1.Granit je dubinska kisela magmatska stijena izgraena od kvarca, biotita i hornblenda.

Bazalt je
povrinska bazina eruptivna stijena sastavljena od piroksena i olivina.
2.Geologija se moe definirati kao prirodna znanost koja prouava grau, te vremensku i prostornu
dinamiku Zemlje kao cjeline.
Ue shvadeno, geologija je znanost od razvitku, strukturama i dinamici Zemljine kamene kore ili litosfere.
3.Ovisno o poloaju osne ravnine bore prema horizontalnoj ravnini razlikuju se: uspravne, kose,
prebaene, polegle i utonule bore.

1 -> Uspravna, 2-> Kosa, 3 -> Prebaena, 4 -> Polegnuta, 5 -> Utonula
4.S obzirom na poloaj krila prema osnoj ravnini razlikuju se normalne, izoklinalne i lepezaste bore.

Lijevo: Izoklinalna
Desno:Lepezasta

5.Ionsku kristaltnu reetku izgrauju ioni elemenata koji lako otputaju svoje elektrone( i postaju
pozitivno nabijeni kationi) s ionima koji lako primaju elektrone( i postaju negativno nabijeni anioni).
Kod takve reetke svaki je ion u kristalu okruen maksimalno mogudim brojem iona suprotnog naboja.
Atomsku kristalnu reetku grade atomi povezani vrstom kovalentnom vezom. Kristali s takvim tipom
reetke veoma su tvrdi i imaju visoko talite (npr. dijamant).
Metalnu kristalnu reetku grade gusto rasporeeni i vrsto povezani atomi. Karakteristina je za metale.
6.Stijena je sastavni dio litosfere ili kamene kore, odreenog naina geolokog pojavljivanja, teksture,
strukture i mineralnog sastava. Stijena je agregat sastavljen od jednog minerala (monomineralna) ili vie
njih (polimineralna).
Sve stijene litosfere razvrstavaju se u 3 glavne skupine: eruptivne, sedimentne ili talone i metamofne.
7.To mogu biti nevezani sedimenti (ljunak, krje, pijesak, prah, mulj), poluvezana stijena (prapor, glina)
ili vezana stijena (konglomerat, brea, kalkrudit, pjeenjak, grauvaka, arkoza, siltit, kalklutit, lapor)
8.Dijapirske bore su bore koje nastaju kao posljedica tektonskih pokreta i raliitih svojstava soli i okolnih
sedimenata.
Antiklinoriji i sinklinoriji su vede antiklinalne i sinklinalne strukture s naknadno boranim krilima.
9.Fosili su sauvane cjeline, dijelovi ili tragovi izumrlih organizama i njihovih ivotnih aktivnosti. Nalazimo
ih u stijenama. Provodni fosili su fosili tipini za neko razdbolje geoloke prolosti.
10.Polimorfija je pojava ako neka mineralna supstancija kristalizira u razliitim strukturama, primjer
ugljik koji kristalizira kao dijamant i grafit.
Izomorfija je pojava kada postoje mineralne tvari razliitog, ali analognoga kemijskog sastava koje imaju
veliku slinost u kristalografskim i fizikim svojstvima, primjer plaksioglasi ili grupa olivina ija se
izomorfna smjesa sastoji od forsterita Mg2SiO4 i fajalita Fe2SiO4.
11.Metamorfne stijene nastale su metamorfozom ili preobrazbom postojedih eruptivnih, sedimentnih i
metamorfnih stijena, uglavnom u dubljim dijelovima litosfere, pri promjeni tlaka i temperature.
Primjeri: staurolit, disten, tinjci, granat, andaluzit, kordijerit, hipersten, olivin, K-feldspat.
12.Sedimentne stijene s obzirom na postanak dijele se na klastine ili mehanike, kemijske i organogene
(biokemijske) stijene.
13.Dijelovi antiklinale su os, jezgra, tjeme i krila (krakovi). Dijelovi sinklinale su os, dno, jezgra i krila
(krakovi). Kod antiklinale u jezgri se nalaze najstarije naslage, a kod sinklinale najmlae. Slika Str.82
14.Struktura stijena definirana je stupnjem kristaliniteta te veliinom, oblikom i meusobnim odnosom
minerala, a ovisi o nainu postanka stijene. Tekstura oznauje nain na koji su minerali zauzeli prostor u
stijeni, a ovisi o utjecaju vanjskih faktora, bilo prilikom nastanka stijene ili nakon toga.

