Plan upravljanja Parkom prirode Vransko jezero

Rujan 2010.

NOSITELJ IZRADE:
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero
Kralja P. Svaida 2 , 23219 Biograd n/m, www.vransko-jezero.hr
Plan upravljanja izraen je u okviru projekta PHARE 2005: Institucionalno jaanje i provedba
ekoloke mree NATURA 2000 u Hrvatskoj, PM Group
Wolfgang Suske, Voditelj projekta
Owen Mountford, Konzultant za izradu plana upravljanja

IZRAIVAI:
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero:
Ivica Prtenjaa, Ravnatelj
Ana Katalinid, VD struni voditelj
Gojko Pintur, Voditelj tehnike slube i slube odravanja, Struni suradnik kustos - prezentator
prirodoslovne i etnoloke zbirke
Dario Rogid, Glavni nadzornik
Maja Due, Struni suradnik - biolog
Ivana Zubak, Struni suradnik - edukator

SURADNJA:
Struni savjetnici na projektu
Marin Grgurev, Strunjak za komunikaciju s dionicima
Jelena Kralj, Strunjak za ptice
Milorad Mrakovid, Strunjak za ribe
Gojko Pintur, Strunjak za socioekonomiju
Jasenka Topid, Strunjak za floru i stanita
Dravni zavod za zatitu prirode
Karla Fabrio, Voditeljica odsjeka za zatidena podruja
Jasminka Radovid, Naelnica Odjela za ocjenu prihvatljivosti zahvata za prirodu
Ramona Topid, Voditeljica odsjeka za ekoloku mreu
Vesna Vukadin, Struna savjetnica za planove i programe upravljanja
Irina Zupan, Naelnica Odjela za zatidena podruja
Gordana Zwicker Kompar, Struna savjetnica za geoloku batinu
Dijana upan, Struna suradnica

Sadraj
1

UVOD I KONTEKST .................................................................................................................. 6

1.1
Zakonodavni okvir upravljanja zatidenim podrujem .........................................................................7
1.1.1 Park prirode Vransko jezero .................................................................................................................. 9
1.1.2 Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero ....................................................................................... 10
1.1.3 Ekoloka mrea Republike Hrvatske ................................................................................................... 11

OPIS PODRUJA ...................................................................................................................... 14

2.1
Opde informacije ............................................................................................................................... 14
2.1.1 Smjetaj i administrativne jedinice ..................................................................................................... 14
2.1.2 Prometna povezanost ......................................................................................................................... 15
2.1.3 Vlasnitvo i prava na koritenje zemljita ........................................................................................... 16
2.1.4 Javna ustanova (resursi i infrastruktura) ............................................................................................. 16
2.2
Prirodne vrijednosti .......................................................................................................................... 19
2.2.1 Klima.................................................................................................................................................... 19
2.2.2 Geologija i geomorfologija .................................................................................................................. 20
2.2.3 Pedologija ............................................................................................................................................ 22
2.2.4 Hidrologija ........................................................................................................................................... 23
2.2.5 Krajobraz ............................................................................................................................................. 28
2.2.6 Flora .................................................................................................................................................... 29
2.2.7 Fauna ................................................................................................................................................... 30
2.2.8 Stanita ................................................................................................................................................ 37
2.3
Socioekonomska i kulturoloka obiljeja ........................................................................................... 40
2.3.1 Kulturna batina .................................................................................................................................. 40
2.3.2 Stanovnitvo ........................................................................................................................................ 43
2.3.3 Gospodarske aktivnosti ....................................................................................................................... 43

UKLJUIVANJE DIONIKA ..................................................................................................... 49

ZONACIJA .................................................................................................................................. 51

4.1

Principi zoniranja u zatidenim podrujima ....................................................................................... 51

4.2

Zoniranje Parka prirode Vransko jezero ............................................................................................ 52

5
5.1
A
B
C
D
E
F
G
H

UPRAVLJANJE .......................................................................................................................... 54
Teme upravljanja, ciljevi i akcije prema temama ............................................................................... 54
Prirodne vrijednosti ................................................................................................................................. 55
Kulturno-povijesna batina ..................................................................................................................... 59
Odrivo koritenje prirodnih resursa (poljoprivreda, lov, ribolov, umarstvo) ....................................... 62
Hidrologija i upravljanje vodama ............................................................................................................ 67
Lokalna zajednica (suradnja i komunikacija) .......................................................................................... 71
Edukacija i interpretacija ........................................................................................................................ 75
Turizam, rekreacija i promidba ............................................................................................................. 78
Upravljanje ustanovom .......................................................................................................................... 83
3

5.2

Pradenje provedbe plana................................................................................................................... 88

5.3
Prioriteti, vremenski raspored i suradnici u provedbi ........................................................................ 92
TEMA A: PRIRODNE VRIJEDNOSTI ...................................................................................................................... 93
TEMA B: KULTURNO-POVIJESNA BATINA ......................................................................................................... 97
TEMA C: ODRIVO KORITENJE PRIRODNIH RESURSA (POLJOPRIVREDA, LOV, RIBOLOV, UMARSTVO) ....... 100
TEMA D: HIDROLOGIJA I UPRAVLJANJE VODAMA ........................................................................................... 104
TEMA E: LOKALNA ZAJEDNICA (SURADNJA I KOMUNIKACIJA)......................................................................... 107
TEMA F: EDUKACIJA I INTERPRETACIJA ............................................................................................................ 110
TEMA G: TURIZAM, REKREACIJA I PROMIDBA ............................................................................................... 112
TEMA H: UPRAVLJANJE USTANOVOM ............................................................................................................. 116
5.4 Planirani ljudski resursi .......................................................................................................................... 120
5.5

Proraun i izvori financiranja ........................................................................................................... 122

5.6

Procedura izmjene Plana upravljanja .............................................................................................. 125

NATURA 2000 - EKOLOKA MREA EUROPSKE UNIJE ......................................... 126

6.1

Prijedlog ekoloke mree NATURA 2000 na podruju Vranskog jezera ............................................ 126

6.2

Plan upravljanja i NATURA 2000 ...................................................................................................... 133

LITERATURA ........................................................................................................................ 136

PRILOZI .................................................................................................................................. 139

Prilog 1. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta biljaka Parka prirode Vransko jezero i podruja Jasen .............. 140
Prilog 2. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta ivotinja Parka prirode Vransko jezero i podruja Jasen ........... 144
Prilog 3. Kulturni objekti na podruju Parka i u njegovoj blioj okolici ......................................................... 157
Prilog 4. Popis dionika.................................................................................................................................. 158
Prilog 5. Manje poznati pojmovi koriteni u Planu upravljanja Parka prirode Vransko jezero ...................... 163

Vizija plana upravljanja Parkom prirode Vransko jezero

Podruje Parka prirode Vransko jezero jedinstveno je obalno slatkovodno jezero sa
vrijednim movarnim i poplavnim stanitem, od iznimne vanosti za zatitu ptica i
ouvanje bioraznolikosti.
To je prostor velike prirodne i krajobrazne ljepote te bogate kulturno-povijesne
batine koji lokalnom stanovnitvu omoguduje kvalitetan ivot i razvoj u skladu s
prirodom, a posjetiteljima priliku za nove spoznaje i nadahnjujude iskustvo.

Uvod i kontekst

Vransko jezero najvede je jezero u Hrvatskoj i jedno od samo dva velika movarna podruja u
sredozemnom dijelu Hrvatske. Podruje Parka prirode Vransko jezero, zajedno sa susjednim
poplavnim podrujem Jasen, jedinstveni je prirodni i hidrogeoloki fenomen. Iznimna geoloka
aktivnost u prolosti stvorila je raznolikost kopnenih oblika i geokemijskog sastava stijena na malom
podruju, to za posljedicu ima razliite tipove tla koja podravaju brojna stanita i vrste.
Podruje Vranskog jezera i Jasena je uz deltu rijeke Neretve, Lonjsko polje i Kopaki rit, jedno od
najvrijednijih movarnih stanita u Hrvatskoj. To je posljednje gnijezdilite nekoliko vrsta aplji u
hrvatskom priobalju te vano zimovalite mnogih vrsta vodarica na europskoj razini. Jezero se nalazi
na sjecitu meukontinentalnih selidbenih puteva, te je stoga nezamjenjivo odmorite velikog broja
migratornih vrsta koje iz sjeverne Europe ili zapadnog Sibira putuju prema svojim zimovalitima. U
razdoblju najintenzivnije selidbe u Parku prirode moe se nalaziti izmeu 800.000 i 1.000.000 ptica
istovremeno, a vie od 200.000 ptica redovito koristi Vransko jezero kao zimovalite. Velika prirodna
vrijednost Parka prirode je zajednica slatkovodnih i movarnih ekosustava, naroito u podruju
poplavnih livada i traka. Bogatstvo flore i riblje faune (autohtone i unesene), zajedno s
rezervoarom slatke vode, dodatno povedavaju ekoloki znaaj ovog podruja.
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero pri upravljanju Parkom prirode Vransko jezero posebnu
panju obrada usuglaavanju ciljeva ouvanja prirodnih i kulturnih vrijednosti te elja i potreba
lokalnog stanovnitva. Upravljanje Parkom je stoga sloen zadatak koji zahtjeva paljivo razmatranje
svih otvorenih pitanja te razvoj i provedbu jasne i uinkovite politike upravljanja. To je svrha ovog
plana upravljanja; on iznosi probleme, definira ciljeve upravljanja zatidenim podrujem i razrauje
kako de se oni postidi. No plan upravljanja vie je od strateke smjernice - on je i alat kojim de se
voditi i odreivati dnevni rad Javne ustanove usmjeren ka postizanju tih ciljeva.
Ovaj plan upravljanja izraen je u okviru projekta PHARE 2005 Institucionalno jaanje i provedba
ekoloke mree NATURA 2000 u Hrvatskoj, Dravnog zavoda za zatitu prirode (DZZP). On je pisani
saetak smjernica i radnji kojima de se upravljati zatidenim podrujem u bududnosti. Izradili su ga
djelatnici Javne ustanove Park prirode Vransko jezero, kroz proces voen od strane konzultanata
projekta te uz pomod djelatnika Dravnog zavoda za zatitu prirode. Proces izrade plana u velikoj je
mjeri slijedio metodologiju predloenu od strane nevladine organizacije Fauna and Flora
International (FFI) (Appleton i Hotham, 2007.), koja se zasniva na najboljoj meunarodnoj praksi iz
slinih podruja diljem svijeta. Navedeni pristup nastoji ojaati kapacitet djelatnika Javne ustanove
koji izrauju i piu Plan upravljanja. Upravo djelatnici Parka trebali bi razumjeti svaku komponentu
Plana jer de ga oni u skoroj bududnosti provoditi. Sam proces izrade Plana u velikoj je mjeri ukljuio i
miljenja i stavove velikog dijela dionika podruja s ciljem zajednikog pronalaenja rjeenja vezanih
uz daljnje upravljanje Parkom. U proces izrade Plana tako su bili ukljueni predstavnici lokalne,
regionalne i dravne uprave, lokalno stanovnitvo, razliite druge organizacije, akademske institucije,
nevladine udruge te niz pojedinaca koji su na bilo koji nain bili povezani s podrujem ili imaju
odreeno znanje koje je bilo od pomodi prilikom nastanka Plana.
Plan je zamiljen kao javni dokument, dostupan lokalnom stanovnitvu, poslovnim ljudima,
zatitarima prirode, turistikim djelatnicima i bilo kojoj drugoj zainteresiranoj skupini ili pojedincu.
Zbog toga se, koliko je to bilo mogude, nastojalo da Plan bude napisan izravnim i opdim jezikom.
Podijeljen je na logine cjeline, kredudi od opisa zatidenog podruja do ciljeva i akcija upravljanja
koji jasno iznose to Javna ustanova eli postidi kroz sljededih 10 godina.

1.1

Zakonodavni okvir upravljanja zatidenim podrujem

Vransko jezero je prvi put zatideno 1983. godine, proglaenjem posebnog ornitolokog rezervata u
sjevernom dijelu jezera. Sam Park prirode formalno je proglaen 1999. godine na podruju od 57 km 2
(od ega 30 km2 iznosi povrina samog jezera).
Tablica 1. Opdi podaci o Parku prirode Vransko jezero i Posebnom ornitolokom rezervatu Vransko
jezero
Naziv zatidenog podruja
Datum proglaenja
Akt o proglaenju

Povrina (ha) prema aktu o

proglaenju
Povrina (ha) u GISu

Park prirode
Vransko jezero
8. srpnja 1999.
Zakon o proglaenju Parka
prirode "Vransko jezero" (NN
77/99)

5.700,00 ha

Posebni ornitoloki rezervat

Vransko jezero
22. veljae 1983.
Odluka o proglaenju sjeverozapadnog dijela Vranskog
jezera specijalnim ornitolokim
rezervatom (Odluka SO Biograd
na moru br. 01-2149/1-1982)
-

5.745,69 ha

881,23 ha

ire podruje Parka prirode koje ukljuuje Jasen uvrteno je u Ekoloku mreu RH definiranu
Uredbom o proglaenju Ekoloke mree (NN 109/07).
Pravna osnova za proglaenje i upravljanje zatidenim podrujem ukljuuje dva zakona: Zakon o
zatiti prirode (NN 70/05 i NN 139/08) i Zakon o javnim ustanovama (NN 76/93 i NN 35/08).
Sukladno Zakonu o zatiti prirode, Parkom prirode Vransko jezero i kao i drugim zatidenim
podrujima unutar njegovih granica ili u njegovoj neposrednoj blizini, upravlja Javna ustanova ''Park
prirode Vransko jezero'', osnovana Uredbom Vlade Republike Hrvatske 16. rujna 1999. godine (NN
96/99). Nadzor i zatita bioraznolikosti i sve javne funkcije Parka prirode moraju biti u skladu s
Pravilnikom o unutarnjem redu (NN 66/01).
Tablica 2. Opdi podaci o Javnoj ustanovi koja upravlja zatidenim podrujem
Naziv
Javna ustanova "Park prirode Vransko jezero"
Datum osnivanja
16. rujna 1999.
Dokument osnivanja
Uredba o osnivanju Javne ustanove "Park prirode Vransko jezero"
(NN 96/99)
Adresa
Kralja Petra Svaida 2, 23 210 Biograd na Moru
Telefon
+ 385 23 383 181
Faks
+ 385 23 386 453
e-mail
pp-vransko-jezero@zd.t-com.hr
Internetska adresa
www.vransko-jezero.hr
Tablica 3. Dokumenti znaajni za javnu ustanovu i upravljanje zatidenim podrujem
Statut Javne ustanove "Park prirode Vransko jezero", oujak 2007.
Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada Javne ustanove "Park prirode Vransko jezero",
srpanj 2002.
Pravilnik o unutarnjem redu u Parku prirode "Vransko jezero" (NN 66/01) - u procesu revizije
Prostorni plan podruja posebnih obiljeja Park prirode Vransko jezero - u procesu izrade
Lokalni masterplan turizma Parka prirode Vransko jezero i njegove okolice, rujan 2006.
7

Drugi zakoni relevantni za odreene aspekte upravljanja podrujem Vranskog jezera ukljuuju:
Zakon o slatkovodnom ribarstvu (NN 106/01 i 49/05) - vaan za populacije riba i riblje resurse u
jezeru;
Zakon o plovidbi unutarnjim vodama (NN 19/98 i 138/06) - pokriva plovidbu i promet plovila na
jezeru;
Zakon o umama (NN 140/05 i 129/08) svi aspekti umarstva u podruju parka odgovornost su
Hrvatskih uma, a planove ili programe gospodarenja umama mora odobriti Uprava za zatitu
prirode Ministarstva kulture uz uvjete zatite prirode;
Zakon o vodama (NN 107/95 i 150/05) prua usporedive smjernice u vezi s vodama, no
fokusira se na koritenje vode i upravljanje vodnim resursima, to je u administrativnom
djelokrugu Hrvatskih voda;
Zakon o lovstvu (NN 140/05) svim lovnim podrujima moraju upravljati lovaka drutva,
sukladno pravilima navedenima u ovom zakonu, a lovno-gospodarske osnove odobrava
Ministarstvo kulture uz uvjete zatite prirode.
Zakon o poljoprivrednom zemljitu (NN 152/08) odreuje uvjete koritenja privatnog i
dravnog poljoprivrednog zemljita
Zakon o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (NN 69/99) znaajan za zatitu kulturnih dobara,
obveze i prava vlasnika kulturnih dobara, mjere zatite i ouvanja te financiranje zatite
kulturnih dobara RH
Granice Parka prirode i Posebnog ornitolokog rezervata koritene prilikom izrade ovog plana
preuzete su iz Upisnika zatidenih prirodnih vrijednosti Ministarstva kulture.

Slika 1. Karta Parka prirode Vransko jezero i Posebnog ornitolokog rezervata Vransko jezero (Izrada:
DZZP, 2009.)

1.1.1 Park prirode Vransko jezero

Zbog osebujnih prirodnih vrijednosti Vransko jezero s okolnim podrujem, ukupne povrine 57 km,
proglaeno je parkom prirode 8. srpnja 1999. godine (NN 77/99). To je povrinom najvede prirodno
jezero u Hrvatskoj te, uz donji tok rijeke Neretve, jedino vede movarno podruje u njenom obalnom
dijelu. Park prirode Vransko jezero neobian je spoj mediteranskog kra i movarnog podruja.
Odlikuje se velikom biolokom i krajobraznom raznolikodu te je jedno od najvrjednijih stanita ptica
u Hrvatskoj. Bogata povijest i kulturna batina ovog podruja dodatni su razlozi za njegovu zatitu.
Zakon o zatiti prirode (NN 70/05 i 139/08) definira park prirode lankom 13:
lanak 13.
(1) Park prirode je prostrano prirodno ili dijelom kultivirano podruje kopna i/ili mora s ekolokim
obiljejima meunarodne i nacionalne vanosti, s naglaenim krajobraznim, odgojno-obrazovnim,
kulturno-povijesnim i turistiko-rekreacijskim vrijednostima.
(2) U parku prirode doputene su gospodarske i druge djelatnosti i radnje kojima se ne ugroavaju
njegove bitne znaajke i uloga.
(3) Nain obavljanja gospodarskih djelatnosti i koritenje prirodnih dobara u parku prirode utvruje
se uvjetima zatite prirode.

Park prirode Vransko jezero odgovara kategoriji V zatidenih podruja prema IUCN-u.
Kategorija V: Zatideni krajobraz / morski krajobraz (Dudley, N., 2008)
Zatideno podruje koje je zbog dugotrajne interakcije ljudi i prirode poprimilo prepoznatljiva
obiljeja sa znaajnim ekolokim, biolokim, kulturnim i krajobraznim vrijednostima: te gdje je
ouvanje postojanosti te interakcije neophodno za zatitu i odranje podruja te prirodnih i drugih
vrijednosti koje mu pripadaju.

Zakon o proglaenju Parka prirode Vransko jezero (NN 77/99) definira granicu zatidenog podruja
lankom 2. kako slijedi:
lanak 2.
Granica Parka prirode "Vransko jezero" polazi od kapelice Sv. Nedjelja u Marini pored ceste
Pakotane-Vrana, ide na jugoistok rubom postojedega ornitolokog rezervata preko kote 108
(Kosovac), zatim na kote 197 (Zverinac), 303 (tandarac), 288 (Bakra), 121 (Ljubovnik), ovdje skrede
na jugozapad do kote 109 (Tutica), a zatim na sjeverozapad Jadranskom magistralom u duini od 3,5
km, pa sporednim putem izmeu Jadranske magistrale i Vranskog jezera do izlaska na cestu
Pakotane-Vrana, te dalje tom cestom do polazne toke kapelice Sv. Nedjelja u Marini.

1.1.2 Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero

Bogatstvom ivog svijeta, posebice ptica, istie se sjeverozapadni dio Vranskog jezera kojeg je jo 22.
veljae 1983. godine Opdina Biograd na moru proglasila Ornitolokim rezervatom (Slubeni vjesnik,
1983). Ovo je podruje jedno od ornitoloki najznaajnijih u Hrvatskoj te je uvrteno u listu vanih
ornitolokih podruja u Europi (Important Bird Areas in Europe).
Zakon o zatiti prirode (NN 70/05 i 139/08) definira posebni rezervat u lanku 12:
lanak 12.
(1) Posebni rezervat je podruje kopna i/ili mora od osobitog znaenja radi svoje jedinstvenosti,
rijetkosti ili reprezentativnosti, ili je stanite ugroene divlje svojte, a osobitog je znanstvenog
znaenja i namjene.
(2) Posebni rezervat moe biti: floristiki, mikoloki, umske i druge vegetacije, zooloki (ornitoloki,
ihtioloki i dr.), geoloki, paleontoloki, hidrogeoloki, hidroloki, rezervat u moru i dr.
(3) U posebnom rezervatu nisu doputene radnje i djelatnosti koje mogu naruiti svojstva zbog kojih
je proglaen rezervatom (branje i unitavanje biljaka, uznemiravanje, hvatanje i ubijanje ivotinja,
uvoenje novih biolokih svojti, melioracijski zahvati, razni oblici gospodarskog i ostalog koritenja i
slino).
(4) U posebnom rezervatu doputeni su zahvati, radnje i djelatnosti kojima se odravaju ili
poboljavaju uvjeti vani za ouvanje svojstava zbog kojih je proglaen rezervatom.
(5) Posjedivanje i razgledavanje posebnog rezervata moe se zabraniti ili ograniiti mjerama zatite.
(6) Aktom o proglaenju posebnog rezervata mogu se istovremeno zatititi razliite vrijednosti zbog
kojih se proglaava rezervat (ornitoloko-ihtioloki, geoloko-hidroloki i dr.).
Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero odgovara kategoriji IV zatidenih podruja prema IUCN-u.
Kategorija IV: Podruje upravljanja stanitima / vrstama (Dudley, N., 2008)
Podruje upravljanja stanitima/vrstama: zatideno podruje kojim se prvenstveno upravlja radi
zatite, a uz pomod ciljanih upravljakih zahvata
Definicija: Podruje kopna i/ili mora u kojem je radi ouvanja stanita i/ili zadovoljavanja potreba
odreenih vrsta potrebno provoditi ciljane upravljake zahvate.
Odluka o proglaenju sjevero-zapadnog dijela Vranskog jezera specijalnim ornitolokim rezervatom u
lanku 1. navodi opis granica kako slijedi:
lanak 1.
Sjevero-zapadni dio Vranskog jezera, istono od ceste Pakotane Vrana (u opdini Biograd na moru),
koje ukljuuje movarno podruje obraslo bujnim movarnim raslinjem, vapnenako podruje koje
obrasta makija te dio vodene povrine 500m od obalne linije, koje je na priloenoj karti mjerila
1:50000 sastavnom dijelu ove Odluke oznaeno naranastom bojom, u drutvenom vlasnitvu,
koje koristi Radna organizacija Vrana Biograd na moru, proglauje se specijalnim ornitolokim
rezervatom.
Povrinom od 8,65 km2 ornitoloki rezervat zauzima sjeverozapadni dio Vranskog jezera do granice
Parka prirode. Ovo malo movarno podruje ostatak je nekadanjeg deseterostruko vedeg Vranskog
blata, movare koja je melioracijskim kanalima i probijanjem kanala Prosika na jugoistonoj obali
jezera, tijekom 18-og stoljeda gotovo potpuno isuena i dovedena na rub opstanka, a s njom i ivi
svijet koji je o njoj ovisio.
10

1.1.3 Ekoloka mrea Republike Hrvatske

Ekoloka mrea je sustav najvrjednijih podruja za ouvanje ugroenih vrsta i stanita, koja su
dostatno bliska i meusobno povezana koridorima, ime je omogudena meusobna komunikacija i
razmjena vrsta. Ekoloka mrea Republike Hrvatske proglaena je 19. listopada 2007. Uredbom
Vlade Republike Hrvatske (NN 109/07) te je njena uspostava dio obveza Republike Hrvatske u sklopu
procesa pristupanja Europskoj Uniji.
Ekoloka mrea RH obuhvada podruja u Hrvatskoj koja su primjenom strunih kriterija, a na temelju
dostupnih podataka ne starijih od pedeset godina, utvrena kao podruja vana za ouvanje ili
uspostavljanje povoljnog stanja ugroenih i rijetkih staninih tipova i/ili divljih svojti na europskoj i
nacionalnoj razini. Stanini tipovi i divlje svojte ugroene u Europi propisani su dvijema direktivama
EU (Direktiva o pticama (Council Directive 79/409/EEC) i Direktiva o stanitima (Council Directive
92/43/EEC)) i Bernskom konvencijom. Sastavnim dijelovima ekoloke mree smatraju se i svi
speleoloki vani objekti te morske pilje koji trenutano nisu u evidenciji Dravnog zavoda za zatitu
prirode, kao izrazito vana i ugroena ekoloki znaajna podruja.
Podruja Ekoloke mree RH (kompatibilno ekolokoj mrei EU NATURA 2000) podijeljena su na
Meunarodno vana podruja za ptice te Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove.
Za svako podruje ekoloke mree utvruju se ciljevi ouvanja i mjere zatite. Ciljevi ouvanja
podruja ekoloke mree utvruju se u odnosu na ekoloke zahtjeve europski i/ili nacionalno
ugroenih divljih svojti i staninih tipova koje su kvalifikacijske za to podruje, a temeljem strunih i
znanstvenih kriterija. Smjernice za mjere zatite podruja ekoloke mree utvruju se na temelju
ciljeva ouvanja.
Ukoliko su ciljevi ouvanja nekog podruja Ekoloke mree RH stanini tipovi navedeni u Dodatku I.
Direktive o stanitima i/ili divlje svojte navedene u Dodatku I. Direktive o pticama i Dodatku II.
Direktive o stanitima, ta podruja predstavljaju potencijalna podruja ekoloke mree EU NATURA
2000.

Ekoloka mrea kao dio meunarodnog zakonodavnog okvira zatite prirode

Na europskoj razini ekoloka mrea je sastavni dio sljededih propisa:
Direktiva Vijeda 92/43/EEZ. o ouvanju prirodnih stanita te divljih ivotinjskih i biljnih vrsta
(Direktiva o stanitima) i Direktiva Vijeda 79/409/EEZ o ouvanju divljih ptica (Direktiva o
pticama); temeljem navedenih direktiva utvruje se ekoloka mrea Europske unije NATURA
2000.
Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (Bernska konvencija) temeljem
koje se utvruje europska ekoloka mrea - Smaragdna mrea (Emerald).
Zakoni o zatiti prirode pojedinih europskih zemalja propisuju Nacionalne ekoloke mree.

11

Ekoloka mrea RH na podruju Vranskog jezera

Slika 2. Podruja Ekoloke mree Republike Hrvatske Park prirode Vransko jezero i podruje Jasen
(Izrada: PPVJ, 2009.)

Meunarodno vana podruja za ptice

Kao meunarodno vano podruje za ptice vrednovani su cijeli Park prirode Vransko jezero i
podruje Jasena (slika 2). Ciljevi ouvanja i smjernice za mjere zatite pojedinih meunarodno vanih
podruja za ptice navedeni su u prilogu 1.1. Uredbe o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07).
Podaci koji se odnose na podruje "Vransko jezero i Jasen" navedeni su u tablici 4.
Tablica 4. Izvadak iz priloga 1.1. Uredbe: Podruja ekoloke mree meunarodno vana podruja za
ptice. (# potencijalna podruja NATURA 2000)
ifra i naziv podruja

Ciljevi ouvanja

# HR1000025 Vransko jezero i Jasen

Divlje svojte
crnoprugasti trstenjak

Acrocephalus melanopogon

aplja danguba

Ardea purpurea

apljica voljak

Ixobrychus minutus

mali vranac

Phalacrocorax pygmaeus

blistavi ibis

Plegadis falcinellus

siva tijoka

Porzana parva

ria tijoka

Porzana porzana

mala tijoka

Porzana pusilla

Smjernice za mjere zatite

Paljivo provoditi melioraciju; Regulirati lov i sprjeavati krivolov; Paljivo provoditi turistiko rekreativne aktivnosti;
Hidroloka stabilizacija jezera; Proirivanje rezervata na Jasen; Spreavanje paljenja trske; Smanjenje crpljenja prevelikih
koliina vode iz pritoka jezera

12

Vana podruja za divlje svojte i stanine tipove

Na podruju Parka i u njegovoj neposrednoj blizini kao vano podruje za divlje svojte i stanine
tipove vrednovani su Posebni ornitoloki rezervat Vransko jezero i podruje Jasena (slika 2).
Ciljevi ouvanja i smjernice za mjere zatite pojedinih vanih podruja za divlje svojte i stanine
tipove navedeni su u prilogu 1.2. Uredbe o proglaenju ekoloke mree (NN 109/07). Podaci koji se
odnose na podruje "Ornitoloki rezervat Vransko jezero i Jasen" navedeni su u tablici 5.

