije koje su odgovorne za
provedbu projekta. Ujedno su i dionici, a mogu biti i ciljna skupina
projekta.

Prilagoeno prema priruniku Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za

upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka uinkovitoj provedbi vanjske pomoi
EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb
2008.
Zato analiza dionika?
Kao to smo ve napomenuli u prijanjim paragrafima, analiza dionika slui nam
pri izradi samog projekta, ali i pri provedbi odnosno upravljanju provedbom
projekta, a kako bismo identificirali:
Interese svih dionika koji mogu utjecati na projekt ili mogu biti, posredno ili
neposredno pod utjecajem projekta.
Potencijalne konflikte i rizike koji mogu ugroziti provedbu projekta
Mogunosti za povezivanje s dionicima tijekom provedbe projekta kako bi
smo olakali postizanje ciljeva.
Skupine koje je potrebno motivirati na sudjelovanje u razliitim fazama
izrade i provedbe projekta
Naine rjeavanja sukoba meu suprotstavljenim interesnim grupama
Naine kako unaprijediti projekt i reducirati negativne utjecaje na skupine u
nepovoljnom poloaju u drutvu.
Analiza dionika najee se radi na poetku procesa izrade projekta odnosno u
fazi analize, ali i kasnije u fazi detaljnog planiranja te u provedbi, praenju i

59

evaluaciji projekta. Razlog ukljuivanja analize dionika u razliite faze projektnog

ciklusa je mogunost koritenja ovog alata za razliite svrhe.
Tijekom faze razrade projektne ideje, analiza dionika nam slui kao temelj za
kvalitetan dizajn projekta i analizu rizika provedbe. U fazi inicijalne provedbe
analiza dionika se koristi za planiranje ukljuivanja dionika u aktivnosti dok u zreloj
fazi provedbe moe posluiti kao podsjetnik za upravljanje dionicima koji
podravaju ili su potencijalni protivnici projekta. Za evaluaciju projekta posebno je
bitno ocijeniti provedene analize dionika i na temelju zakljuaka ukljuiti razliite
dionike u sam proces evaluacije.
Provedba analize dionika
Analiza dionika provodi se uz sudjelovanje svih dionika, ako je rije o
kompleksnom projektu ili programu ili samo s kljunim dionicima (projektnim
partnerima) ako je rije o akciji manjih razmjera. Ukoliko je rije o kompleksnom
projektu nedostupnost ili geografska udaljenost kljunih dionika ne bi trebala biti
prepreka ili izgovor za provedbu analize dionike bez njihovog sudjelovanja jer je za
velike i vane akcije od poetka nuno osigurati konsenzus svih koji su ukljueni u
projekt. Postoji niz metoda provedbe analize dionika, ali ovdje izdvajamo tri
najosnovnije i najuinkovitije; radionice, individualni razgovori i fokus grupe. Sve
ove metode imaju za cilj okupiti relevantne dionike te uz facilitaciju, najbolje
vanjskog strunjaka, identificirati utjecaje razliitih interesnih strana na projekt. Bez
obzira koje se metode koriste, analiza dionika sastoji se od nekoliko kljunih
koraka:
1. Definirati razvojnu temu kojom emo se baviti
2. Identificirati sve one skupine koje imaju znaajan interes za potencijalni
projekt
3. Procijeniti njihove potencijalne uloge u projektu, interese i snagu utjecaja
na projekt .
4. Utvrditi mogunosti suradnje i potencijalne sukobe meu dionicima te
osigurati rjeenja za upravljanje dionicima
5. Analizirati dobivene informacije i ugraditi ih u dizajn projekta.
Radionica participativnog planiranja je najei oblik provedbe analize dionika.
Ovakve radionice okupljaju do 25 ljudi to je maksimalan broj ljudi za efikasan rad
u grupama. Ovdje donosimo nekoliko alata za podrku analizi dionika.
Matrica analize dionika
Matrica analize dionika je jednostavna tablica koja prikazuje opis svih relevantnih
dionika, njihove uloge, odgovornosti i kompetencije, interese vezane uz projekt,
sposobnosti i motiviranost za provedbu projekta te mogue mjere za rjeavanje
interesa dionika. Matrica analize dionika moe se prilagoditi dodavanjem novih
stupaca, ovisno o sadraju projekta i informacijama koje elimo analizirati. Mogu
se dodati stupci kako bi se grupa posebno bavila razliitih interesima ena i
mukaraca ili kako bi se vie obratila panja na potencijalne koristi i trokove
predloenog projekta za svaku pojedinu grupu dionika10.
Primjer ispunjene matrice analize dionika za na projekt jaanja kapaciteta
pruatelja turistikih usluga prikazan je na slijedeoj slici.
10

Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka

uinkovitoj provedbi vanjske pomoi EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju
fondova EU, Zagreb 2008.

60

Slika 9 Matrica analize dionika

Dionik i njegove Oekivanja (interesi
uloge,
i
potrebe),
odgovornosti
i motiviranost
za
kompetencije
promjene
(vezano
uz
probleme
koje
rjeavamo)
Lokalni pruatelji - vei broj korisnika
turistikih usluga - Poveanje opsega
Na podruju Grada poslovanja,
vei
registrirano je oko prihodi
150
razliitih Jaanje
pruatelja usluga u konkurentnosti
na
turizmu. Veinom turistikom tritu
su to ugostitelji prepoznatljivost
(62%),
privatni usluge
iznajmljivai
- irenje usluga
smjetaja (20%), i Zadravanje
tradicionalni
postojeih korisnika
obrtnici i zanatlije (odani klijenti)
(14%) i hotelijeri
(4%)

U podruju djeluju i
turistike
zajednice (grada i
upanije)
registrirane
od
strane gradova i
opina. ak 30%
djelatnika
u
lokalnim TZ nema
nikakvu turistiku
naobrazbu,
Lokalna
samouprava
administracija

- Poveanje prihoda iz
turizma
- Bolja i uspjenija
promocija
- pozitivna slika u
javnosti
Jaanje
organizacijskih
kapaciteta

Problemi i ogranienja

- Nepoznavanje kriterija
standardizacije kvalitete
usluga
- Manjak sredstava za
investiranje u razvoj
proizvoda
- Nedostatak znanja iz
razvoja proizvoda i stavljanja
na trite
- Slaba povezanost s
lokalnim turistikim
zajednicama
- nesvjesnost vlastitih
nedostataka
- varijabilnost usluge

- needucirani kadrovi, esto

bez pravog turistikog
backgrounda
- Nedovoljno praktinih
iskustava za rad u turizmu
- Nepoznavanje trinih
zakonitosti

- Poveanje prihoda, - nedovoljno educirani i

pozitivna slika u struni
kadrovi,
nizak
javnosti, politika i stupanj motiviranosti za

Mogue mjere za
rjeavanje interesa
dionika

- omoguiti dodatno
obrazovanje
i
usavravanje
Pomoi
u
planiranju i izradi
marketinkih alata
- Povezati se s
drugim dionicima
poboljati
infrastrukturu
(signalizacija,
prilazi)
pomo
u
osmiljavanju novih
proizvoda
kvalitetna
promocija
osnaiti
zaposlenike koji su
u
direktnom
kontaktu s gostom
standardizacija
kvalitete, certifikati
- evaluacija kvalitete
usluga, adekvatno
fiziko okruenje,
CRM
zapoljavanje ljudi,
nova
znanja,
usavravanje,
studijska putovanja,
mogunost
informiranja
i
savjetovanja,
razmjena znanja i
iskustava,
poznavanje
rada
turoperatora
i
agencija
educiranje
kadrova,
zapoljavanje novih

61

Grada, ima oko

130
zaposlenih,
prostor,
upravljake
i
financijske
kapacitete

gospodarska
stabilnost, zadovoljni
graani,
prepoznatljivost,
razvoj
(ekonomski,
socijalni), realizacija
PUR-ova

projekte, slaba fleksibilnost

u radu (ustaljene procedure
i
poslovi),
politika
nestabilnost,
konstantan
pad prihoda, turizam nije
meu razvojnim prioritetima,
loa
komunikacija
s
korisnicima, klijentelizam

Turisti

- Odmor, sigurnost,
gostoljubivost
domaina, doivljaj,
uivanje u autohtonoj
ponudi,
kvalitetna
usluga,
povoljan
odnos
cijene
i
pruene
kvalitete,
pouzdanost
i
dosljednost domaina,
kvalitetni
popratni
sadraji

- ograniena informiranost,
nemogunost organiziranog
dolaska (nema agencija),
nekvalitetna
mjesta
informiranja,
loa
infrastruktura

osoba
(volonteri,
pripravnici) koji e
se
ukljuiti
u
provedbu projekata i
pokazati viu razinu
motiviranosti, bolja
suradnja
izmeu
opina, ukljuivanje
u lokalne akcijske
grupe,
standardizacija
posla,
reorganizacija...
- Jaanja kapaciteta
domaih pruatelja
turistikih usluga,
lako dostupni kanali
distribucije
(prodaje),
standardizacija
i
dosljednost
nude
osjeaj sigurnosti

Ovisno o tematici projekta, mogue je dodavati nove stupce ili modificirati

postojee. Forma je otvorena za oblikovanje prema potrebi projektnih dionika.

Vennov dijagram
Vennov dijagram je jednostavan prikaz odnosa meu skupinama dionika.
Veliinom odnosno vanou svakog pojedinog dionika te meusobnom
udaljenou mogue je prikazati odnose meu dionicima i njihov utjecaj na projekt.

Turistike zajednice,
lok. samouprava
Udruge
Pruatelji usluga

Agencije

Popratna
zanimanja
(poljoprivreda
usluge)

turisti
62

Veliina svakog dijagrama predstavlja vanost pojedine grupe dionika i njihov

utjecaj na projekt. Prema gornjem primjeru moemo zakljuiti da su najvaniji
dionici u naem primjeru projekta potencijalni pruatelji usluga, ali i turisti kao
krajnji korisnici. Pruatelji usluga moraju biti motivirani za aktivno sudjelovanje u
projektu i edukacijama; njihove potrebe moraju se posebno uvaavati i oni su
kljuan dionik za uspjenu provedbu projekta. Lokalne turistike zajednice su
druga ciljna skupina projekta, a vani su jer mogu pruati podrku pruateljima
usluga, pomagati u promociji i mogu biti spona prema lokalnoj samoupravi. Njihova
motiviranost i strunost je kljuna za odrivu podrku pruateljima usluga i ostalim
dionicima koji se ele baviti turizmom. Turistike agencije prikazane su kao vrlo
jaka veza izmeu turista (krajnjih korisnika) i nositelja turistike ponude.
Meusobni odnosi dionika prikazani su njihovom meusobnom udaljenou.
Pruatelji usluga, udruge i turistiki zajednice nisu do sada intenzivno suraivali,
dok lokalna samouprava upravlja svim lokalnim politikama pa je prirodan
moderator odnosa izmeu razliitih dionika.
Matrica vanosti i utjecaja dionika
Matrica vanosti i utjecaja dionika takoer moe biti uinkovit alat za analizu
dionika. Provodi se kroz tri temeljna koraka tijekom radionice participativnog
planiranja. U prvom koraku, sudionici podijeljeni u vie grupa identificiraju tko su
uope dionici potencijalnog projekta, razloge zato bi mogli biti zainteresirani za
njegovu provedbu i da li e projekt na njih utjecati pozitivno ili negativno. Svoja
razmiljanja, na temelju konsenzusa upisuju u za to predvienu tablicu (donosimo
primjer).
Slika 10 Identifikacija dionika
Dionik
Lokalni
pruatelji
turistikih usluga

Interes za projekt
- interes za jaanjem vlastite konkurentnosti na turistikom
tritu

+/- utjecaj
+

turistike zajednice

- osigurati promociju turistike ponude na ciljnom podruju

- djelovati na prepoznatljivosti regije kao turistike destinacije
- poveati prihode kroz poveanje broja uplaenih boravinih
pristojbi
- interes za kvalitetnim sigurnim i sadrajnim provoenjem
slobodnog vremena, uz razumnu cijenu

+-

Turisti ....

-+

Slijedei korak bi bio ispunjavanje tablice vanosti i utjecaja dionika na projekt.

Vanost dionika za projekt se temelji na njihovoj ulozi u projektu i koliko su nuni
za njegovu uspjenu provedbu. Sigurno je da su u tom sluaju ciljne skupine uvijek
jedan od najvanijih dionika, kao i projektni partneri. Utjecaj na projekt znai
mogunost dionika da olaka ili otea ispunjenje projektnih ciljeva. Primjerice,
lokalni politiari mogu imati vrlo velik utjecaj na kreiranje i financiranje lokalnih
turistikih zajednica, ureenje turistike infrastrukture ili promociju ali je njihova
vanost za postizanje ciljeva projekta vezanih uz lokalna obiteljska poljoprivredna
gospodarstva kao pruatelje usluga u turizmu, manje vie nevana jer je rije o
aktivnostima koje se dogaaju direktno u radu sa ciljnim skupinama s kojima
lokalne vlasti nemaju izravnu vezu. Vanost i utjecaj se ocjenjuju prema skali 1-5.
Primjer tablice vanosti i utjecaja moete nai na dalje u tekstu.
Slika 11 Tablica vanosti i utjecaja dionika

63

Red.
Br.
1
2
3
4
5
6

Vanost

Dionik
Lokalni pruatelji turistikih usluga
Djelatnici lokalnih turistikih zajednica
Turisti
Turistike agencije
Udruge
Lokalna samouprava

Utjecaj
5
4
4
4
2
2

5
4
3
3
2
1

Zadnji korak je ispunjavanje matrice vanosti i utjecaja koja nam slui kao alat za
prepoznavanje najvanijih i najutjecajnijih dionika i u kojoj mjeri je potrebno obratiti
panju na njihove interese tijekom dizajna i provedbe projekta.
Slika 12 Matrica vanosti i utjecaja dionika
5

A
Velika vanost/mali utjecaj

B
Velika vanost/veliki utjecaj
3
2 1

C
Mala vanost/mali utjecaj
6

D
Mala vanost/veliki utjecaj

SWOT analiza
Ova analiza moe posluiti u definiranju unutarnjih prednosti i slabosti neke
organizacije i vanjskih mogunosti i prijetnji s kojima se ta organizacija suoava.
Ova analiza koristi se kao alat za opu analizu stanja ili za definiranje potencijalnih
naina na koji neka organizacija moe rijeiti neki problem. Na temelju SWOT
analize definira se strategija za poboljanje stanja. Tri osnovne faze SWOT analize
su slijedee:
1. Identificiranje unutarnjih prednosti i slabosti neke organizacije ili skupine te
vanjskih mogunosti i prijetnje.

64

2. Traenje naina kako iskoristiti prednosti neke skupine ili organizacije kako
bi se rijeile slabosti i iskoristile mogunosti za smanjenje potencijalnih
prijetnji.
3. Formuliranje strategije za poboljanje stanja.
Primjer SWOT analize na temelju naeg primjera projektne ideje o jaanju
kapaciteta pruatelja turistikih usluga
Slika 13 SWOT analiza situacije (mogue je i ponekad je potrebno napraviti SWOT
Prednosti
Slabosti
- motiviranost pruatelja turistikih usluga
- Nedovoljna specifina znanja (upravljanje
- odreeni broj ve aktivnih pruatelja usluga s kvalitetom, marketing)
proizvodima spremnim za trite
- Nemotiviranost pojedinih dionika (TZ-i,
- dobra prometna povezanost i blizina frekventnih djelatnici lokalne samouprave)
prometnica
- Nedostatak inicijalnih sredstava za ulaganje u
razvoj ponude

Mogunosti
- koritenje fondova i poticaja ministarstva za
razvoj i unaprjeenje turistikih usluga
- posebne pogodnosti koje proizlaze iz
konvergencijskih politika
- Stavljanje u funkciju nekadanjih turistikih
atrakcija i povezivanje s novom ponudom

Prijetnje
- Politika nestabilnost u pojedinim opinama
- kadroviranje (zapoljavanje na temelju
nepotizma, a ne strunosti)
- nova ekonomska kriza i pad standarda koji
mogu utjecati na broj turista openito

analizu za svakog pojedinog dionika)

6.3

Analiza problema

Uvod u analizu problema

Zajedno s analizom dionika, problemska analiza predstavlja kljuan alat za dizajn i
upravljanje projektom. Analiza problema olakava nam determinirati stvarne
razvojne potrebe odreene drutvene skupine ili geografske regije. Pomae nam
identificirati niz razvojnih tema kojima se potrebno baviti kako bi se postigla
drutvena promjena kojoj teimo provedbom naeg projekta. Vrlo je vano
napomenuti da je sudjelovanje svih dionika kljuno za kvalitetnu analizu problema
jer je ona uvijek rezultat konsenzusa vie interesnih strana. Vie razliitih pogleda i
miljenja o jednoj temi pomae nam u definiranju objektivne slike stvarnosti.
Problemska analiza omoguuje nam slijedee:
Bolje razumijevanje uzroka i posljedica razvojne teme/problema kojim se
bavimo
Izgrauje razumijevanje i konsenzus meu dionicima oko rjeavanja
zajednikih problema
Identificira stvarne probleme i prepreke s kojima se suoavaju ciljne
skupine
Pomae nam odrediti stvarnu veliinu problema i potencijalne resurse za
njegovo rjeavanje

65

Problemska analiza moe se provoditi u bilo kojoj fazi projektnog ciklusa, ali je
najuinkovitija i najee se provodi u fazi formuliranja projekta odnosno stvaranja
okvira za njegovu detaljnu razradu.
Provedba analize problema
Analiza problema je prikaz negativne slike postojeeg stanja i utvruje odnose
uzroka i posljedice izmeu identificiranih problema. U veini sluajeva ukljuuje tri
temeljna koraka:
1. Definiranje okvira i predmeta analize tj definiranje razvojne teme kojom
emo se baviti (odreivanje okvira za nau projektnu ideju).
2. Odreivanje glavnih problema s kojima se suoavaju ciljne skupine i
korisnici
3. Vizualizacija problema u obliku dijagrama problemsko stablo koji
hijerarhijski prikazuje probleme i stavlja ih u meusobni uzrono-posljedini
odnos
Problemsko stablo (slika 7) je jednostavan dijagram koji prikazuje glavni problem
kojeg emo rjeavati naim projektom, posljedice glavnog problema (prikazuju se
iznad glavnog problema) i uzroke (prikazuju se ispod glavnog problema). Izmeu
razliitih razina problema uspostavljaju se uzrono-posljedine veze. Analiza ima
za cilj odrediti stvarne problema kojima svi dionici pridaju visok prioritet i ele ih
rijeiti provedbom projekta. Dobro postavljena analiza problema predstavlja jasan
temelj za odreivanje relevantnih i usmjerenih ciljeva projekta.
Kao i ostali koraci u analitikoj fazi, i analiza problema provodi se kroz radionicu uz
sudjelovanje svih relevantnih dionika. Sudionici radionice uz pomo strunog
facilitatora izrauju problemsko stablo kroz nekoliko osnovnih koraka (tekstni okvir
2). Kod formuliranja problema vano je pripaziti da se identificiraju postojei i
stvarni problemi, a ne mogui ili predvieni. Problemi se ne prikazuju kao
nedostatak rjeenja ve kao postojee negativno stanje.
Primjer dobro i loe formuliranog problema.
Turizam u Gradu nema perspektivu ili
turizam u Gradu nikada nee biti
konkurentan onom u Dalmaciji

Niska kvaliteta usluga u turizmu na podruju

Grada ili Nekonkurentnost ruralnog turizma u
unutranjosti u odnosu na onaj u obalnim
krajevima

Korak 1
Otvorena rasprava meu dionicima o prioritetnim problemima vezanim uz projektnu ideju ili razvojnu
temu koja se obrauje. Rasprava moe biti nestrukturirana, bez unaprijed postavljenih pojmova to bi
mogao biti prioritetni problem ili se moe vie usmjeriti kroz odreivanje sredinjeg problema ili cilja
koji elimo postii. Npr. Slabi rezultati turizma u Gradu ili poveati benefite od turizma u Gradu. Od
dionika se moe zatraiti ispisivanje pojedinanih problema na listove papira i na temelju ispisanih
problema identificirati poetni ili sredinji problem kojeg e rjeavati na projekt.
Korak 2
Potrebno je pronai probleme koji su povezani sa sredinjim problemom i zapoeti s uspostavom
hijerarhije uzroka i posljedica. Problemi koji uzrokuju sredinji problem navode se ispod glavnog
problema dok se problemi koji su posljedica sredinjeg problema navode ispod. Svi se problemi
organiziraju na ovaj nain s tim da osnovno pitanje koje si postavljamo prilikom procesa glasi: to
uzrokuje taj problem? Ukoliko postoji vie uzroka nekog problema onda ih je potrebno staviti na istu
razinu u problemskom stablu.
Korak 3
Povezati probleme pomou strelica uzroka i posljedica i na taj nain pokazati njihove meuovisnosti.
Korak 4
Provjeriti logiku dijagrama i provjeriti s dionicima da li su obuhvaeni svi relevantni problemi. Ukoliko 66
je
neki izostavljen, dodaje se na odgovarajue mjesto u dijagramu.

Slika 14 Primjer problemskog stabla

Nekoliko napomena vezanih uz izradu problemskog stabla.

Kvaliteta problemskog stabla ovisi o onima koji su ukljueni u proces te o
vjetinama facilitatora koji usmjerava dionike prema identificiranju kljunih
razvojnih tema
Radionice za izradu problemskog stabla provode se kao forum dionika ili se
grupa dijeli na nekoliko manjih grupa od kojih svaka radi vlastito
problemsko stablo, a kako bi se dobila razliite perspektive na iste
probleme
Maksimalan broj ljudi za provedbu radionica za izradu problemskog stabla
je 25
Proces izrade vaan je kao i proizvod. Proces je uenje i stjecanje uvida u
razliite probleme i mogunosti njegovih razmatranja.
Problemsko stablo mora biti jednostavno i jasno. Ukoliko je previe
sloeno, nee biti dobra podloga za slijedee korake u procesu analize.
Iako neki problemi mogu biti i uzrok i posljedica, uzrono-posljedine veze
funkcioniraju samo u jednom smjeru i to prema konsenzusu dionika.
Analiza problema je najvaniji korak u fazi planiranja jer usmjerava sve
ostale analize i korake u fazi planiranja. Kvaliteta problemskog stabla i
procesa u kojem se izrauje odredit e i kvalitetu budueg projektnog
67

prijedloga. Reprezentativna zastupljenost dionika u procesu te kvalitetna

facilitacija procesa najvie doprinose relevantnoj negativnoj slici stvarnosti
to bi problemsko stablo u prvom redu i trebalo predstavljati.

6.4

Analiza ciljeva

Dok problemska analiza prikazuje negativne aspekte postojee situacije, analiza

ciljeva predstavlja buduu eljenu situaciju koja e se dogoditi provedbom naeg
projekta. Negativne tvrdnje, problemi izraeni u problemskom stablu preformuliraju
se u pozitivne tvrdnje odnosno rjeenja ili ciljeve.
Slika 15 Primjer preformuliranja problema u ciljeve
Broj turista u Gradu stagnira

Ostvaren rast broja turista

Dijagram koji prikazuje pozitivna dostignua odnosno ciljeve naziva se stablo

ciljeva. Ovaj dijagram se konceptualizira kao pozitivna zrcalna slika problemskog
stabla te hijerarhija uzroci-posljedice postaje hijerarhija sredstva-ciljevi. est je
sluaj da se prilikom sastavljanja stabla ciljeva uoe nedostaci u logici samog
dijagrama to nije bilo mogue zamijetiti prilikom razrade problemskog stabla. U
tom sluaju, potrebno je reorganizirati odnose sredstvo-cilj, dodati nove ciljeve te
izbrisati one koji moda nisu relevantni za temu ili se ponavljaju. Ciljevi se u
dijagramu mogu grupirati u klastere, ukoliko pokazuje neke zajednike
karakteristike ili se bave istom tematikom to nam kasnije olakava analizu i odabir
strategije.
Tekstni okvir 3 Izrada stabla ciljeva
Korak 1
Okupiti glavne dionike koji e sudjelovati na radionici participativnog planiranja. Prouiti ponovno
analizu dionika i problemsko stablo. Sve probleme odnosno negativna stanja iz problemskog
stabla preformulirati u pozitivna stanja koja su poeljna i realno ostvariva.
Korak 2
Provjeriti jesu li odnosi sredstva - cilj logino i hijerarhijski organizirani u dijagramu.
Korak 3
Ukoliko je potrebno, revidirati izjave, izbrisati ciljeve koji se ne uklapaju u logiku dijagrama i
definirati nove ukoliko e nam pomoi za ostvarenje cilja na vioj razini.

Kada je stablo ciljeva dovreno nudi nam prikaz budue eljene situacije,
ukljuujui i indikativna sredstva potrebna za ostvarenje krajnjih ciljeva. Prednost
ovakvog alata je jasno definirana logika projektne intervencije i izravna veza
izmeu problema i potencijalnog rjeenja. Svi donatori, ukljuujui i Europsku Uniju
ele vidjeti da li je projekt zasnovan na stvarnoj situaciji i da li postoji logina veza
68

izmeu identificiranih problema i ponuenih rjeenja te koliko su rjeenja koja nude

projektni promotori relevantna i primjenjiva za situaciju u kojoj se neka ciljna
skupina ili geografski lokalitet nalazi.

Slika 16 Primjer stabla ciljeva

6.5

Analiza strategija

Analiza strategije zavrni je korak u fazi analize te ukljuuje odabir strategije koja
e nam pomoi da na najbolji mogui nain doemo do eljenih ciljeva. Tijekom
analize strategije, projektni partneri i ostali dionici odluuju to e biti ukljueno u
projekt, a to e ostati izvan fokusa projekta. U ovoj se fazi takoer definira opi cilj
projekta, njegova svrha i rezultati. Analizom strategija odreujemo obujam projekta
i to je mogue u danom trenutku provesti uz ograniene resurse i vrijeme.
Nadalje, u ovom koraku se raspravlja koji naini rjeavanja problema su adekvatni,
koje su njihove prednosti i nedostaci, to je prioritet te koja e kombinacija
aktivnosti najlake dovesti do eljenih rezultata i cilja. Prilikom odreivanja
strategije odnosno smjera kojim emo krenuti potrebno je razmotriti i njegovu
ekonominost i odnos trokova i koristi. Ova analitika faza zahtjeva donoenje
odluke o najboljoj strategiji provedbe projekta uz konsenzus svih dionika koji
sudjeluju u procesu. Kako bi se olakalo donoenje ove odluke koja zahtjeva

69

balans izmeu razliitih interesa dionika, moe se uspostaviti set kriterija za odabir
strategija. Ovi kriteriji mogu ukljuiti slijedee11:
Oekivani doprinos ciljevima politika i strategija
Izravne koristi za ciljnu skupinu te neizravne za krajnje korisnike
Sinergija i komplementarnost s drugim inicijativama
Analiza trokova i koristi od projekta
Izvedivost strategije s aspekta organizacijskog kapaciteta, vremenskog
okvira i dostupnih sredstava
Doprinos izgradnji institucionalne sposobnosti provedbenih partnera
Utjecaj na okoli i dr.
Ovi kriteriji mogu nam pomoi u odreivanju to e biti predmet naeg prioritetnog
interesa i to bi trebalo ukljuiti u projekt. Odabrana strategija se zatim koristi za
definiranje opeg cilja projekta, njegove svrhe i rezultata, to je sadraj prvog
stupca logike matrice projekta.