15.Paraklaza ili rasjedna povrina je pomicanje stijenske mase po pukotini. Hod je horizontalno
udaljavanje ili pribliavanje krila rasjeda. Skok rasjeda je vertikalno udaljavanje krila.
16.Glavne faze izrade geoloke karte:

Pripremni radovi
Rad na terenu
Zavrni kabinetski i laboratorijski radovi

17.Boksit - ruda aluminija sastavljena od aluminijskih hidroksida, a kao primjese se mogu nadi oksidi i
hidroksidi eljeza te oksidi silicija. Terra rossa - netopivi ostatak vapnenca sastavljen od hidroksida
aluminija, oksida i hidroksida eljeza te minerala glina.
18.Kristal ili ledac je prirodna ili umjetna tvorevina odreene unutarnje grae ili strukture, odnosno
kristalne reetke izgraene od iona, ili atoma, ili molekula, to se odraava u pravilnom vanjskom obliku i
odreenim fizikim svojstvima.
Mineral je prirodna tvorevina, sastavni dio litosfere, odreene unutarnje grae ili strukture, odreenog
kemijskog sastava i fizikih svojstava.
Fizika svojstva kojima se minerali meusobno razlikuju jesu: gustoda, oblik, boja, sjaj, kalavost, tvrdoda,
elasticitet, provodljivost topline, elektroprovodljivost, magnetinost i radioaktivnost.
19. Monomineralna stijena je stijena agregat samo jedne mineralne vrste (primjer vapnenac sastavljen
samo od kalcita), a polimineralna agregat vie minerala (primjer granit).
20.Tekstura sedimentalnih stijena moe biti masivna ili homogena, trakasta, slojevita i breasta.
Homogenu teksturu imaju stijene kod kojih su minerali jednoliko zauzeli prostor u masi (jedri vapnenci,
homogeni pjeenjaci).
Trakasta i slojevita tekstura karakteristina je za slojevite sedimentne stijene kod kojih se u masi
izmjenjuju slojevi razliite boje, odnosno slojevi s krupnijim i sitnijim sastojcima.
Breastu teksturu imaju stijene sastavljene od vezanih vedih i manjih estica (bree i breoliki vapnenci).
21.Milovka gips kalcit fluorit - apatit ortoklas - kvarc - topaz korund - dijamant
22.Isklinjavanje je prirodni boni zavretak nekog sloja, manifestiran stanjivanjem. Izdanak je
pojavljivanje sloja na povrini.
23.Koljenaste bore ili fleksure su posebna vrsta bora koje nastaju radijalnim kretanjem krila koja u
manjoj ili vedoj udaljenosti mogu zadrati horizontalni poloaj. Ako pukne srednji istanjeni krak takve
bore, ona prelazi u rasjed.

24.Blastine, klastine ili definirane tipinim meusobnim odnosom mineralnih sastojaka kristala.
Blastina struktura moe biti homeoblastina, ako su mineralni sastojci priblino iste veliine i
heteroblastina, ako su minerali razliitih veliina.
25.Nabrojite parametre koje moramo znati za cjelovito poznavanje pukotina?

Nain poloaja
Poloaj u prostoru
Orijentacija
Oblik
Dimenzija
Vrsta i znaajka ispune

26.Metamorfozom vapnenca nastaje mramor, a metamorfozom kvarcnih pjeenjaka i ronjaka kvarcit.