Tablica 5. Izvadak iz priloga 1.2. Uredbe: Podruja ekoloke mree - vana podruja za divlje svojte i
stanine tipove. (# potencijalna podruja NATURA 2000)
ifra i naziv podruja

Ciljevi ouvanja

# HR2000914
Ornitoloki rezervat Vransko jezero i
Jasen

Divlje svojte
ptice movarice
masnica

Rutilus aula

uskolisni a

Carex diandra

razdijeljeni a

Carex divisa

ilirska perunika

Iris illyrica

kokica

Ophrys bertolonii

rahlocvjetni kadun

Orchis laxiflora

movarni kadun

Orchis palustris

glavica

Scirpus holoschoenus

primorski ranid

Scirpus maritimus

ostale divlje svojte ugroene na europskoj i nacionalnoj razini

Stanini tipovi
NKS
NATUR
ifra
A

Stanini tip

A.1.1.

mediteranski visoki vlani travnjaci MolinioHoloschoenion

stalne stajadice

A.1.2.1.

povremene stajadice

A.4.1.

trdaci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi

C.2.5.

vlane livade submediteranske vegetacijske zone

6420

Smjernice za mjere zatite

Paljivo provoditi melioraciju; Osigurati poticaje za tradicionalno poljodjelstvo i stoarstvo; Osigurati proidavanje
otpadnih voda; Sprjeavati zaratavanje travnjaka; Svrsishodna i opravdana prenamjena zemljita; Osigurati poticaje za
ouvanje bioraznolikosti (POP); Ouvati vodena i movarna stanita u to prirodnijem stanju, a prema potrebi izvriti
revitalizaciju; Osigurati povoljnu koliinu vode u vodenim i movarnim stanitima koja je nuna za opstanak stanita i
njihovih znaajnih vrsta; Ouvati povoljna fizikalno-kemijska svojstva vode ili ih poboljati, ukoliko su nepovoljna za
opstanak stanita i njihovih znaajnih biolokih vrsta; Odravati povoljni reim voda za ouvanje movarnih stanita;
Ouvati bioloke vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme;
Sprjeavati zaratavanje preostalih malih movarnih stanita u priobalju; Izbjegavati regulaciju vodotoka i promjene
vodnog reima vodenih i movarnih stanita ukoliko to nije neophodno za zatitu ivota ljudi i naselja; Ouvati bioloke
vrste znaajne za stanini tip; ne unositi strane (alohtone) vrste i genetski modificirane organizme; Ouvati povoljni omjer
izmeu travnjaka i ikare, ukljuujudi i sprjeavanje procesa sukcesije (sprjeavanje zaratavanja travnjaka i cretova i dr.);
Ouvati povoljnu nisku razinu vrijednosti mineralnih tvari u tlima suhih i vlanih travnjaka; Ornitoloki rezervat

13

Opis podruja

2.1

Opde informacije

2.1.1 Smjetaj i administrativne jedinice

Podruje Vranskog jezera i Jasena smjeteno je na istonoj obali Jadranskog mora u sjevernom dijelu
dalmatinske regije. Odlino je prometno povezano kopnom, zrakom i morem, to ukljuuje
autocestu A1, zrane luke u Zadru i Splitu, pomorske luke i marine, kao i eljeznicu u neposrednoj
blizini.
Park prirode Vransko jezero nalazi se na istonoj zemljopisnoj duini 15 30' 53" do 15 39' 36", te na
sjevernoj zemljopisnoj irini 43 50' 52" do 43 56' 18". Smjetaj Vranskog jezera i Jasena, kao i poloaj
u odnosu na regionalna i lokalna administrativna razgranienja, prikazan je na slikama 3. i 4.

Slika 3. Poloaj Parka prirode i podruja Jasen (Izrada: DZZP, 2009.)

Tablica 6. Prostorne informacije o Parku prirode Vransko jezero i podruju Jasen

Ukupna povrina
Povrina jezera
Povrina Ornitolokog rezervata
Povrina podruja Jasen
Duina jezera
irina jezera
Dubina jezera
Salinitet
Najvia toka
Najnia toka

5.747 ha
3.002 ha
865,3 ha (voda 320 ha)
163,06 ha
13,6 km
1,4-3,4 km
2-5 m
1 (max 11 )
303 m nadmorske visine
- 2 m ispod razine mora

14

Podruje Parka prirode nalazi se unutar dviju hrvatskih upanija, pri emu je 42 km (74%) povrine u
Zadarskoj, a 15 km (26%) povrine u ibensko-kninskoj upaniji. Cjelokupna povrina vode Vranskog
jezera administrativno pripada Zadarskoj upaniji. Udaljenost od grada Zadra je 30 km, a od grada
ibenika 24 km. Na lokalnoj razini uprave, podruje se najvedim dijelom nalazi unutar opdine
Pakotane, a obuhvada i dijelove opdina Stankovci, Pirovac i Tisno te grada Benkovca. Na
administrativnoj razini naselja, obuhvadeni su dijelovi naselja Pakotane, Drage, Vrana, Radainovci,
Banjevci, Kaid, Betina i Murter, premda vedina naseljenih podruja lei 1-3 km izvan granica Parka
prirode. Nekoliko manjih dijelova naseljenih podruja nalazi se unutar granica Parka: dio Vrane
(Majdan), dio Betine (Prosika) te dio Pakotana (juna obala jezera).

Slika 4. Poloaj Parka prirode unutar lokalne i regionalne administrativne podjele (Izrada: DZZP, 2009.)

2.1.2 Prometna povezanost

U Parku prirode ureeni su postojedi te izgraeni novi putevi duine oko 50 km koji ine prometnu
infrastrukturu za potrebe posjetitelja te nadzor i zatitu podruja. Svi putevi su makadamski, a
odravaju se iz sredstava Javne ustanove. Jugoistono od Parka cijelom duinom prolazi dravna
cesta D-8 (Jadranska turistika cesta) koja se u jednom dijelu preklapa s granicom Parka u duini od
oko 2 km, a u najjunijem dijelu u duini od 2 km prolazi kroz sam Park. Uz rub ornitolokog
rezervata i sjeverozapadnu granicu Parka prolazi upanijska cesta (-6064) Miranje - Vrana Pakotane. Ova prometnica je ujedno i spojna cesta za ulaz Benkovac na autocestu (A1), 6 km
udaljen od granice Parka, dok je ulaz Pirovac udaljen neto manje od 20 km. Neposredno uz sjeverni
rub Parka od upanijske ceste odvaja se lokalna cesta (L-63143) Vrana - Radainovci, na koju se
nastavlja lokalna cesta (L-63145) Dobra voda - Banjevci. Uz istoni rub Parka prolazi upanijska cesta
(-6068) Stankovci - Banjevci - Kaid - Pirovac. Park je dakle u neposrednoj blizini okruen cestovnim
prstenom dugim 48 kilometara, a interna prometna infrastruktura Parka je vrlo dobro umreena u
javni prometni sustav (slika 5).
15

Slika 5. Prikaz prometne infrastrukture (Google Maps)

2.1.3 Vlasnitvo i prava na koritenje zemljita

Vedina ukupne povrine Parka prirode, te itavo podruje Jasena u vlasnitvu su Republike Hrvatske.
Osim Javne ustanove Parka prirode, u ime drave kao vlasnika, dravna poduzeda Hrvatske vode i
Hrvatske ume upravljaju tj. gospodare s oko 80% povrine Parka prirode. Hrvatske vode nadlene su
za pumpu na izlazu Glavnog kanala (Kotarka) u jezero, ime se nadzire vodostaj u podruju Jasen.
Hrvatske vode takoer su odgovorne za odravanje kanala u podruju jezera te za mjerenje
vodostaja, vodotokova i kvalitete vode u Parku prirode i oko njega. Upravljanje lokalitetima s
arheolokim, kulturnim i povijesnim nasljeem u Parku prirode odgovornost je Regionalnih zavoda
za zatitu kulture. Hrvatska elektroprivreda (HEP) nadlena je za dalekovode i lokalnu elektromreu
koja ulazi u podruje Parka prirode.
Na podruju Parka prirode i Jasena nalaze se dijelovi dravnih i zajednikih lovita Biograd, Vrana i
Pirovac kojima upravljaju lokalne lovake udruge. Raspored lovita na podruju Parka prirode
prikazan je na slici 43 (stranica 46).

2.1.4 Javna ustanova (resursi i infrastruktura)

Parkom prirode, Ornitolokim rezervatom Vransko jezero te podrujima ekoloke mree u granicama
Parka prirode upravlja Javna ustanova Park prirode Vransko jezero. Djelatnost javne ustanove
ukljuuje zatitu, odravanje i promicanje podruja s ciljem zatite i ouvanja izvornosti prirode te

16

osiguravanja neometanog odvijanja prirodnih procesa i odrivog koritenja prirodnih dobara, kao i
nadzor nad provoenjem uvjeta i mjera zatite prirode.
Javnom ustanovom upravlja Upravno vijede koje se sastoji od etiri predstavnika lokalne uprave i
jednog pripadnika hrvatske znanstvene zajednice. Ravnatelj ustanove upravlja organizacijom i
poslovnim aktivnostima. lanove upravnog vijeda i ravnatelja javne ustanove imenuje ministar
nadlean za poslove zatite prirode (trenutno Ministar kulture). Struni poslovi upravljanja
zatidenim podrujem u nadlenosti su strune slube pod vodstvom strunog voditelja, kojeg
imenuje Upravno vijede. Unutarnje ustrojstvo, djelokrug i nain rada Ustanove ureeni su Statutom i
Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu i nainu rada.
Unutar Javne ustanove Park prirode Vransko jezero postoji pet ustrojstvenih jedinica. Sadanji broj
zaposlenika za pojedinu jedinicu naveden je ispod naziva svake jedinice na slici 6, pri emu je
planirani broj zaposlenika naveden u zagradama.

Upravno vijede
5 (5)

Ured ravnatelja
1 (1)

Sluba
tehnikih
poslova i
odravanja
2 (4)

Sluba strunih
poslova zatite,
odravanja, ouvanja
i koritenja
4 (8)

Sluba nadzora
6 (7)

Sluba za
posjetitelje,
promidbu i
turistiku djelatnost
1 (6)

Sluba opdih i
zajednikih
poslova
2 (7)

Slika 6. Shematski prikaz ustrojstvenih jedinica javne ustanove

U trenutku pisanja ovog teksta (16. veljae 2009.) Javna ustanova, bez lanova Upravnog vijeda, ima
ukupno 16 zaposlenika, pri emu se 15 zaposlenika financira iz dravnog prorauna, a jedan iz
vlastitih prihoda ustanove. Meutim, kako bi se optimalno uredilo djelovanje u svim podrujima za
koje je ustanova nadlena, potrebno je ukupno 25 zaposlenika. U ovom trenutku ne postoji
organizacijska jedinica nadlena za poslove edukacije, promidbe i turizma, a te bi aktivnosti trebale
predstavljati znaajan dio ukupnih aktivnosti parka prirode. Postoji jasna i snana potreba da se
uspostavi takva organizacijska jedinica, s dovoljnim brojem strunog osoblja.

17

Tablica 7. Infrastruktura i oprema s kojom raspolae Javna ustanova

Nekretnine i infrastruktura
Naziv

Vlasnitvo

Sjedite Ustanove,
Biograd n/m

JUPPVJ

Sjedite nadzorne
slube u Crkvinama

JUPPVJ

Luica Prosika

Vidikovac Kamenjak

JUPPVJ

JUPPVJ

Opis (veliina, kapacitet)

Uredski prostor (152 m)
Obnovljena ribarska kudica (24+27 m)
Novosagraena tradicijska kudica (32
m), vanjski kameni i drveni stolovi za
stotinjak gostiju, sanitarni vor (24 m),
nadzornika kudica (20 m), sportska
luica sa 70 priveznih mjesta,
interpretacijske ploe i kulturnopovijesna pouna staza
Kuda sagraena u tradicionalnom stilu
(sve ukupno 78 m), sanitarni vor,
vanjski kameni i drveni stolovi za
stotinjak gostiju, interpretacijske ploe,
ureeni vidikovac s teleskopom, kapelica
Stara ribarska kudica, kapacitet 20
gostiju

Namjena / koritenje
Sjedite ustanove, ured
ravnatelja, ured strune
slube.
Sjedite nadzorne slube,
protupoarna zatita,
skladite, sanitarni vor.
Kudicu koristi nadzorna i
tehnika sluba;
predvieno je otvaranje
restorana. Infocentar.

Odmorite i vidikovac te
informativna postaja za
posjetitelje; predvieno je
otvaranje restorana.
portsko ribolovno
drutvo. Nadzorna sluba.
Sjedite prstenovakog
kampa te smjetaj za
istraivae; mjesto za
promatranje ptica.

ivaa

Nerijeeno

Ornitoloka postaja,
Jezerine

Hrvatsko
ornitoloko
drutvo
(HOD)

Drvena kudica (62 m, smjetajni

kapacitet 8 osoba), promatranica za
ptice

JUPPVJ

25 tabli, postavljeno unutar Parka i na

prilaznim putevima

Informacija. Putokaz.

JUPPVJ

elinka. Kudica 15 m za smjetaj

opreme i 2 antenska stupa s kamerom.

Nadzorna sluba.
Vidikovac za posjetitelje.

Pick-up vozilo

JUPPVJ

2 kom

Nadzorna sluba (1 vozilo)

Tehnika sluba i sluba
odravanja (1 vozilo)

Gumeni amac

JUPPVJ

4,3m duine, kapacitet 6 osoba

Nadzorna sluba

Gumeni amac

JUPPVJ

7,8m duine, kapacitet 8 osoba

Nadzorna sluba

Vienamjenski stroj

JUPPVJ

Traktor s nastavcima za konju,

odravanje puteva itd.

Tehnika sluba

Informatika oprema

JUPPVJ

Raunala, GIS software

Struna sluba

Foto - oprema

JUPPVJ

DSLR fotoaparat, teleobjektiv, digitalni

fotoaparati

Struna sluba
Nadzorna sluba

Priruna
laboratorijska
oprema

JUPPVJ

Lupa, mikroskop, handylab

Struna sluba

Struna biblioteka

JUPPVJ

Pretplate na strune asopise i struna

literatura.

Struna sluba

Interni radio sustav

JUPPVJ

Bazna stanica i 6 mobilnih.

Nadzorna sluba

Ostalo

JUPPVJ

Dalekozori (1 ), durbin (1)

Struna sluba

Turistika
signalizacija
Sustav videonadzora
u svrhu sprjeavanja
poara
Vozila i plovila

Ostala oprema

18

2.2

Prirodne vrijednosti

2.2.1 Klima
Park prirode Vransko jezero ima blagu mediteransku klimu. Na klimu lokalno utjee reljef, struktura
podloge, vegetacijski pokrov i blizina mora koja umanjuje uinak toplog zraka ljeti i hladnih zranih
masa zimi. Pradenje se kontinuirano provodi od 1981. godine na meteorolokim postajama u
Biogradu n/m i Jankolovici, ukljuujudi sljedede klimatske parametre: temperaturu zraka, oborine,
vlanost, osunanje i insolaciju, naoblaku, vjetar i specifine meteoroloke pojave.
Prosjena mjesena temperatura zraka varira od 6.6C u sijenju (najhladnijem mjesecu) do 24.5C u
srpnju (najtoplijem mjesecu). Do najznaajnijeg porasta temperature dolazi u travnju i svibnju, a do
najznaajnijeg pada u listopadu i studenom. Najtopliji dio godine (iznad 10C) je razdoblje od kraja
travnja do kraja listopada. Najstabilnije temperature su u srpnju, a do najvedih oscilacija dolazi u
veljai. Najvia izmjerena temperatura (+38.5C) izmjerena je u kolovozu 2000. godine, dok je najnia
temperatura (-8.0C) izmjerena u prosincu 1996. godine.

Slika 7. Zaleeno jezero u luici Prosika (Foto: Arhiva PPVJ)

Godinja koliina oborina u prosjeku iznosi 814 mm, s mjesenim maksimumom od 146 mm,
najede u listopadu. Minimalne oborine od 24 mm biljee se tijekom srpnja. Zimi je znaajan utjecaj
atlantskih i genovskih ciklona, to donosi maksimalne oborine koje najdue traju. Ljeti je snaan
uinak azorske anticiklone to uzrokuje suptropsku klimu u ovom podruju. U podruju Vranskog
jezera oborine primjetno i izrazito variraju od zabiljeenog minimuma od 524 mm 1998. godine do
najvie vrijednosti od 1.130 mm zabiljeene 1984. godine. Prosjeni broj dana s oborinama iznosi
116. Snijeg se pojavljuje priblino svake druge zime, najede u sijenju i veljai, pri emu je rijetko
dublji od 10 cm, a zadrava se 4-5 dana.
Godinje osunanje u prosjeku iznosi 2.511 sati, s mjesenim maksimumom od 353 sata u srpnju, a
minimalno osunanje od 106 sati biljei se u prosincu. Godinja je vrijednost insolacije priblino 340
cal/cm dnevno, to varira od 110 cal/cm u prosincu do 600 cal/cm dnevno u srpnju.
Prosjena godinja vlaga zraka iznosi 66% s minimalnim varijacijama srednjih mjesenih vrijednosti,
iako je donekle nia ljeti, a najvia ujesen i u proljede. Park prirode Vransko jezero pripada umjereno
vlanom klimatskom tipu, to ima povoljan biometeoroloki uinak.
Vjetar preteno pue iz smjera sjevera i sjeveroistoka (velebitska i dinarska bura), a u kradim
razdobljima iz smjera sjeverozapada (mistral ili maestral) ili jugoistoka (sirocco ili jugo). Tijekom
godine, 74% svih vjetrova pue iz ta 3 smjera. Prevladavaju slabi vjetrovi (1-3 po Beaufortovoj skali;
82%). Olujni vjetrovi (8 i vie po Beaufortovoj skali) su iznimno rijetki te je u proteklih dvadeset
godina zabiljeeno samo 6 takvih situacija (3 puta bura i 3 puta sirocco). Tijekom jakih sjevernih i
sjeveroistonih vjetrova, valovi na jugozapadnoj obali jezera doseu 1 m, dok tijekom jugoistonih
19

vjetrova valovi na sjeverozapadnoj obali doseu visinu od 0,6 m, to dovodi do znaajne erozije.
Bonace su najede ujutro, dok je vjetar gotovo redovita pojava u popodnevnim satima.

2.2.2 Geologija i geomorfologija

Geoloka podloga ima direktan utjecaj na postanak Vranske depresije, geomorfoloke znaajke
podruja, smjerove kretanja podzemnih i povrinskih voda, kao i vrstu tla koje prekriva stijensku
podlogu.

Slika 8. Geoloka karta podruja Vranskog jezera i okolice (Izrada: DZZP, 2009.)

Na podruju Vranskog jezera i okolice pojavljuju se kredne, paleogenske i kvartarne naslage (slika 8).
Najstarije naslage su gornjokredni cenoman-turonski vapnenci i dolomiti u izmjeni, s hondrodontima.
Potom slijede senonski rudistni vapnenci. Gornjokredne naslage se javljaju u jugoistonom dijelu
20

zatidenog podruja, a u grai prevladavaju rudistni vapnenci, dok se mjestimice javljaju vapnenci i
dolomiti u izmjeni. Dolomiti tvore jezgre antiklinala, a vapnenci izgrauju krila antiklinale.
Paleogen zapoinje foraminiferskim vapnencima iz eocena. Te naslage tvore jugozapadnu obalu
Vranskog jezera i pojavljuju se uz sjeveroistonu stranu jezera. Na karbonatnim stijenama pojavljuju
se i eocenske flike naslage koje su zastupljene uglavnom laporima, dok su uloci pjeenjaka i
laporovitih vapnenaca rijetki. Proteu se sjeverozapadnim dijelom zatidenog podruja i izgrauju
sinklinale.
Tvorevine kvartara pleistocenske starosti su pijesak i ljunak koji se povremeno pojavljuju uz obale
jezera, jezerski i barski sedimenti na podruju Jasena i crvenica jugoistono od Vranskog jezera. Dno
jezera prekrivaju jezersko prainasto glinoviti sedimenti.
Karbonatne stijene mezozoika i paleogena izgrauju morfoloki istaknute dijelove reljefa, dok su
klastine naslage eocenskog flia razvijene u krkim depresijama i poljima, a u sredinjim dijelovima
nalaze se kvartarne naslage. Strukture prate dinarski pravac pruanja (sjeverozapad jugoistok).
Stijene su dodatno tektonski deformirane, razlomljene i okrene, posebno na vapnenakom grebenu
prema moru.
Postanak Vranske depresije
Vransko jezero je plitka potopljena aluvijalna udolina koja je reljefno najnia toka Ravnih kotara.
Klju geneze Vranske depresije je debljina i sastav kvartarnih naslaga u Vranskom jezeru i Vranskom
polju. Prema izvrenoj geolokoj determinaciji izvaenih jezgri izdvojena su tri genetska tipa taloga.
Talog se postupno konsolidira od vrha prema dnu mijenjajudi boju od svjetlo do mrkosive. Debljina
taloga raste proporcionalno nagibu terena od 15,4 m kod obrambenog nasipa do 29,0 m u sredini
jezera. Presjek taloga na sredini jezera pokazuje sljedede debljine genetskih tipova taloga:
gornji sloj (visoko plastini prah)
srednji sloj (vrda glina)
donji sloj (kompaktna glina s valutcima)

= 12 metara
= 10 metara
= 7 metara

Po strukturi kvartarnog nanosa vidljivo je da su starija geoloka razdoblja obilovala vedim oborinama
koje su nanosile vie valutaka, a kasnija razdoblja pokazuju znatno manji unos materijala.
Po teoriji Fritza iz 1984. godine postanak jezera neposredno se vee uz podizanje razine svjetskog
mora. Prije oko 25000 godina razina mora je bila za 96,4 m nia od sadanje, a od tada se neprestano
uzdie. Sve dok je razina mora bila nia od voda koje su utjecale u Vransku depresiju voda je iz
depresije otjecala u more kroz vapnenaki greben kod Prosike, a paleoreljef se produbljivao. Nakon
izjednaavanja razine mora i dna depresije poinje taloenje nanosa, a Vransko jezero postaje
povremena akumulacija u vrijeme visokih oborina. Usporedba genetske strukture kvartarnih naslaga
i njihove starosti s klimatskim uvjetima odgovarajudih geolokih razdoblja govore u prilog ovakvom
tumaenju evolucije. Potom Vransko jezero postaje stalna akumulacija koja bi, prema Fritzovoj
teoriji, trebala trajati jo 4600 godina.
Geomorfoloke karakteristike
Podruje Parka reljefno pripada geoloki mlaem dinarskom sustavu gorja i predgorskih prostora
istone obale Jadrana, kojeg obiljeava pruanje osnovnih struktura u pravcu sjeverozapad jugoistok.
Sjeveroistona obala je nerazvedena s rijetkim plitkim i irokim uvalama: Njivice, Duga Tulja, Orlja,
Vuja Draica, Mernjaa, Trtenica. Dominira tipian krki krajolik kamenjara, goleti i degradiranog
raslinja. Na ovom dijelu se nalazi i najvii vrh Ravnih kotara, tandarac s 303 m nadmorske visine.
Sjeverozapadna obala je izuzetno vrijedno podruje Parka na kojem se nalazi movarna zona
ornitolokog rezervata i podruje Jasen, vrlo je niska i zaravnjena te za srednje visokih vodostaja
poplavljuje.
21

Jugozapadna obala se diferencira u dvije zone:

1) sjeverozapadni dio je zaravnjen, neralanjen, dominira pijesak, mulj i valutice.
2) jugoistoni dio je neto strmiji i ralanjen s nekoliko duboko usjeenih uvala ega nema na
drugim dijelovima obale: Martina, Lokina, arida i Uska uvala. Neto plide su junije poloene
uvale: Parieva, Caparnova, Pojilo i Blata.
Na krajnjem jugoistoku poluotok Babin koj ini morfoloki izuzetak i zadire 750 m u jezero s
uzvisinom od 53 m n.v.

2.2.3 Pedologija

Slika 9. Pedoloka karta Parka prirode Vransko jezero i Jasena (Izrada: PPVJ, 2009.)

Vrednovanjem tala po kriterijima fizikog tipa pokrova, dubini, propusnosti, teksturi te kapacitetu
upijanja na podruju Parka prirode i Jasena razlikujemo sljedede grupe tala (slika 9):
Prvu grupu tala ine kamenjar, vapnenako-dolomitna crnica te plitka i srednje duboka crvenica.
Ova tla su vrlo plitka, 10-15 cm dubine (iznimno 40 cm), malog ili nikakvog humusno
akumulativnog horizonta, lake teksture i stabilne strukture s vrlo visokim udjelom kamena.
Slabo zadravaju vodu, u proljede zazelene, a za prvih jaih sua potpuno zasue. Ovo su
najouvanija tla s neznatnim utjecajem ovjeka. Najpristupaniji dijelovi ovoga pedolokog
tipa tla, na podruju Modrava, tijekom 18. i 19. st. pretvoreni su u maslinike koji su u drugoj
polovini 20. st. uglavnom naputeni, a sporadino se obnavljaju u novije vrijeme. Po kvaliteti
i plodnosti spadaju u najloija tla uopde, a po rasprostranjenosti zauzimaju najvedi dio, iznad
60% povrine parka prirode.
22

Drugu grupu tala ine plitka i srednje duboka crvenica (antropogena tla flinih i krkih sinklinala) i
rendzina na laporu ili mekim vapnencima.
Ova tla su duboka 30-50 cm, a ponegdje i puno dublja, vedeg kapaciteta upijanja, ilovastoglinaste teksture i stabilne krupno zrnaste strukture te umjerene do dobre vodopropusnosti.
Ova tla su pod izraenim antropogenim utjecajem, a radi svojih osobina umjereno dugo
zadravaju kemijske spojeve anorganskih tvari koje se koriste u suvremenoj poljoprivredi.
Svako intenziviranje poljoprivredne proizvodnje imalo bi dugoroni negativni utjecaj na
kvalitetu podzemnih voda pa i voda Vranskog jezera. Na ovoj grupi tala provodi se
ekstenzivna poljoprivreda, a prevladava uzgoj povrda, vinograda i mladih nasada maslina dok
se na krevitijem dijelu nalaze naputeni stari maslinici.
Tredu grupu tala ine movarna aluvijalno-karbonatna i aluvijalno livadna (hidromeliorirana) tla.
Ova tla su vrlo duboka, dobre prirodne dreniranosti i umjerenog kapaciteta upijanja.
Movarno podruje nalazi se u poplavnoj zoni ornitolokog rezervata i ne koristi se za
poljoprivrednu proizvodnju te je potpuno izvan utjecaja ljudskih aktivnosti. Aluvijalno livadna
i hidromeliorirana tla nalaze se na rubu ornitolokog rezervata i u njegovoj neposrednoj
blizini. U novije vrijeme izloena su intenzivnoj poljoprivrednoj proizvodnji povrtlarskih
kultura s nekoliko berbi godinje uz nekontroliranu upotrebu umjetnih gnojiva, pesticida i
herbicida. Radi osobina tla tetni sastojci se dugo zadravaju u tlu i podzemnim vodama, a
radi svog poloaja imaju vrlo negativan utjecaj na Vransko jezero u cjelini.
etvrtu grupu tala koju nalazimo na podruju Jasen ine: tresetno-hidromeliorirano i tresetno
humozno hidromeliorirano tlo.
Ova tla imaju vrlo visoki sadraj gline, vrlo male propusnosti i vrlo slabe prirodne dreniranosti
s dosta kvalitetnog humusa, a voda se na njima due zadrava na povrini. Kapacitet upijanja
na tresetno humoznom tlu, koje ini jezgru podruja Jasen je najvedi mogudi pa se svi
kemijski sastojci koji se tamo koriste zadravaju dulje vrijeme u tlu ime se umanjuje
zagaenje podzemnih voda i voda Vranskog jezera. Na jednom dijelu ovog podruja odvija se
ekstenzivna proizvodnja itarica, dok je drugi dio naputen i slui kao panjak.