Slika 17 Primjer odabira strategije

Odabir strategije naeg projekta temelji se na sljedeim kriterijima:

a. odabrali smo one ciljeve koji e svojim postizanjem omoguiti rast
broja turista i time doprinijeti poveanju prihoda ove grane
ekonomije
11

Prilagoeno prema: Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za upravljanjem projektnim

ciklusom. Podrka uinkovitoj provedbi vanjske pomoi EU, Sredinji dravni ured za razvoju
strategiju i koordinaciju fondova EU, Zagreb 2008.

70

b. odluili smo izbaciti ciljeve koji zahtijevaju ulaganje u infrastrukturu

jer postoji objektivna prijetnja da su financijski i vremenski navedeni
ciljevi teko provedivi u planiranom projektu. Smatramo da e ovaj
projekt doprinijeti senzibiliziranosti lokalnih vlasti za turizam te da e
to posredno u budunosti utjecati na vea ulaganja u turistiku
infrastrukturu, meutim kompleksnost, vremenska i financijska
zahtjevnost u provedbi samo ovih aktivnosti, bila bi riskantna za
ovaj projekt
c. Takoer smo zakljuili kako u projektu ne bismo mogli izravno
utjecati na jaanje kreditne sposobnosti korisnika, kao niti na rast
kvalitete smjetaja, jer se u oba sluaja radi o individualnim
karakteristikama odnosno zadiranjem u privatne interese te
poslovne planove i strategije (hotelijera)
d. odabrali smo strategiju jaanja kapaciteta pruatelja usluga, kroz
motiviranje, razvoj specijaliziranih programa usavravanja, te
marketinke aktivnosti i umreavanje dionika. Strunom pomoi i
umreavanjem doprinijelo bi se razvoju novih proizvoda koji se
mogu staviti na turistiko trite
e. Time e se doprinijeti kvaliteti i prepoznatljivosti ponude, meutim
ovaj konkretan cilj se ipak realno ne moe ostvariti u potpunosti, jer
je za to potrebno dulje vrijeme i kontinuitet rada
f. smatramo da e projekt biti atraktivniji za financiranje od strane
donatora jer se fokusira na jaanje ljudskih potencijala i
razumijevanje potreba ciljne skupine to moe biti temelj za
intervenciju irih razmjera i potencijal za dodatne investicije
Na temelju analize ciljeva i odabira strategije moemo definirati i ciljeve te rezultate
naeg projekta (koristei neto drugaije formulacije):
Opi cilj:
Svrha projekta:
Rezultati:

Poveanje prihoda od turizma u Gradu

Ostvaren rast broja turista kroz poboljanje kvalitete
turistike usluge
1. Unaprijeena znanja i kapaciteti pruatelja usluga u
turizmu
2. Razvijeni i stavljeni na trite novi turistiki proizvodi
3. Poboljana umreenost i suradnja pruatelja usluga
u turizmu
4. Poboljana promocija lokalne turistike ponude
(primjenom marketinkih alata)

71

72

7. Poglavlje: Faza planiranja: Logika matrica

U ovom poglavlju nauit ete:

Fazu planiranja
Opis logike matrice
Kako ispuniti logiku matricu

73

7.1

Uvod u fazu planiranja

Ishodi analitike faze temelj su za detaljnu razradu projekta u fazi planiranja.

Najvaniji ishod faze planiranja je Logika matrica, koja saima sve prethodno
poduzete korake i vizualno ih prikazuje u obliku jednostavne tabele. Kao to smo
ve djelomino razjasnili u prethodnim poglavljima, logika matrica prikazuje
saeto sve kljune segmente projekta te njegovu horizontalnu i vertikalnu logiku.
Takoer nam daje mogunost provjere da li je projekt dobro planiran te olakava
praenje i evaluaciju. Sadri slijedee elemente:
Opis projektnih ciljeva prikazan hijerarhijski odnosno intervencijsku logiku
projekta
Kljuni vanjski imbenici vani za uspjeh projekta (pretpostavke)
Nain na koji emo pratiti i vrednovati dostignua projekta (pokazatelji
uspjeha i izvori provjere
Sredstva za provedbu projekta (ljudi, alati, materijali, oprema i sl.) i trokovi
projekta
Slika 18 Struktura logike matrice
Opis projekta
Pokazatelji
Opi cilj- Doprinos Kako mjerimo opi cilj
projekta
ciljevima ukljuujui
koliinu,
politika i programa
kvalitetu i vrijeme?
Svrha projekta- to
elimo
postii
projektom s aspekta
neposredne koristi za
ciljnu skupinu projekta
Rezultati
projektaOpipljivi
ishodi
projekta; proizvodi i
usluge
ostvarene
projektom
Aktivnosti - Zadaci
koje
je
potrebno
poduzeti da bi se
ostvarili
rezultati
projekta

Izvor provjere
Na koji nain e se
prikupljati informacije,
kada i tko e ih
prikupljati?
Kako mjerimo svrhu Na koji nain e se
ukljuujui
koliinu, prikupljati informacije,
kvalitetu i vrijeme?
kada i tko e ih
prikupljati?
Kako
mjerimo
rezultate ukljuujui
koliinu, kvalitetu i
vrijeme?
Sredstva potrebna za
provedbu projekta

Pretpostavke

Ako je svrha postignuta

koje
pretpostavke
moraju biti zadovoljene
da bi se postigao opi
cilj?
Na koji nain e se Ako
su
rezultati
prikupljati informacije, ostvareni
koje
kada i tko e ih pretpostavke moraju
prikupljati?
biti zadovoljene da bi
se postigao opi cilj?
Trokovi
Ako su aktivnosti
provedene
koje
pretpostavke moraju
biti zadovoljene da bi
se postigli rezultati?

Vertikalna logika projekta prikazana u logikoj matrici pokazuje to se projektom

namjerava postii, razjanjava uzrono-posljedine veze i istie najvanije
pretpostavke nune za ostvarenje ciljeva projekta, a koje su izvan kontrole
provoditelja projekta. Horizontalna logika projekta prikazuje kako e se mjeriti
uspjeh projekta kroz objektivno provjerljive pokazatelje i izvore provjere.

7.2

Opis logike matrice

1 stupac (etiri reda): intervencijska logika projekta

Intervencijska logika prikazuje hijerarhiju ciljeva i rezultata te aktivnosti koje je
potrebno poduzeti kako bi smo proizveli rezultate projekta. Ovaj stupac opisuje
74

tone ishode projekta, svrhu nae intervencije te nain kako projekt doprinosi
ciljevima sektorskih politika. Intervencijska logika se temelji na analizi ciljeva
izraenoj u prethodnoj fazi odnosno odabiru strategije. Kada se hijerarhija ciljeva u
prvom stupcu logike matrice ita od dna prema gore, onda se ona moe izraziti
na slijedei nain (ako-onda kauzalnost):
AKO se osiguraju odgovarajui unosi/resursi, ONDA se aktivnosti mogu poduzeti;
AKO se aktivnosti poduzmu, ONDA se rezultati mogu proizvesti;
AKO se rezultati proizvedu, ONDA e se svrha postii; i
AKO se svrha postigne, ONDA bi to trebalo doprinijeti opem cilju
Obrnutim slijedom, moemo rei da:
AKO elimo doprinijeti opem cilju, ONDA moramo postii svrhu
AKO elimo postii svrhu, ONDA moram ostvariti navedene rezultate
AKO elimo ostvariti rezultate, ONDA navedene aktivnosti moraju biti provedene; i
AKO elimo provesti navedene aktivnosti, ONDA moramo primijeniti utvrene
unose/resurse12.
U slijedeem paragrafima definiramo razliite razine prvog stupca logike matrice13
Opi ciljevi:
Opi ciljevi projekta predstavljaju doprinos projekta prioritetima politika u nekom
sektoru te prikazuju u kojoj je mjeri projekt znaajan za drutvo s aspekta
dugorone koristi za krajnje korisnike. Opi ciljevi se nee postii samo jednim
projektom jer je rije o dugoronim stratekim ciljevima za ije je ostvarenje
potreban doprinos niza projekata. Jedan projekt moe doprinijeti, ali ne i ostvariti
ope ciljeve prikazane u logikoj matrici. Ova razina logike matrice nam pokazuje
usklaenost naeg projekta s prioritetima nacionalnih strategija i politika.
Cilj/svrha projekta:
Svrha ili cilj projekta se postie provedbom projekta, te se oekuje da e njegovi
efekti imati odrive i dugotrajne koristi za ciljane skupine projekta. Svrha projekta
rjeava jedan sredinji problem te se definira u smislu odrivih koristi za ciljnu
skupinu projekta. Svrha projekta se ne definira se kao suma rezultata ve kao
posljedica rezultata projekta. Projekt najee ima samo jednu svrhu osim u
sluaju kompleksnih projekata.
Rezultati:
Rezultati su "proizvodi"odnosno ishodi poduzetih aktivnosti, kombinacijom kojih e
se postii cilj ili svrha projekta.
Aktivnosti:
Aktivnosti odnosno zadaci koji se moraju poduzeti da bi se postigli rezultati
projekta.
Izjave kojima opisujemo ciljeve, rezultate i aktivnosti moraju biti sroene jasno i
saeto. Dobro je i standardizirati nain opisivanja logike intervencije. Opi cilj
prikazuje doprinos projekta nekom irem cilju prioriteta sektorskih politika pa bi
opi cilj trebalo izraziti s glagolom doprinijeti. Svrha projekta bi se trebala
definirati kao poboljanje stanja odnosno direktnu korist za neku ciljnu skupinu
(moemo koristiti rijei kao npr. poveana, poboljano i sl.). Rezultati se
12

Naini pruanja pomoi, svezak 1. Smjernice za upravljanjem projektnim ciklusom. Podrka

uinkovitoj provedbi vanjske pomoi EU, Sredinji dravni ured za razvoju strategiju i koordinaciju
fondova EU, Zagreb 2008.
13
Project Cycle Management Training Handbook, ITAD Ltd., Lion House, West Sussex, UK, 1999

75

izraavaju u obliku konkretnog, opipljivog rezultata, kao npr. osnovan, ostvaren,

razvijen, proizveden dok se aktivnosti izraavaju u infinitivu glagola, poput izgraditi,
educirati, istraiti, razviti, izraditi i sl.
4. stupac pretpostavke
Pretpostavke su faktori izvan izravne kontrole projekta odnosno voditelja projekta,
ali koji su od presudne vanosti za postizanje rezultata aktivnosti, cilja projekta i
opih ciljeva. Pretpostavke su vanjski faktori koji moraju biti zadovoljeni da bi
projekt mogao poluiti uspjeh i ostvariti dugotrajnu korist ciljnim skupinama.
Pretpostavke su dio vertikalne logike te se u logikoj matrici ukljuuju na slijedei
nain:
Kada se ispune preduvjeti za provedbu projekta, izdvajaju se sredstva i
kree se u provedbu aktivnosti
Nakon to se provedu aktivnosti i ako se pretpostavke na razini aktivnosti
pokau tonima ostvarit e se rezultati
Nakon to se ostvare rezultati i pretpostavke na razini rezultata, moe se
ostvariti svrha projekta
Kada je postignuta svrha projekta i pretpostavke se na ovoj razini ispune,
projekt e ostvariti doprinos postizanju opih ciljeva projekta
Slika 18 Odnos izmeu intervencijske logike i pretpostavki projekta

Pretpostavke se veinom identificiraju tijekom analitike faze. Analiza dionika i

analiza problema nam u ranoj fazi ukazuju na vanjske utjecaje na provedbu
projekta kao to su zakonodavni okvir, tehnike i ekonomske mogunosti te
politiki aspekti nad kojima projekt nee moi uspostaviti kontrolu, a pretpostavke
su za ostvarenje eljenih rezultata i cilja. Tijekom analitike faze identificiraju se i
preduvjeti koje je nuno ostvariti da projekt uope krene s provedbom. Preduvjeti
mogu biti povezani s primjerice, donoenjem novog zakonodavnog okvira koji je
76

nuan za provedbu reformi u zdravstvu. Projekt ureenja turistike infrastrukture

ne moe poeti ukoliko nisu rijeeni vlasniki odnosi i pribavljene potrebne
dozvole. Znai, razlikujemo preduvjete za ulazak u projekt i pretpostavke koje se
trebaju ostvariti kako bi se ostvarili rezultati odnosno ciljevi projekta. Vjerojatnost
ispunjenja i znaaj vanjskih uvjeta ine dio procjene rizika projekta. Neke od
pretpostavki e biti jako znaajne za provedbu projekta dok e druge biti nevane
za projekt. Jako je vano problem kojeg elimo rijeiti sagledati iz svih kutova,
odnosno omoguiti svim skupinama dionika sudjelovanje u razradi projekta. Na taj
nain imat emo relevantne izvore i informacije i o moguim vanjskim
pretpostavkama za uspjeh projekta. Ono to je za jednu interesnu skupinu
pretpostavka, za drugu nije i obrnuto. I za definiranje pretpostavki vano je postii
dogovor razliitih dionika.
Potencijalne pretpostavke moemo analizirati i procjenjivati njihovu vanost
koristei slijedei dijagram

Slika 19 Analiza pretpostavki

77

Nakon to smo analizirali vanost pretpostavki, odluili da je projekt izvediv i da

nema pretpostavki koje ubijaju na projekt, samo pretpostavke koje e se
vjerojatno pokazati istinitim ukljuujemo u logiku matricu. Kao to je ve
navedeno u prethodnom izlaganju, pretpostavke se ukljuuju na svim razinama
logike matrice, od preduvjeta za ulazak u aktivnosti do pretpostavki za ostvarenje
rezultata, svrhe i opih ciljeva. Na ukljuene pretpostavke projektni tim ne moe
utjecati, ali mora paljivo pratiti njihovo ostvarivanje i planirati potencijalne
aktivnosti koje mogu umanjiti rizike od neostvarivanja pretpostavki.

2 i 3. stupac objektivno mjerljivi pokazatelji i izvori provjere

78

Nakon ispunjavanja intervencijske logike i pretpostavki potrebno je identificirati

naine mjerenja rezultata i ciljeva naeg projekta (stupac 2) te izvore tih
informacija (stupac 3).
Objektivno provjerljivi pokazatelji opisuju ciljeve projekta u mjerljivim terminima,
kao to su koliina, kvaliteta i vrijeme. Pokazatelji nam slue za provjeru
izvedivosti ciljeva i rezultata te su osnovni alat za praenje provedbe projekta kao i
za vrednovanje njegovih trajnih uinaka. Pokazatelji bi trebali biti mjerljivi na
sustavan nain i uz prihvatljive trokove. Svaki objektivno provjerljivi pokazatelj
trebao bi biti SMART

S specific = tono odreeni za cilj koji trebaju mjeriti

M measurable = mjerljivi u smislu koliine i kvalitete

A adequate = prikladni po prihvatljivoj cijeni

R relevant = relevantni za potrebe informiranja projektnih dionika

T timed = vremenski odreeni-kada moemo oekivati da e cilje

biti ostvaren

Svi ciljevi u intervencijskoj logici projekta moraju imati minimalno jedan objektivno
provjerljivi pokazatelj. Ponekad je potrebno odrediti i vie pokazatelja za jedan cilj
jer dok e jedan dati dobru informaciju u smislu koliine, drugi pokazatelj ga moe
nadopuniti s aspekta kvalitete. Ipak, potrebno je ukljuiti minimalan broj
pokazatelja koji mogu adekvatno pokazati jesu li ciljevi ostvareni, a izbjegavati
preveliki broj pokazatelja.
Pokazatelji bi se trebali definirati u fazi formulacije projekta, ali bi ih se tijekom
provedbe, kada smo bolje upoznali stvarni kontekst projekta, trebalo detaljnije
definirati i revidirati. U logikoj matrici se upisuje minimum potreban za mjerenje
postignua nekog cilja, ali se esto dogodi tijekom provedbe da je taj minimum
teko ispuniti bilo s aspekta koliine, kvalitete ili vremena. Kvaliteta pokazatelja lei
u nepristranosti i objektivnosti to znai da bez obzira tko prikuplja informacije o
provedbi projekta, one moraju biti jednake. Potekoe u definiranju pokazatelja
posebno su izraene u projektima gdje su rezultati nematerijalni i odnose se na
dugoroan utjecaj na ciljnu skupinu, primjerice projekti koji investiraju u ljudski
kapital, u poveanje znanja i vjetina, ukljuivanje u drutvo i sl.
Pokazatelji na razini rezultata definiraju se kao mjerljiva posljedica provedbe
aktivnosti, a ne kao saetak onoga to je navedeno u aktivnostima. Trebaju
izraavati neposredni ishod ili output provedenih aktivnosti. Pokazatelji na razini
svrhe projekta trebaju mjeriti je li projekt proizveo pozitivan ishod na ciljne skupine,
da li je njihovo stanje poboljano, na kakav nain, u kojoj mjeri i u kojem roku. Opi
cilj projekta povezuje projekt sa irim stratekim i politikim okvirom u nekom
sektoru i pokazuje dugorone razvojne ciljeve kojima projekt doprinosi. Opi cilj
nije odgovornost nositelja projekta i nema obveze prikupljanja podataka od strane
projektnog tima, ali se radi opeg smjetanja projekta u iri kontekst i za potrebe
evaluacije, u logiku matricu upisuju pokazatelji i na toj razini. Ovi pokazatelji
pokazuju doprinos projekta dugoronim ciljevima neke politike ili strategije.
S aspekta odgovornosti, nositelj projekta se mora pobrinuti da su pokazatelji na
razini rezultata, svrhe projekta te opih ciljeva ostvareni.
Na razini aktivnosti u logikoj matrici nije potrebno upisivati pokazatelje (jer se
mjere na razini rezultata) ve se unose materijalna i nematerijalna sredstva (input)
nuna za provedbu planiranih aktivnosti (projektni tim, partneri, podugovoreni
suradnici, oprema, materijali za obuku i sl.).

79

Izvori provjere oznaavaju gdje se i u kojem obliku mogu pronai informacije o

postizanju cilja projekta i rezultata koje opisuju objektivno mjerljivi pokazatelji.
Formuliraju se istodobno s identifikacijom pokazatelja. Izvori provjere trebaju
sadravati tri temeljne informacije:
Kako se prikupljaju informacije npr. iz projektnih izvjetaja, evidencije
dolazaka na osposobljavanja, posebne studije, istraivanja, slubene
statistike, potvrde o izvrenim radovima i sl.
Tko bi trebao prikupljati/pruati informacije (projektni tim, podugovoreni
strunjaci, nadleni statistiki uredi i sl.)
Kada/koliko redovito treba osigurati prikupljanje podataka
Pri odreivanju pokazatelja i shodno tome, izvora provjere, potrebno je ocijeniti
dostupnost i trokove prikupljanja informacija te koristiti to je vie mogue
postojee sustave prikupljanja podataka ili se osloniti na projektni tim i projektne
izvjetaje, a kako bi smo izbjegli pretjerane trokove za projekt. Pri identifikaciji
izvora provjere, projektni tim mora postaviti pitanje: Tko e sve koristiti prikupljene
podatke. Pokazatelji ne smiju samo zadovoljavati elje donatora kada definiraju
pokazatelje ve moraju imati na umu i lokalne dionike koji su i stvarni vlasnici
projektnih rezultata.
Trokovi i izvori financiranja (Europska unija, Vlada, itd.) nalaze se u posljednjem
redu treeg stupca logike matrice. U ovom polju upisujemo i specificiramo
trokove koji su nam potrebni za provedbu projekta.

7.3

Ispunjavanje logike matrice projekta

Logika matrica se ispunjava na nain da se prvo razradi intervencijska logika

projekta (prvi stupac) koristei rezultate analize ciljeva i odabira strategije (odnos
sredstvo-cilj). Glavni cilj unosi se u matricu kao svrha projekta, ciljevi na nioj razini
(uzroci) postaju rezultati, a sredstva na najnioj razini u stablu ciljeva postaju
aktivnosti. Ciljevi na najvioj razini (posljedice problema u problemskom stablu)
definiraju se kao opi ciljevi projekta.
Pretpostavke se u logikoj matrici ukljuuju nakon definiranja logike intervencije i
to na slijedei nain:
Nakon to se provedu aktivnosti i ako se pretpostavke na razini aktivnosti
pokau tonima ostvarit e se rezultati (pretpostavke potrebne za
ostvarenje rezultata)
Nakon to se ostvare rezultati i pretpostavke na razini rezultata, moe se
ostvariti svrha projekta (pretpostavke potrebne za ostvarenje svrhe)
Kada je postignuta svrha projekta i pretpostavke se na ovoj razini ispune,
projekt e ostvariti doprinos postizanju opih ciljeva projekta (pretpostavke
potrebne za doprinos ostvarenju opih ciljeva)
Nakon ispunjavanja pretpostavki unosimo objektivno provjerljive pokazatelje i
izvore provjere.
Slika 20 Redoslijed ispunjavanja logike matrice
Opis projekta

Pokazatelji

Izvor provjere

Opi cilj

Pretpostavke

80

Svrha projekta

2
Rezultati projekta

3
Aktivnosti

10

11

12

13

Sredstva potrebna
za provedbu projekta

Trokovi

Slika 21 Primjer ispunjene logike matrice projekta

Opis projekta

Pokazatelji

Izvor provjere

Opi cilj
Poveanje prihoda od
turizma u Gradu

Konstantan godinji rast od

5% turistikih noenja

- Financijski izvjetaj
Turistike
zajednice
Grada
- Dravni zavod za
statistiku (godinji bilten)
- Izvjetaji HGK

Svrha projekta
Ostvaren rast broja
turista kroz poboljanje
kvalitete turistike
usluge

Prihodi
od
turistike
djelatnosti su 4. po redu
prihoda u Gradu u roku od 5
godina nakon zavretka
projekta
Zabiljeen rast od 8% turista
koji posjeuju Grad do kraja
projekta
Registrirani dolasci minimalno
10 grupa turista u vrijeme
trajanja projekta

Statistike
zajednice,

Pretpostavke

Turistike

evidencije
Udruge
turistikih vodia Grada,
izvjetaji agencija
Zavrni izvjetaj projekta
izraen
od
strane
projektnog tima

Rezultati projekta
1.
Unaprijeena
znanja i kapaciteti
pruatelja usluga u
turizmu

Odabrano 20 postojeih
pruatelja turistikih usluga u
Gradu i okolici
Razvijena etiri razliita
programa
usavravanja
(ugostiteljstvo,
smjetaj,
popratni sadraji, animacija)
19 polaznika zavrilo ciklus
od 7 dana motivacijskih
radionica u toku drugog
mjeseca projekta
Min. 80% polaznika izrazilo
zainteresiranost za daljnje
sudjelovanje u projektu
18 polaznika pohaalo, 15
polaznika zavrilo 3-mjeseno

Izvjetaji o napretku
projekta izraeni od
strane projektnog tima
Liste
sudionika
motivacijskih radionica i
osposobljavanja

Postoji
dogorona
politika
volja za unaprjeenjem
turizma u Gradu
- Stabilan ili rastui
standard
- lako dostupni turistiki
proizvodi
- povoljna struktura
gostiju
Na
projektnom podruju i
okolnim
podrujima
nema incidenata koji bi
ugrozili sigurnost turista
ili ih natjerali da
posumnjaju u svoju
sigurnost.

Evaluacijski izvjetaji s
radionica
Preslike uvjerenja
osposobljavanju

Foto
dokumentacija,
potpisne liste

81

usavravanje za odreena
tuistika zanimanja
15 polaznika sudjelovalo u
sedmodnevnoj
praktinoj
nastavi u Istri
2.
Razvijeni
i
stavljeni na trite novi
turistiki proizvodi

Angairan iskusni dizajner i

15 turistikih djelatnika prolo
je
teaj
iz
osnova
industrijskog dizajna
15 polaznika zavrilo je 5
dnevni seminar iz osnova
marketinga
Odrano 25 cjelodnevnih
kreativnih
radionica
uz
strunu pratnju
Odabrano
5
najboljih
inovativnih
proizvoda
i
razraeno
5
poslovnih
planova

3.
Poboljana
umreenost i suradnja
pruatelja usluga u
turizmu

Minimalno 20 turistikih
djelatnika i djelatnika u
turizmu aktivno je ukljueno u
javnu raspravu
Donesena odluka o pravnom
ustroju mree
Registrirana mrea
Izraen zavrni akcijski plan
Izraena
marketinka
strategija,
odrane
2
konferencije za novinare, s 15
objava, tiskano i distribuirano
5000 letaka. Sudjelovanje na
2 TV emisije u toku projekta.
Sudjelovanje na 2 sajma
turizma u Europi.
Izraena internet stranica s
5000 klikova do kraja
projekta.