27.Rasjedi su osnovne strukturne jedinice u litosferi koje nastaju pomicanjem dijelovima stijenske mase
po pukotini.Vrste rasjeda: normalni, reverzni i rasjed s horizontalnim pomakom.
28.Sloj je geoloko tijelo omeeno jasno izraenim diskontinuitetima od naslaga ispod i iznad njega.
Izgraen je uglavnom od istovrsnog materijla, taloenog u jednolikim uvjetima. Osnovni parametri:
pruanje sloja, smjer nagiba i kut nagiba.
29.Potpuna specifikacija arhitektonsko graevnog kamena mora sadravati:
1. Naziv prirodnog kamena pod kojim je poznat na tritu
2. Petroloku pripadnost kamena sa znanstvenim nazivom temeljenim na petrografskoj
odreenosti
3. Fenetiku pripadnost (magmatska, sedimentna, metamorfna)
4. Geoloki starost
5. Izgled povrine gotovih proizvoda
6. Tipinu boju s rasponom nijansi pojedinih varijeteta, vizualnim dojmom izgleda obraene
povrine u vlanome stanju
7. Prirodnu grau koja utjee na izgled kamena (ile, inkluzije, tekstura i sl.)
8. Lokaciju kamenoloma s njegovim nazivom, po mogudnosti to odreeniju (najblii grad ili selo)
30.Fiziko-mehaniko znaajke kamena bitne za njegovu primjenu u arhitektonsko-graevne svrhe:
1. Prostorni sklop
2. Struktura i tekstura stijene
3. Luenje stijene
31.Stukture eruptivnih stijena: zrnasta, porfirska,ofitska, hijalinska ili staklasta struktura. Hijalinska ili
staklasta struktura nastaje pri naglom ovrdivanju lave. U njoj su tapidasti minerali (obino feldspati) u
staklastoj masi orijentirani u smjeru toka lave.

32.Metamorfne stijene nastaju:

Kataklastinom metamorfozom
Kontaktnom metamorfozom
Pirometaformozom metamorfozom
Pneumatolitskom metamorfozom
Hidrotermalnom metamorfozom

33.Pukotine su plohe diskontinuiteta uzdu kojih nije dolo do vedih pomaka u stijenskoj masi.Prema
kinematici postanka pukotine dijelimo na:
1. Tenzijske pukotine
2. Relaksacijske pukotine
3. Pukotine smicanja
34.Kalcit CaCO3 je kalcij-karbonat. Dolomit CaCO3MgCO3 je kalcij-magnezij-karbonat.
35. Silikati. Grupa: Tektosilikati. Primjeri su feldspati i kvarc.
36.Navlake su strukture u litosfreri kod kojih stijenske mase, koje su primarno bile jedne uz druge,
nalazimo jedne na drugima.
37.Teksture metamorfnih stijena: kriljava, vorasta, okasta ili flaserska i homogena. kriljava tekstura
minerali zauzeli paralelan raspored zbog djelovanja usmjerenog tlaka u epizoni i mezozoni.
38.Primjena kamena sedimentnog porijekla:

ljunci i pijesci upotrebljavaju se u pripravi betona, asfalta te za odravanje i nasipanje

makadamskih puteva
ljunak je u uporabi i kao tamponski sloj u gradnji prometnica, a pijesak i za izradu buke, dok
isti kvarcni pijesci slue za proizvodnju stakla
Gline se u graevini rabe najvie za izradu opeka i crijepa
Uz glinu i prapor slui kao sirovina u industriji opeke i crijepa
Vapnenaka brea i konglomerati se lako poliraju i slue kao i prirodan kamen, tehnii i
arhitektonski kamen
Vapnenci i dolomiti rabe se kao tehniki i arhitektonsko graevinski kamen, kao sirovine za
dobivanje vapna i ostalih veziva, te u cementnoj industriji

39. CaCO3 +H2O + CO2 -> Ca(HCO3)2

40. Tehniki kamen slui za nasipanje, zidanje, pripremu betona, asfalta i sl. Arhitektonsko graevni za
oblaganje proelja i unutarnjih dijelova graevina.
41. Konkordantni slojevi su meusobno paralelni slojevi koji su vremenski kontinuirano taloeni, bez
obzira na njihov nagib. Ako dva niza slojeva nisu vremenski kontinuirano taloena, onda oni mogu biti
pod nekim kutom. Takav odnos slojeva je diskordantan. Slike str. 80.