2.2.4 Hidrologija
Opis slivnog podruja
Vransko jezero je, po povrini, najvede prirodno slatkovodno jezero u Republici Hrvatskoj, povrine
30,2 km, dubine 2-5 m, duine 13,6 km i irine 1,4-3,4 km. Jezerski bazen je plitka potopljena
aluvijalna udolina koja je reljefno najnia toka Ravnih kotara, a dno jezera ja na 2 m ispod srednje
razine najniih morskih voda. Od mora je odvojeno uskim, djelomino propusnim, vapnenakim
grebenom irine 0,8-2,5 km.
Jezero se snabdijeva vodom povrinskim i podzemnim dotocima iz sliva povrine 470 km (sliv
Kotarka 131 km, Klievica 50 km, Tinj-Kakma-Stabanj 122 km, Pedina-Biba-korobid-ivaa 167
km). Podaci o mjerenju protoka prikupljani su neredovito i nikad nisu uzimani na svim povrinskim
dotocima, a za podzemne dotoke pretpostavlja se da su jednaki podzemnim odtocima. Povrinske i
podzemne vode iz sliva vrlo brzo, najkasnije za 48 sati dospijevaju u jezero. Kako se Vransko jezero
ne snabdijeva jaim stalnim dotocima, vodni reim je direktno ovisan o koliini i rasporedu oborina u
slivu.
Srednji obujam akumulirane vode u jezeru je 82.500.000 m, a vrijeme zadravanja vode u jezeru
iznosi 1,28 godina. Gubitak u koliini vodene mase uslijed evaporacije iznosi 21.000.000 m
(prosjeno godinje isparavanje je 1.659 mm). Prosjena godinja koliina raspoloive akumulirane
23

vode kad ne bi bilo istjecanja kanalom Prosika (slika 10), iznosi 6.000.000 m, to svakako sugerira
uspostavu aktivnog upravljanja vodostajima Vranskog jezera.

Slika 10. Kanal Prosika - spoj Vranskog jezera s morem (Foto: I.D. Grlica)

Visoke poplavne vode se javljaju uglavnom u kasnom zimskom razdoblju, rijee u kasnu jesen, i
zadravaju se do ranog proljeda. Povrina sadanje poplavne zone je oko 3 km. Najvedi dio - 90%, je
u ornitolokom rezervatu, a manji dio na podruju Jasen u dijelu Jezerine. Ostatak bive poplavne
zone Jasen, umjetno se odrava na znatno niem vodostaju i fiziki je odvojen nasipima od drugih
voda koje prate vodostaj jezera. Poplavne vode se javljaju iznad vodostaja od 155 cm i brzo se
povlae.
Radi male dubine a relativno velike povrine i otvorenosti prema strujanju zraka, voda se brzo hladi i
zagrijava, pa su kretanja temperature zraka i vode gotovo identina. Od kolovoza do oujka voda je
prosjeno 2C hladnija od zraka, a u ostatku godine je tek neznatno nie temperature.

Vodostaji
Grafiki prikaz 1. Vodostaji (1948-2007) - srednje godinje vrijednosti na mjernoj postaji Prosika jezero.

Vodostaji na podruju Vranskog jezera i njegovog sliva mjere se od 1926. god. na vodomjernoj postaji
Pakotanski most s prekidima za vrijeme drugog svjetskog rata, te na postaji Prosika-jezero od 1948. god. Na
24

slivnom podruju i na samom jezeru od 80-tih i 90-tih godina prolog stoljeda instalirano je 20 automatskih
vodomjernih postaja. Stalno promatranje i arhiviranje podataka o vodostajima provodi se samo na
vodomjerima Pakotanski most , Prosika jezero i Prosika more.
Na vodostaje, osim glavnih imbenika (dotoka, otjecanja i isparavanja), bitno utjee vrlo sloeno hidrolokohidraulino djelovanje bilance voda i odnosa razine mora i jezera te morskih mijena i kolebanja morske razine.
Godinje kolebanje vodostaja na postaji Pakotanski most iznosi 182 cm, a na postaji Prosika jezero iznosi 193
cm. Apsolutno kolebanje vodostaja iznosi 200 cm.
Za promatrano razdoblje najnii vodostaj bio je 12 cm (0,03 mnm) 1990. i 2008. godine, najvii 241 cm (2,24
mnm) 1974. i 1994. godine, a srednji iznosi 0.81 mnm.

Salinitet vode Vranskog jezera

Prosjena slanost vode Vranskog jezera je nia od 1 to ga ini slatkovodnim mediteranskim ekosustavom.
Radi plitkode jezera i estih vjetrova nema razlike u slanosti u vertikalnom vodenom stupcu. Za dugotrajnih
sunih razdoblja i ekstremno niskih vodostaja slanost u jugoistonom dijelu jezera penje se do 11, a posebno
visoki salinitet pojavio se krajem ljeta 2008. godine nakon dviju uzastopnih sunih godina.

Grafiki prikaz 2. Trend kretanja vodostaja i elektrine vodljivosti (1999-2008) - za jugoistoni dio jezera
(Prosika)

Naime, vapnenci krede i eocena izgrauju propusni krki dio terena u kojem se nalazi i cirkulira
gotovo sva podzemna voda. Na kontaktu s nepropusnim slojevima eocenskog flia, uz sjeveroistoni
obod Vranskog polja izbija niz stalnih i povremenih izvora. Horizont ove nepropusne barijere lagano
se uzdie od izvora Kakma prema Stabnju, Pedini, Bibi do korobida pa tim redom i opada izdanost
izvora radi vede nadmorske visine. Nepropusne stijene flia izgrauju jezgre sinklinala pa ponegdje
ne doseu dovoljno duboko ispod razine mora, tako da dio voda prolazi ispod njih prema moru. Takvi
odnosi na kontaktu flia i vapnenca rezultiraju izbijanjem zaslanjenih izvora (Oac i Modro jezero i
Kotlid) s druge strane fline barijere.
25

U jugoistonom dijelu juno od Uske uvale evidentna je slabija kompaktnost fline barijere, dok je
oko Prosike uopde nema, stoga je podzemna komunikacija izmeu voda Vranskoga jezera i mora
dinamina, ovisno o vodostaju. Sjeveroistona obala je vapnenakog sastava i velike propusnosti, a
slui kao erozijska baza za podzemne vode koje dotjeu s viih horizonta.
Koridorima otjecanja slatke vode u more koji se nalaze na potezu izmeu dviju flinih barijera kod
Biograda i na potezu propusne vapnenake barijere oko Prosike takoer prodire i morska voda
dublje u kopno za vrijeme sunih razdoblja, i nie razine slatkih voda u cijelom Vranskom bazenu, pa
se tako zaslanjenje voda osjeti na irem sjeverozapadnom podruju iznad Vranskog jezera na potezu
Biograd-Stabanj-kanal Jablanac-Vransko jezero, te na donjoj tredini Vranskog jezera i dublje u kopno
u jugoistonom dijelu na obje strane. Posebno jaki izvori zaslanjivanja jesu prodori mora kroz najjau
podzemnu kapilaru Jugovir na krajnjem jugoistoku.
Dodatna je opasnost to se zaslanjenost izvora povedava istovremeno s drugim prodorima mora, a
sve to koincidira s vremenom vrlo niskih vodostaja u Vranskom jezeru za vrijeme dugotrajnih sunih
razdoblja. Niski vodostaji jezera su i jedini razlog prodora morske vode i zaslanjivanja jezerske
vodene mase. Ukoliko se uzdignuta morska razina podudari s niskim vodostajem u jezeru dolazi do
velikog prodora mora kroz kanal Prosika te oevidnih brzih stradanja riba pa ak i do privremenog
formiranja morskih ivotnih zajednica u zaslanjenom dijelu jezera. Biljee se takoer i visoke tete na
povrtlarskim kulturama koje se zalijevaju tako zaslanjenom vodom.
Melioracija i upravljanje vodnim resursima
Sredinom 18. stoljeda Vranska movara pokrivala je cijelo podruje sjeverozapadno od Vranskog
jezera do izvora Kakma i Kutijin stan koje je po povrini otprilike jednako povrini jezera (slika 11).
Movara je bila premreena prirodnim kapilarnim vodotocima koji su slobodno tekli od izvora prema
Vranskom jezeru. Odlukom Senata Republike Venecije conte Francesco Borelli dobiva u posjed
Vranski feud i odmah zapoinje za ono vrijeme revolucionarni projekt isuivanja Vranske movare.
Melioracija zapoinje prokopom kanala Prosika 1780. godine, s profilom dna kanala od 4 m i pragom
znatno viim od sadanjega. Ovaj pionirski hidrotehniki zahvat u hrvatskom priobalju rezultirao je
jednokratnim sputanjem razine jezera za 3 m, nakon ega se isuuje veliko poplavno podruje
Vranskog polja, a u jezero migriraju salmonidne vrste iz susjednoga mora. Nakon toga zapoinje
izgradnja odvodnih kanala, najprije od izvora Kakma kao najizdanijeg pa dalje prema jezeru.
Melioracija je nastavljena i u doba Austrijske uprave proirivanjem profila kanala i sputanjem praga.

Slika 11. Vranska movara oko 1760.god (arhiva Borelli)

Od 1948. godine pristupa se sustavnom hidrotehnikom zahvatu melioracije cijeloga sliva. Proirenje
i produbljenje kanala Prosika na profil dna 8 m i prag kanala na + 35 cm dovreno je 1954. godine. Uz
cestu Vrana - Pakotane podignut je obrambeni nasip i podignuta je na sadanju razinu 1967. godine.
Do 1970. godine dovrena je sva planirana mrea odvodnih kanala prvoga, drugoga i tredega reda na
26

svim horizontima. Na kontaktu Glavnog kanala i obrambenog nasipa uz cestu, izgraena je crpna
stanica "Jasen" kapaciteta 3 m/s . Nasip uz kanal je znatno podignut, a pumpa je podvodnim
sifonom spojena i na junu poplavnu zonu Jezerine. Crpna stanica na podruju Jasen i Jezerine
odrava razinu vode ispod poplavnih vodostaja, odnosno znatno nie (i do 1 m) od razine visokih
poplavnih voda Vranskog jezera i Glavnoga kanala. Od 570 ha Vranskog blata koje je nie od kote +3
mnm meliorirano je 410 ha, a u prirodnom reimu plavljenja ostalo je samo 160 ha od cestovnog
nasipa do obale jezera i dijela Jezerina koji je nasipom i cestom fiziki odvojen od ostatka poplavne
zone.
Projekt melioracije Vranskog bazena je dakle orijentiran na odvodnju vika voda s poljoprivrednih
povrina s maksimalnom redukcijom prirodnih poplavnih zona do same obale Vranskog jezera.

Kvaliteta vode Vranskog jezera

Zooplankton (ukljuujudi grupe Rotatoria, Cladocera i Copepoda) je istraivan 2002. i 2003. godine
(Mrakovid i sur. 2004). Vransko jezero karakterizira niska produktivnost, koja se takoer odraava u
niskim koncentracijama klorofila A, a jezero pripada oligotrofnom tipu (siromano je hranjivim
tvarima). Samo najsjeverniji dio jezera pokazuje karakteristike mezotrofnog tipa.
Poviene razine hranjivih tvari u sjevernom dijelu jezera posljedica su intenzivnog koritenja gnojiva
na poljoprivrednom zemljitu u okolici.
Potencijalni izvori zagaenja vode Vranskog jezera su:
-

deponij komunalnog otpada grada Benkovca koji se nalazi u slivu Klievice,

deponij komunalnog otpada opdine Polaa u slivu Klievice,
deponij komunalnog otpada grada Biograda i opdine Pakotane u slivu Kotarka,
ostali manji divlji deponiji, posebno nekontrolirana odlagalita klaonikog odpada,
intenzivna poljoprivredna proizvodnja posebno na slivu Klievica i Kotarka,
otpadne vode grada Benkovca i drugih naselja,
nepropisno izgraene septike jame u osjetljivim podrujima,
lokalna, regionalna i dravna prometna infrastruktura.

Posebnu potencijalnu opasnost ine opasni tereti koji se prevoze eljeznikom prugom i autocestom
u osjetljivim zonama.

27

2.2.5 Krajobraz
Krajobrazi Parka prirode i zalea oblikovani su ranije naznaenim geomorfolokim procesima, na
koje je utjecala i duga te dinamina ljudska povijest (slika 12 i 13). Rezultat je krajobraz iznimne
ljepote i raznolikosti. Jezero se nalazi u krkoj kriptodepresiji koja je odijeljena od Jadranskog mora
uskim grebenom, gdje se naseljavanje i obrada zemlje pojavljuju u mozainoj strukturi uz makiju i
nasade alepskog bora. Na sjeveroistonoj strani jezera nalazi se greben stjenovitih brda do visine od
otprilike 300 m prekriven makijom, koji oblikuje lijepu pozadinu jezera te s kojeg se pruaju vidikovci
s dramatinim pogledom preko jezera do mora i izuzetno lijepih otoka Nacionalnog parka Kornati.
Samo jezero najvedi je slatkovodni prostor u Hrvatskoj, lijepih obala i lelujave trske koje pruaju
dodatnu raznolikost panorami mediteranskih brda i obale.
Vrijedni rad dalmatinskog teaka i borba za svaki centimetar obradivog zemljita na negostoljubivom
kamenitom terenu kroz mnoge generacije i duga stoljeda ostavio nam je u naslijee vrlo zanimljive
prizore koje ubrajamo u pejzanu arhitekturu ili kultivirani krajobraz. Takav krajobraz nalazimo na
cijeloj prevlaci izmeu Vranskog jezera i mora kojeg svakako treba zatiti i sauvati kao kulturnu
vrijednost.

Slika 12. Modrave iz zraka (Foto: I.D. Grlica)

Slika 13. Ornitoloki rezervat iz zraka (Foto: Jakupovid)

28

2.2.6 Flora
Biljni svijet Vranskog jezera prvi je put detaljnije istraen tijekom inventarizacije flore i faune Parka
prirode Vransko jezero koju su obavili djelatnici Prirodoslovno-matematikog fakulteta u Zagrebu u
suradnji s Javnom ustanovom Parka prirode 2004. godine. Tijekom 2006. i 2007. detaljnije je
inventarizirana i kartirana flora od strane Hrvatskog botanikog drutva, takoer u suradnji s Javnom
ustanovom Parka.
Velika raznolikost biljnog svijeta Parka prirode i Jasena posljedica je fitogeografskog poloaja ovog
podruja u okviru mediteranske regije, na granici izmeu eumediteranske i submediteranske zone,
te raznolikosti stanita. Istraivanja flore (Borid i sur. 2007.) navode ak 707 biljnih vrsta unutar
Parka prirode. Iako istraivanja za Jasen nisu potpuna, Stanid (2004.) navodi 90 vrsta. Podaci o
mahovinama, liajevima i algama vrlo su oskudni, premda je kartiranje stanita pokazalo da su vrste
porodice Characeae - paroine lokalno vane unutar samog jezera. Od ukupnog broja zabiljeenih
vrsta njih 147 je ugroeno i/ili zatideno u Hrvatskoj, a njihov popis se nalazi u tablici 1. priloga 1.
ak 16 vrsta pronaenih na podruju Parka prirode su ilirsko-jadranski endemi. Ilirska perunika (Iris
illyrica) raste na dobro ocjeditim, suhim tlima i sunanim obroncima samo na podruju Dalmacije i
sjeverozapadnog Balkana (Slika 14).
Na podruju Vranskog jezera smanjena je brojnost movarnih vrsta, to je posljedica pojaanog
odvodnjavanja i kontrole poplavljivanja. Tako su neke vrste kao npr. jednolisni abnjak (Ranunculus
ophioglossifolius) i zakrenuta djetelina (Trifolium resupinatum) na nacionalnoj razini prepoznate kao
ugroene, a obini ljepuak (Hydrocotyle vulgaris) kritino ugroena vrsta preteno zbog nestanka
movarnih i vodenih stanita uslijed ljudskog djelovanja (slika 15).

Slika 14. Ilirska perunika (Iris illyrica) (Foto: Arhiva PP VJ) i Slika 15. Obini ljepuak (Hydrocotyle vulgaris)
(Foto: Arhiva PP VJ)

Takoer, zbog naputanja tradicionalnih oblika poljoprivrede na mediteranskoj obali Hrvatske

vildljivo je smanjenje segetalnih korova kao npr. vrste zavinutobodljasti mak (Papaver hybridum),
jesenski gorocvijet (Adonis annua) i strani veliki kokotid (Delphinium peregrinum), iji nestanak je
prvenstveno uzrokovan sustavnim unitavanjem suvremenim herbicidima i ostalim agrotehnikim
mjerama.
Pojedine ugroene biljne svojte kao npr. etverotokasti kadun (Orchis quadripunctata)(slika 16) i
mali kadun (Orchis tridentata) vezane su uz suhe travnjake i rijetke garige koji su takoer nastali
antropogenim djelovanjem i za njihovo je ouvanje potreban ovjekov utjecaj. Kontrola zaratavanja
odravanjem travnjakih povrina ispaom ili konjom neophodna je za zatitu ugroenih svojti koje
dolaze na ovim stanitima (Borid i sur. 2007).

29

Slika 16. etverotokasti kadun (Orchis quadripunctata) (Foto: FCD, S. Bogdanovid) i Slika 17. Livadni procjepak
(Chouardia litardierei) (Foto: FCD, J. Topid)

U flori Parka prirode i Jasena samo je livadni procjepak (Chouardia litardierei) uvrten u Dodatak II
Direktive o stanitima (Slika 17).

2.2.7 Fauna
Zbog velike zone poplavljivanja, kao i zbog biocenoza razvijenih na podruju Vranskog jezera,
poplavni prostor i samo jezero predstavlja prirodnu movaru. Movare su stanita gdje je voda
primarni faktor kontrole okolia i ivotnih zajednica. Smatraju se najproduktivnijim stanitima na
svijetu s izuzetnom bioraznolikodu. Ovaj ekoton na granici kopna i vode je biotop velike
bioproduktivnosti te omoguduje veliku raznolikost kao posljedicu trofikog bogatstva stanita. Pojas
trske u sjeverozapadnom dijelu jezera je posljednje gnjezdite aplji i jedino gnjezdite malog vranca
u priobalju Hrvatske, a jezero je osobito vano i kao odmorite i hranilite mnogim vrstama ptica
tijekom njihovih selidbi.
Prije proglaenja Parka prirode podataka o ivom svijetu Vranskog jezera bilo je izuzetno malo, sa
iznimkom ornitofaune. Istraivanjem koje su proveli djelatnici Prirodoslovno-matematikog fakulteta
u Zagrebu dolo se do prvih podataka o biocenozama ostalih skupina biljnog i ivotinjskog svijeta. To
istraivanje posluilo je kao temelj za daljnja istraivanja beskraljenjaka i kraljenjaka kojih su
rezultati navedeni u tekstu.
Kukci (Insecta)
Na podruju Parka zabiljeeno je 40 vrsta leptira (aid i Mihoci 2007.), od kojih su 2 vrste - lastin rep
(Papilio machaon)(slika 18) i kozlinev plavac (Glaucopsyche alexis) - zatidene u Hrvatskoj (prilog 2,
tablica 1). Niti jedna vrsta leptira prisutna na ovom podrunu nije navedena u Dodatku II Direktive o
stanitima.

30

Slika 18. Lastin rep (Papilio machaon)(Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 19. Jezerski rego (Lindenia tetraphylla) (Foto:
Arhiva PP VJ)

U Parku je ukupno zabiljeeno 30 vrsta vretenaca, od ega je njih 9 zatideno u Hrvatskoj (prilog 2,
tablica 2). Samo je jezerski rego (Lindenia tetraphylla) (slika 19) naveden u Dodatku II Direktive o
stanitima. Ta je vrsta zabiljeena na nekoliko lokaliteta u Parku prirode (ukljuujudi Ornitoloki
rezervat) te na podruju Jasena (Bogdanovid 2004., Mihokovid 2008.).
Rezultati istraivanja traka (Vujid-Karlo 2007.) ukazuju na 76 vrsta traka (Carabidae) na podruju
Vranskog jezera, od kojih su 22 vrste ugroene u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 3). Niti jedna vrsta
zabiljeena na podruju Parka i nije navedena u Direktivi o stanitima EU.
Rakovi (Crustacea Decapoda)
Fauna rakova nije dovoljno istraena. Prema Klobuar i Maguire (2007) u laternom kanalu obitava
populacija bjelonogog raka (Austropotamobius pallipes), navedenog u Dodatku II Direktive o
stanitima.
Ribe
U Vranskom jezeru ivi 17 vrsta riba, od kojih je 4 ugroeno i/ili zatideno u Hrvatskoj (prilog 2,
tablica 4). Jegulja (Anguilla anguilla) (slika 23), glavoid (Knipowitchia caucasica) i rijena babica
(Salaria fluviatilis) neke su od autohtonih vrsta Vranskog jezera, a jegulja je na podruju Parka strogo
zatidena vrsta. Ihtiofauna Vranskog jezera prije nikad nije sustavno istraivana, tako da se ne zna
sastav populacije riba prije probijanja kanala Prosika i unosa alohtonih vrsta.
U ihtiopopulaciji jezera 9 vrsta je eurihalino tj. vrste koje mogu tolerirati vede promjene
koncentracije soli, te migriraju iz jezera u more i obratno uglavnom kroz kanal Prosika. Osam vrsta
dolaze iz dunavskog rijenog sliva, a unesene su zbog uzgoja (som, aran, tuka, linjak, karas,
sunanica i crvenperka) ili sluajno. Invazivne vrste sunanica, babuka i gambuzija unesene su zbog
kontrole komaraca (slika 24).
Sadanja struktura riblje populacije rezultat je itavog niza neprirodnih zahvata u ekosustavu. Strane
vrste u jezeru i poribljavanje imaju vrlo negativan uinak na okolne vode u Dalmaciji, jer se invazivne
vrste riba iz jezera lako mogu iriti u druge vodotoke. Takoer, unesene vrste utjeu na promjenu
ekolokih uvjeta u jezeru (zamuljavanje), te na ravnoteu populacija preostalih autohtonih vrsta riba.
Iako sastav ribljih zajednica u Vranskom jezeru vedinom nije prirodan, i kao takve one su potrebne za
odranje populacija ptica (Mrakovid i sur. 2004.).

31

Slika 23. Jegulja (Anguilla anguilla) (Foto: D. Jelid) i Slika 24. Mrijest babuki na Junim livadama (Foto: Arhiva
PP VJ)

Vodozemci
Na podruju Parka zabiljeeno je osam vrsta vodozemaca (Mrakovid et al. 2004.), koje su sve
zatidene u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 5). Najbrojnija je velika zelena aba (Rana ridibunda), a druga
po brojnosti je gatalinka (Hyla arborea) (slika 20). Meu zabiljeenim vrstama samo je uti muka
(Bombina variegata) naveden u Dodatku II Direktive o stanitima, a na ovom ga podruju predstavlja
endemska podvrsta Bombina variegata kolombatovici.

Slika 20. Gatalinka (Hyla arborea) (Foto: Z. Stanid)

Prema Janev Hutinec et al. (2006.) ta je podvrsta ugroena jer nastanjuje izolirana podruja srednje i
june Dalmacije koja su pod utjecajem raznolikih ovjekovih djelatnosti: melioracija, promjena
reima povrinskih voda zbog raznih vodozahvata te oneidivanje voda poljoprivrednim otrovima
(pesticidima).
Gmazovi
Na podruju Parka zabiljeeno je 19 vrsta gmazova (Mrakovid i sur. 2004.), koje su sve zatidene u
Hrvatskoj (prilog 2, tablica 6). Od toga su etiri vrste - barska kornjaa (Emys orbicularis), anara
(Testudo hermani) (slika 22), etveroprugi kravosas (Elaphe quatorlineata) i crvenkrpica (Elaphe
situla) - popisane su u Dodatku II Direktive o stanitima. Mrki guter (Algyroides nigropunctatus) i
ilac (Coluber gemonensis) su endemi istonog Jadrana, a otroglava guterica (Archaeolacerta
oxycephala) je endem Dalmacije. Ribarica (Natrix tessellata) (slika 21) je u Hrvatskoj strogo zatidena,
a prema IUCN kriterijima ima status nedovoljno poznate vrste (DD).

32

Slika 21. Ribarica (Natrix tessellata) (Foto: Arhiva PPVJ) i 22. anara (Testudo hermani) (Foto: Arhiva PP VJ)

Ptice
Na podruju Parka i Jasena zabiljeeno je ukupno 249 vrsta ptica, od ega su 102 vrste gnjezdarice
(Radovid i sur. 2004.), a 236 ih je ugroeno i/ili zatideno u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 7). 105 vrsta
ptica zabiljeenih na ovom podruju navedeno je u dodacima Direktive o pticama EU. Jezero je
smjeteno na sjecitu interkontinentalnih migracijskih koridora (istono-mediteranska, zapadnomediteranska i sredinja mediteranska ruta) te je stoga presudno vano odmorite velikom broju
preletnica koje putuju iz sjeverne Europe ili zapadnog Sibira prema svojim zimovalitima. Poloaj
Vranskog jezera u odnosu na interkontinentalna migracijska kretanja ptica prikazan je na slici 26.

Slika 26. Poloaj Vranskog jezera u odnosu na interkontinentalna migracijska kretanja ptica (Izrada: PPVJ,
2009.)

Na jezeru boravi 13 vrsta ptica ije populacije u bilo kojem razdoblju ivotnog ciklusa ine vie od 1%
procijenjene ukupne hrvatske populacije (Radovid 2005.), zbog ega su znaajne za stabilnost
ukupnih populacija pojedinanih vrsta na nacionalnoj razini. To su mali vranac (Phalacrocorax
pygmaeus)(slika 29), bukavac (Botaurus stellaris), uta aplja (Ardeola ralloides), mala bijela aplja
(Egretta garzetta), velika bijela aplja (Egretta alba), aplja danguba (Ardea purpurea) (slika 30), eja
movarica (Circus aeruginosus), mali sokol (Falco columbarius), kosac (Crex crex), siva tijoka
33

(Porzana parva), ria tijoka (Porzana porzana), liska (Fulica atra), crnoprugasti trstenjak
(Acrocephalus melanopogon). Osim toga, ovdje obitava posljednja kolonija aplji u mediteranskoj
Hrvatskoj (slika 27).

Slika 27. Velike bijele aplje (Egretta alba) u Ornitolokom rezervatu (Foto: Arhiva PPVJ)

aplja danguba (10-20 parova), mali vranac i apljica voljak redovito se razmnoavaju na podruju
Ornitolokog rezervata. Neredovito se razmnoavaju velika bijela aplja, mala aplja i uta aplja.
Kritino je ugroena gnijezdeda populacija blistavog ibisa (Plegadis falcinellus) koji je na jezeru
gnijezdio 1965. godine (3-4 para), a danas je redovita preletnica (jata do 36 ptica)(slika 28). Pojas
trske u Ornitolokom rezervatu takoer je vaan za prelet i zimovanje crnoprugastog trstenjaka
(Acrocephalus melanopogon).

Slika 28. Blistavi ibis (Plegadis falcinellus)(Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 29. Mali vranac (Phalacrocorax
pygmaeus)(Foto: Arhiva PPVJ)

Prilikom identifikacije kljunih podruja za ptice u Hrvatskoj, provedene u skladu s europskim IBA
(engl. Important Bird Areas) kriterijima, Vransko jezero je ispunilo etiri kriterija IBA: A1, B2, C2 i C6.
Tablica 8. navodi vrste koje su doprinijele kvalifikaciji Vranskog jezera u okviru statusa IBA (Radovid,
D. et al. 2005), te stanje populacija kvalifikacijskih vrsta, sa najnovijim podacima o brojanom stanju
dobivenim redovitim pradenjem stanja na jezeru.
Tablica 8. IBA kvalifikacijske vrste ptica Vranskog jezera. Status: G (gnijeenje), Z (zimovanje), S (selidba)
Vrsta
Mali vranac (Phalacrocorax pygmeus)
apljica voljak (Ixobrychus minutus)
aplja danguba (Ardea purpurea)
Blistavi ibis (Plegadis falcinellus)
Ria tijoka (Porzana porzana)
Siva tijoka (Porzana parva)
Mala tijoka (Porzana pusilla)
Crnoprugasti trstenjak (Acrocephalus melanopogon)

Status
G
G
G
S
G
G
G
Z

Populacija
15-24 para
100-150 parova
10-20 parova
5-36 ptica
2-3 para
5-6 parova
1-2 para
600 ptica

IBA kriterij
A1
B2
C6
C6
C6
C6
B2
C2
34

Slika 30. aplja danguba (Ardea purpurea) (Foto: Arhiva PPVJ)

Sisavci
U Parku prirode Vransko jezero ukupno je zabiljeeno 38 vrsta sisavaca (Mrakovid i sur. 2004.), od
ega je 35 zatideno i/ili ugroeno u Hrvatskoj (prilog 2, tablica 8).
imii su jedini red sisavaca koji je na podruju Parka detaljnije istraivan i praden. imii zbog svog
specifinog naina kretanja, prehrane i razmnoavanja vrlo brzo reagiraju na promjene u okoliu i
signaliziraju potrebu za zatitom (bioindikatori). Poznato je 18 vrsta imia, od kojih je osam
pronaeno kod pilje Pedina blizu Vrane (slika 25). Ta se pilja nalazi izvan granica Parka prirode, no
vrste koje koriste tu pilju kao odmorite ujedno koriste Vransko jezero i Jasen za hranjenje (vorc &
Hamidovid 2008).