4.
Poboljana
promocija
lokalne
turistike
ponude
(primjenom
marketinkih alata)

Izvjetaji o napretku
projekta izraeni od
strane projektnog tima
Potpisne liste, izvjetaj
trenera
Foto dokumentacija
Kriteriji
i
izvjetaj
selekcijske
komisije,
Arhiva projekta
Snimka radio spota i
ugovor o emitiranju
Preslike
potpisanih
ugovora o koritenju
poticajnih
mjera
za
zapoljavanje, Ispunjeni
anketni listii
Potpisne liste, zapisnik sa
rasprave

Zakonske
procedure
omoguavaju
maksimalno fleksibilan
sustav
prodaje
turistikih proizvoda

Izvjetaj sa sastanka
Rjeenje o registraciji,
izvadak iz registra
Rauni, press clipping,
foto
dokumentacija,
evidencija
distribucije,
snimke gostovanja u
emisijama, rauni, karte
aviona,
foto
dokumentacija, ugovor,
google analytics

82

Aktivnosti
1.1. Identificirati
i
selektirati
pruatelje usluga u
turizmu
1.2. Razviti neformalne
programe usavravanja
u turizmu
1.2. 1.3.
Organizirati
motivacijske radionice
za polaznike
1.4.
Organizirati
edukaciju polaznika za
unaprijeenje usluga u
turizmu
1.5.Organizirati
praktinu
nastavu
vezanu
uz
unaprijeenje usluga u
turizmu
2.1.
Organizirati
predavanja iz osnova
dizajna
2.2.
Organizirati
predavanja iz osnova
marketinga
2.3.
Organizirati
kreativne radionice uz
mentorstvo
2.4. Izraditi poslovne
planove
za
nove
proizvode
2.5. Izraditi konkretne
proizvode i plasirati ih
na trite
3.1.
Odrati javnu
raspravu o formiranju
mree
turistikih
djelatnika
3.2.
Odabrati
adekvatan pravni oblik
mree
3.3.
Formalizirati
meusobne odnose
registriranjem mree
3.4.
Izraditi
akcijski plan rada
4.1.
Izraditi
marketinku strategiju
4.2.
Promotivne
aktivnosti u medijima
4.3.
Sudjelovati
na sajmovima
4.4.
Izraditi
internet stranicu

Sredstva
potrebna
provedbu projekta

za

Projektni tim
Partneri projekta
Podugovoreni
kreatori
i
izvoai
programa
osposobljavanja
Podugovorena PR agencija
za
izradu
marketinke
strategije i provedbu medijske
kampanje
Projektni ured
Prostori
za
odravanje
programa osposobljavanja,
honorari predavaa
Materijali za osposobljavanje
Prilagoena
raunalna
oprema za osposobljavanje,
honorar konzultanta koji e
mentorirati poslovne planove
Trokovi
materijala
Trokovi
proizvoda

promotivnog
distribucije

Trokovi
1. Ljudski resursi
45.234 EUR
2. Putni trokovi
12.000 EUR
3. Oprema 9.500
EUR
4. Ured
2.200
EUR
5. Ostali trokovi i
usluge 43.234
EUR
6. Ostalo 0 EUR
TOTAL
112.168
EUR
Kvalitetni
treneri
dostupni u vrijeme
implementacije
aktivnosti
Aktivno
sudjelovanje
polaznika i dovoljan broj
kvalitetnih ideja za nove
proizvode

Akcije predloene na
radionicama za izradu
novih proizvoda ne
zahtijevaju
drastine
investicije

Trokovi sudjelovanja na
sajmovima (put, smjetaj,
kotizacije)
Uredski materijal
itd...

Pciljna skupina im
koncenzus oko oblika
registracije mree

Mediji su zainteresirani i
kvalitetno izvetavaju o
projektu

83

a. Uvod u projektnu aplikaciju

U ovom poglavlju nauit ete:

2 Sadraj uobiajene aplikacije za prijavu na poziv za
dodjelu bespovratnih sredstava u programu IPA
3 Kako pristupiti izradi projektne aplikacije

84

i. Projektna aplikacija za pozive za dodjelu

bespovratnih sredstava
Projektna aplikacija je svakako najopseniji dio projektne dokumentacije koja se
mora ispuniti za prijavu projekata na neki od natjeaja za dodjelu bespovratnih
sredstava. Tako je kod programa IPA, ali i kod drugih europskih natjeaja,
primjerice programa unije.
U obrascu aplikacije potrebno je vrlo detaljno pojasniti i dokazati kvalitetu projektne
ideje. U istom obrascu potrebno je izraditi i krau verziju ideje, tzv. koncept
projekta, a daju se i osnovni podaci o prijavitelju i projektnim partnerima, ako oni
postoje.
Projektna aplikacija razrada je projektne ideje i projektne logike koja je nastala
promiljanjem i poetnim analizama kao to su analiza dionika, analiza problema i
ciljeva te analiza strategije.
Za pretpristupne programe, u Hrvatskoj za program IPA, izvor u kojemu se
propisuje nain izrade projektne aplikacije je Praktini vodi kroz procedure
ugovaranja Europske komisije.14
Izraditi projektnu prijavu kompleksan je proces. Pretpostavlja brojne preliminarne
analize i izradu logike matrice opisane u prethodnom priruniku, a nakon toga i
raspisivanje kompletnog obrasca projekta.
Kvalitetni projektni prijedlozi openito su precizni, jasni i pisani visoko kvalitetnim i
razumljivim engleskim jezikom. Vano je da su prijedlozi visoko relevantni za
ciljeve natjeaja na koji se alju i da nude vrijednost za ciljne skupine za novac koji
trae.
Poeljno je da su prijavitelji institucije ve strune u svom podruju, a partnerska
mrea uspostavljena na logian nain, tako da se u zajednitvu pokriju svi
elementi projekta. Dobar projekt nudi odriva rjeenja za ciljnu skupinu, ne
pretjeruje s trokovima, metode za rad s ciljnim skupinama pravilno su odabrane, a
iz prijave se vidi da lanovi projektnog partnerstva dobro poznaju ciljnu skupinu i
imaju ve nekog iskustva u aktivnostima koje predviaju.
S obzirom na metodoloku kompleksnost u elaboriranju projektne prijave svakako
se preporuuje da se barem pri prvom pisanju projekata konzultiraju osobe koje u
tome imaju iskustva te da uvijek postoji projektno partnerstvo i da bude paljivo
izabrano kao relevantno za ciljne skupine.
Izrada prorauna pak opsena je i relativno komplicirana aktivnost koja je nuna u
izradi svake projektne aplikacije odnosno prijedloga projekta. S jedne strane mora
se paziti da svi trokovi koji e direktno nastati u provedbi aktivnosti budu
predvieni u proraunu, a s druge strane nije uputno pretjerivati s trokovima koji
se navode (kako u iznosima, tako i koliini). Umjerenost u izradi prorauna
svakako je najbolji savjet.

14

Izvor:

http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm

85

Proraun se mora izraditi na nain da svi trokovi budu jasni onome tko prvi put
ita projekt ili pak samo njegov proraun. Najbolji prorauni nastaju kada se svi
resursi potrebni za provedbu projekta planiraju u isto vrijeme kada i detaljne
aktivnosti projekta i paralelno popunjavaju.

86

ii. Kako pristupiti izradi projektne aplikacije

Izradi projektne aplikacije poeljno je pristupiti tek nakon to su napravljene sve
preliminarne analize odnosno nakon to je sloena logika matrica projekta. Nakon
tog prvog koraka tek valja krenuti na raspis aplikacije.
Uobiajeno je prvo raspisati cijeli projekt, testirati efektivnost projekta i izraditi
proraun te tek na kraju popuniti koncept projekta.
U nastavku sa daju upute za popunjavanje projektne aplikacije, poglavlje po
poglavlje.
Program IPA (ponekad i drugi programi zajednice) slijedi pravila iz Praktinog
vodia kroz procedure ugovaranja Europske komisije (engl. Practical Guide).
Europska komisija zadrava pravo izmjene ovog vodia. Ovaj je prirunik
napravljen prema verziji vodia iz 2010. godine, a navedeni primjeri tekstova
obrazaca preuzeti su kao ilustracija procedura iz iste verzije vodia. Europska
komisija ima obiaj obrasce i procedure mijenjati i poboljavati jednom godinje,
stoga uvijek valja konzultirati ovaj izvor ili direktno s Interneta ili iz samog teksta
natjeaja. S obzirom na veu koliinu razliitih obrazaca koji postoje, izvjesno je
da obrasci razliitih programa izgledaju drugaije. Neovisno o tome kako
izgledaju tone forme, poglavlja aplikacijskog obrasca i konkretna pitanja iz
ovog prirunika korisna su u izradi bilo koje detaljne aplikacije. Primjer aplikacije
iz Praktinog vodia Europske komisije koji rabimo, dakle, u ovom priruniku
rabi se u veini programa koji su dostupni zemljama kandidatkinjama za
lanstvo u Europskoj uniji.

87

e. Popunjavanje projektne aplikacije

U ovom poglavlju nauit ete:

4 Kako izgleda sadraj koncepta projekta
5 Kako popuniti pojedina poglavlja projektne aplikacije
6 Dodatne alate korisne za ispunjavanje projektne
aplikacije

89

i. Dio A koncept projekta

U konceptu projekta potrebno je vrlo dobro, jasno i dojmljivo obrazloiti projektnu
ideju. Koncept projekta nalazi se na poetku projektne aplikacije. Koncept ima
ogranienu duinu, i to pet stranica (propisana je i veliina slova i prored). Cilj ovih
ogranienja je usporedivost podataka i transparentnost u ocjenjivanju (jednaki
tretman potencijalnih prijavitelja).
Ocjenjivanje koncepta projekta prvi je po redu korak u evaluaciji svih pristiglih
projektnih prijava, koji slijedi odmah nakon administrativne provjere i presudan je za
odluku hoe li se detaljno razraeni projektni prijedlog dalje itati.
Nakon to je koncept izraen, predlae se davanje koncepta projekta neovisnoj
osobi na pregled. Naime, esto se dogaa da prijavitelj projekta svoj koncept sloi
na nain pun pretpostavki odnosno tako da je jasan samo autoru (primjer: koritenje
kratica bez pojanjenja znaenja, koritenje tehnikog rjenika itd.).
Pri pisanju zapravo treba uzeti u obzir mogunost da e koncepte itati osobe koje
moda nisu specijalizirani za specifino podruje koje projektna prijava pokriva,
stoga je vano da prezentacija koncepta projekta bude razumljiva i jednostavna.
Koncept se sastoji od tri podruja o kojima treba pisati, a to su saetak, relevantnost
i opis aktivnosti, a svako od poglavlja sadri po nekoliko potpitanja na koja treba
odgovoriti.
Ovo je sadraj koncepta projekta15:
Summary of the action
Title of the action:
Specific objective:
Location(s) of the action: - specify country(ies), region(s) that will benefit from the action
Total duration of the action (months):
Amount (in EUR) of requested EU contribution
Objectives of the action
Target group(s)
Final beneficiaries
Estimated results
Main activities
Relevance of the Action
Relevance to the objectives/sectors/themes/specific priorities of the call for
proposals
Relevance to the particular needs and constraints of the target country/countries,
region(s) and/or relevant sectors (including synergy with other EU initiatives and
avoidance of duplication)
Describe and define the target groups and final beneficiaries, their needs and
constraints and how the action will address these needs
Particular added-value elements
Description of the action
- Background to the preparation of the action.
15

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Aplikacijski obrazac,
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm

90

Describe the objectives of the action. (Elaborate here on the objectives

mentioned in the table in section 1.1 above.)
Describe the key stakeholder groups, their attitudes towards the action and
any consultation undertaken with them.
Provide brief information on the type of activities foreseen and specify
related outputs and results, including a description of linkages/relationships
between activity clusters.
Indicate the broad timeframe for the action and describe any specific factor
that has been taken into account.

1. Saetak projekta (engl. summary)

Saetak projekta obino je tablino prikazan. Tu se najee trae sljedei podaci:
trajanje projekta u mjesecima,
traeni iznos za financiranje
ciljevi projekta,
nazivi institucija partnera,
ciljne skupine,
krajnji korisnici,
rezultati projekta i
glavne aktivnosti projekta.
Pojedini od podataka otprije su definirani u analizi dionika, a to su partneri, ciljne
skupine i krajnji korisnici. Ovdje ih treba samo kratko spomenuti odnosno nabrojati.
Nadalje, iz izraene logike matrice (projektna vertikalna logika) otprije su poznati
opi i specifini ciljevi, rezultati i aktivnosti. Jedino to nije otprije poznato je trajanje
projekta, koje e se dopisati nakon to se projektne aktivnosti temeljito razrade po
mjesecima u tzv. gantogramu odnosno vremenskom tijelu. Trajanje projektnih
aktivnosti obino je ogranieno na minimalni i maksimalni broj mjeseci u samom
tekstu poziva za dostavu projektnih prijedloga (tekstu natjeaja).
Takoer je potrebno dati i procjenu prorauna projekta, iako e se detaljni proraun
projekta traiti tek u kasnijoj fazi (projektne aplikacije).
Saetak je dakle oita veza s logikom matricom.
2. Relevantnost
Najvanije od svih poglavlja projektne prijave je poglavlje relevantnosti, jer su kriteriji
za ocjenjivanje i mogui bodovi koji se dodjeljuju najvei. Na maksimalno tri stranice
potrebno je odgovoriti na etiri kljuna pitanja, a to su relevantnost projekta za
ciljeve navedene u uputama za prijavitelje (tekst natjeaja za bespovratna sredstva),
relevantnost projekta za potrebe i/ili ogranienja ciljanih drava, regija i/ili
relevantnih sektora, opis ciljne skupine i krajnjih korisnika, specifini elementi
dodane vrijednosti.
Ovo se poglavlje zove relevantnost zato to je potrebno dokazati relevantnost
odnosno usklaenost predloenog projekta za potrebe i ogranienja ciljne drave
i/ili regije openito, potrebe odnosno situaciju unutar odabranog sektora, za ciljnu
skupine i/ili krajnje korisnike specifino i za ciljeve i prioritete uputama za prijavitelje,
te horizontalne teme Europske unije.
Projekt mora, dakle, pruiti opi prikaz i analizu problema i njihove meusobne
povezanosti na svim razinama. Ovdje se moraju jasno identificirati specifini
problemi koji e se rjeavati projektom.
91

Unutar poglavlja relevantnosti, uputno je oslanjati se na strategije odnosno

dokumente. U nastavku su opisane tri razine podataka koje se mogu koristiti.
1) Koritenje javno objavljenih podataka koji se mogu dobiti kroz istraivanje
preko Interneta ili kroz druge izvore. Ova faza obino je vrlo frustrirajua jer
onaj tko istrauje NE smije si kao cilj staviti da prikupi i iznese to vie bilo
kakvih statistikih pokazatelja koji su relevantni za projekt. Treba meutim
traiti sve one statistike podatke koji koriste da bi se dokazalo da je projekt
potreban, a sve one koji to ne dokazuju treba izostaviti jer onaj tko ita e
lako prepoznati nabacivanje nebitnih pokazatelja! Ova faza obino da vrlo
malo teksta a traje jako dugo i na to treba raunati.
2) Tumaenje podataka koje smo dali ali tako da oni podravaju nau ideju, a
ne da su prema njoj indiferentni ili da je naruavaju, vrlo je vano i ne smije
se izostaviti. Dakle, ak niti na prvo pitanje gdje dominira statistika ne
moemo izbjei dati tumaenja kojih e biti sve vie prema kraju odgovora
na pitanje.
3) Nai osobni zakljuci, pretpostavke, sugestije, jednom rijeju nae osobno
znanje iz podruja koje se naslanja na podatke ali ne predstavlja njihovo
tumaenje mora biti svakako dominantni dio ovog poglavlja.
NAPOMENA: Pristup sa koritenjem boja je samo ALAT primjeren za pripremu
relevantnosti u brojnim projektima, ali je omjer koliine statistikih pokazatelja u
odnosu na njihovo tumaenje te dio koji se odnosi na osobnu interpretaciju
problema i rjeenja potpuno ovisan o autoru projekta i o podruju u kojem se projekt
prijavljuje. Ne postoji generalna uputa koja e uvijek dati najbolji rezultat ali alati
mogu pomoi u nainu pristupa ispunjavanju ovog dijela koncepta projekta.
Potrebno je ukljuiti konkretan opis karakteristika ciljnih skupina i krajnjih korisnika.
Ovdje mislimo na koliinu ljudi ili pravnih osoba koje ine ovu skupinu dionika. Ciljna
skupina je skupina kojoj je projekt namijenjen i, u skladu s uputama za prijavitelje,
na ove dionike projekt treba utjecati direktno i pozitivno na razini svrhe projekta. Ne
moe se promijeniti jednom kad je projekt ugovoren, a u opisu je poeljno uzeti u
obzir: broj, dob, spol, mjesto boravka, uobiajene potrebe itd.
Na pojedinom natjeaju bit e financirani samo oni projekti koji su ocijenjeni kao
relevantni za postizanje ciljeva sektorske strategije i ciljeva samog natjeaja.
Nerelevantni projektni prijedlozi odbacit e se tijekom procesa odabira.
2.1.3. Opis aktivnosti projekta
U ovom dijelu koncepta potrebno je na svega jednog stranici napisati koja je
pozadina pripreme projekta, opisati ciljeve projekta, opisati kljune dionike projekta,
njihove stavove prema projektu I konzultacije koje su moebitno prethodile.
Takoer je potrebno dati kratke informacije o tipu aktivnosti koje se predviaju,
specificirati zamiljene rezultate, ukljuujui opis veze izmeu grupa aktivnosti.
Potrebno je takoer navesti I vremenski okvir.

ii. Dio B projektna aplikacija

Dio B postaje predmetom ocjenjivanja samo ako je koncept projekta ocijenjen
kvalitetno, odnosno ako je meu najboljima po redoslijedu ocjena (bodovna lista)
pristiglih projektnih prijedloga. Koliina koncepata koji se nastavljaju ocjenjivati u
treem koraku procesa ocjenjivanja obino je natjeajem definirana na dvostruko
92

vie od iznosa bespovratnih sredstava koji su na raspolaganju u konkretnom

objavljenom natjeaju.
Projektna aplikacija sastoji se od dva dijela; detaljnog opisa projekta i konkretnih
podataka o prijavitelju i njegovim partnerima.
U nastavku se daju opisi pojedinih poglavlja projektne aplikacije.
1.

Naslov, lokacija i iznos trokova projekta

Vrlo esto prijavitelji imaju potekoa pri odabiru naslova projekta. Naslov valja
odabrati tako da bude vezan uz ciljeve projekta, da bude jasan, to je mogue krai
(ili da ima neku zanimljivu kraticu).
Lokacija projekta na veini je natjeaja definirana i ponekad ograniena (na
pogranino podruje, odreene upanije ili regije i sl.). Ovdje se navodi lokacija u
smislu drave, regije, upanije ili grada.
Iznos projekta mora se poklapati s iznosom koji proizie iz detaljnog prorauna
projekta. Vano je da iznos koji se ovdje naznai bude isti kao i onaj koji je
naznaen u proraunu i meu izvorima financiranja (trei dio prorauna).
Valja navesti koliki je ukupni troak projekta i koliki iznos i postotak se trai od
ugovornog tijela. Iznos se navodi u eurima.
2.

Detaljni opis projektnih aktivnosti i uinkovitosti

Ovo su formulacije koje se pojavljuju u projektnoj aplikaciji i slue za navoenje

prijavitelja, a to u ovom poglavlju treba pisati16:
Provide a description of
information requested below:

the

proposed

action,

including

all

the

Making reference to the overall objective(s) and specific objective(s),

outputs and results described in the concept note elaborate on specific
expected results indicating how the action will improve the situation of
the target groups and final beneficiaries as well as the technical and
management capacities of target groups and/or any local partners. Indicate
in particular foreseen publications.
Making reference to the overall objective(s) and specific objective(s),
outputs and results described in the concept note identify and describe in
detail each activity (or work package) to be undertaken to produce
results, justifying the choice of the activities and specifying the role
of each partner (and associates or contractors or sub-grantees where
applicable) in the activities. In this respect, the detailed description
of activities must not repeat the action plan (to be provided in section
2.1.3 below) but demonstrate coherence and consistency in the project
design

U ovom poglavlju potrebno je na maksimalno etrnaest dozvoljenih stranica opisati

oekivane rezultate, odnosno kako e projekt poboljati situaciju ciljne skupine i
krajnjih korisnika i njihove tehnike i upravljake kapacitete. Potrebno je specificirati
i kvantificirati rezultate, a oni se moraju poklapati s rezultatima navedenima u
logikoj matrici.

16

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Aplikacijski obrazac,
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):

93

Najvei dio ovog poglavlja treba posvetiti detaljnom opisu aktivnosti. Potrebno je
obrazloiti svaku aktivnost, zato je se predlae i kakvim konkretnim rezultatima
(tzv. outputima) e rezultirati. Ako prijavitelj to smatra relevantnim, mogu se i opisati
i dodatne informacije o tome zbog ega se podnosi projektni prijedlog.
Kada govorimo o detaljnim aktivnostima i njihovoj uinkovitosti, nuno je identificirati
i detaljno opisati svaku aktivnost koja se eli poduzeti kako bi se ostvarili rezultati,
opravdavajui odabir aktivnosti, navodei njihov redoslijed i meusobnu povezanost
te specificirajui, gdje je primjenjivo, ulogu svakog partnera (ili suradnika ili podugovaratelja). Detaljni opis aktivnosti ne smije ponavljati vremenski plan projekta
opisan u poglavlju tablice vremenskog tijeka. Kao primjer detaljnih aktivnosti moete
navesti jednu vrlo estu aktivnost na projektima, a to je aktivnost identifikacije i
odabira ciljne skupine (neka bude to aktivnost 1. projekta).
Ovo je tablica koja se moe koristiti kao alat u izradi detaljnih aktivnosti:
Naslov aktivnosti
Uz koji je rezultat vezana aktivnost
Opis aktivnosti
Konkretni outputi
Korist aktivnosti za ciljne skupine
(opravdanost)
Vrijeme potrebno za provedbu (u
danima i po osobi), ukljuiti i
unutarnje i vanjske osobe
Odgovoran za provedbu iz aktivnosti
Uloge ostalih ukljuenih u provedbu
aktivnosti (ciljna skupina)
Rizici za provedbu aktivnosti
Lokacija aktivnosti
Vrijeme u projektu kada se aktivnost
zbiva (mjeseci od-do)
Koliko dana rada i kojih osoba je
potrebno za provedbu ove aktivnosti
Sredstva (npr. oprema, usluge itd.)

Tablica zapravo pokriva sva relevantna pitanja koja se prijavitelji trebaju pitati
prilikom izrade detaljnih aktivnosti.
Dijelovi ove tablice su:

94

o
o
o
o

detaljni opis aktivnosti, vezanost za rezultat, konkretni outputi i korist

aktivnosti za ciljne skupine (opravdanost) prenosi se u ovo poglavlje
aplikacije (detaljne aktivnosti),
vrijeme u projektu kada se aktivnost zbiva te osoba odgovorna za
provedbu iz aktivnosti dijelovi su koji se upisuju u tablicu vremenskog
plana,
rizici u poglavlje metodologije provedbe projekta, a
dani rada ljudi i trokovi prenose se u proraun projekta.

3.
Metodologija provedbe projekta
Pitanja koja se postavljaju u ovom poglavlju su sljedea17:

the methods of implementation and reasons for the proposed

methodology;

where the action is the prolongation of a previous action, explain how

the action is intended to build on the results of this previous action.
Give the main conclusions and recommendations of evaluations that might
have been carried out;

where the action is part of a larger programme, explain how it fits or

is coordinated with this programme or any other possibly planned project.
Please specify the potential synergies with other initiatives, in
particular from the European Union;

the procedures for follow up and internal/external evaluation;

the role and participation in the action of the various actors and
stakeholders (local partner(s), target groups, local authorities, etc.),
and the reasons for which these roles have been assigned to them;

the organisational structure and the team proposed for the

implementation of the action (by function: there is no need to include the
names of individuals);

the main means proposed for the implementation of the action

(equipment, materials, and supplies to be acquired or rented);

the attitudes of all stakeholders towards the action in general and

the activities in particular;

the planned activities in order to ensure the visibility of the action

and the EU funding.

Poglavlje metodologije ogranieno je veliinom na etiri stranice. Postoji cijeli niz

pitanja na koje je potrebno odgovoriti u ovom poglavlju, a prvo i najvanije pitanje je
o metodama provedbe i razlozima za predloenu metodologiju.
Primjeri metodologije:

Na koje specifine naine projekt pristupa ciljnoj skupini,

Primijenjene metode uenja
Metode komunikacije s dionicima
Nain kako je osmiljena promocija projekta
Nain kako e ukljueni u projekt zagovarati prava ciljnih skupina

17

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Aplikacijski obrazac,
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):

95

Potrebno je opisati da li je projekt koji se predlae nadogradnja na neke prethodne

napore, akcije, projekte i strategije. Ako projekt ima svoju podlogu, potrebno je
objasniti kako se ovim projektom namjeravaju nadograditi rezultati nekog
prethodnog projekta. Ako je predloeni projekt preporuka ranijih evaluacija, onda je
to takoer potrebno napisati. Ako je pak projekt dio veeg programa, treba objasniti
na koji je nain koordiniran s programom ili s ostalim moguim planiranim projektima
te kako je povezan s programima Europske unije. Ovaj dio aplikacije vezan je
takoer za poetne analize koje su napravljene u prethodnoj fazi (pri izradi logike
matrice).
U ovom poglavlju pita se i kakve su procedure zamiljene za naknadne aktivnosti
(tzv. follow up) koje se izvode poslije zavretka projekta i kako je planirana
evaluacija tj. procjena uspjeha rezultata te hoe li je napraviti unutarnje projektno ili
vanjsko osoblje.
Nadalje, u poglavlju metodologije potrebno je opisati uloge u projektu i naine
sudjelovanja razliitih dionika, ciljnih skupina, lokalnih vlasti itd., te razloge zbog
kojih su te uloge pojedinima i dodijeljene.
Trai se da se ukratko opiu stavovi svih dionika prema projektu openito i prema
specifinim aktivnostima. Takoer, osim zato su dionici u projektu, potrebno je
opisati organizacijsku strukturu i tim predloen za provedbu projekta.
Ovdje je potrebno opisati tim po funkciji i nije potrebno upisivati imena pojedinaca.
No poeljno je unaprijed planirati tono koji ljudski resursi e projekt u stvarnosti i
provesti. Organizacijsku strukturu za provedbu projekta ovdje je mogue i skicirati.
Primjer strukture provedbe projekta (osoblje):

Voditelj projekta
Pomonik voditelju projekta
Financijski savjetnik u provedbi
Psiholog za ciljnu skupinu
Profesor 1
Profesor 2

Mogue je skicirati i organigram organizacijske projektne strukture.

Osim ljudskih resursa, ovdje treba ukratko opisati i sredstva potrebna za provedbu
projekta (oprema, materijali i ostale stvari koje se moraju mobilizirati i/ili kupiti za
provedbu...). Detaljna razrada trokova daje se u proraunu projekta.
4.