42. Ovisno o mjestu postanka, eruptivne stijene dijelimo na: dubinske, intruzivne ili plutonske, zatim na
ine ili hipabisalne i na povrinske, efuzivne ili izljevne.
43.Alkalno silikatna reakcija:
Javlja se izmeu agregata betona i alkalija koje sadri cement. Ako agregat sadri SiO 2 u amorfnom
obliku, u ovrsnulom betonu moe dodi do reakcije, pri emu novonastali spojevi imaju vedi volumen
44.Magma je viskozna silikatna taljevina, a to njezino svojstvo ovisi o kemijskom sastavu, temperaturi i
tlaku.
45.Izotropnih minerali su minerali kojima su sve znaajke jednake u svim smjerovima. To mogu biti samo
mineraloidi.
Anizotropni minerali su minerali kojima su sve znaajke u razliitim smjerovima razliite. To su iskljuivo
kristalizirani minerali.
46.Struktura sedimentnih stijena moe biti klastina, kristalasta i oolitksa ili sferulitska. Klastinu
strukturu imaju sedimenti izgraeni od fragmenata stijena i minerala, razliitih po veliini i obliku.
Kristalastu strukturu imaju sedimentne stijene kemijskog podrijetla. Oolitska struktura odlikuje se
karakteristinom koncentrinom graom oko centra kristalizacije
47.Geoloka karta je grafiki prikaz grae terena, starosti stijena, njihova sastava i meusobnih odnosa
te ostalih vanih geolokih pojava, nacrtana na topografskoj podlozi temeljem rezultata dobivenih
geolokim kartiranjem na terenu, kabinetskih radova i laboratorijskih ispitivanja.
48.Mramori, kvarciti i kriljavci su metamorfne stijene.
49. Teksture eruptivnih stijena: homogena, fluidalna i vezikularna.
Homogena struktura, kad su mineralna zrna u stijeni ravnomjerno rasporeena, bez vidljive orijentacije.
50.7 skupina minerala: Silikati, oksidi i hidorksidi, karbonati, sulfati, sulfidi, minerali ostalih grupa,
elementi.
51.Kriteriji prema kojima su klasificirane eruptivne stijene:
1. Mjesto postanka
2. Kiselost, odnosno sadraj silicijske komponente
3. Mineralni i kemijski sastav

52.Oksidi su spojevi kisika s drugim kemijskim elementima, a hidroksidi su spojevi elemenata s

hidoksilnom OH-.
Korund Al2O3 je mineral velike tvrdode 9, a gustoda mu iznosi izmeu 3.9 g/cm3 do 4.1 g/cm3. isti
varijeteti lijepih boja su drago kamenje (crveni rubin, modri safir, zeleni smaragd)
Limonit Fe2O3xnH2O je est hidroksid eljeza. Boja mu variraod ute do smee. Tvri varijeteti su
tvrdode oko 5, a gustode od 3.5 g/cm3 do 4.0 g/cm3.
53.Postanak sedimentnih stijena rezultat je sloenog i dugotrajnog procesa koji sadri:
- mehaniko i kemijsko troenje postojedih eruptivnih, sedimnetnih i metamorfnih stijena litosfere
- transport mehaniki usitnjenih fragmenata i otopljenih tvari
- taloenje rastroenog materijala
54. Odredi strukture u sluaju legende B?

Sinklinala

55.Odredi strukture u sluaju legende A?

Antiklinala
56.Odredi vrstu rasjeda!

Normalni uspravni rasjed

Normalni uspravni rasjed

Reverzni rasjed

57.Odredi vrstu diskordance!

Kutna diskordanca

Kutna diskordanca

Erozijska diskordanca
59.Napii naziv strukturne jedinice litosfere!

Navlaka