Slika 25. Kolonija imia u Pedini blizu Vrane (Foto: Arhiva PP VJ)

Na popisima Direktive o stanitima nalaze se 22 vrste sisavaca zabiljeene na podruju Parka prirode.
Divlja maka (Felis sylvestris) strogo je zatidena vrsta u Hrvatskoj juno od rijeke Save. Vidra (Lutra
lutra) je vrsta koja u priobalju dolazi uz rijeke, skrovita je i na temelju skitalakog ivota pretpostavlja
se da je barem povremeno prisutna na podruju Vranskog jezera. Neke vrste sisavaca (europski zec,
divlja svinja, agalj, lisica, jazavac, lasica, tvor i kuna bjelica) tite se Pravilnikom o lovostaju.
Sastav vrsta i ekologiju sisavaca na podruju Parka potrebno je detaljnije istraiti.
piljska fauna
Unutar granica Parka prirode zabiljeen je samo jedan speleoloki objekt: pilja Banenova jama na
jugoistonom rubu Ornitolokog rezervata. Meutim, u okolnom podruju nalazi se nekoliko drugih
speleolokih objekata: pilja Pedina blizu Vrane i pilje Kamenjarka i Baldina jama na brdu Kamenjak
(slika 31).
35

piljska fauna iz Banenove jame ukljuuje endemske vrste kornjaa roda Spelaeobates i vrstu
Psyllipsocus ramburii (Insecta, Psocoptera, Psyllipsocidae), to je prvi nalaz te vrste u Hrvatskoj.
pilja Pedina blizu Vrane (cca 1,25 km od granice Parka prirode) tipsko je i jedino nalazite endemske
Pretnerove piljske vodenbabure (Monolistra pretneri pretneri), te je predloena za podruje
ekoloke mree NATURA 2000. Ovu pilju takoer nastanjuju endemski rakuac Niphargus ilidzensis
dalmatinus te Hemineura hispanica (Psocoptera, Insecta) za koju je to ujedno jedino nalazite u
dinarskom dijelu Hrvatske (Raa i Vujid-Karlo 2004., Bedek i sur. 2006.).

Slika 31. Pedina kod Vrane (Foto: I.D. Grlica)

36

2.2.8 Stanita
Sadanja znanja o stanitima Parka prirode Vransko jezero i podruja Jasen proizlaze iz istraivanja
provedenih u proteklih deset godina. Karta stanita u mjerilu 1:5000 trenutno je u izradi, a ovdje
navedeni podaci o stanitima zasnivaju se na postojedoj, manje detaljnoj karti, mjerila 1:25000
(Tablica 9 i Slika 32). U tablici 9. navedeni su svi tipovi stanita i njihova povrina unutar Parka
prirode i podruja Jasen te udio svakog pojedinog stanita unutar ukupne povrine podruja.

Slika 32. Karta stanita PP Vransko jezero i podruja Jasen (Izrada: DZZP, 2009.)

37

Tablica 9. Park prirode Vransko jezero i podruje Jasen: stanita i njihova zastupljenost (u hektarima i u
postotku ukupne povrine).
Tip stanita/NKS
A.1.1. Stalne stajadice
A.1.2. Povremene stajadice
A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajadica (mulj)
A.1.3. Neobrasle i slabo obrasle obale stajadica (ljunak)

Povrina / ha

Povrina / %

2705.50
3.19
24.63
30.90
1,54
23,81
280.90
35.18
61.17

45.78
0.05
0.42
0.52
0,03
0,40
4.75
0.60
1.03

69.07

1.17

1514.67

25.63

62.66
99.57
295.64

1.06
1.68
5.00

57,62

0,98

627.73
16.11
5909.84

10.62
0.27
100.00

A.2.4. Kanali
A.4.1. Trdaci, rogozici, visoki iljevi i visoki aevi
A.4.1.1.1. Trdaci
B.1. Neobrasle i slabo obrasle stijene
C.2.5. Vlane livade submediteranske vegetacijske zone
C.2.5. / I.1. Vlane livade submediteranske vegetacijske zone /
Povrine obrasle korovnom i ruderalnom vegetacijom
E.8.1. Mjeovite, rjee iste vazdazelene ume i makija crnike ili
otrike
E.9.5. umski nasadi s prirodnom umskom vegetacijom
F.1.1.2. Sredozemne sitine visokih sitova
I.2.1. Mozaici kultiviranih povrina
I.3. / C.2.5. Intenzivno obraivane oranice na komasiranim
povrinama / Vlane livade submediteranske vegetacijske zone
I.5.2.1. Tradicionalni maslinici
J. Izgraena stanita
Ukupno

Podruje Parka i Jasena nalazi se na prijelazu dvaju tipova klimazonalne vegetacije - mediteranske
zone sa zajednicom Fraxino orni - Quercetum ilicis i submediteranske zone sa zajednicom Querco Carpinetum orientalis. Takav poloaj na granici vegetacijskih zona, kao i raznoliki abiotiki imbenici
(npr. dubina i sastav tla, sadraj vode u tlu, naini koritenja zemlje) uvjetuju vedu raznolikost
stanita te posljedino i veliko bogatstvo biljnog i ivotinjskog svijeta.
Stanita koja se pojavljuju unutar Parka prirode i podruja Jasen moemo u grubo podijeliti kako
slijedi:
A) Vodena i obalna stanita:
Jezero nije bogato podvodnom vegetacijom makrofita, no pojavljuju se zajednice paroina
(Characeae), zajedno s uestalom vrstom Potamogeton pectinatus, mjestimino i drugim vrstama
roda Potamogeton te vrstom Najas marina. Otvorene vode ine vedi dio jezera. Na ravnoj obali
sjeveroistonih i istonih dijelova jezera, a osobito u Ornitolokom rezervatu i u bolje zaklonjenoj
vodi u zaljevima, nalazi se pojas zajednice trski i aeva (Phragmitetum australis) s vrstama
Phragmites australis i Scirpus triqueter. Na drugim dijelovima obale, naroito du jugozapadne
strane jezera gdje postoje poljoprivredna zemljita, nalaze se visoki mediteranski panjaci
Holoschoenetalia, maslinici i druge ratarske kulture. Du ceste od Crkvina do Ornitolokog rezervata
postoje mozaici razliitih stanita: to su trdaci, travnjaci Trifolio-Hordeetalia i Holoschoenetalia,
sastojine Schoenus nigricans, te nitrofilne zajednice (npr. Carduo-Silybetum mariani). Oblinja obala
jezera pokrivena je vrstom Juncus maritimus, a pronaena je i manja sastojina Crypsis aculeata.
NATURA 2000 stanita u vodenim i obalnim dijelovima Parka prirode:
3140 Oligo-mezotrofne vode bogate vapnencem s dnom obraslim paroinama
3150 Prirodne eutrofne vode s vegetacijom vrste Magnopotamion ili Hydrocharition
38

3170 Mediteranske povremene lokve

6420 Mediteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenion
B) Kopnena stanita:
Brdovito podruje na sjeveroistonom dijelu Parka obraslo je razliitim tipovima niske vegetacije.
Samo manje podruje u blizini mjesta Vrana i dalje ima otvorene submediteranske travnjake reda
Scorzoneretalia, no postoji oit trend ka njihovom zarastanju u grmlje. Juno od Vrane, a osobito na
grebenu Crnogorka, na vapnenakom tlu pojavljuju se eumediteranski tipovi travnjaka. Premda dio
grmljem obrasle povrine sadri otvoreni garig s vrstom Cistus creticus, vedi dio pokriva gusta makija.
Visina i gustoda sastojina razlikuje se ovisno o nagibu, dubini tla i trajanju izostanka ispae. Sastojine
na niim podrujima gude su i vie od onih na uzvisinama. Ovaj dio Parka ima najvie termofilne
vegetacije, zbog june izloenosti i relativno velikog nagiba. Slina situacija moe se pronadi na
poluotoku Babin koj, gdje je eumediteranska makija napredovala prema umi hrasta crnike s
mirtom. Obala jezera kraj Draga i Modrava ukljuuje stijene sa hazmofitskim zajednicama reda
Centaureo-Campanuletalia istonomediteranski tip karbonatnih stanita, na kojem je u okviru
Parka naena hazmofitska biljka Corydalis acaulis. U tom se podruju nalaze brojni maslinici,
uglavnom zaputeni, a zarastaju prirodnom sukcesijom u makiju. Podruje bez starih maslinika
vedinom je pod nasadima alepskog bora, razliite starosti sastojina. Unutar granica Parka prirode
nalazi se samo jedna pilja, no jo ih je nekoliko u neposrednoj blizini, ukljuujudi i jednu koja je
predloena za budude podruje NATURA 2000. Vinogradi su takoer edi izvan granica Parka,
primjerice oko mjesta Vrana, dok se obradive povrine nalaze du jugozapadne strane jezera, te
mjestimino u obliku enklava izmeu jezera i brda na sjeveroistoku.
NATURA 2000 stanita u kopnenom dijelu Parka prirode:
61A0 Istono submediteranski suhi travnjaci
8210 Karbonatne stijene sa hazmofitskom vegetacijom
9340 ume hrasta crnike
Niski djetelinski mediteranski vlani travnjaci reda Trifolio-Hordeetalia (hrvatski prijedlog za
ukljuenje na popis stanita Direktive o stanitima EU)
Jasen
Podruje Jasena, koje je dio Ekoloke mree RH te potencijalno podruje ekoloke mree EU NATURA
2000, bioloki je iznimno znaajno podruje. Uz intenzivno koriteno poljoprivredno zemljite nalaze
se dijelovi koji ukazuju na vrlo promjenjive vodne reime tijekom godine, ponekad vrlo vlane ili ak
poplavljene, a ponekad izuzetno suhe. Prema indikatorskim vrstama sadanjih stanita moe se
zakljuiti da je ovo podruje, prije isuivanja pomodu niza kanala i regulacijske brane, bilo pokriveno
travnjacima Trifolio-Hordeetalia, koji su redovito bili koeni. ini se da je redovito koenje u novije
vrijeme prestalo, premda neke karakteristine biljke i dalje tamo rastu (npr. Chouardia litardierei,
Scorzonera parviflora i Hordeum secalinum). Takva stanita s dobro razvijenom livadnom
vegetacijom i dalje postoje na otoku Pagu i obalnom podruju Mioidi, a uz odreenu pomod mogla
bi se obnoviti i na lokalitetu Jasen.
Potencijalna NATURA 2000 stanita na podruju Jasen
6420 Mediteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenion potencijalno, uz redovitu
ispau
Niski djetelinski mediteranski vlani travnjaci reda Trifolio-Hordeetalia (hrvatski prijedlog za
ukljuenje na popis stanita Direktive o stanitima EU) potencijalno, uz redovitu konju

39

2.3

Socioekonomska i kulturoloka obiljeja

Podruje Vranskog jezera ima vrlo dugu povijest ljudske naseljenosti i prua iznimno obilje
arheolokih i kulturno-povijesnih nalaza. Raznolikost djelomino izvire iz injenice da je Vransko
jezero esto bilo na granici izmeu raznih kulturnih, politikih i nacionalnih dogaanja. Tijekom
izrade turistikog masterplana (Klarid et al., 2006), izraen je detaljni popis kulturnog i povijesnog
nasljea Parka prirode Vransko jezero i okolice.
Popis i kartografski prikaz svih kulturnih objekata nalazi se u prilogu 3.

2.3.1 Kulturna batina

Arheoloki lokaliteti
Na prostoru Parka prirode i u njegovoj blioj okolici nalazimo vana arheoloka nalazita koja datiraju
od neolitskog razdoblja do kasnog srednjeg vijeka. Uz cestu Vrana - Pakotane u neposrednoj blizini
autokampa nalaze se ostaci srednjovjekovne crkve Sv. Marije koja je upna crkva starohrvatskog sela
Zablade, a nastala je na mjestu kasnoantike vile rustike. Na lokalitetu se provode sistematska
arheoloka istraivanja. Na Babinom koju nalazimo povijesne slojeve od poetaka boravka ovjeka
na ovom prostoru do suvremenog razdoblja. Vidljivi su ostaci neolitskog grobnog humka i liburnskih
obrambenih fortifikacija, prati se i cijeli obzid kasnoantikog refugija s nalazima ulomaka keramike
na cijelom korpusu, te dobro ouvana mletaka pogranina straarnica iz vremena mletako-turskih
ratova (slika 33). Uz sjeverozapadnu obalu jezera na uzvisini Osridak nalazimo ostatak kasnoantike
vojne straarnice s temeljima pomodnih objekata i dosta keramikih ulomaka. Nekoliko metara dalje
nalazi se bolje ouvana mletaka straarnica s konca 15. stoljeda. Oba objekta, svaki u svom
vremenu, su nadzirala prolaz kanjonom Mednjaa prema Vranskom jezeru i moru. Iznad polja u uvali
Njivice nalaze se ostaci povedeg starohrvatskog naselja koje je potpuno naputeno dolaskom turaka
poetkom 16. stoljeda. Na ovim dvama lokalitetima jo nisu provedeni istraivaki radovi.

Slika 33. Arheoloki lokalitet Babin koj iz zraka (Foto: I.D. Grlica)

Graditeljska batina
Od graditeljske batine koja ima kulturno povijesni znaaj na prostoru Parka prirode ne nalazimo
puno ostataka, a radi toga to u tom prostoru nije bilo urbanih povijesnih cjelina; vojni i sakralni
objekti su iz ranijih povijesnih razdoblja pa su sauvani samo u arheolokim ostacima. Sauvano je
nekoliko pojedinanih objekata koje nalazimo u vrlo slinoj formi i u drugim podrujima ove regije.
- Mletaka pogranina straarnica s poetka 16. stoljeda na junoj strani poluotoka Babin koj
sauvana je do visine krovnoga vijenca. Objekt je solidno graen s priklesanim kamenom
uzidanim u vrlo vrsti malter, a bio je pokriven dvostrenim krovom s kupom kanalicom.
40

- Uz samu morsku obalu u uvali Prosika nalazi se mletaka pogranina carinarnica iz istoga
vremena, koja je nadzirala promet putnika iz pravca Pirovca prema Biogradu i Zadru (slika
34).
- Na lokalitetu Jugovir sauvana je mala ribarska kudica koja je sluila za zaklon ribouvaru a
iji zadatak je bio uvati od krae tadanji depo za izlov jegulja koje su ba tuda prolazile
podzemnim propustom u doba mrijesta. Obnovljena je i uklopljena u novi graditeljski sklop.
Neposredno uz granicu Parka prirode, na vanjskim krunim rutama kretanja posjetitelja prema
vidikovcu Kamenjak nalazimo tri vana kulturno-povijesna lokaliteta koji spadaju u graditeljsku
batinu od nacionalne i europske vanosti. U sreditu naselja Vrana nalazimo jedan nasuprot
drugome srednjovjekovni grad Vranu kao dobar primjer utvrenog srednjovjekovnog samostana i
Makovida Han kao najzapadniji ouvani primjer islamske svjetovne arhitekture u Europi (slika 35). U
selu Banjevci sauvana je srednjovjekovna crkva sv. Ivana Krstitelja.

Slika 34. Pogranina straarnica u uvali Prosika (Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 35. Detalj iz unutranjeg dvorita
Makovida hana (Foto: Arhiva PPVJ)

Tradicijska batina
Od tradicijskog graditeljskog naslijea na prostoru Parka prirode nalazimo tek nekoliko objekata i to
zbog toga to unutar granica Parka ved dugo povijesno razdoblje nema stalnih naselja pa ak niti
pojedinanih objekata. Nekoliko objekata ipak predstavlja tradicijsko graditeljstvo, a to su ribarska
kudica ivaa i ribarska kudica na Crkvinama (slika 36). Ova dva objekta nastala su sredinom prolog
stoljeda, a sluila su za smjetaj ribouvara. Kude su jednostavnog tlocrta srednje veliine, izgraene
od priklesanog kamena iz okoline i pokrivene dvostrenim krovom na lastavicu s pokrovom kupe
kanalice. Kudicu ivaa koriste lanovi RD Banjevci dok kudicu na Crkvini koristi nadzorna sluba
Parka prirode kao baznu postaju. U naseljima oko Parka nalazimo vrijedne graditeljske sklopove
tradicijske arhitekture kao i pojedinane objekte.
Uz cestu Pakotane - Vrana nalazi se jedna vodenica u zaputenom stanju. Objekt je kvadratnog
tlocrta, graen od priklesanog kamena i zasvoen bavastim svodom. Ovaj mlin je bio u funkciji do
uvoenja elektrinih mlinova nedugo iza 2. svjetskog rata. Dodatna vanost ovog mlina je u tome to
je za dovodni gravitacijski kanal iskoritena trasa starog rimskog vodovoda iz 1. stoljeda. Unutranja
oprema mlina je devastirana, a vodeni tok se dosta izmijenio u zadnjim desetljedima.
Na podruju Modrava meu naputenim maslinicima nalazimo nekoliko dobro ouvanih poljskih
kamenih kudica koje se nazivaju "bunje" (slika 37). Ova arhetipska nastamba gradi se na cijelom
podruju istone jadranske obale na kamenitim terenima u udaljenim maslinicima, panjacima i
vinogradima. Gradi se od probranog kamena iz okolia, krunog tlocrta, a zavrava poluloptastim
svodom izgraenim od ploastog kamena i s niskim ulazom zatidenim od svih vjetrova. Veliine su
razliite od jednosobnih do velikih u koje se moglo smjestiti vie osoba a ponekad i sitne stoke. Ove
nastambe su graene kroz cijelu povijest sve do polovine prolog stoljeda i imale su funkciju sklonita
od nevremena, ostave za alat ili prenodita na udaljenijim posjedima.
41

Slika 36. Nadzorna kudica na Crkvinama (Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 37. Bunja na podruju Modrava (Foto: Arhiva
PPVJ)

Etnografska batina
Radi nagle promjene naina ivota u drugoj polovici prolog stoljeda, u naseljima koja gravitiraju
Parku prirode gotovo u potpunosti su nestali stari zanati i vjetine kao to su: kovanje, pletenje
koara, izrada odjede i obude, tkanje, izrada baava, izrada drvenoga posua, izrada alata za
poljoprivredu, opreme za teglede ivotinje, kamenoklesarstvo, krovarstvo u kamenu, slami, trski.
Bitno su se izmijenili svadbeni, pogrebni i religijski obiaji povodom velikih blagdana ili blagoslova
polja. Nestali su obiaji vezani za radove u polju i uvanje stoke, stare tehnike lova i ribolova. U
potpunosti je nestalo pjesme koja se koristila u gotovo svakoj prigodi i koja je donedavno pratila
svaku ljudsku aktivnost. Naputene su neke tradicionalne poljoprivredne kulture i uvedene nove.
Izmijenjen je nain prehrane, raspored i naziv dnevnih obroka, naputena je i zaboravljena
gastronomska batina, gubi se jezino blago i siromai fond te rasko lokalnog govora. Koritenje
vola kao teglede ivotinje o kojoj je ovisio opstanak obitelji, naputeno je ezdesetih godina prolog
stoljeda. Nakon toga do kraja stoljeda gotovo da je izumrlo i koritenje konja u korist nove
poljoprivredne tehnike (slika 38). Uvoenjem tehnike nije samo nestala domada tegleda stoka nego i
sva oprema ("orma"), koja se posebno izraivala za pojedinu vrstu teglede ivotinje, nazivlja i znanja
za njezinu proizvodnju. Propadaju i znanja o uzgoju i brizi oko ivotinja, fond rijei koji se koristio za
posebne komande prilikom rada, kao i zasebne pjesme koje su se odnosile na rad i timarenje tih
ivotinja.
Posebno je vano istaknuti da se za plovidbu po Vranskom jezeru sve do novije prolosti izraivao
poseban drveni amac, a koristili su ga betinski i murterski teaci za prebacivanje do polja na
sjevernoj obali jezera, a to je jo vanije betinski brodograditelji jo uvijek uvaju alate i kalupe za
njegovu izradu. Sauvan je obiaj kod starijih ena na obali i u zaleu da jo uvijek u svakodnevnom
ivotu koriste dijelove kasnijih formi svakodnevne, vie radne, narodne nonje (slika 39). Sporadino
je ouvano i umijede njezine izrade, dok je muka narodna nonja odavno izvan upotrebe. Kod nekih
obitelji jo uvijek se uvaju izvorne sveane narodne nonje, dok je umijede za njihovu izradu gotovo
na izumiranju. Dok su u kopnenom dijelu naselja minimalne razlike u izradi narodne nonje
uglavnom na individualnoj razini izraivaa, a tkanina iz vlastite izrade, u obalnom i otonom dijelu
naselja nalazimo vie razigranosti i razlika od naselja do naselja kao i koritenje rane industrijske i
manufakturne tkanine. Narodno ruho je ipak spaeno od zaborava osnivanjem kulturno-umjetnikih
drutava u svakoj novoj opdini, a u njihovim nastupima se njeguje i jedan dio lokalnog folklora.
Obnova i ouvanje, makar jednoga dijela, etnografske batine (materijalne i nematerijalne), svakako
zahtijeva hitnu akciju jer polako nestaju sva znanja i umijeda koja su generacijama skupljana u vrlo
dugom povijesnom razdoblju.

42

Slika 38. Posljednji ora na Vranskom jezeru u Pakotanima (Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 39. KUD "Branimir iz
Benkovca na vidikovcu Kamenjak (Foto: Arhiva PPVJ)

2.3.2 Stanovnitvo
Unutar granica Parka prirode do zadnjih desetljeda prolog stoljeda nije bilo stalno nastanjenog
stanovnitva. Danas nalazimo 12 nastanjenih obitelji na podruju Majdan u okviru naselja Vrana,
dvije obitelji na junoj obali jezera u okviru naselja Pakotane, jednu obitelj na Babinom koju i jednu
na Prosici u okviru naselja Betina. Tijekom ljeta na podruju Prosika boravi desetak obitelji, a neto
manje na podruju Brodita u Pakotanima. U uem okruenju Parka u naseljima Pakotane, Drage,
Vrana, Radainovci i Banjevci, koja se naslanjaju na granice zatidenog podruja, prema popisu
stanovnitva od 2001. godine ivi ukupno 4.382 stanovnika.
Grafiki prikaz 3. Kretanje broja stanovnika u uem okruenju Parka prirode (Prijedlog Prostornog plana PP)

Usporedni podaci iz zadnja tri popisa stanovnitva govore o padu ukupnog broja stanovnika u
zadnjem desetljedu 20. stoljeda. Osjetan pad se dogodio u ruralnim naseljima u zaleu, dok su
naselja u priobalju u laganom padu osim naselja Drage koje jedino zadrava trend laganog porasta s
kraja prologa stoljeda (grafiki prikaz 3).

2.3.3 Gospodarske aktivnosti

Poljoprivreda
Unutar granica Parka prirode na rubnim dijelovima ornitolokog rezervata odvija se intenzivna
poljoprivredna proizvodnja u kojoj prevladavaju povrtlarske kulture u nekoliko plodoreda godinje.
Uzgajaju se uglavnom hibridne sorte uz primjenu agrotehnikih mjera za postizanje to boljeg uroda
43

s upotrebom umjetnih gnojiva i kemijskih preparata za zatitu bilja. Isti tip poljoprivrede odvija se i
na privatnim posjedima uz samu granicu ornitolokog rezervata i dobrom dijelu sliva potoka korobid
i Pedina.
U drugim dijelovima Parka odvija se ekstenzivna poljoprivreda bez vedih tetnih utjecaja na
ekosustav. Na prostoru juno od autokampa do naselja Drage odvija se mjeovita poljoprivredna
proizvodnja u kojoj se mozaino izmjenjuju maslinici, vinogradi, povrtlarske kulture i ponegdje uzgoj
itarica (slika 40). Isti tip poljoprivrede odvija se i u rascjepkanim poljima na podruju naselja Drage s
tim da su maslinici i vinogradi neto vie zastupljeni. Junije podruje koje pripada naseljima Murter i
Betina od naselja Drage pa sve do Babinog koja prekriveno je iskljuivo maslinicima od kojih se
obrauje samo manji dio (oko 10%) dok je ostalo naputeno i sve vie zaraduje u makiju. Uz
sjeverozapadnu obalu na manjim enklavama krakih polja koja pripadaju naselju Banjevci i Kaid
izmjenjuju se povrtlarske kulture i maslinici.
Stoarstvom se bavi sve manje stanovnitva, tako da je broj stoke sitnog zuba u zadnjim desetljedima
zabiljeio drastian pad, dok je stoka krupnog zuba gotovo nestala s ovih prostora. Na podruju
ruralnog zalea zadralo se nekoliko desetaka obitelji koje uzgajaju stada ovaca i koza, a slue se
panjacima u dravnom vlasnitvu na prostoru Parka prirode (slika 41). Radi ovakvog trenda u
stoarstvu sve vie panjaka zarasta u visoku i teko prohodnu makiju. Dvije obitelji imaju svoja stada
i tale na podruju Parka prirode, to svakako treba dalje pratiti i podravati.

Slika 40. Poljoprivredne povrine zasaene razliitim kulturama (Foto: Jakupovid) i Slika 41. Koze u slobodnoj
ispai na obroncima iznad Vranskog jezera (Foto: Arhiva PPVJ)

Premda je vedina stanovnika u zaleu okrenuta poljoprivredi i mnogo manje stoarstvu, vedinu
svojih ivotnih potreba zadovoljavaju iz drugih prihoda koje osiguravaju izvan mjesta boravka, izuzev
poljoprivrednih proizvoaa na podruju ornitolokog rezervata koji su mnogo vie ovisni o zaradi
koju ostvaruju na svojim njivama, a manje iz nekih drugih djelatnosti.

umarstvo
Na podruju Parka prirode na njegovom sjeveroistonom dijelu prevladavaju mjeovite vazdazelene
ume s makijom crnike s crnim jasenom, buici i podruja submediteranskih i epimediteranskih
suhih travnjaka te kamenjarskih panjaka i suhih travnjaka. U jugozapadnom dijelu na podrujima uz
samo jezero zasaene su ume alepskog bora i pinije mijeane s makijom crnike i buicima. Zasaene
ume se odravaju i iste od nieg raslinja, a ukupan prostor se titi od poara sustavom
protupoarnih putova i cjelodnevnim nadzorom u vrijeme poarne sezone. Promatranje vre
djelatnici umarije Biograd i Benkovac te nadzorna sluba Parka prirode.
Na podruju Parka prirode nalaze se dijelovi gospodarskih jedinica Vrana, Donji kr, Biograd i Hartid
kojima upravljaju umarije Biograd (g.j. Vrana i Biograd), Benkovac (g.j. Donji kr) i ibenik (g.j.
Hartid).
44

Vodoopskrba
Svi izdaniji lokalni izvori na obodima Vranskog polja - Turanjsko jezero, Kutijin stan, Kakma, Biba i
Begovaa - ukljueni su u vodoopskrbne sustave iz kojih se osiguravaju lokalne potrebe za pitkom
vodom gradova Biograd na Moru i Benkovac, te opdina Sv. Filip i Jakov i Pakotane. Kapaciteti
vodozahvata pokrivaju potrebe ue regije, osim u ekstremno sunim godinama kada se koriste
dodatne koliine iz regionalnih vodovoda "Krka" i "Zrmanja" iji se krakovi spajaju na ovome
podruju. Iako ukupna godinja zahvadena koliina iznosi tek 2% prosjenog godinjeg dotoka u
Vransko jezero, a voda se crpi iz niih slojeva koji ne utjeu na vodostaj u jezeru, ostaje problem
ekolokog minimuma protoka od izvora prema jezeru koji se do sad naruava u sunim razdobljima.
Osnovna smetnja, o kojoj treba voditi rauna, je razlika u proizvodnoj cijeni vode iz lokalnog i
regionalnih sustava pri emu je voda iz lokalnih izvora jeftinija za 1/3, pa bi financijski problem
odravanja biolokog minimuma protoka nepravedno pao na teret lokalnog stanovnitva.
Ribolov
Od vrsta zanimljivih za ribolov u Vranskom jezeru nalazimo nekoliko vrsti cipla koje nastanjuju jezero
nakon prokopa kanala Prosika krajem 18. stoljeda (cipal glava - Mugil cephalus, cipal balavac - Liza
ramada, cipal putnik - Chelon labrosus). Sredinom 20. stoljeda iz podunavskog sliva uneseni su aran
(Cyprinus carpio), som (Silurus glanis) i tuka (Esox lucius) te druge alohtone vrste.