Vremenski plan provedbe projekta

Svaki projekt ima ogranieno trajanje, ima svoj poetak i kraj. Mjera koja se ovdje
predvia su mjeseci. U ovom je poglavlju predviena tablica odnosno gantogram tj.
vremenski slijed aktivnosti u projektu.
Ovako izgleda tablica vremenskog slijeda u ovom poglavlju projektne aplikacije18:
Year 1
Semester 1
Semester 2
Activity
Month
2 3 4
5 6 7 8 9 10 11 12 Implementing
1
body
example
Example
Example

18

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Aplikacijski obrazac,
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):

96

Preparation
Activity
1
(title)
Execution
Activity
1
(title)
Preparation
Activity
2
(title)
Etc.
For the following years:
Activity
Semester 4
3
Example
example
Execution
Activity
1
(title)
Execution
Activity
2
(title)
Etc.

Local partner 1
Local partner 1
Local partner 2

10

Implementing
body
example
Local partner 1
Local partner 2

U tablicu se ne upisuju konkretni datum poetka (time i kraja) projekta, s obzirom na

to da e poetak projekta biti poznat tek nakon zavretka procesa ocjenjivanja, a
poetak e u veini sluajeva biti definiran kao dan poslije datuma potpisa ugovora
o financiranju projekta bespovratnim sredstvima.
To znai da se aktivnosti jednostavno trebaju pobrojiti, a u stupcima po mjesecima
trebaju se osjenati oni mjeseci u kojima se predvia provedba. U procjeni trajanja
pojedinih aktivnosti savjetuje se da ta procjena bude realna i bolje je precijeniti
trajanje aktivnosti nego podcijeniti.
Poeljno je ovdje uzeti u obzir sve relevantne imbenike koji mogu utjecati na
raspored provedbe i rizike koji mogu uzrokovati neeljena produivanja trajanja
aktivnosti. Nije naodmet ostaviti vremensku rezervu u planiranju, tzv. buffer.
Sve aktivnosti moraju biti u korelaciji s prije opisanima detaljnim aktivnostima i
nazivljem koje je prvenstveno bilo definirano u logikoj matrici. Preporuka je da su
aktivnosti pobrojane i da nose isti naziv u svim dijelovima projektne aplikacije na
kojima se to trai.
S desne strane tablice, uz svaku aktivnost, upisuje se osoba odgovorna za
provedbu, prema ulogama koje su dodijeljene u metodologiji.
Plan projekta za prvih dvanaest mjeseci provedbe mora biti dovoljno detaljan, dok
za svaku sljedeu godinu plan moe biti openitiji i moe sadravati samo glavne
aktivnosti predviene za te godine.
Primjer:
Godina 1
Semestar 1
AKTIVNOST

1.1.Identificirati
i
selektirati
pruatelje usluga u
turizmu

Semestar 2
6

10

11

12

Provodi
Prijavitelj i partner 1

97

1.2.
Razviti
neformalne
programe
usavravanja
u
turizmu

Prijavitelj i partner 1

1.3.
Organizirati
motivacijske
radionice
za
polaznike

Prijavitelj i partneri
1, 2 i 3

1.4.
Organizirati
edukaciju polaznika
za
unaprijeenje
usluga u turizmu

Prijavitelj i partneri
1, 2 i 3

1.5.Organizirati
praktinu
nastavu
vezanu
uz
unaprijeenje usluga
u turizmu
2.1.
Organizirati
predavanja iz osnova
dizajna
2.2.
Organizirati
predavanja iz osnova
marketinga
2.3.
Organizirati
kreativne radionice uz
mentorstvo
2.4. Izraditi poslovne
planove za nove
proizvode

Prijavitelj i partneri
1, 2 i 3

2.5. Izraditi konkretne

proizvode i plasirati ih
na trite
3.1.
Odrati
javnu raspravu o
formiranju
mree
turistikih djelatnika
3.2.
Odabrati
adekvatan pravni oblik
mree

Partner 3

Prijavitelj
Prijavitelj i partneri
1, 2 i 3
Partner 3
Prijavitelj i partneri 2
i3

Prijavitelj i partneri
1, 2 i 3
Prijavitelj i partneri
1, 2 i 3

Uputno je u fazi provedbe projekta puno detaljnije razraditi gantogram,

identificirajui imenom i prezimenom ukljuene u provedbu aktivnosti, pripremnih
radnji i svega ostalog. U provedbi je vrlo est sluaj da korisnici projekata razbiju
projektne aktivnosti na tjedni prikaz.

98

5.

Odrivost

Pitanja koja se postavljaju u ovom poglavlju projektne aplikacije su sljedea19:

Describe the expected impact of the action with quantified data where
possible, at technical, economic, social, and policy levels (will it lead
to improved legislation, codes of conduct, methods, etc.?).
Describe a dissemination plan and the possibilities for replication and
extension of the action outcomes (multiplier effects), clearly indicating
any foreseen dissemination channel.
Provide a detailed risk analysis and contingency plan. This should include
a list of risks associated for each proposed action, accompanied by
relevant mitigation measures. A good risk analysis will include a range of
risk types including physical, environmental, political, economic and
social risks.
Describe the main preconditions and assumptions during and after the
implementation phase.
Explain how sustainability will be secured after completion of the action.
This may include aspects of necessary follow-up activities, built-in
strategies, ownership, communication plan, etc. In so doing so, make a
distinction between the following 3 dimensions of sustainability:
a. Financial sustainability: financing of follow-up activities, sources
of revenue for covering all future operating and maintenance costs, etc;
b. Institutional sustainability: including structures that would allow
the results of the action to continue to be in place after the end of the
action, capacity building, agreements and local "ownership" of action
outcomes;
c. Policy
level
sustainability:
where
applicable)
including
the
structural impact of (improved legislation, consistency with existing
framework/s, codes of conduct, methods, etc.).
d. Environmental sustainability (what impact will the action have on the
environment have conditions put in place to avoid negative effects on
natural resources on which the action depends and on the broader natural
environment)

U ovom poglavlju prostor je ogranien na duinu od tri stranice. Takoer su tri

kljuna pitanja u ovom poglavlju, a odnose se na preduvjete i pretpostavke
provedbe projekta, a to su: analiza rizika i plan rjeavanja ostvarenih rizika i
odrivost rezultata nakon kraja provedbe projekta.
U prvom pitanju potrebno je opisati glavne preduvjete da bi projekt uope zapoeo,
zatim sve pretpostavke za vrijeme trajanja provedbe projekta i pretpostavke po
njezinu zavretku (za postizanje ciljeva). Ove pretpostavke moraju biti usklaene s
logikom matricom koja se navodi u njezinu etvrtom stupcu.

Obavezno provjerite jesu li preduvjeti i pretpostavke koje navodite u ovom

poglavlju isti kao i oni koje navodite u logikoj matrici.

Vezano uz rizike, potrebno je provesti inicijalnu analizu rizika i pripremiti planove za

nepredviene situacije. Ovaj dio trebao bi sadravati najmanje popis rizika
povezanih s glavnim aktivnostima te relevantne korektivne mjere koje mogu ublaiti
19

Izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Aplikacijski obrazac,
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):

99

te rizike. Dobra analiza rizika ukljuuje i razmatranje mnogih vrsta rizika, od fizikih,
okolinih, politikih, do gospodarskih i socijalnih.
Primjer tablice koja se moe koristiti u detaljnoj razradi rizika:
AKTIVNOST

RIZIK

VJEROJATNOST,
UTJECAJ, UKUPNO

MJERA
PREVENCIJE

MJERA
KOREKCIJE

Vjerojatnost je procjena tima za izradu projekta, odnosno ocjena, stupanj (1-5) koji
se pridjeljuje pojedinom riziku (vjerojatnost nastupa, ostvarenja rizika). Utjecaj je
takoer procjena, stupanj (1-5) koliki e biti utjecaj ako se rizik ostvari. Ukupno je
umnoak ove dvije ocjene (vjerojatnosti nastupa i utjecaja u sluaju nastupa rizika).
To je mjera rizika.
Primjer analize rizika:
AKTIVNOST
RIZIK

VJEROJATNOST,
UTJECAJ, UKUPNO
1.1 Nabava Ni jedan od 2*3=6
opreme
za dobavljaa
turistiki
nije
centar
dostavio
tehniku
prihvatljivu
ponudu

MJERA
PREVENCIJE
Kvalitetno istraivanje
trita,
kvalitetne
tehnike specifikacije,
dovoljno vremena za
dostavu ponuda

MJERA
KOREKCIJE
Ponovni
raspis
natjeaja,
prilagodba
speficikacija,
produenje
roka
provedbe projekta

Ako je rizik prevelik (iznad ocjene 20), aktivnost je prerizina i nije uputno imati je
u projektu nego je zamijeniti nekom drugom metodom ili intervencijom.
U dijelu o odrivosti, potrebno je objasniti na koji nain projekt namjerava osigurati
odrivost nakon zavretka projekta. Ovaj dio moe ukljuivati aspekte potrebnih
mjerenja i strategija koje sainjavaju projekt, naknadne aktivnosti, vlasnitvo ciljnih
skupina i sl.
Sam obrazac sugerira autoru da pie o financijskoj odrivosti (financiranje aktivnosti
koje e uslijediti nakon zavretka, trokovi odravanja, izvori tog financiranja),
institucijskoj odrivosti (koje strukture e dozvoliti nastavak rezultata, pitanje
vlasnitva), politikoj odrivosti (utjecaj projekta na poboljanje legislative, strategije,
planova, metoda) i okolinoj odrivosti (utjecaj na okoli, izbjegavanje negativnih
efekata na okoli).

100

iii. Podaci o prijavitelju i ostalim ukljuenima u

projekt
1. Operativni kapacitet prijavitelja
Kapaciteti prijavitelja i njegovih partnera donose maksimalno 20 bodova u
ocjenjivanju od moguih 100 bodova, s time da je ovdje potrebno dobiti minimalno
12 bodova za prolaz u sljedei korak evaluacije projektnih prijedloga.
Pitanja koja se postavljaju u vezi s kapacitetima su sljedea:
imaju li prijavitelji, te ako je primjenjivo i partneri, dovoljno iskustva u
upravljanju projektnim ciklusom,
posjeduju li zadovoljavajuu razinu tehnike strunosti (prvenstveno
poznavanja tema kojima e se projekt baviti),
dovoljno menaderskih kapaciteta i dostatan izvor financiranja.
Ovako izgleda tablica u kojoj se opisuje iskustvo u projektnoj aplikaciji20:
Project title:
Location of
the action

Cost of the
action
(EUR)

Sector (see section 2.2 of section II):

lead manager
Donors to the
Amount
or partner
action
contributed
21
(name)
(by donor)

Dates (from
dd/mm/yyyy to
dd/mm/yyyy)

Objectives and results of

the action

Ovdje se zapravo prijavitelj mora odluiti koje reference e staviti u projekt.

Naravno, u koliini referenci treba biti umjeren, a odabrane reference moraju
ugovornom tijelu pokazati stabilno i dostatno iskustvo u upravljanju projektima u
istom sektoru i usporedive veliine onoj koja se projektnim prijedlogom trai.
Za svaku referencu potrebno je opisati naziv projekta, vrijeme provedbe, iznos
projekta i konstrukcija po pojedinom izvoru financiranja, ciljevi i rezultati tih
projektnih aktivnosti. Dalje u obrascu, vezano za iskustvo u upravljanju projektima i
sredstvima, takoer se pita koliko godina iskustva prijavitelj ima u pojedinim
sektorima, koliko je projekata imao i kolikog su bili iznosa, a sve to po regijama.
Primjer opisanog iskustva:

Reference
no: 1

Project title:
Lets
make
our
city coast pretier

Sector (see section 2.2 of section II):

33210
Tourism
Management

Policy

And

Admin.

20

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Aplikacijski obrazac,
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):
21
If the Donor is the European Commission or an EU Member State, please specify the EC budget
line, EDF or EU Member State.

101

Name
of
organisatio
n

Location
of
the
action

Tourism
Board
of
Dalmatian
city

Dalmatia
,
Croatia

Cost of
the
action
(EURO)

30.500,0
0

Were
you the
Lead
manager
or
a
partner
?

Donor
s
to
the
actio
n
(name
)

Lead

Count
y

Amount
contribute
d
(by
donor)

50%

Dates
(from
dd/mm/yyyy
to
dd/mm/yyyy
)
01/05/2008
to
31/09/2008

Objectives and results of the action

Objectives:
To encourage ecology awareness and city flower decoration of the
municipality in order to enrich the looks of the area.
Results:
The evaluation committees visited 300 locations in the municipality with
flowers decoration (gardens, staircases, balconies etc.) Ending activity
was the festivity of flowers with photo exhibition and awards of best
decorations. Est practice was shared with 30 other cities.

2.

Financijski kapacitet prijavitelja

Za financijske kapacitete, obrazac trai financijske podatke i izvore financiranja.

Potrebno je prepisati iznose prometa odnosno prihoda, dobit i iznos bilance iz
financijskih izvjetaja. U izvorima financija postotno se naznauje iz kojeg izvora su
sredstva prijavitelja.
Ovako izgledaju tablice u koje se moraju upisati financijski podaci iz rauna dobiti i
gubitka i bilanci institucije prijavitelja projekta (u tisuama eura), te u drugoj tablici
izvori financiranja22:
Year

Turnover
or
equivalent

Net
earnings
or
equivalent

Total
Shareholders
balance
equity or
sheet
equivalent
or
budget

Medium
and longterm debt

Short-term
debt
(< 1 year)

N23
N-1
N-2

22

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Aplikacijski obrazac,
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):
23
N = previous financial year

102

Year

N
N
N
N
N
N
N
N
N

Source

Percentage (total for a

given year must be
equal to 100%)

EU Commission
Member States Public Bodies
Third Countries Public Bodies
United Nations

Other
International
Organisation(s)
Private Sector
Member's fees

Other
(please
specify):

Total
100%
3.

Number of feepaying
members (only
for source =
Member's fees)
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A
N/A

Podaci o prijavitelju, partnerima i suradnicima

Obrazac projektne aplikacije trai podatke o prijavitelju, partnerima i suradnicima.

Prijavitelj oekivano mora dati najvie podataka, od ve spomenutih referenci koje
dokazuju iskustvo u voenju projekata, do financijskih podataka u zadnje tri godine.
Uobiajeni podaci koji se trae od prijavitelja su sljedei:

Iskustvo u upravljanju slinim projektima,

Identitet i profil prijavitelja i partnera,
Ciljne skupine,
Kapacitet za upravljanje projektima,
Iskustvo po geografskom podruju,
Izvori financiranja,
Broj zaposlenih i popis lanova upravljakog tijela prijavitelja
projekta,
Podaci i opis partnera u projektu,
Partnerska izjava,
Suradnici prijavitelja u provedbi projekta,
Deklaracija prijavitelja.

Osim osnovnih podataka, prijavitelj je duan i potpisati deklaraciju kojom jami da su

podaci u projektnoj prijavi, ukljuujui podatke o prijavitelju istinite te da je izravno
odgovoran za pripremu, upravljanje i provedbu projekta sa svojim partnerima.
U toj se izjavi prijavitelj takoer obvezuje na aktivnosti prema partnerima koje su
definirane u partnerskoj izjavi. Nadalje, deklaracijom prijavitelja prijavitelj izjavljuje
da nije u situacijama koje su opisane u toki 2.3.3 Praktinog vodia kroz procedure
ugovaranja Europske komisije, kao to su bankrot, okrivljenost na sudu i sl.
U deklaraciji prijavitelj takoer izjavljuje koliko je projektnih prijedloga poslao na
natjeaje ili su mu odobreni za financiranje u posljednjih dvanaest mjeseci. Ako je
prijavitelj za isti projektni prijedlog ve dobio financiranje od jednog donatora,
Europska unija nee ponovno financirati isti projekt. Svaki partner mora popuniti
tablicu s osnovnim podacima o instituciji, iskustvu i ukratko o ulozi u projektu i
potpisati partnersku izjavu.

103

Treba obratiti pozornost na injenicu da su i deklaracija i partnerske izjave u svom

osnovnom obliku projektne aplikacije (ako se ne trai u natjeaju i jo neto
dodatno) zapravo jedini dijelovi projektne aplikacije koji trebaju biti potpisani i koji
trebaju biti dostavljeni u originalu.
Na samom kraju projektne aplikacije nalazi se i kontrolna lista koju je prijavitelj
duan ispuniti prije slanja i poslati zajedno s ostatkom aplikacije. Ona slui
prijaviteljima da sami mogu provjeriti jesu li u projektni prijedlog ukljuili osnovne
administrativne elemente, kao to su potreban broj kopija, jezik prijave itd.

104

c. Popunjavanje prorauna projekta

U ovom poglavlju nauit ete:

7 Kako izgleda proraun projekta
8 Kako se popunjava detaljni proraun
9 Kako se popunjava obrazloenje prorauna
10 Kako se popunjavaju izvori financiranja
11 Koje su najee pogreke u ispunjavanju
prorauna

105

i. Vezanost prorauna uz projektne aktivnosti

Proraun projekta predstavlja sastavni dio dokumentacije koju je potrebno izraditi za
prijavu projekta na neki od natjeaja za bespovratna sredstva programa IPA, a i za
druge natjeaje, primjerice, programa zajednice.
Proraun projekta mora biti usko vezan uz projektne aktivnosti. To znai da se
proraun idealno izrauje istovremeno kada se razrauju i aktivnosti projekta.
Aktivnosti se obino grupiraju u skupine odnosno komponente projekta, koje su
direktno vezane za rezultate i specifine ciljeve projekta. Komponente se onda
ralanjuju na detaljne aktivnosti u kojima je potrebno identificirati sve trokove koji
nastaju provedbom tih aktivnosti.
Jedino na ovaj nain proraun e odraziti realno stanje i otkloniti opasnost da se
nuni trokovi zaborave ukljuiti u proraun. Trokovi koji obino nastaju u
projektnim aktivnostima su trokovi ljudskog rada, trokovi za putovanja, kupnja
opreme koja slui projektu, podugovaranje razliitih strunih usluga, uredski trokovi
itd.
U projektnoj aplikaciji ne bi se trebale nalaziti aktivnosti koje nisu pokrivene
proraunom, niti u proraunu trokovi koji nisu pokriveni aktivnostima.
Nakon to se proraun napravi, savjetuje se ponovno ga testirati. Isto tako, nakon
to su pobrojene sve detaljne aktivnosti, savjetuje se testirati ih kroz proraun,
odnosno provesti unakrsnu provjeru. Svaki troak koji se unosi u proraun trebao bi
biti provjeren u smislu cijene. Ponude je uputno sakupiti i sauvati.
Primjer:
Aktivnost projekta je jednodnevna konferencija. Konferencija se odrava u
Zagrebu, valja iznajmiti dvoranu s opremom u nekom hotelu za 200 ljudi. Od
200, barem 100 e doi izvan Zagreba i platit e im se putni troak
(prosjek udaljenosti od Zagreba iz mjesta dolaska i povratno je 200 km).
Potrebno je poslati pozive i osigurati dva vanjska govornika. Osim
govornika potreban je i prevoditelj. Polaznici konferencije imat e
osigurno osvjeenje u pauzama i ruak (catering).
Trokovi koje treba staviti u proraun su dakle:
Najam dvorane (1 dan) u Zagrebu: 700 EUR
Honorari za govornike (2 osobe): 150 EUR po satu (ukupno 6 h za
oboje) = 900 EUR
Prevoditelj (1 osoba, 8h): 100 EUR po satu (ukupno 800 EUR)
Catering za 200 osoba = 8 EUR * 200 osoba = 1.600 EUR
Putni trokovi: 100 osoba * 200 km = 2.000 * 0,25 EUR cijena
kilometra = 500 EUR
Time je ukupni troak konferencije: 4.500 EUR,
predstavljen u dijelovima, po dobavljaima (ne
dogaaja).

ali
kao

on mora biti
ukupni troak

106

Sadraj prorauna projekta

1. Obrazac prorauna
Obrazac prorauna dan je u formi Excel dokumenta. Cilj obrasca prorauna je
identifikacija i opravdanje svih resursa potrebnih za provedbu aktivnosti projekta.
Obrazac sadri tri dijela odnosno lista: detaljni proraun, obrazloenje troka i cijene
i izvore financiranja, te etvrti list kao rezervni list za potrebe izmjena u provedbi
projekta.
a. Prvi dio odnosno list prorauna: detaljni proraun
U ovoj tablici identificiraju se svi trokovi koji nastaju provedbom projekta,
specificirajui naziv troka, koliinu, jedininu cijenu i ukupni troak. Proraun se
iskazuje prema godinama u kojima e nastati. To znai da je razdvojen troak po
svakoj godini projekta, a iskazan je i ukupni troak projekta, od kojega se odreeni
postotak onda trai iz bespovratnih sredstava.
Obino projekti traju do dvije ili tri godine, to znai da e proraun biti iskazan u dva
vremenska stupca, za prvu godinu provedbe i ostatak u ukupnom iznosu za cijeli
projekt.
Ovako izgleda prvi list tablice prorauna24:

24

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Proraun,

http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):

107

Annex III. Budget

for the Action1
Costs

Unit

All Years
# of
Unit
units rate
(in
EUR)

Cost
s
(in
EUR)

Unit

Year 1
# of
Unit
units rate
(in
EUR)

Costs
(in
EUR)

1. Human Resources
1.1 Salaries (gross salaries
including social security
charges and other related
costs, local staff)4

Per month

Per
month
Per
month

Per month

Per
month

1.1.1 Technical
1.1.2 Administrative/
support staff
1.2 Salaries (gross salaries
including social security
charges and other related
costs, expat/int. staff)
1.3 Per diems for
missions/travel5
1.3.1 Abroad (staff assigned
to the Action)
1.3.2 Local (staff assigned
to the Action)
1.3.3 Seminar/conference
participants
Subtotal Human Resources
2. Travel6

Per month

2.1. International travel

Per flight

2.2 Local transportation

Subtotal Travel
3. Equipment and supplies7
3.1 Purchase or rent of
vehicles
3.2 Furniture, computer
equipment
3.3 Machines, tools
3.4 Spare parts/equipment for
machines, tools
3.5 Other (please specify)
Subtotal Equipment and
supplies
4. Local office

Per month

Per
flight
Per
month

Per
vehicle

Per
vehicle

4.1 Vehicle costs

Per month

4.2 Office rent

4.3 Consumables - office
supplies
4.4 Other services (tel/fax,
electricity/heating)
Subtotal Local office
5. Other costs, services8

Per month

Per diem
Per diem
Per diem

Per month
Per month

Per
diem
Per
diem
Per
diem

Per
month
Per
month
Per
month
Per
month

108

5.1 Publications9
5.2 Studies, research9
5.3 Expenditure verification
5.4 Evaluation costs
5.5 Translation, interpreters
5.6 Costs of
conferences/seminars9
5.7 Visibility actions10
Subtotal Other costs,
services

Expenses

Unit

# of
units

All Years
Unit
rate
Costs
(in
(in
EUR)
EUR)

Unit

# of
units

Year 1
Unit
rate
(in
EUR)

Costs
(in EUR)

6. Other
Subtotal Other
7. Subtotal
direct eligible
costs of the
Action (1-6)
8. Provision for
contingency
reserve
(maximum 5%
of 7, subtotal of
direct eligible
costs of the
Action)
9. Total direct
eligible costs
of the Action
(7+ 8)
10.
Administrative
costs (maximum
7% of 9, total
direct eligible
costs of the
Action)
11. Total
eligible costs
(9+10)

b) Drugi dio odnosno list prorauna: obrazloenje potrebe i izvora cijene

Drugi dio odnosno list tablice prorauna je zapravo obrazloenje potrebe za trokom
i obrazloenje izvora cijene.
Ovaj list zamiljen je kao dopunsko pojanjenje svakog troka i izvora njegove
cijene. Rije je o narativnoj tablici koja u svom prvom stupcu ima identinu
specifikaciju trokova kao u prvom dijelu (detaljni proraun).
109

U drugom je stupcu zamiljeno da potencijalni prijavitelj projekta pojasni o kojem je

troku rije i kako je on vezan za projektne aktivnosti.
U treem stupcu potrebno je napisati izvor cijene koja je stavljena u proraun
(obino se kao izvor navodi internetska stranica ili konkretna ponuda). Uvijek se
treba pozvati na konkretne iznose i/ili ponudu, a u sluaju veih usluga, radova i
opreme sugerira se potraiti tri ponude iz kojih se uzima srednja cijena
Ovako izgleda drugi list tablice prorauna25:

Justification of the Budget for the Action

Expenses

Clarification of a
1
budget line

Justification of
2
expenses estimation

1. Human Resources
1.1 Salaries (gross amounts, local staff)
1.1.1 Technical
1.1.2 Administrative/ support staff
1.2 Salaries (gross amounts, expat/int. staff)
1.3 Per diems for missions/travel
1.3.1 Abroad (staff assigned to the Action)
1.3.2 Local (staff assigned to the Action)
1.3.3 Seminar/conference participants
Subtotal Human Resources
2. Travel
2.1. International travel
2.2 Local transportation
Subtotal Travel
3. Equipment and supplies
3.1 Purchase or rent of vehicles
3.2 Furniture, computer equipment
3.3 Machines, tools
3.4 Spare parts/equipment for machines, tools
3.5 Other (please specify)
Subtotal Equipment and supplies
4. Local office
4.1 Vehicle costs
4.2 Office rent
4.3 Consumables - office supplies
4.4 Other services (tel/fax, electricity/heating)
Subtotal Local office
5. Other costs, services
5.1 Publications
5.2 Studies, research
5.3 Auditing costs
5.4 Evaluation costs
5.5 Translation, interpreters
5.6 Costs of conferences/seminars
5.7 Visibility actions
Subtotal Other costs, services
25

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Proraun,

http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):

110

Expenses
6. Other
Subtotal Other
7. Subtotal direct eligible costs of
the Action (1-6)
8. Provision for contingency reserve
(maximum 5% of 7, subtotal of direct
eligible costs of the Action)
9. Total direct eligible costs of the
Action (7+ 8)
10. Administrative costs (maximum 7%
of 9, total direct eligible costs of the
Action)
11. Total eligible costs (9+10)

c) Trei dio odnosno list prorauna: izvori financiranja

U ovom listu potrebno je iskazati izvore financiranja projekta, koji se obino dijele na
izvor iz pretpristupnog programa koji se trai (bespovratna sredstva, odnosno grant)
i vlastite izvore financiranja (tzv. sufinanciranje prijavitelja i partnera).
Ovako izgleda trei list tablice prorauna26:

Sources of funding

26

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije, Proraun,

http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm ):

111

Expected sources of funding & summary of estimated costs 1

Amount

Percentage

EUR

Expected Contributions
EU/EDF contribution sought in this application (A)
Other contributions (Applicant, other EU Funds or EU Member States etc)
Name

Conditions

Revenue from the Action

Estimated Costs
Estimated TOTAL ELIGIBLE COSTS

(B)

EU/EDF contribution expressed as a percentage of total eligible costs

(A/B x 100)

1. It is reminded that the figures introduced in the table shall respect all the points included in the checklist
for the full application form (part 6 of the full application form)
2. as per heading 11 of the Budget of the Action
3. do not round, enter percentage with 2 decimals (e.g. 74,38%)

Nain popunjavanja prorauna prvi dio (detaljni

proraun)
Da bi postali dio prorauna, trokovi moraju biti prihvatljivi prema kriterijima
prihvatljivosti u toki 2.1.4 Uputa za prijavitelje i potrebni za provedbu projekta
odnosno vezani za aktivnosti.
Svi trokovi u proraunu moraju se navesti u eurima, a iznosi koji se stavljaju
moraju biti bez iznosa poreza na dodanu vrijednost (PDV), kako e od plaanja
istog biti osloboeni posebnom procedurom tijekom provedbe projekta.