Slika 42. Ribolov s obale u luici Prosika (Foto: Arhiva PPVJ)

Podaci o ulovu pokazuju izraene oscilacije, od maksimalnih 149,7 tona (50 kg/ha) do minimalnih
22,4 tone (7,5 kg/ha) godinje. Procijenjena biomasa ribe je oko 220 kg/ha (odnosno oko 3200
riba/ha). Ukupni riblji resursi u jezeru iznose 600 tona, a godinja je kvota neto vie od 120 tona.
(Mrakovid i sur. 2004.).
Krivolov na podruju Vranskog jezera takoer je prisutan, ali u manjem obimu naroito nakon
uspostave Javne ustanove Parka prirode. Danas je doputen samo portski ribolov s ogranienim
brojem alata i samo tijekom dana. To je rezultiralo oporavkom ribljeg fonda u jezeru. Zabiljeeni su i
ulovi kapitalnih primjeraka arana, soma i tuke, koji su radi kemijskih i fizikalnih osobitosti vode i
specifinog hranidbenog lanca, znatno kvalitetniji nego u drugim vodama, a to privlai mnogobrojne
portske ribie iz Hrvatske i susjednih zemalja. Prema evidenciji prodanih ribikih dozvola, Vransko
jezero godinje posjeti vie od 2000 portskih ribia, a najvedi broj ih dolazi u ljetnom razdoblju.
Prodaja ribikih dozvola za sada ini glavni dio vlastitih prihoda ustanove, a zadnjih godina dostie
iznos od oko 285.000 kuna. Na podruju Parka prirode djeluju portsko ribolovna drutva: RD
Banjevci iz Banjevaca, RD Jegulja iz Stankovaca i RD aran iz Vrane (slika 42).

45

Lov
Lovni turizam je prvi oblik turizma koji se prije stotinjak godina pojavio na biogradskom podruju.
Glavnina lova odvijala se na ptice movarice u poplavnoj zoni Vranskog jezera u zimskom razdoblju.
Uspostavom Javne ustanove lovne aktivnosti na podruju Parka definirane su Pravilnikom o
unutarnjem redu u Parku prirode Vransko jezero (NN 66/01). Na podruju Parka prirode, izuzev
podruja Posebnog ornitolokog rezervata i mirne zone, lov je doputen, osim na ptice movarice,
sukladno uvjetima zatite prirode koje izdaje nadleno Ministarstvo. Lov na ostalu lovnu divlja
dozvoljen je sukladno Zakonu o lovu, a provode ga lovake udruge (LU Jarebica iz Biograda na
Moru i LD Kamenjarka iz Tisnog) u skladu s lovnogospodarskim osnovama. Vrlo brzo nakon
uspostave nadzora u Parku prirode uspostavljena je dobra suradnja s lovakim udrugama te je
uspjeno provedena zabrana lova na ptice movarice i potivanje mirne zone.
Raspored lovita na podruju Parka prirode Vransko jezero prikazan je na slici 43.

Slika 43. Raspored lovita na podruju Parka prirode Vransko jezero i na podruju Jasena (Izrada: DZZP, 2009.)

Turizam
Na podruju Parka prirode Vransko jezero organizirani turizam se prvi put pokrenuo izgradnjom
autokampa i restorana Crkvine 1983. godine, a temeljio se na portskom ribolovu i pripremi ribljih
specijaliteta dok ostali turistiki potencijali prostora nisu koriteni. U prvih deset godina rada
postignuti su zavidni rezultati u pogledu broja gostiju i prihoda restorana pa je autokamp zapoljavao
petnaestak sezonskih i nekoliko stalnih djelatnika. Poetkom ratnih razaranja sve aktivnosti u
turizmu su u potpunosti zamrle. Odmah iza rata novi vlasnik pokrenuo je autokamp i restoran, no
rezultati jo uvijek nisu niti priblini prijeratnima. Danas autokamp djeluje u vlasnitvu poduzeda
Vrana d.d. u steaju, kapacitet mu je 300 gostiju, a sadri i restoran, trgovinu, sanitarni vor, igralite
te privez za manji broj amaca, kao i portsku luicu za 40 amaca.
46

Poetkom rada Javne ustanove pristupilo se izgradnji osnovne turistike infrastrukture, izgraeni su
portska luica i prijemni centar Prosika, izletite i vidikovac Kamenjak (slike 44 i 45), ureen je
interni sustav biciklistikih i rekreacijskih staza duine cca 50 kilometara, izgraena je promatranica
za ptice na rubu rezervata, a uskoro de se postaviti jo dvije promatranice za vedi broj gostiju.
Postavljena je turistika signalizacija i interpretacijske ploe na vanim lokacijama, postavljeni su
stolovi i klupe za izletnike, tiskani su turistika karta i drugi promocijski materijali, izraena je web
stranica Parka prirode, nabavljeni su bicikli, a u pripremi je nabava amaca za iznajmljivanje. U
turistiku ponudu su ukljueni i vani kulturno-povijesni lokaliteti u neposrednoj blizini Parka.
Od turistike i ugostiteljske infrastrukture Javna ustanova trenutno raspolae sa:
- vidikovcem Kamenjak, na kojem se nalaze informativna postaja, restoran, sanitarni vor,
kameni i drveni stolovi za stotinjak gostiju, interpretacijske ploe te ureeni vidikovac s
teleskopom;
- luicom Prosika, gdje je stara ribarska kudica preureena u tradicijski restoran kapaciteta 40
gostiju, te su postavljeni vanjski kameni i drveni stolovi za stotinjak gostiju, sanitarni vor,
portska luica s 50 priveznih mjesta, drveni most preko kanala, interpretacijske ploe i
kulturno-povijesna pouna staza s kamenim lunim mostom;
- promatranicom za ptice postavljenom uz ornitoloku postaju na junom rubu ornitolokog
rezervata;

Slika 44. Grupa kolske djece na vidikovcu Kamenjak (Foto: Arhiva PPVJ) i Slika 45. Tradicijska kuda na vidikovcu
Kamenjak (Foto: Arhiva PPVJ)

Od poetka rada ustanove broj gostiju se neprekidno povedava pa je tako 2001. godine zabiljeeno
19.500, a 2008. godine 44.500, to odgovara povedanju od 128%.
Posjetitelji se uglavnom okupljaju u luici Prosika, autokampu Crkvine te na vidikovcu Kamenjak koji
se nametnuo kao glavna atrakcijska toka Parka prirode. Izgraena infrastruktura privukla je i lokalno
stanovnitvo iz okolnih naselja i gradova koji dolaze u Park prirode, poglavito vikendom i blagdanima.
Najvedi broj posjetitelja dolazi u ljetnom razdoblju, ali se primjeduje lagani rast posjeta u svim
godinjim dobima, poglavito u proljede i jesen. Organizacija kretanja gostiju izmeu ciljanih lokacija u
Parku privukla je turiste smjetene u obalnim destinacijama u Park prirode, a zatim ih usmjerava u
naselja ruralnog zalea. Uzdu turistikih ruta u tom prostoru samoinicijativno se pojavljuju tandovi
na kojima se nudi vode, povrde i drugi domadi proizvodi. Jedno domadinstvo u zaleu uspjeno
promovira vlastitu kuaonicu vina, sira, pruta, suhih smokava i drugih specijaliteta. Primjetan je
interes posjetitelja da se na vidikovcu i u luici Prosika organizira stalna ponuda jednostavnih
domadih jela i napitaka. Nekoliko domadinstava u zaleu pokazuje interes za pokretanje nekog od
oblika seoskog turizma, ali za to nemaju znanja ni sredstava pa im je za kvalitetan poetak nuna
pomod ustanove, turistikih zajednica i lokalne samouprave.
Sukladno turistikoj vrijednosti prostora, po motivaciji dolaska, gosti se mogu podijeliti na portske
ribie, bicikliste, rekreativce, kulturne turiste, promatrae ptica, team building, turiste koji dolaze
radi edukacije i ruralne turiste, te generaliste koji su najzastupljenija skupina. Ustanova za sad nema
47

pripremljene tematske sadraje koje bi ponudila na turistiko trite. Osjetan je porast interesa
turistikih operatera koji ele u svojoj ponudi imati izlete na Vransko jezero, kao i broj upita
individualnih posjetitelja. Lokalne i regionalne turistike zajednice na turistikim sajmovima
promoviraju Park prirode kao podruje posebne turistike vrijednosti.
Prostornim planom (u izradi) definiran je razvoj turistike infrastrukture na podruju Parka prirode. U
rujnu 2006. godine donesen je i objavljen na hrvatskom i engleskom jeziku Lokalni master plan
turizma Parka prirode Vransko jezero i njegove okolice (Klarid et al., 2006.), kao temeljni dokument
upravljanja ovom djelatnosti za sljededih 10 godina.

48

Ukljuivanje dionika

Ukljuivanje dionika tj. korisnika podruja znaajan je dio procesa izrade plana upravljanja zatidenim
podrujem. S ciljem da se u proces izrade plana ukljui to vedi broj zainteresiranih dionika, djelatnici
Javne ustanove sastavili su sveobuhvatan popis dionika, koji se okvirno moe podijeliti u sljedede
skupine:
-

Predstavnici ministarstava, ukljuujudi i regionalna predstavnitva (na razini upanija u

ibeniku i Zadru)

Predstavnici lokalne i regionalne samouprave (na razini upanije, gradova ili opdina)

Nadlena tijela za zatitu prirode

Dravna poduzeda nadlena za ume i vode (Hrvatske ume i Hrvatske vode) te njihove
lokalne podrunice

Turistike zajednice i agencije upanija, gradova i manjih mjesta na podruju Parka i okolice

Sportsko-ribolovna i lovaka drutva koja koriste Vransko jezero i njegovu okolicu

Nevladine organizacije ije je djelovanje usmjereno na zatitu i ouvanje prirodne i kulturne

batine

Udruge i pojedinci koji posjeduju ili obrauju zemlju u Parku prirode i okolici, npr.
poljoprivredne zadruge i lokalni zemljovlasnici

Strunjaci i znanstvenici zainteresirani za Vransko jezero

Lokalni religijski predstavnici

Popis dionika nalazi se u prilogu 4.

Tijekom izrade Plana odrani su individualni razgovori s ukupno 52 dionika podruja, s ciljem
prikupljanja njihovih stavova te boljeg razumijevanja njihovih interesa i potreba na podruju Parka
prirode i Jasena. Svi dionici s kojima su obavljeni razgovori bili su vrlo kooperativni u okviru
neformalnije, polustrukturirane forme intervjua, te su tako ustanovljeni glavni problemi vezani uz
upravljanje ovim podrujima. Slijedom tih razgovora organizirana je serija od tri javne radionice u
Biogradu na Moru, u razdoblju od rujna 2008. godine do travnja 2009. godine. Kljuna pitanja na koja
su sudionici u intervjuima i raspravama tijekom radionica ukazali su slijededa:
- Problemi vezani uz izgradnju na podruju Majdan proizlaze iz nejasnoda u tumaenju granice
ornitolokog rezervata.
- Gotovo svi dionici smatraju kako lokalno stanovnitvo i itelji na podruju parka trebaju imati
vie prava u podruju ribarstva i poljoprivrede.
- Meu dionicima postoji gotovo jednoglasan stav da Javna ustanova nije dovoljno uinila za
lokalnu zajednicu, itelje na podruju Parka prirode i druge dionike, u pogledu obrazovanja i
komunikacije, kao i pomodi u okviru socio-ekonomskog razvoja podruja.
- Isti ti dionici primjeduju kako je Javna ustanova u znaajnoj mjeri razvila infrastrukturu i
posvetila znaajan napor nadzoru ilegalnih aktivnosti.
- Vedina dionika smatra kako podruje Vranskog jezera ima velik potencijal za razvoj turizma,
naroito ruralnog, a u manjoj mjeri i potencijal za poljoprivredu, pri emu se esto naglaava
odrivi ("eko-") turizam.
49

- Dio dionika smatra da na situaciju u podruju Vranskog jezera pretjerano utjee nekolicina
lokalnih stanovnika, ije aktivnosti nisu uvijek na dobrobit podruja.
- Neki dionici zabrinuti su zbog niske razine vode u jezeru koja se moe uoiti priblino od
2005. godine, a neki takoer smatraju kako paralelno s time dolazi do smanjenja ribljih
resursa.
Ti su elementi, zajedno s nizom drugih, detaljnih informacija zabiljeenih tijekom intervjua i
radionica, uvelike pripomogli razvoju ovog plana upravljanja.

50

Zonacija

4.1

Principi zoniranja u zatidenim podrujima

Zoniranje zatidenog podruja je jedan od osnovnih koraka u planiranju koritenja i upravljanja

prostorom ija bi provedba trebala osigurati ouvanje prirodnih vrijednosti zatidenih podruja.
Postupkom zoniranja podruje parka se dijeli prema ciljevima zatite i potrebama koritenja
prostora. Zoniranjem je omogudeno planiranje i definiranje postojedeg i bududeg koritenja vrednota
parka u dijelovima gdje je ono u skladu s ciljevima ouvanja prirode. Zoniranje je obino izvedeno iz
traenog stupnja zatite u rasponu od stupnja gdje nije dozvoljen gotovo nikakav ljudski utjecaj pa do
zone koritenja gdje prirodni prostor unutar zone moe biti znatno promijenjen. Zoniranje se vri u
skladu sa stupnjem zatite koji je odreen prirodnim stanitima i ivotinjskim zajednicama te
dozvoljenim ljudskim aktivnostima u odreenom podruju. Sve zone predviene u sustavu zoniranja
ne moraju biti zastupljene u svakom zatidenom poduju.

Zona 1 Zona stroge zatite

Zona stroge zatite obuhvada podruja velike prirodne vrijednosti ije je ouvanje od iznimne
vanosti i koja ne zahtijevaju nikakve ili samo iznimne intervencije (vezane uz npr. invazivne alohtone
vrste, intervencije u izvanrednim okolnostima i sl.). Ukoliko potrebe upravljanja podrujem to
zahtijevaju, ona se moe podijeliti u dvije podzone Zonu najstroe zatite (1a) u kojoj nije
doputeno posjedivanje te Zonu vrlo stroge zatite (1b) u kojoj se moe dozvoliti ogranieno i
kontrolirano posjedivanje. Aktivnosti koje se mogu izvoditi u zoni stroge zatite (tj. obje njene
podzone) su znanstvena istraivanja, pradenje stanja (monitoring) bioloke i krajobrazne raznolikosti
te intervencije u izvanrednim okolnostima.
Zona stroge zatite prema IUCN kriterijima odgovara kategoriji Ia ili Ib.

Zona 2 Zona aktivne zatite

Zona aktivne zatite obuhvada podruja velike vrijednosti za ouvanje gdje se oekuje znaajan
angaman uprave parka u svrhu ouvanja, obnavljanja ili stvaranja vrijednosti ouvanja prirode. U
parkovima Republike Hrvatske u ovu kategoriju trebala bi se uvrstiti sva podruja koja bi bez
aktivnog upravljanja promijenila svoje bitne karakteristike, bilo smanjenjem bioraznolikosti i/ili
smanjenjem raznolikosti krajobraza. Tipian primjer takvih povrina su poluprirodni travnjaci koji bez
aktivnog odravanja (konja, ispaa itd.) zarataju u ume. Ova zona najede obuhvada i podruja u
kojima lokalno stanovnitvo, u skladu s ciljevima ouvanja, koristi prirodne resurse (primjerice
ekstenzivno koritenje poljoprivrednih povrina i uma).
Prema odredbama IUCN-a zona aktivne zatite u parkovima prirode je najznaajnija, a prema svrsi i
namjeni moe se podijeliti u niz podzona.

Zona 3 Zona koritenja

Zona koritenja obino obuhvada podruja nie vrijednosti za ouvanje i/ili podruja gdje je
tradicionalno prisutan odreeni stupanj koritenja te se njima uglavnom upravlja u neke druge svrhe
znaajne za razvoj i funkcije zatidenog podruja. Ova zona obino obuhvada podruja naselja i
podruja na kojima su izgraeni objekti za posjetitelje.
Ta je zona svojevrstan kompromis izmeu koritenja i zatite podruja, a njezino koritenje mora biti
u skladu s naelima odrivog razvoja, bez da se narui svrha i cilj zatidenog podruja. Zona koritenja
moe se podijeliti prema svrsi i namjeni na niz podzona.

51

Prema smjernicama IUCN-a ova zona u parkovima smije biti minimalno zastupljena. Cilj upravljanja
bi trebao biti da se te zone, tj. njihove funkcije, vremenom izmjeste s podruja parka ili odre na vrlo
ogranienom podruju.

4.2

Zoniranje Parka prirode Vransko jezero

Zoniranje za potrebe plana upravljanja PP Vransko jezero slijedi principe objanjene u prethodnom
poglavlju. Podaci o udjelu pojedinih zona u ukupnoj povrini PP Vransko jezero navedeni su u tablici
10, a kartografski prikaz na na slici 46.
Tablica 10. Povrina pojedinih zona unutar PP Vransko jezero
ifra zone
1
2
3
3a
3b

Zona
stroga zatita
aktivna zatita
koritenje
koritenje - naselja
koritenje - posjetiteljska infrastruktura

Povrina (ha)
426,131
5.274,653
44,976
11,767
33,209

% ukupne povrine
PP Vransko jezero
7,416
91,801
0,783
0,205
0,578

Slika 46. Zoniranje PP Vransko jezero i podruja Jasen za potrebe plana upravljanja (Izrada: DZZP, 2009.)

Zona stroge zatite (1)

Zona stroge zatite (1) obuhvada 7,416% podruja PP Vransko jezero i u potpunosti se nalazi unutar
Posebnog ornitolokog rezervata Vransko jezero.
52

Obuhvada ekosustave traka i okolne slobodne vode velike vrijednosti sa stanovita zatite prirode,
vane za razmnoavanje i ouvanje populacija ptica movarica. Ovi ekosustavi ne zahtjevaju aktivne
mjere ouvanja.
Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje prirodnih procesa i prirodnih stanita, zajedno sa
svim sastavnicama ovih biocenoza s posebnim naglaskom na ouvanje populacija ptica movarica.
U ovoj zoni nisu doputene nikakve intervencije u prostoru. Doputena su znanstvena istraivanja, te
inventarizacija i monitoring bioloke i krajobrazne raznolikosti pod nadzorom Javne ustanove PP
Vransko jezero i zadovoljavanje drugih odredbi Zakona o zatiti prirode. Izgradnja posjetiteljske
infrastrukture te posjedivanje ovog podruja nije dozvoljeno. Samo u izuzetnim sluajevima
dozvoljene su intervencije u ekosustave npr. u svrhu lokalizacije poara ili uklanjanja invazivnih
alohtonih vrsta (uz potivanje odredbi ZZPa).

Zona aktivne zatite (2)

Zona aktivne zatite (2) obuhvada najvedi dio povrine PP Vransko jezero 91,801% ukupne
povrine. U ovu zonu ukljuene su stajade i tekude kopnene vode (samo jezero i ostala vodena tijela
u Parku), ume, travnjake povrine i obraene poljoprivredne povrine. Naelno, radi se o visoko
vrijednim ekosustavima na kojima je potrebno ili se moe predvidjeti da de biti potrebno
primjenjivati aktivne mjere zatite, o podrujima na kojima je potrebna revitalizacija ekosustava te
poljoprivrednim i umskim povrinama koje koriste vlasnici i/ili ovlatenici.
Cilj upravljanja podrujem ove zone jest ouvanje cjelovitosti kulturnog krajobraza i ekosustava te
odrivo koritenje prostora.
Zbog uvjeta nastanka nekih ovom zonom obuhvadenih stanita, potrebno je primjenjivanje aktivnih
mjera ouvanja i/ili revitalizacije ekosustava. Predviaju se i mjere postepenog i djelominog
obnavljanja prirodnog vodnog reima, postepene revitalizacije ekosustava, te odravanja travnjaka
ispaom, konjom ili uklanjanjem stabala koja ih zarastaju. Kao jedan od naina ouvanja ekosustava
potie se ekstenzivno (tradicionalno) stoarstvo.
Kako su ovom zonom obuhvadene i obraene poljoprivredne povrine, na dijelu kojih trenutni
intenzitet primjene agrotehnikih mjera nije kompatibilan sa ciljevima zatite podruja, poticat de se
promjene trenutne poljoprivredne prakse te prelazak na ekoloki prihvatljivu poljoprivredu.
U ovoj zoni doputeno je posjedivanje, a nije doputena izgradnja novih objekata.

Zona koritenja (3)

Zona koritenja obuhvada sve postojede ceste unutar i na granici Parka prirode, te umske ceste kao i
jedno podruje naselja (Majdan), est izdvojenih podruja ved postojede ili planirane posjetiteljske ili
turistike infrastrukture te hidrotehnike graevine (Crkvine, Banenova jama, Drage-Jezera,
Kamenjak, Bainka i Prosika). Ova zona obuhvada 0,783% ukupne povrine Parka.
Cilj upravljanja podrujem ove zone jest odrivo posjedivanje, rekreacija i edukacija posjetitelja, u
skladu s ciljevima ouvanja bioloke i krajobrazne raznolikosti podruja.
Tablica 11. Lokaliteti unutar Zone koritenja na podruju PP Vransko jezero
lokalitet
Majdan
Crkvine
Banenova jama
Drage-Jezera
Kamenjak
Bainka
Prosika

povrina (ha)
11,767
13,075
0,232
6,174
1,649
0,539
11,540
53

Upravljanje

Vizija plana upravljanja

Podruje Parka prirode Vransko jezero je jedinstveno obalno slatkovodno jezero te vrijedno
movarno i revitalizirano poplavno stanite, od iznimne vanosti za zatitu ptica i ouvanje
bioraznolikosti.
To je prostor velike prirodne i krajobrazne ljepote te bogate kulturno-povijesne batine koji lokalnom
stanovnitvu omoguduje kvalitetan ivot i razvoj u skladu s prirodom, a posjetiteljima priliku za nove
spoznaje i nadahnjujude iskustvo.

5.1

Teme upravljanja, ciljevi i akcije prema temama

Temeljem saznanja, ideja i rezultata koji su prikupljeni u procesu izrade plana upravljanja kroz
konzultacije s korisnicima podruja Parka prirode Vransko jezero i Jasena, znanstvenim institucijama,
lokalnom i regionalnom samoupravom i lokalnim stanovnitvom definirani su vizija, ciljevi
upravljanja i politika ouvanja i razvoja Parka u sljededih deset godina. Ciljevi upravljanja temelje se
na procjeni dostupnih biolokih, geolokih, estetskih, kulturnih i socio-ekonomskih vrijednosti
podruja. Koristedi ciljeve kao polazita izraene su akcije upravljanja kroz koje bi se ciljevi trebali
realizirati.

54

Prirodne vrijednosti

Geografski poloaj Parka prirode Vransko jezero i podruja Jasen, vodni resursi te raznolikost
geomorfolokih slojeva i tipova tla, utjecali su na formiranje raznovrsnog vegetacijskog pokrova i vie
tipova stanita na malom podruju. Djelovanjem ovjeka razvila su se i razliita antropogena stanita,
a sve zajedno uvjetovalo je razvoj osebujnih ivotnih zajednica koje zajedno ine ekosustav Parka
prirode i okolice.
Najvaniji, a ujedno i najosjetljiviji tipovi stanita, vezani su uz vodu; to su movarni pojas, poplavna
zona i otvorena voda. Upravo kombinacija ovih triju stanita posredovala je razvoju brojne i raznolike
faune ptica koja ini temeljni fenomen zatite podruja. Ornitofauna Vranskog jezera i okolice bogata
je ugroenim vrstama na nacionalnoj, europskoj pa ak i globalnoj razini, a poloaj u
interkontinentalnim migracijskim putevima naglaava meunarodni znaaj Parka. Isto tako, stanita
vezana uz vodu temelj su razvoja ugroenih biljnih zajednica. Vransko jezero s okolicom ispunjava
sve kriterije za upis na Ramsarski popis svjetski vanih movarnih podruja.
Kopneni tipovi stanita doprinose raznolikosti zajednica u Parku, no vedina je rasprostranjena u
irokom pojasu i na podrujima izvan Parka i nisu u tolikoj mjeri ugroena. Aktivna zatita nuna je u
sluaju livada koanica i kamenjarskih panjaka, ija bioraznolikost ovisi o odravanju tradicionalnih
ljudskih djelatnosti poput konje i stoarstva. Podruje Jasen manjim dijelom je ouvano movarno
stanite (Jezerine), a vedim zaputena oranica na kojoj je mogude revitalizirati prirodne zajednice
poplavnih livada uz pomod hidrolokih zahvata i tradicionalne ispae i konje.
Podruje Vranskog jezera i okolice, iako najznaajnije za ornitofaunu, podrava razvoj brojnih drugih
skupina ivotinja od kojih su mnoge takoer zatidene. U fauni sisavaca znaajna je fauna imia,
vedi dio koje koristi Vransko jezero za hranjenje, dok kao sklonite uglavnom koriste pilje izvan
granica zatidenog podruja. Fauna gmazova i vodozemaca nije dovoljno dobro istraena, a fauna
riba Vranskog jezera uglavnom je unesena te sa stanovita bioraznolikosti nije od vede vanosti. Od
do sada istraivanih skupina beskraljenjaka, vedi znaaj ima skupina vretenaca s pojedinim
ugroenim vrstama, te fauna rakova koja zahtijeva dodatna istraivanja.
Od svog proglaenja Park je bio predmet brojnih istraivanja. Inventarizirane su razne skupine biljaka
i ivotinja (izuzev algi i vedine beskraljenjaka), ali pradenje stanja postoji samo za populaciju ptica i
vretenaca. Nuno je uspostaviti pradenje stanja ivotne zajednice vodenog sustava Vranskog jezera
(fitoplankton, zooplankton, vodeno bilje), koji bi omogudio pravovremeno uoavanje negativnih
promjena u populacijama uslijed nepovoljnih hidrolokih prilika i utjecaja poljoprivrede. Postojede
informacije o Parku unesene su u GIS-bazu podataka, a dostupna je i preliminarna karta stanita. Za
geoloke vrijednosti nedostaje recentnih podataka.
Dosadanjim mjerama zatite smanjen je negativni antropogeni uinak u obliku prekomjernog izlova
ivotinja, to se oitovalo u poboljanom stanju ribljih i ptijih populacija. imbenici koji danas
najvie ugroavaju bioraznolikost i predstavljaju rizik u bududnosti su: pogoranje kvalitete vode i
neodgovarajude upravljanje vodnim reimom, intenzivna poljoprivreda, esti poari, rascjepkanost
stanita (cestom izmeu Parka i Jasena), krivolov, nedoputena gradnja, uznemiravanje ivotinja,
gubitak mjesta za gnijeenje ptica i potencijalna neadekvatna regulacija turistikih aktivnosti.
Za ouvanje bioraznolikosti iznimno je vano odravanje i unaprjeivanje suradnje s drugim
institucijama poput ostalih zatidenih podruja, znanstvenih ustanova te tijela koja upravljaju
podrujem oko Parka prirode na koje se iri areal mnogih vrsta vanih za zatitu. Kako je ovim
planom upravljanja obuhvaden samo Park prirode, izrada plana zatite za ire podruje ekoloke
mree zahtijevat de usklaivanje s ovim planom kao integralnim dijelom, a uinkovita stvarna zatita
izravno de ovisiti o kvaliteti suradnje meu ustanovama zaduenim za provedbu pojedinih planova i
mjera zatite.
55

Cilj upravljanja
Ouvati postojedu raznolikost stanita,
krajobraza i geolokih fenomena te ciljanih
vrsta flore i faune (s naglaskom na stanita i
vrste s popisa Direktive o pticama i Direktive o
stanitima).

Indikatori
Raznolikost stanita, krajobraza i geolokih
fenomena ouvana je u postojedem opsegu.
Populacije ciljanih vrsta ouvane su u
postojedem opsegu ili vedem.