Visina troka treba se temeljiti na realnim cijenama na tritu. Eventualne doprinose

u naravi ne upisuje se u proraun.
U izradi prorauna, potrebno je izbjegavati paualno odreivanje iznosa, primjerice
navesti da je troak konferencije 8.000 eura. Konferencija projekta moebitno je
naziv jedne od aktivnosti projekta, no sam troak konferencije treba ralaniti na
pojedine trokove. Na primjeru konferencije to mogu biti troak najma konferencijske
dvorane i opreme, troak direktnog prevoditelja, troak predavaa, troak hrane i
pia (tzv. catering) za polaznike konferencije i sl.
est je glavnih proraunskih kategorija odnosno poglavlja, a svako poglavlje sadri
takoer i potkategorije odnosno proraunske stavke. Glavne kategorije i
potkategorije ne smiju se mijenjati niti dodavati nove kategorije. Proraun se
112

popunjava otvaranjem linija ispod ponuenih kategorija trokova. Takoer sve

proraunske stavke moraju biti imenovane i numerirane u padajuem nizu,
primjerice 1.1.1, pa 1.1.1.1 itd.
Potrebno je napraviti pod-redove za svaku proraunsku stavku gdje ima vie
razliitih nabava, primjerice, u treem proraunskom poglavlju, Oprema, predviena
je potkategorija 3.2 Namjetaj, kompjutorska oprema. Ako se projektom nabavlja
takva oprema (primjerice, dva laptopa, printer i skener), onda se otvaraju nove
stavke.
Primjer:

1.

Ljudski resursi

Svaka projektna aktivnost zahtijeva odreeni ljudski rad. Utoliko je temeljem

direktnih projektnih aktivnosti jedino mogue i procijeniti veliinu projektnog tima
sagledavajui opise poslova pojedinih ljudi i vrijeme koje zahtijeva provedba svake
pojedine aktivnosti. To znai da bi se tijekom izrade aktivnosti morale pribiljeiti sve
radno intenzivne aktivnosti sa svojim opisom i koliinom rada (primjerice u danima).
Kada se sve aktivnosti na taj nain popiu i rasporede u jednu dugu listu opisa
poslova s naznakama trajanja poslova u danima, tada se moe pristupiti razdvajanju
tih poslova na pojedine opise poslova lanovima projektnog tima.
Tim ljudskih resursa na projektu dijeli se prema sadraju na tehniki i administrativni
tim, a prema pripadnosti na unutarnje i vanjske (podugovorene) resurse. Nije vano
moe li cijeli projekt izvesti unutarnji tim prijavitelja, vano je da se alociraju osobe
odnosno dobavljai koji u ukupnosti projekta mogu izvesti sve aktivnosti. Zbog toga
to prijavitelj projekta rijetko moe cijeli projekt iznijeti sam, prijavitelj odabire i
ukljuuje partnere i podugovara usluge s trita u provedbi projekta.
Iako to uistinu ovisi o kompleksnosti projekta, tim koji provodi projekt idealno se
sastoji od voditelja projekta, asistenta voditelja i financijskog strunjaka. Nakon ovih
osnovnih projektno orijentiranih osoba, u projekt se, ovisno o sadraju i sektoru,
dodaju tehniki strunjaci (unutarnji i vanjski). Sve osobe koje se nalaze u timu
projekta stavljaju se ili u prvo poglavlje, Ljudski resursi ili u peto poglavlje, Ostali
trokovi i usluge. U prvo poglavlje stavljaju se osobe koje su unutarnje osoblje
projekta, dok se u peto poglavlje stavljaju osobe ili tvrtke koje e se podugovoriti s
trita tijekom provedbe projekta.
Unutarnji ljudski resursi projekta imenuju se funkcijski, dodjeljuje im se opis posla, a
promiljanjem tog obuhvata dodjeljuje se uobiajeno odreeni postotak rada koji e
provesti na projektu u postotnom iznosu. U ime svake stavke ljudskih resursa stavlja
se osim funkcije i ime institucije u kojoj je osoba zaposlena (u promjeru ABC),
postotak rada (30%) i broj mjeseci koje e raditi na projektu te oznaka je li javni
slubenik ili nije. Broj jedinica izraunava se kao postotak od ukupnog broja mjeseci
(30% od 12 mjeseci je 3,6 mjeseci rada na projektu). Jedinina cijena je iznos plae
i prihvatljiv je bruto 2 iznos plae te osobe.
113

Primjer popunjene stavke ljudskih resursa (primjer voditelja projekta):

U sluaju da je osoba koja e raditi na projektu dravni ili javni slubenik, ovih 5.760
eura je iznos koji e se smatrati sufinanciranjem i u veini natjeaja ne moe se
dodatno platiti osobi, jer Europska komisija to smatra duplim financiranjem vremena
koje je ve plaeno iz javnih sredstava (a prekovremeni rad se ne priznaje).
U danom primjeru, dakle, mora se paziti da u izvorima sredstava (trei list
prorauna) iznos kojim se sufinancira bude minimalno velik kao i ukupni iznosi
javnih plaa svake institucije koja sufinancira projekt. Iz ovoga se moe i zakljuiti
da javne institucije vei dio (ponekad i cjelokupni) iznos sufinanciranja u biti ne
doprinose projektu u dodatnom novcu nego u radu svojih zaposlenika.
Sufinanciranje kod privatnih institucija, udruga i tvrtki takoer se moe pokriti kroz
(djelomini ili potpuni) rad njihovih zaposlenika, s glavnom razlikom da, ako postoji
viak plaa u onim institucijama koje se ne financiraju iz bilo kojeg oblika prorauna,
onda ukupni iznos takvih plaa smije biti vei od iznosa sufinanciranja, odnosno EU
fond smije pokriti dio plae.
U drugom listu proraunskog obrasca poeljno je napisati kratak opis posla te osobe
kako bi se navedeni postotak rada na projektu mogao dovesti u vezu s aktivnostima
koje e osoba raditi na projektu te izvor iznosa plae (primjerice, iznos iz zadnje
platne liste).

2.

Putovanja

Putovanja na projektima prihvatljiv su troak i upisuju se u dva razliita poglavlja, a

to su poglavlje 1. Ljudski resursi, potkategorija 1.3 Dnevnice i u poglavlju 2.
Putovanja. U stavci 1.3 upisuju se iznosi dnevnica koje se mogu dodijeliti osobama
koje rade na projektu ili, primjerice, prisustvuju nekom dogaanju (seminari,
konferencije i sl.).
Postoji jedna posebnost u dnevnicama koje se mogu traiti projektom, a to je da
Europska komisija za svaku pojedinu zemlju propisuje maksimalne iznose dnevnica
te da dnevnica osim lokalnog prijevoza i hrane takoer pokriva i smjetaj. Da bi se
ova dnevnica mogla ostvariti, nuno je da osoba putuje izvan mjesta projekta i da je
potrebno noenje.
Dnevnice se poeljno iskazuju prema modelu: redni broj, ime projektne aktivnosti,
grad i drava destinacije putovanja, broj osoba koje putuju i broj dana (noenja) po
pojedinoj osobi. Iznos ne smije premaiti maksimalne iznose koje propisuje
Europska komisija na svojoj internetskoj stranici:
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/index_en.
htm . Ovo je primjer popunjene stavke za dnevnice:

114

Osim dnevnica, putne trokove iskazuje se u poglavlju 2. Putovanja, koje je

podijeljeno na inozemna i domaa putovanja. Putne trokove moe se iskazati kroz
koritenje aviona, autobusa, privatnog automobila itd. Na primjeru studijske posjete
u Irsku, projektom moe biti zamiljeno da svih est osoba putuju zajedno i to
avionom.
U tom smislu ova bi se stavka popunila na sljedei nain:

3.

Oprema

Oprema koja se eli kupiti na temelju projekta mora biti vezana za aktivnosti
projekta i nakon kupnje sluiti identificiranim krajnjim korisnicima projekta. U listu 2
prorauna (pojanjenje trokova i cijena) potrebno je specificirati zato je kupnja
opreme neophodna za provedu projekta, koja je direktna povezanost te opreme i
projektnih aktivnosti te kratke specifikacije odnosno opis opreme.
Kada se radi istraivanje trita o cijenama opreme, nekoliko se elemenata mora
uzeti u obzir. Kao prvo, oprema koja se kupuje projektom koji financiraju
pretpristupni fondovi mora imati prihvatljivo porijeklo (zemlje lanice EU, Island,
Lihtentajn, Norveka, Turska, Hrvatska, Makedonija, Albanija, Bosna i
Hercegovina, Crna Gora, Srbija i Kosovo).
Svaki korisnik programa IPA mora nabavljati opremu prema pravilima javne nabave
koji su dani u Aneksu IV. Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Ako je rije o
istorodnoj opremi koja e predstavljati jednu nabavu i zajedniki iznos je vei od
10.000 eura, korisnik e morati primijeniti pravila javne nabave, pa se preporuuje
ve u fazi izrade prorauna potraiti barem tri ponude za istu opremu, naznaujui
pri tome ponuaima da mu je potrebno specifino porijeklo opreme. Pri izraunu
cijene, preporuuje se uzeti aritmetika sredina ponuenih iznosa razliitih
ponuaa (cijene bez PDV-a).
Oprema koja se nabavlja moe biti namjetaj, kompjutorska oprema, specijalizirana
oprema koja slui projektu, rezervni dijelovi, automobil itd. Vano je da se svaki dio
opreme koji predstavlja zasebnu cjelinu pri kupnji isto tako zasebno istakne u
proraunu odnosno da mu se dodijeli zasebna linija.

4.

Lokalni ured

Ovo je proraunsko poglavlje koje se popunjava samo ako se otvara novi ured koji
e se koristiti samo za potrebe projekta. U tom sluaju, u ovom poglavlju mogu se
predvidjeti trokovi najma prostorija, uredski materijal, reije i sl.
U veini projekata ne otvara se zasebni ured ili prostor samo za potrebe projekta,
nego se korisnik projekta i njegovi partneri obino koriste vlastitim prostorima. Takvo
115

koritenje vlastitih resursa i prostora i vozila za potrebe projekta doputeno je, a

trokovi koji nastaju pri tom koritenju pokrivaju se administrativnim trokovima
projekta (proraunsko poglavlje 10.).

5.

Ostali trokovi i usluge

U ovom proraunskom poglavlju mogue je identificirati raznolike trokove i usluge

koje su potrebne za projekt, a koje se podugovaraju. To su, primjerice, trokovi
izrada broura, letaka i ostalih promocijskih materijala, trokovi vidljivosti projekta
poput reklama u medijima, izradi internetskih stranica itd.
Trokovi vanjskih strunjaka za izradu studija, istraivanja, strategija, programa
edukacije itd. vrlo su esta vrsta troka u projektima, zatim trokovi konferencija i
razliitih dogaanja, prevoditeljske usluge itd.
Kao i u ostatku prorauna, tako i u ovom poglavlju, direktni trokovi ne smiju se
prikazivati u paualnim iznosima, primjerice procjena da je troak konferencije 8.000
eura, ve se svi trokovi moraju razdijeliti na najmanje dijelove. Na primjeru
konferencije, to mogu biti trokovi najma konferencijske dvorane, troak predavaa,
materijala i catering.
U proraunu bi se to prikazalo na sljedei nain:

U ovo poglavlje stavljaju se i trokovi revizije koja je na projektu potrebna samo ako
je iznos bespovratnih sredstava po ugovoru (granta) vei od 100.000 eura. Uputno
je pri izradi projektne aplikacije odmah potraiti ovlatenog revizora koji e kasnije u
provedbi projekta takoer i izvriti reviziju projekta. Podaci o revizoru potrebni su pri
potpisivanju ugovora, zato to podaci o revizoru postaju sastavni dio specifinih
uvjeta ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava.
Mogue je u ovo poglavlje takoer staviti i troak vanjske evaluacije uspjeha
projekta, radi preporuka za aktivnosti u budunosti i procjene uspjeha rezultata
projekta.

6.

Ostali trokovi

esto po redu poglavlje, kako mu i sam naziv sugerira, predvieno je za sve ostale
vrste trokova koji mogu nastati u provedbi projekta, a nisu predvieni danim
proraunskim stavkama u ostalim poglavljima. Najei primjer u ovom poglavlju koji
predlagatelji projekata stavljaju su trokovi graevinskih radova, ako su isti
doputeni u samom natjeaju za dodjelu bespovratnih sredstava.
Takoer, ako se dogaa, recimo, snimanje nekog opsenijeg videomaterijala, tada
se u ovom poglavlju predviaju trokovi snimanja, montiranja, glumaca i sl. Ovo
poglavlje slui projektima koji su vrlo specifini i koji imaju trokove koji nisu esti,
pa nisu predvieni uobiajenim proraunom projekta.

7.

Financijska rezerva i administrativni trokovi projekta

U osmom proraunskom poglavlju postoji mogunost rezerviranja sredstava za tzv.

rezervu (engl. contingency). Ovaj iznos moe iznositi maksimalno 5% ukupnih
prethodnih prihvatljivih direktnih trokova. Uobiajeno je da prijavitelji projekta ovaj
rezervni iznos stave u proraun samo ako postoje odreeni rizici u aktivnostima
116

projekta koji mogu dovesti do poveanja trokova. Najei primjer za to su

aktivnosti koje sadre graevinske radove ili druge sline visoko rizine aktivnosti.
Iznos iz ove rezerve moe se u provedbi projekta koristiti samo uz jasno
obrazloenje nastale potrebe te pismenu dozvolu ugovornog tijela. Rezerva je
zapravo direktni troak projekta, ija namjena jo nije alocirana.
Administrativni trokovi obino se stavljaju u proraun da pokriju hladni pogon
projekta, odnosno indirektne trokove korisnika sredstava. To su obino trokovi
reija, najmova, ienja prostorija, uredski materijal itd. Administrativni trokovi ne
mogu iznositi vie od 7% ukupnih prihvatljivih trokova, a predstavljaju indirektne
trokove koji nisu pokriveni ni jednom drugom proraunskom stavkom.

iv. Nain popunjavanja prorauna drugi dio

(izvori financiranja)
Svaki natjeaj za dodjelu bespovratnih sredstava u toki 1.3 Financijska alokacija za
dodjelu sredstava naznauje iznos koji je raspoloiv na natjeaju za dodjelu za
provedbu projekata. Takoer se u istoj toki definira i koliki su minimalni i
maksimalni iznosi projekata koji se mogu prijaviti na natjeaj te koliki udio vrijednosti
projekta se moe potraivati iz bespovratnih sredstava programa. Obino se na
natjeajima za dodjelu bespovratnih sredstava u programu IPA trai vlastito
sudjelovanje odnosno sufinanciranje u relativnom iznosu izmeu 15 i 25%, a u
programima zajednice do 50%.
Obrazac za izvore financiranja zahtijeva da se upiu institucije, postoci i iznosi koji
se projektom trae odnosno da se predstavi financijska konstrukcija projekta. Ovo
se ispunjava tako da se prvo iz lista 1 (detaljni proraun) prepie ukupni iznos
trokova projekta. Iz tog ukupnog troka prijavitelj mora izraunati iznose vlastitog
sufinanciranja i iznos koji trai od ugovornog tijela iz EU fonda.
Pri tome se mora paziti na maksimalne i minimalne iznose odnosno financijska
ogranienja natjeaja.

v. Najee pogreke u izradi prorauna

U izradi prorauna najee su sljedee pogreke:
Pretjerivanje u alociranju osoba koje e raditi na projektu, odnosno preveliki
postoci rada (dijela plaa) osoba koje su stavljene u proraun. Prijavitelj bi
morao vrlo detaljno sagledati projektne aktivnosti i napraviti realno zbrajanje
radnih dana potrebnih za provedbu i onda taj ukupni vremenski resurs
raspodijeliti na osobe koje e raditi na projektu.

Pretjerivanje u cijenama odnosno ukupnim iznosima trokova, primjerice

zbog toga to prijavitelj nije znao da cijene svih podugovora moraju biti uzete
bez PDV-a. Jasno je, dakle, da svaka ponuda koja se razmatra da bi se
troak mogao staviti u proraun mora biti sagledana bez PDV-a.

Nedovoljno razraeni trokovi i koritenje pauala, to vrlo esto rezultira

pretjeranim procjenama stvarnog troka. Potrebno je razmisliti koja je
najmanja jedinica po kojoj e se troak identificirati (za vanjske usluge to
moe biti dan ili sat, za seminare to su, recimo, predavai, dvorane, oprema,
hrana i pie, za putovanja su to kilometri po specifinom putovanju itd.).

Ponekad se pri izradi projekta zanemari izrada kvalitetnog prorauna uslijed

nedostatka istraivanja trita cijena, ili to je jo gore, uslijed nerealnog
117

popisivanja trokova. Ako se zaboravi staviti neki znaajniji troak u projekt,

kasnije korisnik ne moe traiti poveanje sredstava, nego isti troak mora
financirati sam.

Vrlo esto, ne znajui pravila u provedbi ugovora, prijavitelji projekta ne

predvide troak vanjske revizije, iako su na to obvezni ako iznos sredstava
koji se trai iz EU fonda prelazi 100.000 eura. U procesu ienja prorauna
tada je prijavitelj primoran realocirati ostale trokove kako bi pronaao
mjesta i za taj troak u svom proraunu. Savjet je da se proue pravila
provedbe i upute za prijavitelje kako bi se svi nuni trokovi stavili u
proraun.

Drugi list prorauna (pojanjenja prorauna) vrlo je esto napisan turo i

nejasno. Savjetuje se da se u izradi ovog dijela prorauna autor stavi u
poziciju onoga tko ita, odnosno da vidi je li mu za svaki pojedini troak
jasno kako je povezan s projektom, o kakvom se troku radi, tko je nositelj
troka i odakle je cijena (prema kojim ponudama, izvorima).

Meu izvorima financiranja esto se dogodi neslaganje iznosa trokova s

prvim listom prorauna (detaljni trokovi).

118

d.Nain ocjenjivanja projekata

U ovom poglavlju nauit ete:

12 Koji su koraci u ocjenjivanju projektnih aplikacija
13 Kako se ocjenjuju projektne aplikacije
14 Kako se donosi odluka o tome koji projektni
prijedlozi e se financirati

119

Slanje projektnih aplikacija na natjeaj

7.4

Sve prijave moraju biti popunjene na jeziku natjeaja, to je najee engleski jezik.
Ocjenjivat e se samo prijavni obrazac i objavljeni dodaci koji trebaju biti popunjeni
(proraun i logika matrica). Osim ako tekstom natjeaja nije drugaije definirano, ne
smiju se slati drugi dodaci. Svaka pogreka ili vee odstupanje u tokama navedenim
u uputama projektnog saetka ili bilo koja vea nedosljednost u projektnoj aplikaciji
mogu dovesti do odbijanja prijave.
Uvijek je potrebno pozorno proitati dio teksta natjeaja koji se odnosi na nain slanja
projektnih prijava na natjeaj. Obino se trai jedan original i nekoliko kopija te
takoer i istovjetan elektroniki oblik projektnog prijedloga.
U veini natjeaja programa Unije, a tako i u budunosti na hrvatskim programima,
uobiajeno je da se projektni prijedlozi alju iskljuivo elektronikim putem, odnosno
da se projekt popunjava u internetskoj aplikaciji (on-line).
Rok za slanje projektnih prijedloga vrlo je precizan i mora se potovati. Potivanje
roka dokazuje peat potanske marke ili potpisana potvrda u sluaju osobne dostave.
Svaka prijava podnesena nakon roka natjeaja bit e odbijena.

7.5

Proces ocjenjivanja projektnih prijava

Bespovratna sredstva iz EU fondova javna su sredstva iz pretpristupnih programa (u

Hrvatskoj je trenutano aktivan program IPA) dodijeljena putem natjeaja najboljim
projektnim prijedlozima. Naziv bespovratno esto dovodi do zablude u javnosti s
obzirom na to da je rije o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom
i bespovratna samo ako se potroe u skladu s pravilima ugovora. U suprotnom,
itekako su povratna.
Prijave e pregledati i ocijeniti ugovorno tijelo uz moguu pomo vanjskih
procjenitelja. Svi projekti koje prijavitelji predaju procjenjuju se prema kriterijima
definiranima u uputama za prijavitelje (tekstu natjeaja). Ako ocjenjivanje prijave
pokae da odreeni projekti ili aktivnosti ne podlijeu prihvatljivim kriterijima
navedenim u stavku 2.1.3, prijava e biti automatski odbaena.
Izrazito je vano pri pisanju projektne aplikacije imati na umu nain na koji se
ocjenjuju projektni prijedlozi. Pri pisanju se stoga valja uvijek osvrnuti na odgovore
koji se oekuju u aplikaciji, odnosno koji se boduju. Obrasci za ocjenjivanje odnosno
kriteriji za odabir uvijek su transparentni i javno objavljeni u tekstu natjeaja.

1.

Prvi korak: administrativna provjera i ocjenjivanje koncepta

projekta

U ovom se koraku procjene pristigle projektne prijave otvaraju i prolaze

administrativnu provjeru. To znai da e se provjeriti jesu li stigle u roku, jesu li
pravilno oznaene, jesu li napisane u propisanim formatima i na engleskom jeziku, je
li poslan pravilan broj preslika, jesu li izjave u prijavi potpisane itd.
Procjenjivat e se potivanje roka za podnoenje prijava (ako rok nije ispotovan,
prijava e biti automatski odbaena). Obrazac prijave mora zadovoljavati sve kriterije
navedene u tokama 1-5 kontrolne liste (poglavlje V. odjeljka B obrasca prijave); ako
zahtijevane informacije nedostaju ili su netone, prijava moe biti automatski
odbaena.

120

Za ovo se koristi kontrolna lista za koju smo primjer dali u poglavlju 2.3.3.
Nakon otvaranja prijava i administrativne provjere ugovorno tijelo mora obavijestiti
prijavitelja o njegovu referentnom broju (koji mu je dodijeljen) i hoe li njegova prijava
znai ui u daljnje ocjenjivanje nakon administrativne provjere, odnosno hoe li se
ocjenjivati koncept
Razlozi zbog kojih se projektni prijedlozi odbijaju vrlo su raznoliki. Uobiajene
pogreke su slanje projektne prijave poslije roka natjeaja, nedostatak potpisa na za
to predvienim deklaracijama i partnerskim izjavama, dijelovi aplikacije na drugom
jeziku itd.
U ovoj se fazi ocjenjuje takoer i koncept projekta, koji smije biti napisan na
maksimalno pet stranica. U natjeaju je definiran broj koncepata koji mogu proi u
sljedei korak ocjenjivanja, a najee su to svi najbolje ocjenjeni projekti iji je
ukupni traeni iznos dvostruko vei od iznosa predvienog za dodjelu bespovratnih
sredstava. Drugim rijeima, ovaj korak prolazi dvostruko vie projekata nego to se
moe financirati.
Ocjena koncepta podrazumijeva relevantnost operacije i efektivnost aktivnosti..
Ugovorno tijelo zadrava pravo ne ocijeniti koncept ako se to pokae opravdanim
(npr. ako je primljen manji od oekivanog broja prijava) i prijei odmah na evaluaciju
potpune prijave.
Ocjene za saetak potpuno su neovisne o ocjeni potpune prijave.
Saetak moe dobiti najvie 50 bodova u skladu s pregledom napravljenim u
naznaenoj evaluacijskoj tablici. Kriteriji za ocjenjivanje e biti podijeljeni u kategorije i
potkategorije. Svaka potkategorija e biti ocijenjena od 1 do 5 u skladu s
ocjenjivakim predlocima: 1 = vrlo slabo, 2 = slabo, 3 = zadovoljavajue, 4 = dobro,
5 = vrlo dobro. Ocjene oznaene zvjezdicom (*) pomnoene su s 2 zbog njihove
vanosti.
Ovo je primjer tablice s pitanjima koja se postavljaju konceptima projekta:
1. Relevance of the action
1.1 How relevant is the proposal to the objectives
and priorities of the Call for Proposals?*

Subscore
5x2**

1.2 How relevant to the particular needs and

constraints
of
the
target
country(ies)
or
region(s) is the proposal? (including synergy with
other EU initiatives and avoidance of duplication)
1.3 How clearly defined and strategically chosen
are those involved (final beneficiaries, target
groups)? Have their needs been clearly defined and
does the proposal address them appropriately?
1.4 Does the proposal contain specific added-value
elements, such as environmental issues, promotion
of gender equality and equal opportunities, needs
of disabled people, rights of minorities and
rights of indigenous peoples, or innovation and
best practices [and the other additional elements
indicated under 1.2. of these guidelines]?

5x2*

2. Design of the action

Sub-

30

20

121

2.1
How coherent is the overall design of the
action?
In particular, does it reflect the analysis of the
problems involved, take into account external
factors and relevant stakeholders?
2.2
Is the action feasible and consistent in
relation to the objectives and expected results?

score
5x2**

5x2**

TOTAL SCORE

50

Nakon procjene svih koncepata postavit e se lista s predloenim operacijama prema

dobivenim ocjenama. Lista koncepata e se postaviti u skladu s poretkom onih iji
zbroj sredstava dosee odreeni iznos moguih sredstava na natjeaju.
Odbor za ocjenjivanje e postupno nastaviti odabir prijavitelja iji su prijedlozi
predselektirani (drugi korak).

2.