Akcije i indikatori
A1) Redovito (barem jednom mjeseno) provoditi obilazak terena u svrhu uoavanja ekolokih
promjena, s posebnim naglaskom na pradenje gnijeenja malih vranaca i aplji danguba u OR, a
tijekom zime mjeseno prebrojavanje ptica vodarica na podruju cijelog jezera.
i)

zapisnik s terenskih izlazaka strune slube

ii) podaci iz terenskih zapisnika uneseni u bazu podataka

A2) Nastaviti s redovitim pradenjem stanja ornitofaune (zimujudih populacija movarica koje se
zadravaju na otvorenoj vodi, zimujudih i gnijezdedih populacija ptica u gustim sklopovima obalne
vegetacije, gnijezdedih populacija aplje dangube i malog vranca) od strane strunih institucija.
i)

godinji izvjetaj o pradenju stanja

ii) podaci iz izvjetaja uneseni u bazu podataka

A3) Nastaviti suradnju s Hrvatskim ornitolokim drutvom u organizaciji prstenovakog kampa svake
godine tijekom jesenske selidbe.
i)

godinji rezultati prstenovanja uneseni u bazu podataka

A4) Izraditi kartu stanita Parka prirode i podruja Jasen u mjerilu 1: 5000
i)

GIS baza podataka sadri kartu stanita 1: 5000

A5) Istraiti sastav vrsta algi porodice Characeae, te uspostaviti sustav pradenja njihove
rasprostranjenosti.
i)

izvjetaj o istraivanju

ii) izvjetaji o redovitom pradenju rasprostranjenosti uspostavljenom nakon istraivanja

A6) Izraditi i provoditi plan pradenja stanja ciljnih (indikatorskih) biljnih vrsta ili zajednica
(Mediteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenion).
i)

izraen plan pradenja stanja

ii) izvjetaji o provedenom pradenju stanja

56

A7) Pratiti sastav i rasprostranjenost makrofitskih vrsta na godinjoj bazi, te periodiki (svake 3
godine) provoditi pradenje stanja fitoplanktona i zooplanktona (osobito za vrijeme ekstremnih
hidrolokih uvjeta) u svrhu prilagoavanja upravljanja vodnim resursima rezultatima pradenja, sa
ciljem postizanja povoljnog trofikog statusa.
i)

izvjetaji o pradenju stanja makrofita

ii) izvjetaji o pradenju stanja fitoplanktona

iii) izvjetaji o pradenju stanja zooplanktona
iv) rezultati pradenja koriste se u upravljanju

A8) Provesti inventarizaciju vodenih beskraljenjaka (makrozoobentos, rakovi, koljkai i puevi)

Vranskog jezera te izraditi smjernice za eventualno pradenje stanja.
i)

izvjetaj o istraivanju makrozoobentosa sa smjernicama za pradenje stanja

ii) izvjetaj o istraivanju pueva i koljkaa sa smjernicama za pradenje stanja

A9) Svake 3 godine provoditi pradenje stanja faune vretenaca, s naglaskom na stanje populacije vrste
Lindenia tetraphylla.
i)

izvjetaji o pradenju stanja

A10) Provesti inventarizaciju gmazova i vodozemaca te izraditi ocjenu stanja sa smjernicama za

pradenje stanja populacija gmazova i vodozemaca.
i)

izvjetaj o istraivanju

ii) plan pradenja stanja gmazova i vodozemaca

A11) Provoditi godinje pradenje stanja imia na podruju Parka i njihovih bitnih stanita u blioj
okolici (Pedina kod Vrane, Baldina i Banenova jama).
i)

godinji izvjetaj o pradenju stanja

A12) Izraditi geomorfoloku studiju podruja PPVJ

i)

geomorfoloka studija dostupna

A13) Jednom godinje, od sredine srpnja do kraja kolovoza, kositi livade koanice u dravnom
vlasnitvu na podruju Ornitolokog rezervata, te u suradnji sa upanijskom javnom ustanovom za
zatitu prirode na Jasenu, na nain koji ne ometa razvojni ciklus ciljanih vrsta ptica.
i)

dravne livade koanice u rezervatu redovno pokoene

ii) povrina redovno pokoenih dravnih livada koanica na Jasenu

A14) Poticati redovitu godinju konju na privatnim livadama koanicama, ali ne ranije od 15. srpnja.
i)

broj odranih sastanaka s privatnim posjednicima

ii) broj redovito koenih privatnih livada

57

A15) U suradnji s nadlenim institucijama istraiti mogudnost rjeavanja problema stradavanja ptica
na dijelu ceste koji razdvaja Ornitoloki rezervat i Jasen te po mogudnosti provesti zatitne mjere.
i)

broj sastanaka / prepiski

ii) zapisnik o donesenim zakljucima

iii) provedene zatitne mjere
iv) broj stradalih ptica

A16) Na dvogodinjoj bazi objavljivati struni bilten PPVJ s rezultatima strunih studija i opdom
ocjenom stanja ekosustava PPVJ.
i)

broj objavljenih biltena

A17) Redovito izvjetavati Dravni zavod za zatitu prirode o rezultatima pradenja stanja NATURA
2000 vrsta i stanita, a prema programu pradenja stanja navedenom u poglavlju 6.
i)

izvjetaji o pradenju stanja dostavljeni Dravnom zavodu za zatitu prirode

58

Kulturno-povijesna batina

Na podruju Parka prirode i njegove blie okolice nalazimo bogate kulturno-povijesne lokalitete u
kontinuitetu od prapovijesti do suvremenog razdoblja. Prirodna i geografska obiljeja Vranskog
bazena bitno su uvjetovala bogatstvo kulturnih slojeva i politiki znaaj ovog prostora na nacionalnoj
i europskoj razini. Tradicijska kultura (obiaji i zanati, gastronomija, nonje, graditeljska batina i
kultivirani pejzai) ouvana je mjestimino i u slabim tragovima, s tendencijom brzog nestajanja u
drugoj polovici 20-og stoljeda.
Obaveza Parka je u suradnji s relevantnim institucijama pokrenuti istraivanje, vrednovanje, zatitu,
obnovu i prezentaciju navedenih kulturno-povijesnih vrijednosti, koje u ovom trenutku predstavljaju
slabo istraen, ali velik znanstveni, edukacijski i turistiki potencijal podruja.
Ustanova raspolae katastrom kulturno-povijesne batine na podruju Parka prirode i okolice, u
kojem su izdane smjernice daljnjih aktivnosti za svaki lokalitet. Ove smjernice ugraene su i u
Turistiki masterplan Parka prirode Vransko jezero i njegove okolice. Vaniji lokaliteti su obiljeeni
interpretacijskim ploama i oznaeni na turistikim kartama. Lokalitet Jugovir je obnovljen i
prezentiran, a na lokalitetima Prosika i Kamenjak ustanova je izgradila primjere tradicijskih
graditeljskih sklopova. Svi lokaliteti u Parku nalaze se u dravnom vlasnitvu, no nijedan, osim crkve
sv. Marije u Zabladu, nije sistematski istraen i konzerviran. Do nekoliko lokaliteta nedostaju i prilazni
putevi. Interes lokalne zajednice za etnoloku batinu oituje se u postojanju nekolicine kulturnoumjetnikih drutava u okolici Parka, te obnavljanju gastronomske tradicije na seoskim
gospodarstvima.
U okvirima djelatnosti Parka potrebno je poticati daljnja istraivanja unutar granica zatidenog
podruja i obnovu ciljanih lokaliteta (pa ak i povratak u prvotnu funkciju, npr. vodenica), te ih na
prikladan nain prezentirati javnosti istovremeno usmjeravajudi posjetitelje na nain koji osigurava
zatitu objekata. Tradicijsku kulturu nuno je sauvati od zaborava te obnovom tradicijskih obrta
ostvariti uvjete za ouvanje i prezentaciju nonji i gastronomskih delicija. Prevencijom gradnje i
posredovanjem pri ostvarivanju poticaja za tradicionalne poljoprivredne djelatnosti, poeljno je
ouvati mozainost kultiviranih pejzaa. U prolosti uvrijeeni naini lova i ribolova koji ne nalaze
potporu u hrvatskim zakonima i odredbama zatite prirode, u kontekstu ovog Plana ne smatraju se
pozitivnim tradicijskim djelatnostima.
Poloaj kulturno-povijesnih spomenika omogudava organizaciju integrirane prezentacije kulturne i
prirodne batine, a kako se nijedan lokalitet ne nalazi unutar zone stroge zatite njihovo koritenje
nede imati negativne uinke na prirodne vrijednosti Parka. tovie, integrirana prezentacija moe
senzibilizirati kulturne turiste za prirodnu batinu, kao i obrnuto. Kulturno-povijesni potencijal
takoer se moe prezentirati unutar kulturnih turistikih aranmana ireg podruja.

Cilj upravljanja

Istraiti, vrednovati, zatititi, obnoviti i

prezentirati
ciljane
kulturno-povijesne
vrijednosti, senzibilizirati posjetitelje i lokalno
stanovnitvo o njihovoj vanosti i odrivo ih
koristiti u turistikoj ponudi Parka.

Indikatori
Kulturno-povijesni objekti u Parku osigurani od
degradacije, ciljani lokaliteti istraeni, potrebni
restauracijski radovi su planirani, u tijeku ili
dovreni.
Uspostavljena suradnja s lokalnim stanovnitvom
na ouvanju tradicijske kulture.
Razvijen aspekt kulturnog turizma i sustav
prezentacije ovih vrijednosti, povedan interes
posjetitelja za kulturno-povijesne lokalitete.

59

Akcije i indikatori
B1) Pratiti istraivanje i konzervaciju kompleksa Sv. Marije.
i)

izvjetaj o istraivanju dostupan je Javnoj ustanovi

B2) U suradnji s konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture istraiti i konzervirati arheoloke

lokalitete prema prioritetima: kompleks Babin koj, Osridak i starohrvatsko selo Bakonjane.
i)

broj izvjetaja o istraivanjima

ii) broj konzerviranih lokaliteta

B3) Nakon konzervacije urediti prilazne putove do lokaliteta Babin koj, Osridak i starohrvatsko selo
Bakonjane.
i)

broj ureenih prilaznih putova

B4) Suraivati s Ministarstvom kulture i Opdinom Pakotane na istraivanju arhivske dokumentacije,

restauraciji te stavljanju u funkciju posjedivanja Makovida Hana.
i)

broj odranih sastanaka

ii) izvjetaj o istraivanju dostupan Parku

iii) Makovida Han ukljuen u turistiku ponudu Parka

B5) Suraivati na postavljanju arheoloke i etnoloke zbirke u Makovida Hanu po zavretku

restauracije.
i)

broj odranih sastanaka

ii) postavljena etnoloka i arheoloka zbirka

iii) broj posjetitelja

B6) Suraivati s Ministarstvom kulture i Opdinom Pakotane na istraivanju arhitektonske strukture,

konzervaciji te stavljanju u funkciju posjedivanja grada Vrana.
i)

broj odranih sastanaka

ii) grad "Vrana" ukljuen u turistiku ponudu Parka

B7) U suradnji s nadlenim institucijama kontinuirano prikupljati, katalogizirati i deponirati

arheoloke nalaze s podruja Parka i okolice.
i)

broj prikupljenih, katalogiziranih i deponiranih nalaza

B8) U prezentacijske svrhe, poticati obnovu i odravanje maslinika i suhozida uz etnicu Prosika
Jugovir.
i)

broj odranih sastanaka

60

ii) broj obnovljenih maslinika

iii) maslinici ukljueni u turistiku ponudu Parka

B9) tititi suhozide i bunje od devastacije, inventarizirati bunje te one najpristupanije prezentirati.
i)

izvjetaj o stanju suhozida i bunja s popisom bunja

ii) broj postavljenih znakova upozorenja i/ili informativnih ploa

iii) broj prezentiranih bunja

B10) Ciljano i sustavno prikupljati informacije i grau o tradicijskoj kulturi podruja (obiajima,
pjesmama, nonjama, zanatima i gastronomiji).
i)

baza podataka s prikupljenim informacijama

ii) zbirka prikupljene grae

B11) U suradnji s lokalnim KUD-ovima prezentirati tradicijske lokalne obiaje, pjesme, nonje, zanate
i gastronomiju.
i)

broj odranih prezentacija (natjecanja i dr.)

ii) broj posjetitelja

B12) Poticati i pomagati revitalizaciju tradicijskih zanata za koje postoji interes lokalnog stanovnitva
(npr. pletenje koara od iblja, kovai, bavari, lonari, stolari i slino).
i)

broj revitaliziranih tradicijskih zanata

ii) broj tradicijskih zanata ukljuenih u turistiku ponudu Parka

B13) Suraivati s Ministarstvom kulture i turistikom zajednicom Opdine Pakotane na obnovi i

stavljanju u izvornu funkciju vodenice Rogida mlin.
i)

obnovljena vodenica

ii) vodenica stavljena u izvornu funkciju

iii) vodenica ukljuena u turistiku ponudu Parka

61

Odrivo koritenje prirodnih resursa (poljoprivreda, lov, ribolov,

umarstvo)

Prirodni resursi Parka prirode Vransko jezero bogatstvo su koje je nuno odrivo koristiti ukoliko ih
elimo sauvati za budude generacije. Pod prirodnim resursima u kontekstu ove teme smatramo tlo,
krke stijene, riblji fond i populacije lovne divljai te umske sastojine i biljne resurse, a njihovi
potencijali koritenja lee u poljoprivredi, graditeljstvu, lovu i ribolovu, umarstvu, pelarstvu i
sakupljanju ljekovitog bilja.
Poljoprivreda
Uslijed krkog okruenja tlo na podruju Parka je oskudno i ne odved plodno, osim aluvijalnih nanosa
iz smjera Vranskog polja koja zbog koliine hranjivih tvari i visoke koliine vlage predstavljaju
povoljan supstrat za poljoprivredne aktivnosti. Na tom podruju odvija se povrtlarska proizvodnja uz
znatnu upotrebu kemijskih sredstava koja se direktno ispiru u vodu Vranskog jezera, naruavajudi
kvalitetu vode i negativno utjeudi na brojne oblike ivota u vodi i izvan nje. Ovakav nain
proizvodnje, pogotovo zato jer se odvija u Ornitolokom rezervatu, u potpunosti je neodriv kako sa
gledita zatite ekosustava, tako i po pitanju plodnosti tla. Potrebno je ponuditi poljoprivrednicima
alternativu u vidu uzgoja tradicijskih sorti na ekoloki prihvatljiv nain, koja de doprinijeti ciljevima
zatite prirode, a istovremeno povedati vrijednost proizvoda osiguravajudi uvjete za kreiranje
prepoznatljive etikete.
S obzirom na mali broj vinograda i vodnjaka i njihov smjetaj u zoni aktivne zatite, kemijska sredstva
koja se koriste u vinogradarstvu i vodarstvu ne predstavljaju znatniju prijetnju ekosustavu te se za
sada ove djelatnosti mogu nastaviti postojedim metodama, uz mogudnosti edukacije o ekolokim
nainima proizvodnje.
Maslinici zauzimaju veliku povrinu u Parku, no vedina ih je zaputena. Preostalo maslinarstvo odvija
se na tradicionalan nain, uz mjestiminu upotrebu kemijskih sredstava. Uz obnavljanje zaputenih
maslinika na Modravama i usmjeravanje ka koritenju prirodnih sredstava u proizvodnji (npr. buha
podno maslina umjesto kemijskih insekticida), maslinarstvo ima najvedi potencijal da postane
primjer ekoloki prihvatljive proizvodnje te da ostale poljoprivrednike potakne u tom pravcu.
Na stoarstvo nailazimo u vrlo maloj mjeri na kamenjarskim travnjacima na Majdanu, makijom
prekrivenim breuljcima na jugoistoku te na podruju Jasen. Stoarstvom se bavi nekolicina
domadinstava s manjim brojem ovaca i koza, od ega su dva domadinstva smjetena unutar samog
Parka. Radi se o tradicionalnom stoarstvu koje ne samo da ne uzrokuje tetu u prirodi, ved pomae
u odravanju stanita, prvenstveno kamenjarskih panjaka i vlanih travnjaka pa ga kao takvog treba
poticati. Potrebno je osigurati poticaje za nastavak tradicionalnog naina ispae i pruiti mogudnost
za povezivanje ove djelatnosti s organskom poljoprivredom.
Poljoprivreda koja potuje osnovne zahtjeve ouvanja prirode moe pridonijeti prirodnoj, kulturnoj i
krajobraznoj raznolikosti Parka prirode.
Ribolov
Ne postoji kontinuirano pradenje stanja ribljeg fonda koji bi omogudio procjenu odrivosti sadanjeg
naina upravljanja. Daljnje smjernice za upravljanje ribljim fondom moraju proizadi iz temeljite
ihtioloke studije. Vedina vrsta u jezeru su alohtone (ljudskom rukom unesene vrste) od kojih neke,
poput arana i babuke, znatno ubrzavaju starenje jezera. Populacija arana dobrim dijelom se
regulira kroz aktivnost portskog ribolova, to treba potvrditi studijom, ali za kontroliranje porasta
populacije babuke tek de se morati definirati odgovarajude mjere. Daljnje poribljavanje alohtonim
vrstama, kao i gospodarski ribolov u bilo kojem obliku, nisu u skladu s vaedim zakonima. Prisutnost
portskih ribia u Parku u osnovi je poeljna jer ova skupina njeguje pozitivan odnos prema ouvanju
62

jezera, a kroz kupnju ribolovnih dozvola znaajno povedavaju prihode Parka i na taj nain posredno
pomau ciljevima zatite prirode. Dosadanji reim zatite i nadzora rezultirao je obnovom ribljeg
fonda pa ga u tom obliku treba i nastaviti. Pojedinane krivolovne aktivnosti su trajno prisutan
problem, no ne oekuje se porast ovih aktivnosti u bududnosti. Uravnoteen ribolov, temeljen na
zakonskim odredbama i znanstvenim smjernicama, pozitivna je aktivnost od koje korist imaju i jezero
i ljudi.
Lov
Uslijed konfiguracije terena i rasprostranjenosti divljai, lovna aktivnost unutar granica zatidenog
podruja je minimalna. Lovaka drutva pridravaju se pravila koja vrijede u Parku. U zoni stroge
zatite lov je zabranjen, a odvija se uglavnom u zoni aktivne zatite i zoni koritenja. Lov na ptice
movarice zabranjen je u cijelom Parku.
umarstvo
Na podruju Parka nema komercijalno zanimljivih uma pa uslijed toga nema ni iskoritavanja uma.
Najvedu prijetnju predstavljaju umski poari te se u svrhu protupoarne zatite obavljaju aktivnosti
idenja i krenja. Cjelokupno umsko zemljite nalazi se u zoni aktivne zatite i zoni koritenja. U
interesu zatite prirode je ouvati raznolikost umskih stanita, uz lokalno poticanje klimazonalne
vegetacije (uma crnike) u zoni aktivne zatite te odravati i eventualno proiriti postojede
kamenjarske travnjake na Majdanu koji su takoer u zoni aktivne zatite. ume alepskog bora, iako
alohtone, nalaze se na malom podruju pa bi ih u tom obimu trebalo sauvati radi njihove estetske i
rekreativne vrijednosti.
Iskoritavanje kamena
Na podruju Parka nema eksploatacije kamena. Koritenje kamena za gradnju prihvatljivo je jedino u
svrhu obnavljanja suhozida.
Biljni resursi
Na podruju Parka mjestimino je primijedena tradicionalna aktivnost sakupljanja ljekovitog bilja.
Ova aktivnost u sadanjem obimu ne predstavlja prijetnju bioraznolikosti te je prihvatljiva u zoni
koritenja i zoni aktivne zatite. Dobro uhodan nain koritenja biljnih resursa u Parku je pelarstvo,
koje je zbog pozitivnog uinka na biljni svijet, kao i na ornitofaunu (hrana za ptice pelarice),
doputeno na rubovima zone stroge zatite.

Cilj upravljanja
Kroz integrirano upravljanje u suradnji s
korisnicima poljoprivrednih, ribolovnih, lovnih
i umskih resursa postidi odrivo koritenje
navedenih dobara i ouvati ih za generacije
koje dolaze, vodedi rauna o prioritetima
zatite prirode.

Indikatori
Koritenje prostora provodi se u skladu s
prioritetima zatite prirode.

63

Akcije i indikatori
C1) Nastaviti s kontinuiranim nadzorom u Parku, u svrhu prevencije i sprjeavanja nedoputenih
aktivnosti (krivolov, ilegalna gradnja, ostavljanje otpada, podmetanje poara...).
i)

oevidnici nadzorne slube

ii) broj prekraja prijavljenih prekrajnom sudu, dravnom odvjetnitvu ili graevinskoj
inspekciji
iii) razlika u broju prekraja u odnosu na prethodna razdoblja

C2) Redovito odravati istodu u Parku.

i)

godinji broj akcija idenja

C3) Lobirati za sprjeavanje projekata koji mogu uzrokovati tetu prirodnim vrijednostima Parka
prirode, pogotovo onima koji imaju utjecaj na sveukupni ekosustav.

i) broj sastanaka/prepiski
ii) broj novo-ostvarenih, za zatitu prirode neprihvatljivih projekata/akcija na podruju Parka
prirode te utjecajnom podruju

Poljoprivreda
C4) Provesti istraivanje plodnosti tla na poljoprivrednim povrinama Parka i podruja Jasen, u svrhu
utvrivanja potencijala za ekoloki prihvatljivu poljoprivredu.
i)

izvjetaj o istraivanju

C5) Urediti to vie postojedih pristupnih puteva u Modravama s ciljem poticanja obnove maslinika.
i)

broj ureenih pristupnih puteva

ii) broj obnovljenih maslinika uz ureeni put nakon 3 godine

C6) Putem edukacije i ukljuivanja u turistiku ponudu Parka poticati i pomagati zainteresirane
maslinare pri razvoju ekoloki prihvatljivog maslinarstva.
i)

broj odranih prezentacija / seminara / sastanaka

ii) povrina maslinika na kojima se provodi ekoloki prihvatljiv nain uzgoja

iii) ekoloki prihvatljivo maslinarstvo ukljueno u turistiku ponudu Parka

C7) U suradnji s Poljoprivredno - savjetodavnom slubom osmisliti i provoditi program edukacije

poljoprivrednika s ciljem poticanja ekoloki prihvatljivog naina uzgoja i uzgoja tradicijskih sorti.
i)

broj odranih seminara / predavanja

ii) broj polaznika seminara / predavanja

iii) broj edukacijskih materijala
64

C8) Osmisliti program etiketiranja i promoviranja lokalnih proizvoda, te njihova plasmana na trite.
i)

definirani kriteriji etiketiranja proizvoda

ii) broj izdanih markica

C9) U suradnji s Poljoprivredno - savjetodavnom slubom i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom

osmisliti program revitalizacije tradicionalnog naina ispae, u svrhu ouvanja travnjaka.
i)

osmiljen program

C10) Promovirati i implementirati osmiljeni program revitalizacije tradicionalnog naina ispae

meu lokalnim stanovnitvom.
i)

broj osiguranih poticaja

ii) broj obitelji koje se bave tradicionalnim stoarstvom

iii) povrina pod travnjacima (nakon 10 godina)

C11) Izraditi studiju isplativosti prelaska na sustav navodnjavanja privatnih poljoprivrednih povrina
(na podruju Ornitolokog rezervata, Banjevakog polja i Modrava) pomodu gravitacijskih tankova.
i)

studija dostupna

C12) Pronadi i promovirati ekoloki prihvatljivu zamjenu za plastine folije u uzgoju povrtlarskih
kultura.
i)

broj poljoprivrednika koji koriste novu metodu

Ribolov
C13) Svake 3 godine provoditi pradenje stanja ihtiofaune i podatke koristiti u upravljanju ribljim
fondom i ribolovom.
i)

izvjetaj o provedenom pradenju stanja

ii) pravila o ribolovu prilagoena su smjernicama proizalim iz pradenja stanja

C14) Ispitati mogudnosti kontrole porasta populacije babuki u jezeru, te ukoliko se pokae mogudim
provesti mjere za regulaciju.
i)

program mjera za regulaciju populacije babuke

ii) provedene mjere za regulaciju populacije babuke

iii) podaci o brojnosti babuki

C15) Nastaviti s nadzorom ribolovnih aktivnosti i sakupljanjem podataka o ulovu ribe u ribolovu i
krivolovu.
i)

oevidnici i biljeke nadzornika

ii) ispunjeni upitnici od strane ribolovaca

65

C16) Ispitati mogudnost ukljuivanja ribljih vrsta iz jezera u gastronomsku ponudu ugostiteljskih
objekata u Parku.
i)

istraene pravne mogudnosti i prema njima prilagoene daljnje akcije

C17) Osigurati mogudnost za prolazak ribe u mrijestu izmeu Vranskog jezera i poplavnih zona Jasen
i Jezerine izgradnjom dviju ribljih staza ispod profila sadanje upanijske ceste (s mogudnodu
regulacije za vrijeme ekstremno visokih voda).
i)

izgraene riblje staze

C18) Omoguditi prolaz ribe iz mora u jezero i obratno izgradnjom riblje staze prilikom instalacije
ustave na kanalu Prosika.
i)

izgraena riblja staza u sklopu ustave

Lov
C19) Suraivati s Dravnim zavodom za zatitu prirode i Upravom za zatitu prirode Ministarstva
kulture na definiranju uvjeta zatite prilikom donoenja lovno-gospodarskih osnova.
i)

broj sastanaka/prepiski

ii) odgovarajudi uvjeti zatite prirode ugraeni u lovno-gospodarske osnove

C20) U suradnji s lovakim drutvima i Sokolarskim centrom Dubrava provesti edukaciju o vrijednosti
i zatiti ptica grabljivica.
i)

edukacijski materijali

ii) broj odranih predavanja

iii) broj sudionika u edukacijskom programu

umarstvo
C21) Suraivati s Hrvatskim umama, Upravom za zatitu prirode Ministarstva kulture i Dravnim
zavodom za zatitu prirode prilikom revizije umsko-gospodarskih osnova u cilju lokalnog poticanja
klimazonalne vegetacije hrasta crnike na odabranim lokalitetima te odranja i eventualnog irenja
kamenjarskih travnjaka na Majdanu.
i)

broj sastanaka/prepiski

ii) uvjeti zatite ukljueni u novu umskogospodarsku osnovu

Biljni resursi
C22) Identificirati pelare koji koriste podruje Parka i ispitati mogudnost ukljuivanja njihovih
proizvoda u ponudu Parka.
i)

popis pelara

ii) proizvodi pelara ukljueni u ponudu Parka

66

Hidrologija i upravljanje vodama

Vransko jezero, kao najvede obalno slatkovodno jezero u Hrvatskoj, sa svojim osjetljivim movarnim i
poplavnim stanitima, preduvjet je za odranje bogate bioraznolikosti i predstavlja vaan ekosustav
ugroen na globalnoj razini.
Na podruju Vranskog jezera i njegovog sliva u zadnjih 200 godina izgraen je vrlo modan
melioracijski sustav koji je zapoet izgradnjom kanala Prosika 1780. godine, a nastavljen izgradnjom
melioracijske mree na cijelom vranskom bazenu. Konani hidrotehniki zahvati provedeni su u 2.
polovini 20. stoljeda proirenjem i produbljenjem kanala Prosika, isuivanjem poplavne zone Jasen,
ugradnjom pumpne stanice, melioracijom i isuivanjem Nadinskog blata, vane zimske i proljetne
poplavne zone u viem horizontu. Lokalni izvori na obali vranskog bazena stavljeni su u funkciju
lokalnih vodoopskrbnih sustava. Dio vode iz jezera, melioracijske mree i iskopanih bunara koristi se
za navodnjavanje poljoprivrednih povrina. Vodnim resursima Vranskog jezera i njegovog sliva
upravlja javno poduzede Hrvatske vode.
Cijeli hidrotehniki zahvat na Vranskom jezeru i njegovom slivu projektiran je i izgraen u svrhu
odvodnje vika vode u zimskom i proljetnom periodu i dobivanja novih poljoprivrednih povrina, ne
vodedi rauna o mogudim negativnim posljedicama na ekosustav.
Ovakvo planiranje i upravljanje vodnim resursima vranskog bazena rezultiralo je drastinom
redukcijom poplavnih zona i movarnih stanita, nestankom poplavnih livada i skradenjem perioda
plavljenja. Za vrijeme sunih perioda dogaaju se izuzetno niski vodostaji u jezeru (nii od prosjenih
razina morskih plima). Rezultat zateenog vodnog reima je smanjenje dubine, ubrzana eutrofikacija,
negativne promjene na podvodnoj vegetaciji, negativan utjecaj na riblji fond, loija kvaliteta vode,
bre zagrijavanje, povedana slanost i postepen prelazak u boati ekosustav na jugoistonom dijelu
jezera. Osim toga, evidentirani su mrtvi prirodni pritoci od izvora Biba i Kakma prema Vranskom
jezeru. Ozbiljno je smanjena plovnost jezera, a zaslanjenje vode onemogudava njezinu upotrebu u
navodnjavanju poljoprivrednih povrina.
Iz navedenog se namede potreba hitnog odreivanja prioriteta i pokretanja niza aktivnosti za
uspostavu integriranog upravljanja vodnim reimom u cilju obnove i odranja stabilnog slatkovodnog
movarnog ekosustava.
Prioritet upravljanja je sprijeiti daljnje zaslanjivanje i starenje jezera te odrati postojedi opseg
raznolikosti vlanih stanita (otvorene vode, movarnog pojasa i poplavne zone)..
Dosadanje aktivnosti Javne ustanove po ovim pitanjima ukljuivale su sakupljanje podataka o
hidrologiji jezera iz vedeg broja izvora, savjetovanje sa strunjacima za stanita, floru, ornitofaunu i
hidrologiju o optimiziranju vodne situacije u slivu, organizaciju strunog skupa o hidrolokoj
stabilizaciji jezera s ciljem ocjene potrebe izgradnje zapornice na kanalu Prosika te dugotrajne
pokuaje suradnje sa Hrvatskim vodama po ovom pitanju. Ustanova je takoer sudjelovala na
meunarodnim i svjetskim kongresima s radovima na temu povezanosti izmeu hidrologije i
ekologije Vranskog jezera. S obzirom da Javna ustanova ne raspolae sredstvima ni ovlastima
potrebnim za provoenje vedih zahvata na vodnim dobrima u Parku, konkretne praktine akcije za
rjeavanje ovog eskalirajudeg problema zahtijevaju to hitnije intenziviranje i poboljanje suradnje s
Hrvatskim vodama, uz potporu nadlenih ministarstava.
Prilikom definiranja konanih akcija vodilo se rauna o svim korisnicima prostora, posebno o
korisnicima poljoprivrednih povrina uz rub poplavne zone, te o portskim ribolovcima. Kao prva i
najhitnija potrebna akcija namede se upravo izgradnja zapornice na kanalu Prosika ime bi se
omogudilo zadravanje vode kod odreenog vieg vodostaja te sprijeio drastian pad vodostaja i
posljedino zaslanjivanje jezera za vrijeme sunih razdoblja.
67

Kvalitetu vode na mjesenoj bazi uzorkuje Zavod za javno zdravstvo za bazu podataka Hrvatskih
voda, ime je dosada sakupljen i Parku ustupljen na koritenje u svrhu odluivanja dui niz podataka
o brojnim parametrima kvalitete vode. Vodostaji se takoer prate sofisticiranim mjeraima na
dnevnoj bazi dugi niz godina, a i nadzorna sluba Parka prirode ih oitava pomodu mjernih letvi.
Dobra pokrivenost podacima ne koristi se dovoljno u odluivanju i upravljanju vodnim resursima te
podaci vedim dijelom ostaju neanalizirani. Ustanova u okviru svojih mogudnosti radi analize
podataka za procjenu stanja, no ove procjene nuno je ukljuiti u upravljake aktivnosti u suradnji s
Hrvatskim vodama. Ustanova takoer pojedinim projektima dopunjava ovu opsenu bazu podataka,
s naglaskom na odreivanje trofikog stanja jezera. Pradenje trofije treba postati kontinuirano, a
posebno je vano u nepovoljnim sunim godinama.

Cilj upravljanja
U suradnji s Hrvatskim vodama pratiti i utjecati
na poboljanje kvalitete vode u Vranskom jezeru
i njegovom slivu te uspostaviti sustav upravljanja
vodnim reimom u cilju obnove i odranja
stabilnog slatkovodnog movarnog ekosustava.

Indikatori
Kontinuirano poboljanje
Vranskog jezera.

kvalitete

vode

Hidrotehnika infrastruktura prilagoena za

aktivno upravljanje vodnim sustavom u interesu
zatite prirode.
Vransko jezero je slatkovodni sustav bez znakova
ubrzane eutrofikacije; ouvan movarni pojas..

Akcije i indikatori
D1) Formirati struni interdisciplinarni tim (sastavljen od strune slube PP, strunih slubi Hrvatske
vodoprivrede, ihtiologa, ornitologa, botaniara, agronoma, hidrogeologa) kao savjetodavno tijelo za
aktivno upravljanje vodnim resursima.
i)

formiran struni tim

ii) izvjetaji o zakljucima i prijedlozima sa sastanaka (na dvogodinjoj bazi)

iii) publicirani saetci upravljakih opcija i njihovih potencijalnih utjecaja (npr. asopis Hrvatske
vode)

D2) Prikupljati i pohranjivati podatke o parametrima kvalitete vode i vodostaja u Vranskom jezeru i
njegovom slivu, u suradnji s Hrvatskim vodama.
i)

baza podataka redovito popunjavana

ii) po potrebi potpisan sporazum o dodatnoj vanjskoj usluzi prikupljanja i dostavljanja podataka
iii) laboratorijski dnevnik strune slube
iv) oevidnici nadzorne slube

D3) Analizirati i interpretirati prikupljene podatke o kvaliteti voda i vodostajima.

i)

godinja i po potrebi sezonska izvjeda

68

D4) Izraditi hidrogeoloku studiju ueg slivnog podruja Vranskog jezera

i)

hidrogeoloka studija dostupna

D5) Provesti hidroloka istraivanja na podruju Parka radi procjene rizika od zaslanjivanja
i)

izvjetaj o istraivanju

D6) Pratiti utjecaj upravljakih akcija na uem slivnom podruju jezera na procese zaslanjivanja
i)

izvjetaj o pradenju stanja sa preporukama za daljnje upravljake akcije

D7) Definirati ekoloki prihvatljiv protok u pritocima jezera i minimalni prihvatljiv vodostaj jezera, te
lobirati kod Hrvatskih voda za odravanje istog
i) studija dostupna ustanovi
ii) broj prepiski / sastanaka
iii) podaci o vodostajima
D8) Lobirati kod Hrvatskih voda da se podaci o iskoritavanju izvora Kakma, Stabanj, Kutijin stan i
Biba redovito dostavljaju javnoj ustanovi.
i)

broj sastanaka / prepiski

ii) podaci dostupni javnoj ustanovi

D9) Izraditi strunu studiju biolokog minimuma protoka izvora Kakma, Stabanj, Kutijin stan i Biba s
prijedlogom revitalizacije potoka.
i)

struna studija

D10) Prema rezultatima studije revitalizirati barem jedan potok.

i)

revitaliziran jedan potok

D11) U suradnji s Hrvatskim vodama izraditi potrebne studije te izgraditi i staviti u funkciju
regulacijsku ustavu na profilu kanala Prosika.
i)

projekt ustave

ii) struni elaborat upravljanja vodostajem

iii) studija utjecaja na okoli
iv) instalirana ustava
v) uspostavljeno aktivno upravljanje vodostajem jezera

D12) Naruiti ispitivanje koncentracije ekotoksinih metala u jezerskoj vodi i sedimentu, te po

potrebi pratiti stanje.
i)

izvjetaj o istraivanju

ii) izvjetaj o pradenju stanja

69

D13) Pratiti utjecaj velikih projekata u slivu Vranskog jezera, kao i upravljakih akcija ustanove na
kvalitetu sedimenta Vranskog jezera
i)

izvjetaj o pradenju stanja

D14) Istraiti utjecaj pesticida s poljoprivrednih povrina na vodu i organizme Vranskog jezera.
i)

rezultati biotestova

ii) izvjetaj o istraivanju utjecaja ciljanih pesticida

D15) Prema rezultatima pradenja trofikog stanja po potrebi intervenirati mehanikim metodama
(konja makrofita, vaenje sedimenta)
i)

jezero je povoljnog trofikog statusa

70

Lokalna zajednica (suradnja i komunikacija)

Velika krajobrazna raznolikost koja na malom prostoru ujedinjuje obilje slatke vode, blizinu morske
obale i brdovit teaki kraj, bogata povijest obiljeena previranjem razliitih naroda i kultura te
nedavno ratno razdoblje koje je ostavilo trag, uzrok su ivopisnosti karaktera i naina ivota ljudi koji
obitavaju u iroj okolici Vranskog jezera. Iako s razliitim polaznim stajalitem, lokalno stanovnitvo
generalno pokazuje izrazit interes za problematiku koritenja prostora Parka prirode Vransko jezero i
podruja Jasen, to predstavlja potencijal za suradnju na zajednikim projektima u bududnosti, ali
takoer namede i manji niz problema ije rjeavanje uvjetuje upravljake aktivnosti Parka i razvojne
mogudnosti podruja.
Zajedniki napori Javne ustanove i lokalne zajednice oko konanog definiranja granice Parka prirode,
te izmjena granice Ornitolokog rezervata koja bi ukljuila rjeavanje problema oko Majdana i
kompenzaciju za rezervat na poplavnom podruju Jasena, ostvarit de primarne uvjete za daljnju
suradnju.
Javna ustanova do sada nije bila dovoljno ukljuena od strane lokalnih samouprava u proces izrade
planova i programa upravljanja te dokumenata prostornog planiranja i ostalih razvojnih projekata
ireg podruja Vranskog jezera i njegovog sliva. S obzirom na znaajan utjecaj navedenih planova i
programa na osnovne vrijednosti Parka prirode, Ustanova de u okviru svog djelovanja nastojati
potaknuti bolju suradnju po ovim pitanjima.
Svakodnevno koritenje prostora Parka oblikuju ponajprije sami stanovnici i lokalna domadinstva iz
okolice Parka. Neprihvatljive aktivnosti kojima katkad pribjegavaju pojedinci (krivolov, ostavljanje
smeda, paljenje trdaka, gradnja u Parku) odraz su naina koritenja prostora koji ne uzima u obzir
posebnost ovog podruja i njegov potencijal kao globalno vrijednog stanita i prepoznatljivog cilja za
posjetitelje iz Hrvatske i inozemstva. Navedene aktivnosti de spontano ieznuti kako u lokalnoj
zajednici bude rasla svijest o koristi od zatite i odrivog koritenja podruja te kako se budu razvijale
pozitivne aktivnosti i postajali vidljivi njihovi rezultati.
Razni oblici poljoprivrednih djelatnosti jedan su od glavnih oblika koritenja prostora u Parku. S
obzirom na neodrivost intenzivne poljoprivrede, velik broj akcija Parka bit de usmjeren na poticanje
integrirane proizvodnje i tradicionalnog stoarstva kao idealnog kompromisa izmeu ciljeva zatite
prirode i potreba lokalnih poljoprivrednika. Park po ovim pitanjima moe imati savjetodavnu ulogu i
djelovati kao posrednik izmeu pojedinanih poljoprivrednika ili poljoprivrednih zadruga i
relevantnih institucija, u cilju ostvarenja poticaja te nadoknade potencijalne tete od zatidenih vrsta
ivotinja. Takoer, oekujemo suradnju s lokalnom zajednicom u razvoju i provedbi zajednikih
projekata s ciljem obnove tradicionalnih naina poljoprivrede te stvaranja prepoznatljivog identiteta
lokalnih proizvoda i njihovog plasmana na trite.
Ovakav smjer poljoprivredne proizvodnje osnova je za razvoj ruralnog turizma, osobito za podruje
zalea. Zalee Parka potpuno je neiskoriteno u smislu razvoja turizma, a postoje veliki potencijali i
oekivanja od Parka. Za sada su inicijative uspostavljanja nekog oblika turistike ponude u zaleu
(lokalne konobe, kafidi, tandovi s domadim proizvodima, seoska imanja) pojedinane, sporadine,
nedovoljno organizirane i esto bez potrebne dokumentacije, to onemoguduje ozbiljnije bavljenje
turizmom i ugostiteljstvom. Stvaranjem osnove za razvoj ruralnog turizma, pruanjem logistike i
edukacijom zainteresiranih stanovnika te posljedinim povedanjem zaposlenosti Park moe i treba
doprinositi povedanju prihoda i poboljanju kvalitete ivota lokalnog stanovnitva.
Velik je interes lokalnog stanovnitva i za koritenje ribljeg fonda. Sukladno postojedom zakonima,
izlov ribe je na podruju Parka doputen samo u obliku portsko-rekreacijskog ribolova. Na irem
podruju postoji nekolicina portsko-ribolovnih drutava i s vedinom Park ima dobru suradnju.
Odravanjem i poboljavanjem ove suradnje Park de i dalje poticati prihvatljivi oblik ribolova, a
lanovi drutava mogu najuinkovitije lobirati protiv ilegalnih oblika ribolova.
71

Park de usavravati naine da izae u susret lokalnim korisnicima, kako u kontekstu portskog
ribolova, tako i po pitanju ulaznica i koritenja infrastrukture i cjelokupne ponude Parka. Na ovaj
nain se kod lokalnog stanovnitva njeguje lokalni ponos i osjedaj pripadanja uem krugu koje na
podruju Parka ima vede povlastice, ali i vedu odgovornost za zatitu njegovih vrijednosti.
Lokalno stanovnitvo nije zadovoljno dosadanjom koliinom informacija o aktivnostima Parka i
mogudnostima za lokalne korisnike. Iako de ovaj problem biti lake rijeen po preseljenju ureda
ustanove unutar Parka, gdje djelatnici mogu biti svakodnevno na raspolaganju za pruanje
informacija, ved sada potrebno je pojaati protok informacija putem lokalnih glasila, ciljanih letaka i
broura, organizacije sastanaka ili okruglih stolova, otvorenih dana Parka, oglaavanja u lokalnim
novinama i na radio-stanicama i slino.
Informiranje i suradnja s pojedincima porijeklom iz lokalne zajednice raseljenima diljem Hrvatske i
svijeta, koji gaje ljubav prema zaviaju, moe biti vrijedan kanal prijenosa pozitivnih informacija kako
prema ostatku lokalnog stanovnitva, tako i prema potencijalnim posjetiteljima i ljubiteljima
podruja.

Cilj upravljanja
Kroz sustavnu suradnju s lokalnom zajednicom,
te njeno sudjelovanje u provedbi aktivnosti
Plana upravljanja, povedati kvalitetu ivota
lokalnog stanovnitva i zatitu prirodnih i
kulturnih vrijednosti podruja.

Indikatori
Povedan broj lokalnih stanovnika koji njeguju
pozitivan odnos prema Parku i zagovaraju zatitu
te sudjeluju u implementaciji aktivnosti iz plana
upravljanja.
Povedan broj lokalnih stanovnika koji imaju
direktnu korist od odrivog koritenja resursa
Parka.
Smanjena uestalost ilegalnih i neprihvatljivih
aktivnosti na podruju Parka.

Akcije i indikatori
E1) U suradnji s regionalnom i lokalnom samoupravom te nadlenim ministarstvima i turistikim
zajednicama poticati razvoj ruralnog turizma u zaleu (identificirati potencijalne inicijative, pomagati
u provedbi).
i)

Broj prijavljenih i/ili ostvarenih projekata

ii) Broj novih sadraja u turistikoj ponudi zalea

iii) Broj seoskih obitelji koje se bave seoskim turizmom

E2) Djelovati kao savjetodavno tijelo za lokalno stanovnitvo pri ostvarivanju poticaja za ekoloki
prihvatljivu poljoprivredu.
i)

broj sastanaka / intervjua

ii) broj projekata prijavljenih uz posredovanje ustanove

iii) broj ostvarenih poticaja uz posredovanje ustanove

72

E3) U suradnji s lokalnim portsko ribolovnim drutvima nastaviti s organizacijom ribolovnih

natjecanja i slinih dogaanja (npr. ribikih veeri), te ukljuivati drutva u akcije Parka.
i)

Broj odranih natjecanja / zajednikih akcija

ii) Broj sudionika

iii) Broj tematskih vijesti, priloga, emisija, lanaka

E4) Prilikom otvaranja novih radnih mjesta u Javnoj ustanovi ili za voenje pojedinih segmenata
ponude u Parku poticati na zapoljavanje lokalno stanovnitvo.
i)

Broj itelja okolnih mjesta koji su se prijavili na natjeaje Parka

ii) Broj itelja okolnih mjesta koji su zaposleni u ustanovi ili vode pojedine segmente ponude u
Parku

E5) Uvesti povlastice na cijene usluga za lokalno stanovnitvo (ulaznice, dozvole za ribolov i ostalo
(uz potivanje svih pravila ponaanja)).
i)

Razliite cijene usluga za lokalno stanovnitvo

E6) Kontinuirano informirati lokalno stanovnitvo putem lokalnih medija, letaka i broura.
i)

Broj letaka/broura

ii) Broj tematskih vijesti, priloga, emisija, lanaka

E7) Jednom godinje objaviti bilten sa svim relevantnim novostima / informacijama / planiranim
aktivnostima
i)

Bilten objavljen i distribuiran

E8) Po potrebi organizirati okrugle stolove s lokalnim dionicima o aktualnim problemima u Parku.
i)

broj odranih okruglih stolova

ii) broj sudionika

E9) Jednom godinje provoditi anketiranje u svrhu poboljavanja suradnje s lokalnim stanovnitvom.
i)

broj provedenih anketa godinje

ii) broj akcija proizalih iz rezultata ankete

iii) zadovoljstvo lokalnog stanovnitva

E10) Jednom godinje organizirati Dan otvorenih vrata (svi djelatnici su na raspolaganju lokalnom
stanovnitvu te nema naplate usluga za programe Parka).
i)

organiziran Dan otvorenih vrata

ii) broj posjetitelja

73

E11) Uspostaviti obostranu suradnju s ribolovcima

i)

popis dugogodinjih ribolovaca s Vranskog jezera

ii) broj sastanaka

iii) broj informativno-edukativnih materijala namijenjenih ribolovcima
iv) broj i oblik povratnih informacija od ribolovaca

74

Edukacija i interpretacija

Zatidena podruja imaju vanu ulogu u edukaciji te kao primjeri prirodnih podruja koja nisu
podlegla ubrzanom razvoju predstavljaju mjesto gdje djeca i odrasli mogu uiti o pozitivnom odnosu
prema prirodi. Da bi se ostvario ovaj dodatni smisao postojanja parka prirode, potrebno je
vrijednosti podruja interpretirati na nain da budu oigledne svim posjetiteljima. Radi velike
raznolikosti prirodnih, krajobraznih i kulturno-povijesnih vrijednosti na malom prostoru te lake
dostupnosti, Park prirode Vransko jezero predstavlja vrlo pogodno podruje za edukaciju.
Interpretacijom njegovih vrijednosti posjetitelju se moe prenijeti nekoliko vanih poruka:
-

vrijednost movara za ovjeka, biljni i ivotinjski svijet, te njihova ugroenost u razvijenom

svijetu;

bogat ptiji svijet kao rezultat ouvanog movarnog stanita, vanost Vranskog jezera u
globalnim migracijskim putevima ptica;

dobro stanje vodenog sustava kao preduvjet za ouvanje prirode i odrivi razvoj podruja;

interakcija prirode i ljudskih aktivnosti kroz povijest ovog podruja;

Vransko jezero kao arite razliitih povijesnih previranja i njegova bogata kulturna batina;

jedinstvenost podruja u Hrvatskoj kao izvor ponosa lokalnom stanovnitvu;

prirodna ljepota podruja kao samostalna vrijednost.

Nain prenoenja ovih poruka ovisi o skupini kojoj se elimo obratiti. Sustav edukacije i interpretacije
treba obuhvatiti irok raspon ciljanih skupina. Lokalno stanovnitvo je izuzetno dobar posrednik
poruka prema drugim posjetiteljima te je prihvadanje vrijednosti podruja parka i osjedaj ponosa i
odgovornosti prema njegovim prirodno-kulturnim vrijednostima kod lokalnih ljudi prvi preduvjet
uspjenoj provedbi Plana. Uenici lokalnih kola (s podruja Zadarske i ibensko-kninske upanije,
vedinom vii razredi osnovnih kola) ved su ukljueni u niz aktivnosti Parka, poput organizacije
terenske nastave i kolskih izleta, obiljeavanja dana vezanih uz zatitu prirode, pa i satova edukacije
u samim kolama. Dosadanja suradnja Parka s ovom zainteresiranom i prijemivom skupinom daje
odline rezultate, te ju je poeljno i dalje razvijati. Manje interaktivnu, ali brojnu ciljanu skupinu ine
uenici ostalih kola diljem Hrvatske, no dosadanjim programima za ove skupine nedostaju
razraeni edukacijski programi.
Logistika posjetima, te poludnevne i jednodnevne voene ture i edukativni programi ved ine
temeljni repertoar za ovu skupinu, no nuno je poboljati njegovu kvalitetu i raznovrsnost. Odrasle
posjetitelje mogude je razluiti u vie skupina (pojedinani posjetitelji, organizirane grupe,
promatrai ptica, kulturni turisti, rekreativci) te sukladno interesima svake definirati i sredstva
komunikacije. Poune staze i table trebaju biti prilagoene svakom potencijalnom posjetitelju Parka,
ali poeljno je da voene ture i promotivni materijali budu krojeni prema specifinim potrebama.
Najdue prisutna u prostoru i posebna u zahtjevima je skupina portskih ribia, iji interes za prirodu
i naklonjenost zatiti putem svakodnevnog kontakta i tematskih promotivnih materijala treba
usmjeriti na irenje pozitivne poruke lokalnom stanovnitvu. Uslijed udaljenosti od zagrebakog
sveuilita dosad je slabo iskoriten potencijal parka kao demonstracijskog i eksperimentalnog
podruja u sveuilinoj nastavi, iako je bilo temom nekolicine maturalnih, diplomskih, magistarskih
pa i doktorskih radnji. Ostvarivanjem suradnje sa novim studijima prirodoslovnog smjera na
zadarskom sveuilitu, a i jaanjem kapaciteta Parka za pruanje logistike ovo bi se moglo
promijeniti.
Osim spomenutih sredstava edukacije, koriste se i mediji dostupni iroj javnosti.
75

Kvalitetna edukacija svih ciljanih skupina putem navedenih sredstava uvjetovana je jaanjem
kapaciteta ustanove. Dosadanje edukacijske aktivnosti odvijale su se sporadino i bez sustavnog
plana. Razlog tome je nepostojanje kadra za poslove edukacije u unutarnjem ustrojstvu ustanove, pa
ove poslove zasada obavljaju djelatnici ostalih slubi uz svoje svakodnevne obaveze. Raspoloiva
materijalna i financijska sredstva za edukaciju nisu dostatna, a ustanovi nedostaje i opremljeni
prezentacijski centar, koji bi omogudio prijem vedih grupa posjetitelja u samom parku, te doivljaj
parka u malom prije izlaska na teren.
Trenutana raspoloiva infrastruktura za potrebe edukacije su prijemni lokaliteti (autokamp Crkvine
bez prilagoene infrastrukture, Prosika-Jugovir i vidikovac Kamenjak sa izgraenim posjetiteljskim
centrima), Ornitoloka postaja s promatranicom te postojede poune table. Osim postavljanja
dodatnih pounih staza i ureivanja pojedinih kulturno-povijesnih spomenika, ne treba ureivati
nove lokalitete za potrebe edukacije, ali je nuno staviti u funkciju postojede posjetiteljske centre,
kao i organizirati prezentacijski centar na najdostupnijem lokalitetu Crkvinama, uz laboratorij i
smjetajni prostor za studente, volontere i sl. Vedina edukacijskih aktivnosti odvijat de se u zoni
koritenja i zoni aktivne zatite, uz iznimku studenata i promatraa ptica kojima de po potrebi i uz
kontrolu Ustanove biti doputen prilaz u zonu stroge zatite. Iako je u zoni aktivne zatite,
Ornitoloku postaju u edukacijske aktivnosti treba ukljuiti ogranieno, pogotovo u periodu trajanja
prstenovakog kampa, kada nije prikladno tamo voditi velike grupe djece. Takoer, pri eventualnom
koritenju vodene povrine u edukacijskim programima za djecu treba imati na umu prioritet
sigurnosti.
Razmjena iskustava s drugim zatidenim podrujima, te suradnja s volonterskim i eko-udrugama
pomodi de razvoju kvalitetnog sustava edukacije.
Konani cilj edukativnih aktivnosti je postidi da posjetitelji, mahom navikli na ubrzani urbani nain
ivota, doive ovaj izniman i raznolik prostor koristedi sva svoja osjetila te na taj nain postanu
svjesniji injenice da je ovjek samo dio prirode.

Cilj upravljanja
Kontinuiranim i osmiljenim edukacijskim
aktivnostima podizati razinu svijesti posjetitelja
i lokalnog stanovnitva o vanosti zatite
prirode i ouvanja Parka prirode Vransko
jezero.

Indikatori
Porast interesa i podrke posjetitelja i lokalnog
stanovnitva za zatitu prirode i ouvanje
Parka.