Drugi korak: ocjenjivanje potpune prijave

Trei korak procesa je najopseniji i najdugotrajniji korak ocjenjivanja, jer su upravo

potpune projektne prijave predmet procjene (projektna aplikacija, proraun i logika
matrica).
Obrazac za ocjenjivanje ima cijeli niz pitanja, mogue je dobiti maksimalno 100
bodova, a ocjenjuju se: financijska i upravljaka sposobnost, relevantnost projektne
ideje (bodovi iz prvog koraka se prenose), metodologija, odrivost i adekvatnost
prorauna.
Ocjenjivanje kompletne prijave, prorauna, kapaciteta prijavitelja i njegovih partnera
odrat e se u skladu s evaluacijskim kriterijima naznaenim u evaluacijskoj tablici.
Postoje dvije vrste evaluacijskih kriterija - za odabir i dodjelu.
Kriteriji za odabir slue ocjeni financijske i operativne sposobnosti kandidata kako bi
se utvrdilo:
o da imaju stabilne i dostatne financijske izvore kako bi proveli projekt
tijekom razdoblja provedbe aktivnosti, a prema potrebi i sudjelovali u
njegovu financiranju;
o da imaju upravljake kompetencije i kvalifikacije potrebne za uspjean
dovretak predloene radnje. To se odnosi i na partnere kandidata.
Kriteriji za odabir omoguuju kvalitetnu razradu i kasnije ocjenjivanje prijedloga
podnesenih za ocjenu u vezi s ciljevima i prioritetima natjeaja te nepovratna sredstva
koja trebaju biti dodijeljena za aktivnosti koje maksimalno poveavaju opu
uinkovitost poziva na dostavu prijedloga. Omoguuju takav odabir prijava koji
osigurava ugovornom tijelu usklaenost s ciljevima i prioritetima te jami vidljivost EU
financiranja. Oni pokrivaju takve vidove projekta kao to su svrhovitost radnje,
konzistentnost ciljeva s pozivom, kakvou, oekivani utjecaj, odrivost i iskoristivost
sredstava.
U ocjenjivanju su kriteriji podijeljeni u kategorije i potkategorije. Svaka potkategorija
mora dobiti ocjenu izmeu 1 i 5 sukladno sljedeim smjernicama: 1 = vrlo slabo; 2 =
slabo, 3 = zadovoljavajue; 4 = dobro; 5 = vrlo dobro.
122

Financijska i operativna sposobnost ocjenjuje se s maksimalnih 20 bodova. Pitanja

koja se postavljaju obino su:
o Imaju li kandidat i partneri dovoljno iskustva u projektnom upravljanju
o Imaju li kandidat i partneri dovoljno tehnike strunosti (prvenstveno
poznavanja tema kojima
o se bave)
o Imaju li kandidat i partneri dovoljno menaderskih kapaciteta (ukljuujui
osoblje, opremu i sposobnost upravljanja proraunom projekta)
o Ima li kandidat stabilan i dovoljan izvor prihoda.
Bodovi dobiveni za relevantnost iz prethodnog koraka ocjenjivanja prenose se u ovaj
korak ocjenjivanja.
Metodologija se takoer ocjenjuje s maksimalnih 25 bodova. Pitanja koja se
postavljaju obino su:
o Jesu li predloene aktivnosti prikladne, praktine i konzistentne s ciljevima
i oekivanim rezultatima
o Koliko je dosljedna cjelokupna izradba projekta, posebice odgovara li
analizi problema o kojima je rije, uzima li u obzir vanjske imbenike i
predvia li evaluaciju
o Je li zadovoljavajui stupanj ukljuenosti partnera i/ili ostalih dionika u
provedbi projekta
o Je li akcijski plan jasan i izvediv
o Sadri li projekt objektivno provjerljive indikatore za rezultat projektne
radnje.
Odrivost se ocjenjuje s maksimalnih 15 bodova. Pitanja koja se obino postavljaju
su:
o
o
o

Hoe li projekt imati vidljiv utjecaj na svoje ciljne skupine

Hoe li projekt vjerojatno imati uinak multipliciranja (ukljuujui i
mogunost ponavljanja i proirenja rezultata projektne radnje i irenja
informacija)
Jesu li oekivani rezultati predloene radnje odrivi, financijski,
institucionalno, na razini javne politike (prema potrebi).

Proraun i iskoristivost sredstava ocjenjuje se s maksimalnih 15 bodova. Pitanja koja

se obino postavljaju su:
o
o

Je li omjer predvienih trokova i oekivanih rezultata zadovoljavajui

Jesu li predloeni trokovi nuni za provedbu projekta.

Maksimalni ukupni broj bodova u ovoj fazi (trei korak) ocjenjivanja je 100 bodova.

Ako je ukupan rezultat za poglavlje financijska i operativna sposobnost manji od 12

bodova, projekt se nee dalje ocjenjivati.
Nakon to je proveden postupak ocjenjivanja uspostavit e se lista prijava poredanih
prema njihovu broju bodova te rezervna lista koja prati iste kriterije.

123

Projektne prijave koje prou ovaj korak procesa dobivaju obavijest sa specifinim
zahtjevom za dostavu dodatnih dokumenata, kao to su preslike akta o osnivanju,
broj bankovnog rauna itd. O ovome vie u sljedeem poglavlju.
este pogreke u projektnoj aplikaciji su sljedee: nije potpuno jasno kako opisane
aktivnosti vode prema postizanju rezultata i ciljeva projekta, indikatori uspjeha
projekta su slabi odnosno projekt stvara neadekvatan ili nedovoljan uinak za ciljnu
skupinu, aktivnosti su nedovoljno relevantne za ciljeve natjeaja, ciljna skupina je
preiroko definirana ili nije uope definirana, projektna metoda pristupa nije
relevantna za ciljnu skupinu itd.

3.

Trei korak: potvrda prihvatljivosti prijavitelja i partnera

Dokumenti koji su traeni dopisom iz prethodnog koraka evaluacije u ovom e koraku

postati predmetom provjere. Ovdje se potvruje prihvatljivost prijavitelja i partnera,
odnosno usklaenost s kriterijima iz natjeaja. Oni prijavitelji koji uspjeno prou ovaj
korak obino su predloeni za financiranje bespovratnim sredstvima sukladno
redoslijedu (rangu) koji su postigli u procesu ocjenjivanja.
Inae, nakon svakog koraka evaluacije prijavitelji e slubenim dopisom biti
obavijeteni o ishodu njihove prijave. Opisani postupak ocjenjivanja provodi se u
tajnosti, a Delegacija Europske unije u decentraliziranom sustavu provedbe EU
fondova kontrolira sve postupke i odluke odbora za ocjenjivanje.
Potvrda prihvatljivosti, temeljena na popratnim dokumentima to ih zatrai ugovorno
tijelo, izvrit e se samo za prijavitelje koji su privremeno odabrani u skladu s njihovim
bodovima. Od onih koji su odabrani u prethodnom (treem) koraku, trai se dodatna
dokumentacija koja je detaljno opisana u poglavlju 2.4 uputa za prijavitelje. Najee
se trae:
-

Statut ili temeljni akt organizacije kandidata i svake partnerske organizacije.

Preslike najnovijega raunovodstvenog izvjea prijavitelja (dobit i gubici te
bilanca za prolu fiskalnu godinu za koju su rauni zatvoreni)
- Primjerak registracijskog dokumenta to ga je potpisao prijavitelj
- Financijski identifikacijski obrazac koji pokazuje broj rauna.
Ako ti dodatno traeni dokumenti nisu predani prije roka navedenog u zahtjevu za
popratne dokumente poslanom prijavitelju, prijava moe biti odbaena.
Temeljem potvrde popratne dokumentacije to ju je dao odbor za ocjenjivanje
napravit e se konana preporuka ugovornom tijelu koje e odluiti o dodjeli granta.
Deklaracija prijavitelja bit e usporeena s popratnim dokumentima koje je priloio
prijavitelj projekta. Nedostatak bilo kojeg popratnog dokumenta odnosno neslaganje s
Deklaracijom moe dovesti do odbacivanja prijave. Prihvatljivost prijavitelja, partnera i
operacija bit e potvrena u skladu s kriterijima iz poglavlja 2.1.1, 2.1.2 i 2.1.3. uputa
za prijavitelje.
Nastavljajui se na gore navedenu analizu i, ako je potrebno, svaka e odbaena
prijava biti zamijenjena sljedeom najboljom s rezervne liste te e biti provjerena
prihvatljivost prijavitelja i njegovih partnera.

124

8. Poglavlje: Uvod u vjetine upravljanja

projektima

U ovom poglavlju nauit ete:

ime se sve u projektu treba

upavljati
Koje su kljune vjetine koje treba
posjedivati tim za upravljanje
projektima
Koji je mogui opis posla voditelja
projekta

125

8.1

ime sve treba upravljati u projektima

Projekti su kompleksne samostalne cjeline, poput tvrtke u tvrtki, koje

zahtijevaju cijeli niz elemenata kojima treba upravljati i splet vjetina koje treba imati
za upravljanje. ime sve treba upravljati u projektima?
Obino se odmah pomisli na koordinaciju i upravljanje provedbom aktivnosti
projekata. No ono to prvo treba napraviti je detaljno isplanirati provedbu, dakle to
se tono radi (koje aktivnosti i koji su rezultati rada) kada treba aktivnosti izvesti
(tjedni rasporedi) te tko je odgovoran za izvedbu (osobe imenom i prezimenom).
Nakon to je plan provedbe detaljno sloen, moe se govoriti o tome da upravljamo
prethodno utvrenim aktivnostima.
Svaki projekt ima tono zacrtane rezultate. Potrebno je dakle, kroz provedbu
aktivnosti, upravljati do ostvarivanja tih neposrednih rezultata, za koje je uostalom
projekt i dobio sredstva EU fondova.
Svaki projekt ima svoje vremensko ogranienje, ima definiran poetak i kraj.
To znai da ostvarenje svakog i najmanjeg dijela aktivnosti ima svoj rok. U tom
smislu vrijeme zna biti protivnik, a projekt osjea svako kanjenje u provedbi.
Kljuno je definirati neke indikatore u uspjenom provoenju projekta nekoliko puta
u godini (idealno mjeseno ili kvartalno), jesmo li stigli do dijela puta prema kraju
projekta koliko smo originalno i htjeli. to emo uiniti ako nismo postigli eljeni
napredak u nekom trenutku. Kljuno je imati informaciju, vano je znati da je dolo
do kanjenja.
U projektu je potrebno upravljati ljudskim resursima, odnosno dionicima
projekta, partnerskim odnosima i komunikacijom izmeu svih skupina dionika.
Obino projektni timovi imaju voditelja projekta, koji je odgovoran za provedbu
projekta, a time i za upravljanje ljudima koji projekt svojim radom provode. Upravljati
ljudima nije lako, a zapravo je izrazito vano za bilo koji radno intenzivan projekt. Da
bi upravljalo ljudskim radom potrebni su planovi aktivnosti, vremenski plan rada te
detaljni opisi poslova. Osim samog rada, odnosi izmeu dionika su kljuni za
uspjeno realiziran projekt. Veina problema u provedbi proizlazi upravo iz loih
odnosa izmeu dionika i meusobno nerazumijevanje.
U projektu je jako vano upravljati novcem odnosno proraunom projekta.
Sredstva EU fondova namjenska su i moraju se potroiti za provedbu definiranih
projektnih aktivnosti. Utoliko je potrebno upravljati vremenom u kojemu se troe
sredstva, nainom na koji se troe, dokumentima kojima se troenje opravdava, a
najvanije od svega je utvrditi procese i odgovornost za opravdano troenje i
prihvatljivost trokova.
Upravljanje novanim tijekom jo je jedan element upravljanja, a odnosi se na
premoivanje onih perioda u vremenu kada EU sredstva nisu dostupna, nego kada
je potrebno svojim sredstvima premostiti period ekanja do trenutka kada odreena
trana isplate treba biti napravljena. U pravilu EU fondovi ne pokrivaju 100%
sredstava unaprijed, nego je ea situacija da se to osigurava retrogradno, nakon
to je potroeno.
Svaka aktivnost ima svoje rizike. Rizike nema smisla identificirati ukoliko se ne
planira njima upravljati. Rizicima se prvenstveno treba upravljati na preventivan
nain, ali potrebno je uvijek imati i tzv. plan B u sluaju nastanka rizika.

126

Kako bi se ostvario ne samo rezultat projekta, nego kvalitetan rezultat

projekta, potrebno je upravljati kvalitetom. To znai da treba identificirati koji su
kljuni rezultati projekta i nai nain da se o njima pobrine na zadovoljavajui nain.
Svaki projekt koji ima razmjerno velike resurse u provedbi, mora upravljati
sekundarnom javnom nabavom. Potrebno je dakle identificirati sve nabave koje
postoje u projektu, odrediti relevantnu proceduru, izraditi plan nabave, izraditi
dokumentaciju i provesti plan nabave.
Provodei projekt, itekako je potrebno upravljati dokumentima i to nastankom
dokumenata, provjerom kvalitete i arhiviranjem dokumenata na pravo mjesto.

8.2

Opis posla projektnog tima

Postoji cijeli niz poslova koje projektni tim mora napraviti tijekom provedbe
projekta i to neovisno o emu se projekt radi, koliko je velik i koliko dugo traje. U
nastavku je lista tzv. horizontalnih zadataka projektnog tima koja se mora
raspodijeliti na lanove. Uobiajeno se najvei broj zadataka s liste dodijeli voditelju
projekta.
Neki od osnovnih poslova projektnog tima su:

planiranje provedbe projektnih aktivnosti,

koordinacija provedbe predvienih projektnih aktivnosti,
praenje napretka projekta prema predvienim kljunim momentima,
koordinacija kvalitete sadraja neposrednih projektnih rezultata,
dodjeljivanje predmeta rada osobama koje su ukljuene u projekt,
odobravanje rada i rezultata svih djelatnika u projektu,
odravanje dobrih partnerskih odnosa,
odravanje mjesenih sastanaka projektnog tima,
odravanje sastanaka na nivou ireg tima dionika,
priprema zapisnika sa sastanaka,
interna evaluacija projekta ili angairanje vanjskog evaluatora uspjeha
projekta,
planiranje putovanja,
planiranje provedbe razliitih dogaanja u projektu,
provedba logistike provedbe dogaaja na projektu,
financijsko upravljanje proraunom,
odgovornost za potronju prorauna i prihvatljivost izdataka,
procesuiranje i/ili odobravanje plaanja s rauna projekta,
odgovornost za valjanost postupaka sekundarne javne nabave
voenje promotivnih aktivnosti,
osiguravanje vidljivosti projekta,
glasnogovornik projekta prema javnosti,
komunikacija s ugovornim tijelom,
odgovornost za narativno izvjetavanje prema ugovornom tijelu,
odgovornost za financijsko izvjetavanje prema ugovornom tijelu itd.

Napomena: Svaki projekt je jedinstven s obzirom na to koje rezultate i aktivnosti je

predvidio, koji ljudi ga provode, koje dionike ima ukljuene i u kojem se

127

vremenu i na kojoj lokaciji provodi. Utoliko je navedena lista samo

poetak zadataka koje treba predvidjeti na projektu, a na to se dalje
nastavlja cijeli niz aktivnosti koje se konkretno veu za projekt.

128

a. Uloge dionika u provedbi projekata

U ovom poglavlju nauit ete:

Kako su definirane odgovornosti u projektu

Koje su mogue uloge dionika u provedbi
projekata

Smjerovi i naini komunikacije u provedbi

129

8.3

Odgovornost za provedbu projekta

Odgovornost za provedbu projekta i troenje sredstava je pravno odreena

samim grant ugovorom i neprenosiva je. Odgovornost za provedbu ugovora uvijek
snosi korisnik projekta odnosno potpisnik ugovora. Korisnik ne moe odgovornost
prenijeti na partnere niti na neke tree osobe.
Partneri, podugovaratelji i ostali dionici uvijek sudjeluju u provedbi projekta,
ali nije mogue njih okriviti ukoliko doe do problema. Zbog ovog razloga jo je
vanije u poetku provedbe projekta da korisnik projekta detaljno isplanira
aktivnosti, vrijeme i sredstva kako bi osigurao da se projekt provedbe na pravilan
nain.

8.4

Uloge dionika u provedbi projekta

U provedbi projekta postoji niz dionika koji se pojavljuju. Neki dionici dijelom
su institucijalne strukture sustava provedbe EU fondova, a drugi se nalaze na strani
pojedinog projekta. Vano je znati to su ije uloge u projektima i kako se na
pojedine dionike moe raunati.
Uobiajeni dionici u provedbi projekata su:

8.4.1

Europska komisija ili Delegacija Europske unije u Hrvatskoj,

Ugovorno tijelo,
Korisnik bespovratnih sredstava (potpisnik grant ugovora),
Partneri na projektu,
Podugovaratelji,
Ciljna skupina,
Krajnji korisnici,
Ostali dionici.

Europska komisija ili Delegacija Europske unije u Hrvatskoj

Europska komisija predstavlja financijera odnosno izvor sredstava za EU

fondove. Interes Komisije je ulagati u razvoj zemalja kandidata buduih lanica
Unije, stvoriti sigurno okruenje za EU sredstva u zemljama korisnicama EU
sredstava, nadzirati provedbu namjenskih programa i valjanost troenja itd.
U decentraliziranom sustavu EU fondova u Hrvatskoj, Delegacija Europske
unije ima sljedee uloge:

8.4.2

vri prethodnu (ex-ante) kontrolu dokumentacije u provedbi projekata,

nadgleda i prua smjernice ugovornim tijelima odnosno strukturama
provedbe sustava fondova u Hrvatskoj,
vri praenje na razini itave sheme projekata odnosno operativnih
programa.

Ugovorno tijelo

Tijelo nadleno za financiranje, ugovaranje, financijsko upravljanje i nadzor

provedbe pretpristunih programa Europske unije u Hrvatskoj je tzv. ugovorno tijelo.
130

Ugovorna tijela jo se nazivaju provedbene agencije i moraju biti akreditirane od

strane Europske komisije kako bi imale mandat za provedbu ovih poslova.
Ugovorna tijela su glavni promotori pravila i procedura Europske unije u
procesu nabave. Ugovorna tijela takoer su poveznica izmeu Delegacije Europske
unije u Hrvatskoj, korisnika granta i drugih javnih tijela.
Uloge ugovornih tijela koja su vezana za provedbu projekata su:

Priprema, objava i provedbe procedura nabave (raspisivanje i

provedba natjeaja),
Organizacija rada odbora za ocjenjivanje pristiglih projektnih prijedloga
Priprema i potpisivanje grant ugovora s korisnicima,
Izvravanje plaanja (po odobrenju izvjea korisnika sredstava),
Nadzor provedbe projekata,
Ostale provjere koje se mogu dogoditi na terenu
Ugovorna tijela u programima Zajednice najee su razliite agencije
Europske komisije.

8.4.3

Korisnik projekta

Korisnik projekta je potpisnik grant ugovora i prvenstveno ima ulogu provesti

svoj projektni prijedlog i postii rezultate koje si je sam definirao kao cilj.
Uloga korisnika je da savjesno, odgovorno i transparentno provede svoj
projekt u suradnji s partnerima, kako je bilo i naznaeno u projektnom prijedlogu.
Uloge korisnika projekta, tonije njegova prava i odgovornosti definirane su
samim grant ugovorom, a o tome e vie rijei biti u sljedeem poglavlju.

8.4.4

Partneri u projektu

Partneri korisnika granta odgovorni su korisniku, a on za cijeli konzorcij

odgovara ugovornom tijelu. Partnera moe biti cijeli niz na pojedinom projektu,
mogu biti razliite institucije, iz razliitih zemalja i sl.
Koje su tono uloge pojedinih partnera definira se unutar svakog specifinog
projekta. Obino partneri sudjeluju u provedbi dijela projekta, odnosno u pojedinim
komponentama projekta i imaju razliite uloge i odgovornosti. Kljuno je tokom
provedbe projekta da korisnik (potpisnik) granta prati provedbu svih aktivnosti,
naroito onih koje su vezane uz partnere.
Partneri prema pravilima ugovora imaju isto pravo na troenje sredstava kao
i korisnik sredstava, ali su duni dokumentirati svoju ulogu u troenju prorauna.
Mogue je da postoje razlozi za dodatne sporazume izmeu korisnika i
partnera.
8.4.5

Suradnici

Suradnici na projektu mogu, ali i ne moraju postojati u pojedinom projektu.

Kategorija suradnika je ograniena u svojoj ulozi na projektu i sudjelovanju u
proraunu. Suradnici u projektu su ogranieni obino na putne trokove i dnevnice,
a ta se uloga ne smije mijeati s ulogom podugovaratelja.
131

8.4.6

Podugovaratelji

Podugovaratelji su one fizike i pravne osobe ije su usluge, oprema i radovi

neophodni za izvrenje aktivnosti projekta.
S podugovarateljima korisnik ima pravni odnos, a da bi angairao
podugovaratelje mora proi kroz proces javne nabave.

8.4.7

Ciljna skupina

Ciljna skupina je ona skupina fizikih i/ili pravnih osoba na koju se izravno
projektom eli utjecati. To je skupina zbog koje se projekt provodi. Njihova je uloga
prvenstveno da surauju s projektnim timom, odnosno da imaju motivaciju biti
dijelom projekta.
Uloge ciljnih skupina definiraju se specifinim projektom.
8.4.8

Ostali dionici

Osim navedenih dionika projekta, postoji obino i cijeli niz drugih dionika. Za
poetak, krajnji korisnici, kao skupina koja u duem roku predstavlja skupinu koja e
koristiti pozitivne rezultate projekta.
Dionici projekta su svi oni koji imaju neki interes za projekt. Uobiajeno su to
ostale sline institucije onima koje su ukljuene u projekt kao korisnik i partneri,
zatim predstavnici javne uprave, eventualne negativno orijentirane institucije ideji
projekta, zatim graani i oni koje e projekt inspirirati na daljnje intervencije u
sektoru.

8.5

Komunikacija u projektu

8.5.1

Projektni tim

Projektni tim sastoji se od niza osoba iz esto razliitih institucija koje

surauju da bi se postigli odreeni projektni rezultati.
Kvalitetna komunikacija izmeu projektnog tima najvanija je za uspjeh
projekta. Ovisno o tome koliko je lanova tima, mogue je da neki projekti formiraju
ui i iri tim. Ui tim su one osobe koje su svojim vremenom i odgovornou kljune
za provedbu projekta. Ui tim esto se treba sastajati. iri tim obino je tim koji se
sastaje na poetku projekta kako bi podijelili viziju rezultata koji se ele postii,
nekoliko puta tokom provedbe i na finalnom dogaaju projekta kada se analiziraju i
prezentiraju rezultati projekta.
Ui tim projekta obino se sastaje na mjesenoj osnovi ili ee. Mjeseni
sastanci uobiajeni su za glatko provoenje i koordinaciju rezultata u projektu.
8.5.2

Komunikacija izmeu projektnog tima i ciljne skupine

Kako uspjeh projekata vrlo esto ovisi o tome da li su i koliko motivirane

ciljne skupine, vano je da projektni tim predvidi sve radnje i preventivne aktivnosti
kako bi projekti uspjeli, a ciljne skupine dobile predvienu korist od projekata.
U komunikaciji s ciljnom skupinom, projektni tim paljivo treba odabrati
metodu komuniciranja, kao i idealno vrijeme za komunikaciju. Potrebno je dobro
132

poznavanje ciljne skupine kako bi se odabrali pravi alati. Prvo je vano odrediti tko
ima najbolju poziciju za komunikaciju s ciljnim skupinama, a zatim i kojim nainom
komunicirati (e-mail, telefon, direktni kontakt, uz sastanke, radionice ili neka druga
dogaanja, putem nekog agenta itd.).
8.5.3

Komunikacija izmeu projektnog tima i ugovornog tijela

S obzirom da ugovorni odnos predvia odreenu komunikaciju, vano je da se

ona i potuje. Pojedine obveze komunikacije, primjerice izvjetaja o napretku
projekta, definirane su svojim pismenim slubenim oblikom. Opi uvjeti grant
ugovora definiraju da ugovorno tijelo moe zatraiti dodatne informacije u bilo kojem
trenutku i ta se informacija mora dati u roku od 30 dana od zahtjeva.
U svakom se sluaju potie pismena komunikacija, radi toga jer ona ostavlja
trag na obje strane koje su komunicirale, a mogunost nerazumijevanja i pogrenog
tumaenja time se svodi na minimum.
Uobiajeno je da korisnik i ugovorna tijela definiraju osobu koja e u ime
institucije odnosno konzorcija komunicirati s drugom stranom.

Napomena: Svaki pojedini grant ugovor odnosno institucija ugovorno tijelo i

njegove prakse, definirati e eventualne dodatne prilike ili naine
komunikacije. Takoer i unutar pojedinog projektnog tima, s obzirom
na njihovu specifinom (eventualnu geografsku udaljenost i sl.)
definirati e svoje specifine metode. Vano je da komunikacija postoji
i da se na demokratski i civiliziran nain rjeavaju svi eventualni
problemi u provedbi projekata.

133

9. Poglavlje:

Ugovorne obveze u
provedbi projekta

U ovom poglavlju nauit ete:

Sadraj grant ugovora

Kako se vodi projektna dokumentacija
Koje su ugovorne obveze korisnika projekata
Kako se ugovor moe mijenjati tokom provedbe

134

9.1

Sadraj grant ugovora

Napomena: Svaki program Europske unije ima svoje specifinosti, a time i

konkretna pravila u provedbi. Grant ugovor koji ovdje spominjemo ima
izvor u Praktinom vodiu kroz procedure ugovaranja Euopske
komisije (tzv.PRAG)27, a koji se koristi u programima zemalja
kandidatkinja za lanstvo odnosno zemalja korisnica razliitih
programa pomoi EU.

U grant ugovoru prema procedurama PRAG-a, pretpostavlja se pravni

(ugovorni) odnos izmeu ugovornog tijela i korisnika projekta. Osnova svakog grant
ugovora je sama projektna prijava (i to samo dio I. Projekt tzv. The Action). Grant
ugovor u pretpristunom razdoblju definiran je i potpisan na engleskom jeziku. Ne
samo ugovor, ve su i svi izvjetaji i sva korespondencija takoer na engleskom
jeziku.
Grant ugovor po PRAG-u koji se koristi u provedbi programa IPA sastoji se od
posebnih uvjeta i priloga:
I. Opis projekta (s logikom matricom)
II. Opi uvjeti koji se primjenjuju na ugovore o bespovratnim sredstvima za
programe za tree zemlje koje financira Europska zajednica
III. Proraun projekta
IV. Postupci dodjele ugovora
V. Standardni zahtjev za plaanje i obrazac financijske identifikacije
VI. Obrazac narativnog i financijskog izvjea
VII. Obrazac izvjea o injeninim nalazima i opis posla za verifikaciju izdataka
ugovora o bespovratnim sredstvima za vanjske akcije koje financira EZ

9.2

Voenje projektne dokumentacije u provedbi

Jako je vano u provedbi moi dokazati da je projekt proveden i da su trokovi

ostvareni na odgovarajui dokumentirani nain. Svi dokumenti, dokazi rada, dokazi
trokova itd. trebaju se voditi tokom provedbe na nain koji facilitira izvjeivanje i
eventualne terenske posjete i kontrole. Takoer, s obzirom da se dokumenti moraju
uvati i godinama nakon kraja provedbe projekta, dokumentacija mora biti sloena
na nain da se iz nje lako moe doznati to je bilo predmetom zbivanja u nekom
davno zatvorenom projektu.
Na poetku projekta potrebno je podijeliti registratore i dodijeliti svakom
dokumentu mjesto na koje e se arhivirati. Slinu podjelu i organizaciju poeljno je
imati i na raunalu.
27

izvor: Praktini vodi kroz procedure ugovaranja Europske komisije

http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/grants/index_en.htm

135

Ovo je primjer rasporeda registratora projekta odnosno dokumentacije na

dijelove:

9.3

Glavni registrator u kojemu e se nalaziti grant ugovor, sve eventualne

izmjene ugovora i prorauna, podaci o ukljuenim osobama u projekt,
opisi poslova projektnog time, detaljni plan rada itd.
Rezultati (tzv. outputi) projekta i dokumenti koji ukljuuju visibility
projekta
Korespondencija, biljeke sa sastanaka, putovanja
Financije, svi dokumenti koji su vezani uz trokove rasporeuju se
prema proraunskim linijama
Izvjetaji projekta
Dokumentacija iz nabave.

Ugovorne obveze

Postoji cijeli niz ugovornih obveza koje korisnik mora poznavati. Uglavnom
su obveze definirane posebnim i opim uvjetima grant ugovora, ali i prilogom IV. koji
se odnosi na pravila u javnim nabavama usluga, opreme i radova.

9.3.1

Postizanje projektnih rezultata

Osnovna ugovorna obveza korisnika granta je da provede aktivnosti i

postigne rezultate, kako je to sam predvidio u projektnom prijedlogu. to je predmet
aktivnosti i rezultata opisano u je u prilogu I. grant ugovora i specifino je za svaki
pojedini projekt.

9.3.2

Obveza vidljivosti

Kada postaje korisnik granta Europske unije, korisnik dobiva i obvezu

promicanja financiranja Europske unije. Korisnici dakle moraju osigurati jasno
prepoznavanje da su projektne aktivnosti i rezultati financirani od EU.
Kako bi korisnici EU sredstava imali jasne upute, Europska komisija razvila je
EU Smjernice vidljivosti (EU Visibility Guidelines) koje propisuju izgled izjave za
medije, letaka, broura, info panela, ploa, majica, kapa, itd. Bilo koji neposredni
rezultat projekta e se promicati koristei odgovarajue alate za komunikaciju kao
to je opisano u Smjernicama.
Mjere za vidljivost moraju udovoljavati pravilima za vidljivost vidjeti
Smjernice
na:
http://ec.europa.eu/europeaid/work/visibility/documents/communication_and_visibilit
y_manual_en.pdf
U smjernicama se nalaze predloci za publikacije, letke, broure itd. Ono to
je u svakom sluaju obvezno je koristiti EU znakovlje i tekst koji izjavljuje da je
projekt financiran od strane Europske unije.

9.3.3

Obveze izvjeivanja

Korisnik projekta ima obvezu redovnog izvjetavanja ugovornog tijela o

napretku projekta. Ovisno o duini, samom programu te praksama pojedinog
ugovornog tijela, korisnici imaju razliite obveze izvjeivanja. Obino se
izvjeivanja dijeli na narativni izvjetaj i financijski izvjetaj o troenju projektnog
prorauna. Opi uvjeti ugovora nalau nositeljima projekata obavezno izvjetavanje
136

na kraju projekta (final report), te nakon prve godine projekta (interim report) ukoliko
projekt traje due od godine dana, a vrijednost darovnice je iznad 100.000 EUR.

9.3.4

Obveza koritenja naela javne nabave

Sredstva Europske unije javna su sredstva poreznih obveznika. Utoliko je

troenje tih sredstava predmetom obveze javne nabave. im su potpisali grant
ugovor, korisnici su postali obveznici naela javne nabave, i to pravila Europske
unije.

9.3.5

uvanje dokumenata

Sve projektne aktivnosti trebaju biti dokumentirane i popraene odgovarajuim

dokumentarnim dokazima. Dokumenti trebaju biti smjeteni / drani uredno i
pristupani u sluaju posjete u svrhu praenja i radi olakavanja obveze
izvjeivanja.
Svi dokumenti projekta (originali ili preslike) trebaju biti na jednom mjestu, i to
u instituciji korisnika projekta. Ukoliko se tu nalaze kopije, idealno je staviti naznaku
gdje se nalazi original. Nije dovoljno imati dokumentaciju samo u elektronikom
obliku, ve je potrebno i u tiskanoj verziji rasporediti je po registratorima i prikladno
pohraniti.
Na uvanje svih dokumenata iz provedbe projekta korisnik ima obvezu 7
godina nakon finalnog plaanja na projektu.

9.3.6

Raunovodstvo

Korisnik projekta obvezan je sve trokove voditi prema raunovodstvenim

standardima zemlje u kojoj ima sjedite. U skladu s hrvatskim standardima i
normama, korisnik je obvezan voditi klasino dvojno knjigovodstvo. Ukoliko grant
ugovor nije drugaije odredio, korisnik mora projekt provoditi i na isti nain
dokumentirati ga u skladu sa zakonodavnim okvirom u svezi financijskih i poreznih
propisa, Zakona o radu i ostalih domaih zakona.

9.3.7

Vanjska revizija

Ukoliko se projekt financira s grantom iji je iznos 100.000 eura ili vei,
korisnik ima obvezu imati vanjskog revizora na svom projektu. Izvjetaj revizora
obvezan je prilog finalnog financijskog izvjetaja korisnika ugovornom tijelu.

9.4

Mogunost izmjena ugovora

Korisnik je slobodan u provedbi projekta raditi razliite izmjene. Dapae

uobiajeno je da se tokom provedbe projekta dogodi cijeli niz okolnosti koje stavljaju
projekt u izmijenjenu situaciju. Uslijed tih raznolikih promjena u okruenju projekta
tijekom provedbe, korisnici e moda htjeti predloiti izmjene ugovora.
Ugovorno tijelo mora biti napismeno obavijeteno u sluaju bilo kakve
promjene aktivnosti ili prorauna. Promjene ugovora mogu biti: male ili velike
(znaajne). Postoje i promjene koje se korisniku mogu dogoditi, a koje nisu
dozvoljene.

137

Ukoliko korisnik nije siguran da li je promjena koju ima velika ili mala, najbolje
je da konzultira za tumaenje dodijeljenu mu osobu u ugovornom tijelu.
Ovisno o vrsti promjene, ona moe zahtijevati samo dostavljanje informacije o
promjeni ugovornom tijelu ili pak slubenu izmjenu ugovora potpisivanjem dodatka
ugovora.

9.4.1

Manje promjene ugovora

U sluaju manjih promjena grant ugovora, izmjene je mogue napraviti bez

potpisivanja dopune i samo o tome pismeno obavijestiti ugovorno tijelo.
Najee se izmjene deavaju u samom proraunu projekta. Proraunske
izmjene koje korisnik samostalno napravi ne moraju biti odobrene kao prihvatljivi
troak u svim sluajevima, odnosno ako izmjene nemaju veze s projektom ili ako
dovode projekt u loiju poziciju.
Ako se sredstva premjetaju unutar istog proraunskog poglavlja ili izmeu
proraunskih poglavlja s promjenom do 15% iznosa poglavlja, ovakva izmjena
smatra se malom. Ono to je korisnik obvezan napraviti je pismeno dostaviti
ugovornom tijelu pojanjenje situacije koja je dovela do izmjena, rjeenje za tu
situaciju i tonu realokaciju trokova. Uobiajeno je da iznos trokova projekta
ostane isti. Mogue je kroz proceduru manjih promjena takoer i brisati postojea
poglavlja i unositi dodatna, naravno ukoliko su u vezi s projektom koji se provodi.
Primjeri manjih promjena ugovora:

9.4.2

promjena djelatnika u projektu (primjerice voditelja projekta itd.),

male promjene u projektnim aktivnostima,
prijenos izmeu stavki unutar istog glavnog proraunskog poglavlja,
ukidanje ili uvoenje stavke koja ukljuuje promjenu od 15% ili manje
iznosa koji je prvobitno stavljen u odnosu na svako glavno proraunsko
poglavlje prihvatljivih trokova u pitanju,
prijenos izmeu glavnih proraunskih poglavlja koji ukljuuje promjenu
od 15% ili manje iznosa koji je prvobitno stavljen u odnosu na svako
glavno proraunsko poglavlje prihvatljivih trokova u pitanju,
promjene adrese korisnika ili bankovnog rauna korisnika,
promjene revizora (iako se ugovorno tijelo smije usprotiviti
korisnikovom odabiru)

Vee promjene ugovora

Sve promjene ili dodavanje aktivnosti koje nisu opisane u vaeem grant
ugovoru, kao to su promjena broja korisnika (ciljne skupine), dodavanje aktivnosti
projekta i ostali elementi koji utjeu na razliku izmeu ugovorenoga i izvrenoga
podlijee proceduri velikih izmjena ugovora. Promjene se mogu odnositi i na
financijski i na opisni (narativni) dio grant ugovora.
Zahtjev za dopunom ugovora mora se predati ugovornom tijelu najmanje 1
mjesec prije nego korisnik eli da izmjene stupe na snagu. Postupak za odobrenje
slubenih dopuna ugovora je kompliciran, vremenski zahtjevan i zahtijeva ponovno
potpisivanje dodatka ugovoru.
Sve promjene koje korisnik trai stupaju na snagu tek nakon to korisnik
potpie dodatak.

138

Primjeri veih promjena ugovora o bespovratnim sredstvima:

9.4.3

izmjene poglavlja administrativnih trokova,

izmjene poglavlja rezerve za nepredviene trokove (contingency
reserve),
znaajne promjene koliina,
znaajne promjene projektnih aktivnosti / neposrednih rezultata,
ukidanje ili uvoenje stavke koja ukljuuje promjenu veu od 15% ili
manje iznosa koji je prvobitno stavljen (ili koji je izmijenjen dodatkom
ugovoru) u odnosu na svako glavno proraunsko poglavlje prihvatljivih
trokova u pitanju,
prijenos izmeu glavnih proraunskih poglavlja koji ukljuuje promjenu
veu od 15% ili manje iznosa koji je prvobitno stavljen (ili koji je
izmijenjen dodatkom ugovora) u odnosu na svako glavno proraunsko
poglavlje prihvatljivih trokova u pitanju.

Promjene ugovora koje nisu dozvoljene

Nije mogue u provedbi grant ugovora napraviti ba svaku promjenu

projekta. Ovo su primjeri promjena ugovora koje nisu dozvoljene:
dodatak ugovoru ne moe imati svrhu ili uinak izmjena ugovora koje bi
dovele u pitanje odluku o dodjeli bespovratnih sredstava ili koje bi bile
protivne ravnopravnom tretmanu prijavitelja
maksimalni iznos bespovratnih sredstava iz lanka 3.2 Posebnih uvjeta
se ne smije poveati.
Napomena: Pravo je ugovornog tijela tumaiti sluajeve u kojima se promjena
smatra velikom ili nedozvoljenom. Ovisiti e o svakom pojedinom
sluaju to zapravo znai promjena ugovora koja bi znaila da se
projektna prijava ne bi bila odobrila u fazi procjene kvalitete projektnih
prijedloga. Generalno je naelo dakle da projektni prijedlog ne bi smio
tokom provedbe projekta postati loiji od prijedloga koji je bio poslan
na natjeaj.

139

10. Poglavlje: Financijsko upravljanje

projektima

U ovom poglavlju nauit ete:

Kako teku plaanja na projektu

Kako izgledaju financijska pravila u provedbi
Kako se ispunjava obveza izvjeivanja

140

10.1 Plaanja na projektima

Svaki grant ugovor u posebnim uvjetima ugovora definira trane plaanja i
iznose odnosno postotke granta koji su maksimalni za uplatu. Plaanja korisniku
izvrava ugovorno tijelo s kojim je potpisan ugovor. Standardni uvjeti plaanja su
definirani opim uvjetima ugovora po PRAG-u, a postoje dvije opcije. Prva opcija
odnosi se na projekte koji traju maksimalno 12 mjeseci, u kojima su plaanja
podijeljena na avansno i finalno, a u drugoj opciji dakle kada projekti traju due od
12 mjeseci, plaanja su podijeljena na avansno, meuplaanje i finalno plaanje.
Ukoliko projekt traje vie od dvije godine biti e i dva meuplaanja.
Plaanja se izvravaju na raun projekta definiran u prilogu V. grant ugovora.
U istom prilogu ugovora nalazi se i obrazac zahtjeva za plaanje koji se za svako
plaanje alje potpisan u originalu na adresu ugovornog tijela.
Sva plaanja izvriti e se u valuti korisnika, dakle domai subjekti i domae
ugovorno tijelo u platnom prometu posluju u kunskoj valuti, dok e korisnicima koji
imaju sjedite u inozemstvu, ugovorno tijelo izvriti plaanje u eurima.

10.1.1 Avansno plaanje

Nakon potpisivanja grant ugovora, temeljem zahtjeva za plaanje prve uplate
na raun od strane korisnika, bit e uplaena inicijalna sredstva, kako je definirano
posebnim uvjetima ugovora.
Zahtjev za prvu uplatu sredstava moe se poslati potom, donijeti osobno ili
donijeti na potpisivanje ugovora. Zahtjev za plaanje mora biti ispunjen na
engleskom jeziku i na tono propisanom obrascu koji je dio grant ugovora. Period za
koji se trai avansno plaanje je period prve godine trajanja projekta.
Iznos avansa ovisi o veliini i trajanju projekta. Avans iznosi 80% od ukupnog
iznosa projekta ako projekt traje do godinu dana, ili 80% sredstava predvienih za
prvu godinu provedbe projekta, ako projekt traje due od godinu dana i ima
razdvojen proraun prema godinama. Iznos avansa je uvijek definiran u posebnim
uvjetima ugovora.
Rok u kojemu ugovorno tijelo mora izvriti uplatu bilo kojeg ispravnog zahtjeva
za plaanje avansa je 45 dana od primitka. Dok avans nije uplaen, korisnici moraju
koristiti vlastita sredstva za pokrivanje financiranja aktivnosti.

10.1.2 Meuplaanja
Bilo koje meuplaanje mogue je samo ukoliko je korisnik potroio
minimalno 70% od avansa za prvu godinu. Iznos meuplaanja definira se u
posebnim uvjetima ugovora. Obrazac za zahtjev za plaanje je isti kao i za avansno.
Kao obavezni prilog zahtjevu za meuplaanje je izvjetaj o napretku
projekta i pripadajui financijski izvjetaj sa svim potpornim dokumentima.

10.1.3 Konano plaanje na projektu

Konano plaanje u posebnim uvjetima ugovora definirano je kao maksimum.
Koliko e sredstava stvarno biti uplaeno ovisi o tome koliko je prihvatljivih trokova
uistinu korisnik imao odnosno koliko ugovorno tijelo trokova odobri kao prihvatljivo.
141

Zato je vano da korisnik maksimalno uredno i savjesno izradi svoj izvjetaj i preda
sve relevantne dokumente koji dokazuju troenje.
Preostali iznos bespovratnih sredstava moe maksimalno biti 20% sredstava
projekta.
Konano plaanje bit e isplaeno u roku od 45 dana od odobrenja zavrnog
izvjea i primitka ispravno ispunjenog zahtjeva za zavrnim plaanjem. U nekim
ugovorima definirano je takoer da je potrebno dostaviti i izvjetaj vanjskog revizora.
Iznos zavrnog plaanja dakle ovisi o odobrenju zavrnog izvjea i zavrnim
ukupnim prihvatljivim sredstvima. Neprihvatljivi trokovi naime oduzeti e se od
ukupnog iznosa projekta.

10.1.4 Tijek sredstava

Uplata avansa, ako postoji u pojedinom grant ugovoru (kao to je to sluaj u
veem dijelu IPA-e, odnosno u ugovorima koji se slau prema PRAG-u), EU
sredstva pokriti e dio trokova, ali ne i od samog poetka projekta. Sve ove
poetne trokove (do primitka avansa) korisnik mora pokriti sam.
Nakon to se avans iscrpi takoer se otvara razdoblje manjka sredstava koje
korisnik mora premostiti svojim sredstvima. Svi trokovi moraju nastati (datum na
fakturi) izmeu poetka provedbe projekta i prije zavretka trajanja projekta. Iznimke
su troak revizije, vanjske evaluacije i trokova povezanih sa zavrnim
izvjeivanjem. Svi se trokovi takoer moraju platiti prije slanja finalnog izvjetaja
ugovornom tijelu.
Napomena: Izrazito je vano planirati svoj novani tijek (cash-flow) u skladu s
injenicom da ni jedan EU fond ne pokriva 100% trokova unaprijed.
Zbog toga se i trai u evaluaciji odreeni financijski kapacitet korisnika.

10.2 Financijska pravila

U provedbi projekata postoji naravno cijeli niz pravila i praksi koje su
uobiajene za pravdanje utroka sredstava iz izvora Europske unije. EU fondovi
imaju izvor javna sredstva poreznih obveznika te je uobiajeno da se za njihovo
ispravno troenje vee niz pravila.

10.2.1 Prihvatljivost trokova

Tokom provedbe projekta odnosno na kraju razdoblja kada se trokovi budu
procjenjivali, svaki troak smatrat e se dakle prihvatljivim ili neprihvatljivim. Svi
neprihvatljivi trokovi se oduzimaju od ukupnog iznosa projekta i njih korisnik snosi
sam.
Takoer, novac od avansa (ili meuplaanja) koji nije potroen uope ili nije
potroen na prihvatljiv nain, mora se vratiti u Europsku uniju. Ovo izravno utjee na
smanjenje stope apsorpcije EU sredstava u Hrvatskoj.

142

Obveza je prijavitelja dakle paziti na prihvatljivost svojih trokova i naina na

koji troi novac.
Prema Opim uvjetima grant ugovora, prihvatljivi su trokovi oni koji su:

Nastali tijekom provedbenog razdoblja projekta (osim malo prije

spomenutih iznimki),
Nuni su za provedbu aktivnosti,
Predvieni su proraunom projekta ili su nastali u skladu s definiranim
pravilima izmjene ugovora,
Ekonomini (daju najbolju vrijednost za novac),
Komunicirani ugovornom tijelu izvjetajem,
Zabiljeeni u knjigovodstvu,
Mogue ih je identificirati, potvrditi i potkrijepljeni su dokazima.
Kako bi zadovoljili gore navedene kriterije, korisnici su dakle duni voditi svoje
troenje sredstava savjesno, duni su voditi knjigovodstvo projekta, u skladu s
najboljom praksom i uobiajenim domaim raunovodstvenim standardima. Sustav
voenja knjiga mora omoguiti jasno i jednostavno povezivanje izmeu aktivnosti
projekta, prorauna i raunovodstva.
Svaki program takoer definira i listu neprihvatljivih trokova, primjerice u IPA-i
to su:

Porez na dodanu vrijednost, Carine i uvozne pristojbe ili bilo kakve

druge naknade
Kupnja, najam ili zakup zemlje i postojeih zgrada, osim ako su najam
ili zakup iskljuivo povezani s razdobljem sufinanciranja projekta, te da
imaju prednost pred ostalim rjeenjima (najbolja vrijednost za novac),
Novane kazne, financijske globe i trokovi parnica,
Operativni trokovi, osim ako se operativni trokovi iskljuivo odnose
na razdoblje sufinanciranja projekta ,
Rabljena oprema, doprinosi u naravi
Bankovne naknade, troak jamstava i slini izdaci,
Trokovi konverzije, naknade i gubitci pri razmjeni valuta
Trokovi odravanja i najma, osim ako se trokovi najma odnose
iskljuivo na razdoblje sufinanciranja projekta,
Trokovi amortizacije za infrastrukturu itd.

10.2.2 Ljudski resursi

Bilo koja osoba zaposlena na projektu, a koja ve prima redovnu plau od
institucije koja je financirana javnim proraunom ne moe primiti novu plau iz
sredstava EU. Plaa te osobe moe biti prihvatljiva jedino kao sufinanciranje
korisnika (ili partnera). Upravo kod tog sufinanciranja nee zapravo doi do
novanog tijeka, ali e se vrijednost rada smatrati prihvatljivim trokom projekta.
Na kraju projekta, udio sufinanciranja e se ponovo provjeriti. U sluaju
nepotpunog utroka sredstava, postoci sufinanciranja mogue e se izmijeniti.
Postotak realnog sufinanciranja opet e se izraunati, a EU program nee pokriti
plae javnih djelatnika.
Osobe koje su javni slubenici mogu biti angairani kao strunjaci, ali ne od
strane konzorcija iji je projekt, nego na drugim projektima. Vano je da u svoje
radno vrijeme, odnosno kako je to predvieno domaim propisima, takvi strunjaci
143

ne kre nacionalne propise.

Lista radnih dana ili radnih sati i pobrojanih aktivnosti osoba zaposlenih na
projektu naziva se Time-sheet. To je alat za praenje provedbe projekta i daje uvid u
ispravnost projektnog upravljanja odnosno utroka rada. Stoga je obavezno da ga
vode svi koji su ukljueni u provedbu projekta, bez obzira na vrstu ugovora te
vrijeme (trajanje) obavljanja aktivnosti.
Evidenciju vremena provedenog na projektu osobe koje su dio prorauna
projekta moraju biljeiti. Najvanije je u ovim evidencijama da djelatnici koji rade na
projektu piu aktivnosti prema tomu koliko su stvarno u projektu radili (najee u
satima). Svaka osoba koja je ukljuena u projekt ima definiran opis posla. Sukladno
tom opisu posla, osobe popunjavaju evidencije s kratkim navodima (uobiajeno ne
due od dvije reenice) o tome to je pojedini dan napravljeno.
Uobiajeno je da evidencije o vremenu provedenom na projektu potpisuju
djelatnici projekta i/ili vanjski strunjaci (onaj tko je radio), te da evidenciju neijeg
rada potvrdi jo jedna osoba (ili voditelj projekta ili ovlatena osoba institucije).
Podugovorene osobe takoer moraju ispuniti evidencije vremena provedenog
na projektu ukoliko im je ugovorom definiran broj dana.
Prihvatljivi iznosi plaa su bruto 2 plaa, u skladu s proraunom projekta. Da bi
se dokumentirali ljudski resursi za zaposlenike je potrebno dostaviti odreske od
plae na kojima se mora vidjeti iznos bruto 2 plae, zatim ugovore za sve
novozaposlene / vanjske suradnike / strunjake / firme, raune (ako je to
primjenjivo) i evidencije o vremenu na projektu. Osim ovih podataka, potrebno je
kao prilog financijskom izvjetaju dostaviti i dokaze o isplati plae (s porezima i
doprinosima) ili ugovora / rauna (izvodi iz plaanja).

10.2.3 Putovanja i dnevnice

Projekti uobiajeno predviaju neka putovanja. Za ta putovanja esto su u
proraunu definirani trokovi putovanja i dnevnica.
Za obavljanje putovanja, mogue je koristiti javni prijevoz, a za pravdanje je
potrebna karta. U sluaju koritenja automobila, korisnik moe slobodno odabrati
koritenje slubenog ili privatnog automobila za putovanja u sklopu projekta.
Trokovi koje mu projekt pokriva su oni koji su definirani u proraunu projekta. Opet
je uobiajena praksa da je cijena po kilometru 0,25 eura po prijeenom kilometru
ukoliko se putuje privatnim vozilom. Ovaj troak ukljuuje cestarinu, trokove tunela,
trokove trajekta, gorivo i amortizaciju. Ukoliko se putuje slubenim autom, korisnik
ima pravo na refundiranje trokova goriva i cestarine.
U putnom nalogu mogu se navesti svi trokovi putovanja, meutim prihvatljivi
iznos e biti onaj koji je pokriven proraunom projekta. Za dokumentiranje putovanja
potrebni su putni nalog i kratki izvjetaj s putovanja te dokaz o plaanju putnog
naloga.
.

10.2.4 Dobavljai
Svi ostali trokovi projekta uobiajeno se odnose na vanjske dobavljae. Ovi
trokovi dokumentiraju se fakturama, eventualno dodatnim ugovorima i
pripadajuom dokumentacijom iz javne nabave.
Plaanje trokova bi trebalo obaviti izravno s projektnog rauna ili e se
sredstva prenijeti na osnovni raun korisnika netom prije nego bi se isplata
144

napravila. U sluaju da partner snosi trokove, prijenos sredstava se takoer treba

obaviti neposredno prije nego to partner treba potroiti taj iznos (primjer: plae,
ostali trokovi).
Svi trokovi moraju nastati prije kraja ugovora (izuzeci su trokovi revizije i
evaluacije / trokovi vezani uz pripremu finalnog izvjetaja), a biti plaeni najkasnije
prija slanja izvjetaja ovlatenom revizoru odnosno nakon toga ugovornom tijelu.
Za svaku opremu koja se kupuje, na kraju projekta mora se utvrditi trajno
mjesto za koritenje opreme. U odreenim sluajevima, oprema koja se kupuje
projektom moe biti prenesena od korisnika drugoj organizaciji, partnerima projekta.
U ovom sluaju, obrazac za prijenos vlasnitva moraju popuniti svi ukljueni u
projekt.

10.2.5 Administrativni trokovi

Ovo su neizravni trokovi projekta, koje korisnik ima zbog toga jer provodi
projekt. Ne mogu se koristiti za pokrivanje onih izravnih trokova akcije koji su
spomenuti u gornjem dijelu prorauna.
Administrativni trokovi su svi trokovi koje korisnik i njegovi partneri trebaju
za administriranje projekta, to su reijski trokovi kao to su trokovi telefona, struje,
uredskog materijala, najma i ienja prostora itd.
Administrativne trokove ne treba dokazivati u izvjetajima, jer su neizravni i
pokrivaju maksimalno 7% iznosa prihvatljivih direktnih trokova. Meutim, svi
trokovi trebaju biti evidentirani u raunovodstvenim evidencijama.
Vano je samo napomenuti da iznos maksimalnog pauala administrativnih
trokova tono definiran posebnim uvjetima ugovora. Tek onda kad se potvrdi
prihvatljivost svih direktnih trokova, odredit e se iznos tih administrativnih
trokova.

10.2.6 Porez na dodanu vrijednost

Porez na dodanu vrijednost (PDV) nije prihvatljiv troak, osim ako ga se
korisnik (ili njegovi partneri) ne moe osloboditi.
Vaea pravna osnova za oslobaanje iskazivanja i plaanja PDV-a je
Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost28. Osim ovih pravila u Pravilniku je definiran
i obrazac za izvjetaj korisnika, koje je sve dobavljae oslobodio iskazivanja PDV-a
na fakturama. Rok za slanje ovog izvjetaja je do kraja svake kalendarske godine.
Procedura osloboenja je jednostavna. Korisnika institucija (javno dravno
tijelo) e slubenim peatom ovjeriti posebne uvjete grant ugovora o i dati ga
svakom korisniku nakon potpisivanja svakog ugovora. Korisnik bespovratnih
sredstava bi tad trebao pripremiti preslike primljenih posebnih uvjeta za svakog
podizvoaa i ovjeriti ih svojim slubenim peatom svaki puta kada oslobaa
dobavljaa od PDV-a.
Upravo ta ovjerena preslika je vaei dokument za knjienje dobavljau.
28

NN 149/09

145

Korisnik bespovratnih sredstava mora voditi evidenciju o tome koje je sve

dobavljae oslobodio PDV-a i predati informaciju korisnikoj instituciji temeljem
izvjetaja koji se nalazi u dodatku Pravilnika.

10.2.7 Teaj kuna/euro

Kao to je to sluaj i s proraunima projekata, tako i svi financijski izvjetaji
moraju biti izraeni u eurima. Za konverziju teaja iz kune u euro, potrebno je
koristiti teaj Europske komisije.
Teaj se provjerava na slubenoj listi Europske unije, takozvanoj InforEuro:
http://europa.eu.int/comm/budget/inforeuro/index.cfm?language=en.
Za sve ukupne trokove izvjetajnog razdoblja, treba se izraunati prosjeni
teaj tog razdoblja. To znai da treba uzeti sve teajeve u razdoblju izvjeivanja i
izraunati aritmetiku sredinu i onda tako izraunat prosjeni teaj koristiti u
konverziji troenja iz kuna u eure.
Kod unoenja teaja u izvjetaj treba unijeti prosjean teaj koristei 6
decimalnih mjesta. Iznos teaja na ovaj nain u svim cijelom financijskom izvjetaju
biti e isti.
Obveza koritenja prosjenog teaja za cijelo razdoblje izvjetavanja zapravo
znai da e iznos troenja projekta u eurima biti e poznat tek na kraju provedbe ili
izvjetajnog razdoblja

146

11. Poglavlje: Javna nabava na projektima

U ovom poglavlju nauit ete:

to je javna nabava
Kako izgleda postupak javne nabave na EU
finaciranim projektima
Koja su naela EU javne nabave
Koje su najee pogreke u sekundarnoj
nabavi

147

11.1 Uvod
Svaki uspjeni predlagatelj projekta koji potpie ugovor o financiranju projekta
bespovratnim sredstvima (tzv. grant ugovor) iz EU fondova u provedbi projekta mora
potovati naela javne nabave. esto su korisnici sredstava institucije koje inae
nisu obveznici nacionalnog Zakona o javnoj nabavi. ak i ako inae jesu obveznici
javne nabave, naela kojima se trebaju koristiti u provedbi projekata za nabavu
usluga, opreme i radova od strane Europske unije esto su im strani i komplicirani.
Najei razlog za povrate EU fondova iz potpisanih ugovora upravno su
nevaljane nabave. Javna nabava predstavlja veliki rizik za povrat europskih
sredstava, odnosno za prisilno financiranje akcije od strane korisnika. Kada se utvrdi
nepravilnost u procedurama javne nabave krajnjih korisnika bespovratnih sredstava
i dio sredstava proglasi neprihvatljivima, tada se novac kojim je plaena nabava
usluga, opreme ili radova ne smatra prihvatljivim za financiranje iz EU te korisnik
sam snosi trokove takve nabave. Posljedino, neprihvaeni troak (novac) iz
prorauna ugovora o bespovratnim sredstvima se vraa Europskoj uniji, a taj se dio
EU fondova smatra neapsorbiranim.

11.1.1 to je javna nabava?

Javna nabava je proces nabave radova, roba ili usluga, odnosno ugovor s
financijskim interesom sklopljen u pisanom obliku izmeu ponuditelja i naruitelja iji
je predmet nabave izvoenje radova, isporuka robe ili pruanje usluga. Iako hrvatski
zakon o javnoj nabavi propisuje obveznike javne nabave29, prilikom provoenja
ugovora o bespovratnim sredstvima svi korisnici takvih ugovora se smatraju
obveznicima javne nabave i duni su potovati pravila javne nabave Europske unije.
Javna nabava na EU financiranim projektima utvrena je Praktinim vodiem
kroz procedure ugovaranja pomoi EZ treim zemljama (ve spomenuti PRAG) koji
detaljno propisuje oblik nabave, procedure nabave i naela koja se moraju potivati
prilikom pisanja natjeajne dokumentacije i provedbe javne nabave. Naela javne
nabave za zemlju korisnicu IPA programa voena su pravilima navedenim u PRAGu koji zamjenjuju nacionalna pravila javne nabave koja pojedina zemlja koristi.

11.1.2 Zato javna nabava na projektima predstavlja veliki rizik

Za poetak, potrebno je istaknuti da je, objektivno gledajui, procedura javne
nabave jedan vrlo zahtjevan proces. Ne samo onim korisnicima EU fondova koji
nisu obveznici hrvatskog Zakona o javnoj nabavi, nego i onima koji to uobiajeno
jesu.
Izvjesnost za pogreku korisnika u procesu nabave vrlo je velika. Uz
nepotivanje pravila vidljivosti EU pomoi, sekundarna nabava je prepoznata kao
najvei izvor nepravilnosti i povrata sredstava u bivim zemljama kandidatima za
lanstvo te jo uvijek javlja kao problem broj 1. u zemljama korisnicama strukturnih
fondova.
Korisnici vrlo esto pokazuju neznanje i nerazumijevanje opih naela nabave,
ak do trenutka razumijevanja da je rizino ugovoriti posao s dobavljaima koje ne
29

Za pregled obveznika javne nabave po hrvatskom zakonu pogledati: http://narodnenovine.nn.hr/clanci/sluzbeni/337911.html

148

poznaje. U ovom smislu privatni poduzetnici koji se pronau u obvezi javne

nabave imaju vei institucionalni rizik od nevaljale nabave od ostalih sudionika u
Hrvatskoj.
S druge strane, iznosi sekundarne ugovora (odnosno udjela podugovora u
odnosu na ukupni iznos troka projekta) koji se nalaze u proraunu ugovora o
bespovratnim sredstvima esto su veliki i predstavljaju do 30% ukupnog prorauna
grant korisnika. Utvrivanje neprihvatljivosti takvih trokova znatan je financijski
udarac korisniku koji se moe utvrditi kako tijekom trajanja provedbe projekta, tako i
do 7 godina nakon provedbe ugovora. Ukoliko se nepravilnost u postupku javne
nabave utvrdi tijekom trajanja provedbe, ugovorno tijelo odbiti e platiti takav troak
iz EU sredstava te e isti teretiti na korisnika.
Naknadno otkrivanje pogreki u nabavi u drugom sluaju, dakle poslije
odobrenja finalnog izvjetaja, mogue je i do 7 godina nakon zavretka ugovora o
bespovratnim sredstvima i odnosi se na posjet revizijskih tijela EU koja u
navedenom periodu imaju pravo pregleda i revizije projekta. U sluaju utvrivanja
neprihvatljivih trokova temeljem nabave koja nije provedena prema obveznim
naelima, mogui su sudski sporovi, a ovakve informacije u javnosti mogu biti lo
publicitet korisnikoj instituciji i nanijeti tetu buduoj apsorpciji EU fondova.

11.1.3 Sekundarna nabava

Korisnik bespovratnih sredstava duan je pridravati se naela javne nabave
prilikom nabave roba, usluga ili radova plaenih iz EU sredstava, koji za pravnu
osnovu ovih procesa utvruje Praktini vodi kroz procedure ugovaranja pomoi EZ
treim zemljama. Nabava financirana iz ugovora o bespovratnim sredstvima naziva
se sekundarna nabava i opisna je u prilogu IV. ugovora o dodjeli bespovratnih
sredstava.
Sam proces nabave, neovisno o vrsti i iznosu nabave, sastoji se od tri glavne
faze:
1.
2.
3.

izrada natjeajne dokumentacije

provedbe natjeaja
postupak ugovaranja

Tijekom faze izrade natjeajne dokumentacije, izrauje se sva dokumentacija

potrebna za pokretanje natjeaja ovisno o vrsti nabave (izrada opisa poslova za
usluge odnosno tehnike specifikacije za nabavu roba ili radove). Dokumentacija
pripremljena u fazi izrade natjeajne dokumentacije koristi se za odabir ugovorne
strane tijekom natjeajnog procesa pri emu vrsta natjeajne dokumentacije i
specifini koraci koje je potrebno poduzeti ovise o vrsti ugovora i proceduri koja se
koristi u natjeaju.
Procedure i standardni dokumenti koji se koriste u dodjeli ugovora za nabavu
usluga, roba, izvoenje radova i dodjelu bespovratnih sredstava objavljene su u
Praktinom vodiu za procedure ugovaranja za vanjske aktivnosti Europske
zajednice (PRAG).

11.1.4 Postupak javne nabave

Postupak javne nabave za korisnika ugovora o dodijeli bespovratnih sredstava
definiran je procedurama opisanim u prilogu IV. ugovora o bespovratnim sredstvima

149

i principima koji se moraju potovati u provedbi navedenih procedura. Dodatne

poveznice na javnu nabavu navode se u Opim pravilima ugovora i PRAG-u.
Vrsta natjeajne procedure ovisi o predmetu nabave pa se razlikuje u odnosu
na nabavu radova (graevinski radovi: ceste, eljeznice, vodovod i kanalizacija, itd.),
opreme (opremanje robom ili opremom ) ili usluga (konzultantske usluge: edukacija,
razne studije, analize, i dr.) ali i ovisnosti od iznosa nabave. Povezanost navedenih
procedura s iznosima nabave u eurima vidi se iz sljedee tablice30:

USLUGE

>=200.000

200.000>X>10.000

<= 10.000

Meunarodni
ogranieni
postupak

Procedura pregovaranja

Jedna ponuda

>=150.000
150.000>X>=60.000 60.000>X>10.000
ROBA /
Lokalni otvoreni
Procedura
OPREMA Meunarodni
otvoreni postupak postupak
pregovaranja

>=5 mil
RADOVI

5 mil>X>=300.000

Meunarodni
Lokalni otvoreni
otvoreni postupak postupak

300.000>X>10.000
Procedura
pregovaranja

<=10.000
Jedna ponuda

<= 10.000
Jedna ponuda

Iako s obzirom na to da kad govorimo o uslugama, opremi ili radovima

moemo procedure nabave podijeliti na vie skupina razliitih imena, s obzirom na
vrstu nabave postoje 3 osnovna stupnja odnosno procedure nabave prema iznosu,
a to su:
a)
Procedura jedne ponude
b)
Procedura pregovaranja (minimalno 3 ponude)
c)
Lokalni ili meunarodni otvoreni natjeaj (za opremu i radove), te
dvostupanjski ogranieni postupak za usluge
11.1.4.1 Procedura jedne ponude
Procedura jedne ponude najjednostavnija je procedura koja se primjenjuje na
nabave bilo koje vrste predmeta nabave ija je ukupna vrijednost manja ili jednaka
10.000 eura. Za poetak ove procedure korisniku se preporua kratko istraivanje
trita odnosno cijena. Korisnik bespovratnih sredstava slobodan je podugovoriti
dobavljaa usluga ili opreme odnosno izvoaa radova prema svom izboru,
uzimajui u obzir naelo najvee vrijednosti za novac.
Iako je ova procedura najjednostavnija i ne ulazi u postupak raspisivanja
nabave, korisnik je duan potovati naela prihvatljivosti dobavljaa odnosno
izvoaa usluge, odnosno prihvatljivosti podrijetla opreme koju kupuje (vie o

30

Izvor: PRAG

150

principima u poglavlju Naela nabave). U tablici ova je procedura oznaena utom

bojom.
11.1.4.2 Procedura pregovaranja
U proceduri pregovaranja nije potrebno objavljivati javni natjeaj, ve je
korisnik duan pozvati na natjeaj minimalno tri ponuaa po vlastitom izboru. Ovim
kandidatima korisnik dostavlja natjeajnu dokumentaciju i u definiranom roku trai
od njih da poalju ponudu. Korisnik je duan prema svima postupiti jednako, znai
ostaviti svima jednak rok za dostavu ponuda, dostaviti svima istu dokumentaciju i
potrebne informacije, obavijestiti ih o ishodu i sl.
Potrebno je poslati minimalno tri upita na prethodno utvrene ponuae koji
su dokazali da mogu poslati valjanu ponudu, koje e razmatrati odbor za
ocjenjivanje sastavljen od neparnog broja lanova (minimalno tri) s pravom glasa.
Pravila nalau da se prvo razmatra administrativnu prihvatljivost ponuda (primjerice
jesu li ponude stigle do roka za podnoenje ponuda, da li su svi traeni dokumenti
ukljueni u ponudu, da li je ponua prihvatljive nacionalnosti), zatim tehniku
prihvatljivost ponuda (odgovaraju li tehnikim specifikacijama koje su opisane u
natjeaju) i na kraju financijske ponude (usporedba cijena ponuaa). Pravila
postupka odabira ponuda vrlo su stroga i moraju se dosljedno potivati. Svi lanovi
odbora za ocjenjivanje potpisuju deklaracije o objektivnosti i povjerljivosti kojim
potvruju svoju nepristranost i povjerljivost informacija iz ocjena ponuda. Odbor
sastavlja izvjetaj o radu odbora za ocjenjivanje ponuda u kojemu obrazlae i odluku
o dodjeli ugovora.
U sluaju nabave usluga u proceduri pregovaranja, korisnik ima mogunost
razmatrati ponude prema omjeru cijene i kvalitete, dok u sluaju nabave opreme
korisnik mora odabrati najjeftiniju tehniki prihvatljivu ponudu, odnosno ponudu koja
zadovoljava tehnike specifikacije opreme navedene u natjeaju.
11.1.4.3 Procedura otvorenog natjeaja za opremu i radove, odnosno
ogranienog natjeaja za usluge
U sluaju veih nabava (u tablici oznaeno zelenom i plavom bojom), korisnik
bespovratnih sredstava duan je objaviti javni natjeaj.
Lokalni otvoreni natjeaj znai da se natjeaj objavljuje u lokalnim
(nacionalnim) tiskovinama, dok se meunarodni natjeaj mora objaviti i u
internacionalnim tiskovinama (slubene stranice EU). Neovisno o tome gdje se
objave natjeaji, na obje vrste natjeaja mogu se javiti i domai i inozemni ponuai.
Stoga je vano da natjeaj bude objavljen i na engleskom jeziku, odnosno da je sva
natjeajna dokumentacija dostupna na engleskom jeziku.
Specifinost ove vrste natjeaja je da se uz natjeajnu dokumentaciju
objavljuje i obavijest o nabavi koji utvruje kriterije koje potencijalni ponuditelj mora
zadovoljiti da bi se mogli javiti na natjeaj. Kriteriji koji se objavljuju odnose se na
financijsko poslovanje potencijalnog ponuditelja (ponuditelj mora imati odreeni
obrtaj sredstava u posljednjih nekoliko godina), tehniki (ponuditelj je imao iskustva
u slinim nabavama u najmanje xy puta) i administrativni kriterij (kojim se osigurava
strunost ponuditelja u traenom predmetu nabave dokazima o strunim
kvalifikacijama njegovih zaposlenika za odreeno polje nabave).
Otvoreni natjeaj za opreme i radove je jednostupanjski dok je ogranieni
natjeaj za usluge dvostupanjski.
U provedbi javne nabave u prvom sluaju (jednostupanjski natjeaj) objavljuje
se istovremeno natjeajna dokumentacija i obavijest o nabavi te svi zainteresirani

151

ponuditelji mogu dostaviti svoje ponude. Odabir najbolje ponude vri se ovisno o
kriterijima iz obavijesti o nabavi i kriteriju dodijele natjeaja.

11.2 Naela javne nabave

Opa naela javne nabave opisana su u prilogu IV. ugovora o dodijeli
bespovratnih sredstava i primjenjuju se na sve vrste natjeajnih procedura neovisno
o vrsti nabave.
Postoji nekoliko vrsta naela (principa) koja se moraju potovati kako bi
nabava bila valjana te se redom dijele na ope principe, principe prihvatljivosti i
principe jednake svim natjeajnim procedurama.
Prvo poglavlje priloga IV. navodi kako nepotivanje jednog ili vie naela vodi
ka neprihvatljivom troku financiranja od strane Europske unije.

11.2.1 Opi principi

Kako bi nabava bila valjana ugovor mora biti dodijeljen ekonomski
najprihvatljivijoj ponudi u odnosu na kvalitetu (tzv. best price quality ratio),
transparentno (tzv. principles of transparency) i bez izazivanje trine distorzije (tzv.
priciples of fair competition). Navedeni principi uvjetuju da svaki korak u nabavi
mora biti evidentiran i dokaziv ali upuuju i na kao i odsutnost preferiranja pojedinog
ponuditelja, marke u fazi pripreme natjeajne dokumentacije ili kasnijeg odabira
ponuda.
Prilog IV. posebno naglaava odsustvo sukoba interesa u svim koracima
javne nabave u odnosu na korisnika ugovora o bespovratnim sredstvima
(naruitelja) ali i u odnosu na lanove odbora za ocjenjivanje ponuda. Detaljniju
definiciju sukoba interesa mogue je pronai u PRAG-u, u lanku 2.3.6. koji navodi:
Sukob interesa smatra se svaka situacija u kojoj je onemogueno nepristrano i
objektivno funkcioniranje iz razloga koji ukljuuju obitelj, emotivni ivot, politike i
nacionalne afinitete, ekonomske interese ili bilo koje druge zajednike interese sa
korisnikom. Posljedino, to utvruje da bilo koja tvrtka ili strunjak koji je sudjeluje
u pripremnim aktivnostima za potrebe natjeajne dokumentacije mora biti iskljuen/a
iz natjeaja na temelju pripremnih radnji u kojim je sudjelovao/la, osim ukoliko ne
dokae da njihova ukljuenost u prethodne radnje nije predmet ne-fer trine
utakmice. Takoer, lanak 2.8.2. PRAG-a navodi da se bilo koji lan odbora za
ocjenjivanje ponuda koji ustanovi potencijalni sukob interesa sa ponuditeljima mora
povui iz odbora za ocjenjivanje ponuda.

11.2.2 Principi prihvatljivosti

Principi prihvatljivosti utvruju pravo sudjelovanja na natjeaju i trae
potivanje teritorijalnog pristupa i naela podrijetla.
Po teritorijalnom pristupu natjeaj je otvoren svim pravnim i fizikim osobama,
pod jednakim uvjetima pod uvjetom da potjeu iz Europske unije, Europskog
ekonomskog prostora i/ili zemlje kandidatkinje (odnosno zemlje korisnice IPA
programa). Prilikom utvrivanja teritorijalnog pristupa korisniku se sugerira da
provjeri prihvatljive zemlje na Internet stranicama Komisije (tzv. EuropeAid
European Commission, External Cooperation programmes) s obzirom da se
navedena lista zemalja moe promijeniti. Teritorijalni pristup se ne primjenjuje na
strunjake (fizike osobe) predloene od strane pravne osobe, odnosne tvrtke u
kojoj su ti strunjaci zaposlenici (strunjaci unutar ugovora o pruanju usluga).

152

Naelo podrijetla utvruje da sva oprema koja je nabavljena iz EU sredstava

mora potjecati iz zemlje lanice Europske unije, Europskog ekonomskog prostora
i/ili zemlje kandidatkinje (odnosno zemlje korisnice IPA programa). Dokaz o
prihvatljivosti podrijetla (certifikat o podrijetlu opreme) obino izdaju gospodarske
komore u zemlji u kojoj je nastala zadnja ekonomski opravdana transformacija
proizvoda (odnosno mjesto proizvodnje ili izrade robe) i mora se dostaviti za sve
komade opreme ija je jedinina cijena vea od 5000 .
Ovi uvjeti jasno moraju biti navedeni u samoj natjeajnoj dokumentaciji a
potencijalni ponuditelji prilikom slanja svoje ponude moraju se jasno izjasniti u vezi
navedenih naela.
Derogacija od pravila podrijetla mogua je u iznimnim situacijama (oprema se
ne proizvodi u navedenim zemljama a zamjena traenog modela nije adekvatna) ali
prije derogacije natjeajne dokumentacije korisnik je duan traiti prethodno
odobrenje ugovornog tijela.
Prihvatljivost ponuaa takoer je obvezni element svakog natjeaja. Pravila
Europske unije odreuju situacije u kojima dobavlja ne smije biti ako eli poslovati
s korisnicima sredstava Europske unije, kao to su nepodmirene porezne obveze
prema zaposlenicima, osude u poslovanju, ako su im poslovi predmet sudskog
postupka, itd. Nadalje, automatsko odbijanje ponude desiti e se ako se ustanovi
sukob interesa, ukoliko je ponuditelj dostavio lane ili netone podatke (provjerava
se u kasnijoj fazi natjeajne procedure) ili pak nije dostavio traene dokaze.

11.2.3 Pravila zajednika svim natjeajnim procedurama

Pravila zajednika svim natjeajnim procedurama odnose se na traenje da:
natjeajna dokumentacija mora biti napisana u skladu sa najboljom
meunarodnom praksom (in accordance with the best international practice)
vrijeme predvieno za dostavu ponuda mora biti dostatno dugo kako bi
zainteresirani ponuditelji mogli pripremiti i dostaviti svoje ponude
svi zahtjevi za sudjelovanjem u natjeaju i sve ponude koje se pokau
zadovoljavajue moraju biti evaluirane i rangirane od strane odbora za
ocjenjivanje ponuda temeljei se na razlozima za odbijanjem
ponuda/ponuditelja (exclusion), kvalifikacijskih kriterija (selection criteria) i
kriterija za dodjelu natjeaja (award criteria)
evaluacijski odbor mora se sastojati od najmanje tri lana (neparan broj)
tehnikog i administrativnog kapaciteta dostatnog za davanje miljenja o
ponudama

U uem smislu ova naela odnose se na nepristrano ocjenjivanje ponuda,

prema unaprijed utvrenim kriterijima jednakima za sve ponuditelje, te sklapanje
ugovora s trino najprihvatljivijom ponudom, a bez postojanja privrenosti
odreenim ponuaima odnosno dobavljaima. Pravilo trai da se dokumentira
izbor lanova odbora za ocjenjivanje te da priloeni ivotopisi lanova dokazuju
dostatno tehniko i administrativno znanje.
Postoje i neka naela i prakse koje se eksplicite ne spominju u prilogu IV.
ugovora, ali su definirana u PRAG-u te se trebaju uzeti u obzir prilikom raspisivanja
javne nabave: razmjernost (poduzete aktivnosti ne smiju izlaziti iz okvira
neophodnog za postizanje cilja projekta), naelo zabrane diskriminacije (postavljeni
uvjeti nadmetanja i odluke se ne smiju rukovoditi nacionalnim ili drugim afinitetima,
kao to su spol, rasa itd.), koritenje standardnih obrazaca, zabrana retroaktivnosti
(sve akcije koje se poduzimaju ne smije biti prije datuma slubene odluke koja se

153

odnosi na njih) te zdravo financijsko upravljanje (odluke i postupci nadlenog tijela

se trebaju temeljiti na naelima ekonominosti, svrhovitosti i uinkovitosti).

11.3 Osnovna pravila javne nabave iz priloga IV.

ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava
Uobiajeno je da korisnik bespovratnih sredstava ima potrebu podugovoriti
odreene usluge, tj. nabaviti opremu i/ili radove tijekom provedbe svojeg projekta.
Kako bi rauni za ove kupnje bili prihvatljivi, predmeti kupnje moraju prvenstveno biti
dijelom odobrenog prorauna projekta koji se nalazi u prilogu III. ugovora o dodjeli
bespovratnih sredstava te moraju biti nabavljene po maloprije spomenutim naelima
javne nabave.
Prije nego krene u postupak nabave, korisnik mora utvrditi koja se procedura
nabave mora primijeniti pri kupnji, odnosno mora se sagledati iznos nabave. U tom
smislu, nabava se utvruje prema istorodnosti predmeta koji se nabavljaju, a nikad
prema jedininoj cijeni predmeta u proraunu projekta (znai da se iznos
proraunske linije ne smatra iznosom nabavom). Ovo je prvi i osnovni korak koji se
mora napraviti u primjeni pravilnih procedura nabave.
Nabava, odnosno istorodni predmeti i njihovi ukupni iznosi ne smiju se
umjetno cijepati kako bi se izbjegli iznosi koji vode prema odreenom postupku
nabave i time primijenila jednostavnija procedura. Bilo kakvo odstupanje od ovih
pravila i naela dovode u pitanje prihvatljivost trokova nabave usluga, opreme i
radova.

11.4 Zakljuak
Kada potpie ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava, korisnik postaje
obveznikom javne nabave prema pravilima Europske Unije za sve usluge, opremu i
radove koje moebitno nabavlja na projektu.
Javna nabava predstavlja rizik, kako za korisnika, tako i za dravu primateljicu
sredstava. Jednom ugovoreni iznosi bespovratnih sredstava s pojedinim korisnicima
ne mogu se realocirati s jednog na drugi projekt.
Raditi javnu nabavu prvenstveno znai potovati naela nabave. Takoer to
znai i potovati procedure koje su predviene s obzirom na iznos nabave. to je
vea nabava, to su procedure kompliciranije, a proces dugotrajniji. Radi
izbjegavanja primjene ovih procedura nije dozvoljeno cijepati nabave na manje
iznose. Procedure nabave koje postoje ovise o iznosu nabave i predmetu nabave, a
dijele se na procedure jedne ponude, proceduru pregovaranja i lokalne /
meunarodne otvorene / ograniene natjeaje.
Nevaljana nabava osnova je za neprihvatljivost trokova. Neprihvatljivost
trokova osnova je a povrat sredstava, bilo tokom trajanja projekta ili godinama
nakon to je projekt zavrio. Od izrazite je vanosti da korisnik bespovratnih
sredstava posveti punu pozornost pravilima javne nabave kako se ne bi stavili u
poziciju da moraju vraati sredstva Europskoj uniji.

154

155