Akcije i indikatori
F1) U suradnji s lokalnim osnovnim kolama oblikovati i provoditi interaktivni program nastave u
prirodi.
i)

sadraj programa

ii) broj kola/uenika koji godinje sudjeluju u programu

F2) Oblikovati i provoditi edukacijski program za grupe uenika iz kola diljem Hrvatske.
i)

edukacijski program u ponudi Parka

ii) broj grupa uenika koje godinje sudjeluju u programu

76

F3) Nastaviti s mentorskim aktivnostima za zainteresirane uenike osnovnih i srednjih kola u regiji te
fakulteta.
i)

broj uenikih i studentskih radova na temu Vranskog jezera izraenih u suradnji s Javnom
ustanovom

F4) Prigodno obiljeavati Dan zatite prirode, u suradnji s lokalnim kolama (Utrka malog vranca,
Boje Vranskog jezera...).
i)

broj kola/uenika koje sudjeluju u proslavi Dana zatite prirode

ii) izvjetaj o obiljeavanju Dana zatite prirode

F5) Obiljeavati Dan movarnih stanita prigodnim aktivnostima i/ili tematskim predavanjima po
lokalnim kolama.
i)

broj kola/uenika ukljuenih u prigodne aktivnosti

ii) izvjetaj o obiljeavanju Dana movarnih stanita

F6) Obiljeavati Dan Parka prirode Vransko jezero prigodnim aktivnostima.

i)

izvjetaj o obiljeavanju Dana Parka

F7) Oblikovati, tiskati i distribuirati edukativne materijale.

i)

broj tiskanih i distribuiranih edukativnih materijala godinje

F8) Uspostaviti suradnju sa Sveuilitem u Zadru u pogledu koritenja parka kao demonstracijskog i
eksperimentalnog podruja u sveuilinoj nastavi.
i)

broj terenskih posjeta

F9) Urediti botaniku pounu stazu na Kamenjaku.

i)

ureena i obiljeena botanika pouna staza

F10) Urediti pounu stazu od Bainke do vidikovca.

i)

ureena i obiljeena pouna staza

F11) Izgraditi pounu stazu i promatranicu za ptice na rubovima ornitolokog rezervata.

i)

izgraena pouna staza i promatranica

F12) Stvoriti bazu vanjskih suradnika - edukatora meu studentima Sveuilita u Zadru
i)

broj educiranih studenata za voenje edukativnih programa godinje

ii)

broj studenata koji sudjeluju u voenju edukativnih programa godinje

77

Turizam, rekreacija i promidba

Poloaj Parka prirode Vransko jezero u odnosu na obalne turistike destinacije i druga zatidena
podruja u okruenju te bogata prirodna i kulturna batina Parka i njegovog zalea kao temeljni
turistiki potencijal usmjeravaju nas na razvoj posebnih oblika turizma i rekreacije. Postojeda
prometna (cestovna, zrana i pomorska) infrastruktura, kao i turistiki kapaciteti regije, u potpunosti
zadovoljavaju uvjete za razvoj turistikih aktivnosti u Parku.
Prevladavajudi priobalni kupalini turizam koncentriran je u 3 ljetna mjeseca, dok su turistiki
potencijali zalea izuzetno slabo iskoriteni. Javna ustanova je u poziciji da povee postojede oblike
turizma na obali s jo nerazvijenim, ruralnim turizmom zalea u cjelovitu turistiku ponudu te na taj
nain poveda kvalitetu ivota stanovnika zalea i osigura produenje sezone u regiji.
Postojedu infrastrukturu ine dva novoizgraena i ureena posjetiteljska centra Prosika i
Vidikovac Kamenjak, portsko-rekreativna luica Crkvine, ureena ribika zona, pjeakobiciklistike staze, promatranica za ptice, turistika signalizacija i edukativne table na temu kulturne
batine. Strateki dokument Lokalni turistiki masterplan Parka prirode Vransko jezero i okolice
osigurava smjernice za daljnji razvoj turistikih aktivnosti. Distribucija promotivnih materijala i
uhodani kulturni, zabavni, portski i edukacijski programi strategija su promicanja Parka u javnosti,
pri emu pomae suradnja s lokalnim turistikim zajednicama i agencijama.
Bitan preduvjet za uspjean razvoj ruralnog turizma je interes lokalne zajednice, koji se oituje kroz
rad vinara, konoba i tandova s domadim proizvodima. Opde raspoloenje i gostoljubivost
stanovnitva takoer pomae razvoju ovog ciljanog oblika turizma. Zajedniki interes s lokalnim
stanovnitvom nadi de se i u otvaranju novih radnih mjesta u turistikim djelatnostima. Razvoj
ruralnog turizma u potpunom je skladu i sa opdom strategijom Hrvatske turistike zajednice koja
hrvatsko priobalje promovira kao Mediteran kakav je nekad bio. Park prirode sa svojim prirodnim i
kulturnim vrijednostima moe u kontekstu ruralnog turizma sluiti kao mamac za privlaenje vedeg
broja posjetitelja u ovaj kraj, koje potom treba usmjeriti na turistiku ponudu u zaleu. Ustanova de
takoer, u suradnji s drugim institucijama lokalne i dravne vlasti, podrati razvoj ruralnog turizma
organizacijom edukacijskih programa i posredovanjem u realizaciji pojedinih projekata.
Iz svega dosad navedenog namede se razvoj posebnih oblika turizma: promatranje ptica, portski
ribolov, rekreacijski turizam (biciklizam, veslanje, jedrenje, jahanje, hodanje), ruralni, kulturni,
znanstveni i edukacijski turizam, team-building. Takoer se planira privudi i dio generalista kao
najbrojnije skupine turista, i to kroz osnovnu ponudu na lokalitetima organiziranim za posjetitelje i
organizaciju paket aranmana. U suradnji s drugim zatidenim podrujima i turistikim agencijama
Park treba ukljuiti u iru ponudu orijentiranu iskljuivo na zatidena podruja.
Razvoj navedenih aktivnosti zahtijeva dovravanje turistike infrastrukture, stavljanje izgraenih
posjetiteljskih centara u funkciju, izgradnju prijemnog i prezentacijskog centra na Crkvinama,
osmiljavanje edukativnih staza na temu prirodne batine, izgradnju novih promatranica, nabavku
broda za prijevoz posjetitelja, organizaciju sustava iznajmljivanja bicikla i amaca i drugo.
Svi planirani oblici turizma provodit de se u zoni koritenja i zoni aktivne zatite, osim aktivnosti
promatranja ptica koja de se odvijati na rubnim dijelovima zone stroge zatite uz struno vodstvo
djelatnika ustanove. Stoga ne oekujemo da de posebni oblici turizma negativno djelovati na
prirodne vrijednosti Parka, ali dugorono gledajudi nuno je uspostaviti pradenje svih turistikih
aktivnosti te definirati kapacitet podruja po pojedinoj aktivnosti i po sezoni. Glavnu prijetnju zatiti
podruja predstavlja oekivani porast broja generalista, te je za ovu skupinu potrebno unaprijed
utvrditi prihvatljiv dnevni broj turista. Oekivane negativne nuspojave ukljuuju ostavljanje smeda,
branje biljaka i ometanje ivotinja, pa se protiv njih treba tititi edukacijom i nadzorom. Nepoeljan
je svaki oblik organiziranih ili neorganiziranih aktivnosti koji zagauje okoli (npr. golf u Parku i
slivnom podruju, masovni turizam i dr.) ili uznemirava stanite i lokalno stanovnitvo (npr.
78

motociklizam). Izborom oblika turizma, organizacijom aktivnosti i paljivim odabirom turistikih ruta
smanjit demo mogudnost negativne reakcije kod lokalnog stanovnitva na najmanju mogudu mjeru.
Prilikom organizacije aranmana posebnu panju treba dati sigurnosti posjetitelja, imajudi na umu da
neke vrste aktivnosti nede odgovarati svim grupama posjetiteljima (pr. vede grupe djece na brodu).
Kontinuirana promidba treba isticati kako prirodne i kulturne vrijednosti Parka i mogude aktivnosti
u samom Parku, tako i ponudu lokalnih proizvoda, seoska imanja i obrte u zaleu. Mora biti
osmiljena na nain da na podruje Parka privlai eljeni profil posjetitelja, te na taj nain ojaa
vrijednost Parka prirode Vransko jezero kao prepoznatljive destinacije u svijetu odrivog turizma.

Cilj upravljanja

Posebnim oblicima turizma ojaati vrijednost

obalnih destinacija, pokrenuti razvoj ruralnog
turizma u zaleu i uiniti Park prirode Vransko
jezero prepoznatljivom atrakcijom unutar
sustava zatidenih podruja u Hrvatskoj.

Indikatori
Razvijena je turistika ponuda programa i
dogaanja za ciljane skupine turista te je
ukljuena u ponude lokalnih i regionalnih
turistikih agencija; zabiljeen porast broja
posjetitelja.
Uspostavljene nove poslovne inicijative u
ruralnom turizmu i druge turistike atrakcije u
zaleu Parka.
Park prirode Vransko jezero ukljuen u ponudu
specijaliziranih turistikih agencija (hrvatskih i
inozemnih) kao dio programa temeljenih
upravo na zatidenim podrujima.

Akcije i indikatori
G1) Dovriti izgradnju i opremanje prijemno-posjetiteljskog centra "Prosika".
i)

dovren i opremljen centar

ii) broj posjetitelja centra

G2) Ponuditi lokalne specijalitete na izletitu - vidikovcu "Kamenjak" te ga predstaviti kao glavnu
atrakcijsku toku.
i) ostvarena ponuda lokalnih specijaliteta
ii) broj posjetitelja na lokalitetu

G3) Izgraditi privezite na Bainki.

i) izgraeno privezite

G4) Izgraditi privezite u uvali Prosika na morskoj strani.

i) izgraeno privezite
ii) broj priveza
79

G5) Izgraditi dio biciklistike staze uz jezero kroz Modrave.

i)

izgraena biciklistika staza

G6) Izgraditi kameni most preko kanala Prosika.

i)

most izgraen

G7) Izgraditi 2 odmorine postaje na panoramskoj cesti iznad jezera.

i)

izgraene odmorine postaje

G8) Izmjestiti autokamp s podruja Ornitolokog rezervata.

i)

autokamp izmjeten

G9) Nabaviti minibus za prijevoz posjetitelja unutar Parka.

i)

nabavljen minibus

ii) broj prodanih karata

G10) Nabaviti brod za prijevoz posjetitelja unutar Parka.

i)

nabavljen brod

ii) broj prodanih karata

G11) Dopuniti i odravati turistiku signalizaciju u Parku i na cestovnoj infrastrukturi u okruju.

i)

broj novopostavljenih turistikih oznaka

G12) Organizirati iznajmljivanje bicikala i amaca.

i)

broj punktova na kojima se iznajmljuju bicikli i amci

ii) broj iznajmljenih bicikala i amaca

G13) Osmisliti i ponuditi nekoliko turistikih itinerera za (kulturne, prirodne, ruralne, rekreativne,
team building, generalne i druge) turiste.
i)

broj osmiljenih i ponuenih turistikih itinerera

ii) broj gostiju po pojedinom paketu

G14) Oblikovati, tiskati i distribuirati promidbene materijale.

i)

broj tiskanih i ciljano distribuiranih promidbenih materijala godinje

G15) Osigurati medijsko pradenje svih vanijih dogaanja u Parku.

i)

broj tematskih priloga, lanaka, vijesti

80

G16) Kontinuirano (barem jednom mjeseno) nadopunjavati web stranicu na hrvatskom i engleskom
jeziku.
i)

obnovljena i aktualna web stranica

ii) broj posjeta stranice

G17) Ukljuiti u turistiku ponudu Parka ponuditelje turistikih usluga iz zalea.

i)

sadraj web stranica Parka i promidbeni materijali

ii) sadraj turistikih itinerera

G18) Poboljati i proiriti suradnju s turistikim agencijama, s naglaskom na specijalizirane

partnerske agencije.
i)

broj postignutih dugoronih suradnji

ii) broj sastanaka i/ili radionica

iii) broj agencijskih gostiju

G19) Uspostaviti suradnju s drugim zatidenim podrujima u okruenju s ciljem razvoja posebnog
oblika turizma s paketom ponuda zatidenih podruja prirodne (i kulturne) batine.
i)

broj sastanaka

ii) broj zajednikih posjetitelja

iii) zajedniki programi i promidbeni materijali

G20) Nastaviti tijesnu suradnju s turistikim zajednicama (regionalne, lokalne i dravne razine) u
pogledu kreiranja i oblikovanja turistike ponude.
i)

broj sastanaka i zajednikih akcija / projekata

ii) produkcija zajednikih materijala

G21) Provoditi kontinuirano pradenje turistikih aktivnosti i njihovog utjecaja na kulturnu i prirodnu
batinu Parka prirode te prilagoavati turistiku ponudu rezultatima pradenja.
i)

oevidnici nadzorne slube

ii) izvjetaji turistikih vodia

iii) turistika ponuda prilagoena rezultatima pradenja

G22) Izraditi studiju utjecaja turistikih aktivnosti na ciljeve zatite s prijedlogom za daljnje pradenje
stanja te prilagoditi daljnji razvoj turizma i pradenje proizalim smjernicama.
i)

izraena studija

ii) razvoj turizma i pradenje stanja prilagoeni su smjernicama studije

81

G23) Redovito provoditi ankete u svrhu poboljanja turistike ponude.

i)

broj godinje provedenih anketa

ii) broj akcija proizalih iz rezultata ankete

iii) zadovoljstvo posjetitelja

82

Upravljanje ustanovom

Uslijed zateene situacije po proglaenju Parka prirode Vransko jezero i definiranja prioriteta,
dosadanje upravljanje bilo je fokusirano ponajprije na uspostavljanje reda na podruju Parka putem
nadzora i prevencije nedoputenih aktivnosti te ureivanje pojedinih lokaliteta u Parku. Usporedo s
tim odvijale su se aktivnosti inventarizacije bioloke i kulturne batine, a turistika valorizacija Parka
intenzivnije je zapoela tek posljednjih godina.
Sadanje stanje to se tie uspostave reda na terenu je u danim okolnostima relativno
zadovoljavajude, a oekuje se da de se daljnje poboljanje postidi razvojnim projektima Parka, koji de
ukljuivati aktivnu zatitu u suradnji lokalnim stanovnitvom te vrednovanje Parka kao turistike
destinacije s naglaskom na ruralnom turizmu.
Trenutani kapaciteti ustanove jedva su dostatni za obavljanje svakodnevnih zadada te nikako ne
osiguravaju uvjete za provedbu razvojnih aktivnosti predvienih Planom upravljanja. Najvedi broj
djelatnika okupljaju slube na terenu (nadzorna i tehnika), struna sluba jednog stalno zaposlenog
djelatnika, a odjel za turizam ne postoji. Jaanje kapaciteta Javne ustanove Park prirode Vransko
jezero prvi je preduvjet za uspjenu, temeljitu i pravodobnu provedbu svih aktivnosti predvienih
ovim Planom upravljanja.
Dosadanjim naporima ureen je ured ustanove u Biogradu na moru, to je predvieno kao
privremeno rjeenje, jer kvalitetno upravljanje podrujem uvelike ovisi o preseljenju uprave
ustanove unutar samog Parka. To de omoguditi kvalitetniji kontakt s posjetiteljima i lokalnim
stanovnitvom, uinkovitiji nadzor te uspostavu edukacijskog prezentacijskog centra, laboratorija
strune slube i organizaciju smjetaja za istraivae. Logistika podrka svakodnevnim aktivnostima
zahtijeva i nabavku vozila za potrebe svih slubi te odravanje i nadopunjavanje opreme nune za
kvalitetan rad.
Administrativne prepreke provedbi kvalitetne zatite i razvoja podruja su nepostojanje vaedeg
prostornog plana za podruje Parka prirode Vransko jezero, neusklaenost pojedinih prostornih
planova utjecajnog podruja s ciljevima zatite u Parku, nepostojanje konane definicije granica
Parka oko kojih su usuglaeni svi dionici, neprilagoenost pojedinih Pravilnika Parka stvarnim
potrebama, neuinkovitost u rjeavanju pravosudnih procesa te zastarjelost podataka u katastru i
nerijeeno stanje vlasnitva za brojne estice na podruju Parka. Upravljanje ustanovom u cilju
provedbe Plana upravljanja predmnijeva rjeavanje navedenih problema te de Park sukladno svojim
mogudnostima i poticanjem relevantnih institucija poduzeti sve napore u tom smjeru.
Financiranje Ustanove temelji se uglavnom na sredstvima dravnog prorauna, koja su nedostatna za
provedbu svih potrebnih zahvata i aktivnosti. Najvedi dio vlastitih prihoda Ustanova ostvaruje od
ribolovnih dozvola, ali bi znaajno potenciranje ovog izvora prihoda bilo u sukobu s ciljevima zatite.
Odreeno povedanje vlastitih prihoda moe se postidi razvojem turistikih aktivnosti u Parku, imajudi
uvijek u vidu prioritet zatite i ouvanja. Dodatan izvor financiranja predstavljaju brojni nacionalni i
meunarodni fondovi, no za ostvarivanje ovih sredstava i provedbu projekata potrebna je dodatna
edukacija postojedih i novih djelatnika.
Educiranost postojedeg kadra odgovara poslovima koje obavljaju pojedini djelatnici, a ustanova
konstantno ulae u daljnju edukaciju. Najvede mogudnosti za edukaciju pruaju se djelatnicima
strune slube. Kontinuirana edukacija svih djelatnika putem teajeva, seminara, studijskih
putovanja (pogotovo za aktivnosti pradenja stanja), osigurat de cjelovitije funkcioniranje Ustanove
kao i smanjenje trokova.
Potrebno je poboljati protok informacija izmeu pojedinih slubi, radi bolje koordinacije aktivnosti.
Ovaj problem mogao bi se produbiti povedanjem broja djelatnika, pa je potrebno ved sada pristupiti
83

njegovu rjeavanju. Transparentnost unutar Ustanove, kao i neposredna povratna informacija o svim
aktivnostima povedat de motivaciju djelatnika za daljnji rad.

Cilj upravljanja
Povedati i razvijati kapacitete Ustanove za
provedbu Plana upravljanja te poboljati
uinkovitost djelatnika poticanjem pozitivne
radne atmosfere.

Indikatori
Aktivnosti planirane Planom upravljanja
uspjeno se implementiraju kroz godinje
programe, a eventualne prepreke uinkovitoj i
pravovremenoj provedbi Plana uzrokovane su
vanjskim okolnostima na koje ustanova ne
moe utjecati.

Akcije i indikatori
H1) U suradnji s lokalnom zajednicom i nadlenim ministarstvima, potaknuti definiranje granice
Ornitolokog Rezervata.
i)

akt o izmjeni granice Ornitolokog rezervata

H2) Lobirati za ubrzanu proceduru donoenja Prostornog plana podruja posebnih obiljeja - Parka
prirode Vransko jezero.
i)

broj sastanaka

ii) prostorni plan usvojen

H3) Unaprijediti i ustaliti suradnju s jedinicama lokalne i regionalne samouprave u procesima izrade
njihovih programa i planova upravljanja, dokumenata prostornog planiranja i razvojnih projekata
ireg podruja Vranskog jezera i njegovog sliva.
i)

broj sastanaka i/ili radionica

ii) broj zajednikih projekata

iii) usklaenost dokumenata od zajednikog interesa

H4) Lobirati za rjeavanje pitanja vlasnitva nad autokampom Crkvine.

i)

autokamp Crkvine ustupljen ustanovi na koritenje

H5) Premjestiti upravu Parka na Crkvine te izgraditi i opremiti informativni i prezentacijski centar sa
smjetajnim prostorom i laboratorijem.
i)

na Crkvinama izgraene prostorije uprave Parka

ii) izgraen i opremljen centar

iii) laboratorij stavljen u funkciju
84

H6) Ekipirati strunu slubu.

i)

struna sluba sastoji se od 6 strunih i educiranih djelatnika.

H7) Formirati slubu/odjel za turizam i promidbu.

i)

formirana sluba/odjel za turizam i promidbu (zaposlena barem 4 struna djelatnika)

H8) Nadopuniti i odravati vozni park ustanove nuan za funkcioniranje svih pojedinih slubi.
i)

broj vozila na raspolaganju pojedinim slubama

H9) Kontinuirano nadopunjavati i odravati opremu Ustanove nunu za provoenje svih aktivnosti
Plana (ukljuujudi opremu za protupoarni nadzor i GIS software).
i)

sve slube imaju na raspolaganju opremu nunu za kvalitetan rad

H10) Uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu (POUR) sa izmjenama Zakona o zatiti prirode,
dokumentima prostornog ureenja i najnovijim smjernicama proizalim iz strunih studija, te u njega
ukljuiti detaljni pravilnik o ribolovu.
i)

nova verzija POUR usklaena je s relevantnim dokumentima

ii) detaljni pravilnik o ribolovu ukljuen u novu verziju POUR

H11) Napraviti reviziju Pravilnika o unutarnjem ustrojstvu (POUU) prema potrebama definiranim
kroz Plan upravljanja.
i)

nova verzija POUU odgovara potrebama Ustanove za provedbu plana upravljanja

H12) Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima donoenja zakonskih i podzakonskih akata iz

podruja zatite prirode.
i)

broj akata na kojima je Javna ustanova aktivno sudjelovala

H13) Pripremiti model izdavanja koncesija i koncesijskih odobrenja za djelatnosti na podruju Parka
(isplanirati za koje djelatnosti, kojom dinamikom, na kojim podrujima de se koncesije izdavati te
utvrditi uvjete zatite prirode).
i) broj izdanih koncesijskih odobrenja i koncesija

H14) Preispitati ovlasti te sukladno tome donijeti odgovarajudi pravilnik za podruja ekoloke mree.
i) oitovanje Ministarstva kulture o ovlastima na podruju ekoloke mree
ii) sukladno oitovanju slubeno prihvaden Pravilnik ili pravila ukljuena u POUR

85

H15) Suraivati s JUZUZPP ibensko-kninske i Zadarske upanije u upravljanju podrujima ekoloke

mree.
i)

broj sastanaka

ii)

Plan upravljanja podrujima ekoloke mree koja se preklapaju s podrujem PPVJ

usklaen je s Planom upravljanja PPVJ

iii)

broj zajednikih projekata

H16) S korisnicima prostora i interventnim organizacijama suraivati na izradi planova i provoenju

mjera zatite od poara na podruju Parka.
i)

doneen je funkcionalan plan zatite od poara

ii)

smanjene su tete od poara

H17) Opremiti i obuiti djelatnike nadzorne slube za pruanje pomodi i provoenje mjera sigurnosti
za podruje Parka.
i)

broj opremljenih i obuenih djelatnika

H18) Osigurati kontinuiranu edukaciju djelatnika u skladu s potrebama njihovih slubi.

i)

broj teajeva, seminara, radionica na kojima su sudjelovali djelatnici ustanove

ii) broj educiranih djelatnika iz pojedinih slubi

iii) djelatnici koriste nauena znanja u svom radu

H19) Poboljati protok informacija unutar Ustanove.

i)

barem jednom mjeseno odrava se zajedniki sastanak svih slubi

ii) informiranost djelatnika

H20) Jednom godinje organizirati studijsko putovanje u druga zatidena podruja za sve djelatnike
Parka.
i)

izvjetaj sa studijskog putovanja

ii) broj djelatnika koji su sudjelovali na putovanju

H21) Urediti strunu biblioteku i arhivu Javne ustanove u prvoj godini provoenja plana i redovito je
nadopunjavati.
i) biblioteka i arhiva Javne ustanove se uredno popunjavaju

H22) U suradnji s Ministarstvom kulture prijaviti PPVJ i okolno podruje ekoloke mree na popis
svjetski vanih movarnih podruja po Ramsarskoj konvenciji.
i)

ispunjena aplikacija za Ramsar poslana europskom predstavniku za Ramsar

86

ii)

podruje PPVJ i okolno podruje ekoloke mree nominirano je za ukljuenje na listu

Ramsarskih podruja

H23) Osigurati trajne izvore financiranja putem dravnog prorauna, donacija i vlastitih prihoda
i)

sklopljeni su ugovori o financiranju

H24) Osigurati dodatne izvore financiranja prijavljivanjem projekata na natjeaje i programe

nacionalnih i meunarodnih institucija.
i)

broj financiranih projekata

87

5.2

Pradenje provedbe plana

Cilj pradenja provedbe je uoiti da li se plan djelotvorno primjenjuje te da li se postiu zadani ciljevi.
Pradenje takoer omogudava da se kroz promatranje utjecaja upravljanja sakupe iskustva sukladno
kojima de se dalje prilagoavati upravljake akcije.
Akcije motrenja uinka imaju za svrhu sakupiti podatke kojima de se mjeriti jedan ili vie indikatora
kako bi se vidjelo dali su ostvareni zadani ciljevi i akcije. Prepoznato je 29 akcija motrenja uinka.
Implementacija tih akcija omogudit de da se prikupe podaci potrebni za motrenje uinka.

88

Cilj upravljanja
Nadzirati i prikupljati/dokumentirati rezultate akcija upravljanja kao i ispunjenje ciljeva upravljanja.

Akcije pradenja provedbe Plana upravljanja

Akcije upravljanja koje se prate

M1 Osigurati da su izvjetaji o istraivanjima i pradenju stanja te strune A1, A2, A4, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, B1, B2, B4, B9, C4, C11, C13, C14,
studije provedene od strane osoblja Parka ili kao ugovorna obaveza D3, D4, D5, D7, D9, D12, D14, G22, H3
suradnika, predane u zadanim vremenskim rokovima i unutar smjernica
zadanih od strane Ustanove.
M2 Odravati aktualnu i organiziranu elektronsku i tiskanu arhivu
slubenih dokumenata, planova, projekata, istraivakih izvjetaja, studija,
praktinih smjernica, biltena, promidbenih, interpretacijskih i edukacijskih
materijala i programa, informacija iz tiska i dr.

A2, A5, A6, A7, A8, A9, A10, A11, A12, A15, A16, A17, B1, B2, B4, B9, C1, C4, C7,
C8, C9, C11, C13, C14, C16, C20, D1, D2, D3, D4, D5, D7, D9, D11, D12, D14,
D15, E2, E3, E5, E6, E7, F1, F3, F4, F5, F6, F7, G14, G15, G17, G19, G20, G22,
G23, H1, H2, H4, H10, H11, H13, H14, H16, H18, H21

M3 Osigurati da osoblje Parka odrava zapise svih prepiski, konzultacija i A15, A17, B4, B6, B8, C21, D7, D8, E11, F12, G18, G19, G20, H2, H3, H14, H15,
savjetodavnih sastanaka sa turistikim organizacijama, javnim H16
ustanovama, dravnim agencijama, strunim i znanstvenim institucijama,
vlastima i grupama korisnika prirodnih resursa.
M4 Osigurati da su sva partnerstva formalizirana i potvrena kroz izmjenu B4, B6, D1, F12, G18, H3, H15
dopisa, ugovora i sporazuma o suradnji.
M5 Osigurati da osoblje odrava zapise i vodi evidenciju svih konzultacija, A14, C10, E1, E2, E8, E9
savjetodavnih sastanaka i okruglih stolova odranim u svrhu potpore
lokalnog stanovnitva te njihovih rezultata.
M6 Osigurati da park dobiva na uvid sve vanjske planove, strategije i C19, C21, H3, H12, H15
zakone proizvedene od strane slubi i vlasti koje utjeu na park i sudjeluje
u njihovom stvaranju pismenim preporukama.
M7 Osigurati pribavljanje potrebnih doputenja, dozvola i potvrda za B1, B2, D11, H4
tehnike zahvate od nadlenih institucija.
89

M8 Odravati referentnu GIS zasnovanu bazu svih odreenja, granica H1, H2, H22
upravljakih ovlasti i zona unutar parka.
M9 Osigurati da su podaci o kljunim vrstama, stanitima, zemljanim A4, A13, A14, A14, B8, B9, C3, C5, C6, C10, D10, G4
pokrovima, kulturnim vrijednostima, krajobraznim osobinama i
posjetiteljskoj infrastrukturi sadrani u GIS mapama odravani i aktualni.
M10 Osigurati da nadzornici i ostalo odgovarajude terensko osoblje A15, C1, C2, C3, C15, D2, D3, G21, H16
(tehnika sluba, turistiki vodii) ispunjavaju dnevne izvjetaje o svojim
aktivnostima i popratnim podacima s terena, te da se svi podaci unose u
bazu podataka i analiziraju na tromjesenoj bazi.
M11 Odravati bazu podataka terenskih zapisnika i izvjetaja strune A1, A2, A3, A13, A14, C3, C14, D2, D10, D15
slube, te svih podataka koji se tiu biologije Parka.
M12 Odravati bazu podataka o parametrima kvalitete vode i vodostaja, te D2, D4, D5, D7, D8, D11
ostalim podacima o hidrologiji jezera i sliva.
M13 Odravati bazu podataka o malim korisnicima Parka i njihovim A14, C8, C10, C12, C22, E1, E4, E11
djelatnostima, ukljuujudi evidenciju o izdavanju markica lokalnih
proizvoda.
M14 Odravati bazu podataka pravnih dokumenata vezanih uz male C1
korisnike (molbe, zahtjevi, prijave teta, prekrajne i kaznene prijave).
M15 Odravati aktualnim katalog (bazu podataka) arheoloke i etnoloke B7, B5, B10, B12
grae.
M16 Odravati bazu podataka o broju posjetitelja na odabranim B5, B11, G1, G2, G13, G18, G19, F2
lokalitetima i/ili po pojedinim turistikim aranmanima.
M17 Voditi evidenciju o odranim edukacijskim i prezentacijskim B11, C6, C7, C20, E3, E10, F1, F4, F5, F8, F12, G19
programima i dogaanjima te o broju sudionika.
M18 Osigurati da se jednom godinje napravi pregled cjelokupne turistike B4, B5, B6, B8, B12, B13, C6, C22, E1, F2, G2, G12, G13, G17, G21, G22
ponude Parka i okolice kako bi se osiguralo da su u nju ukljueni svi
sadraji planirani aktivnostima plana upravljanja.
90

M19 Pregledavati infrastrukturu Parka i pratiti njezino stanje na godinjoj A15, B3, B9, B13, C5, C17, C18, D11, F9, F10, F11, G1, G3, G4, G5, G6, G7, G8,
osnovi kako bi se dobile informacije potrebne za planiranje bududeg G11, H4, H5
razvoja i poboljanja.
M20 Osigurati da se svi prikupljeni podaci analiziraju kako bi se utvrdili A7, C13, C15, C16, D6, D7, D13, E9, G21, G22, G23, H10
trendovi i upravljaki odgovori na njih.
M21 Osigurati redovito medijsko pradenje svih vanijih aktivnosti i E3, E6, G15
dogaanja u Parku ili u suradnji s Parkom.
M22 Osigurati da se web stranica redovito aurira te da prati sve vanije E5, G16, G17
dogaaje u Parku.
M23 Odravati aktualan popis komentara, pohvala i prigovora dobivenih E9, G23
od posjetitelja i dionika.
M24 Odravati aktualan popis vozila i opreme.

G9, G10, H8, H9

M25 Odravati aktualan popis i dokumentaciju osoblja, njihovih uloga i E4, F12, H6, H7, H15, H17, H18, H19, H20
odgovornosti, potreba za edukacijom, kao i izvjetaja o slubenim
putovanjima, odraenim teajevima i radionicama, te internim
sastancima, upitnicima i dogaanjima.
M26 Odravati aktualne zapise o financijama parka.

H23, H24

M27 Osigurati da su interna organizacijska i izvrna pitanja stalna tema na Sve akcije uz temu H Upravljanje ustanovom
rasporedu svih sastanaka upravnog vijeda.
M28 Odrati dva sastanka godinje kako bi se osiguralo da Park razvija i Sve akcije Plana upravljanja koje de se provoditi u tekudoj godini
provodi kljune planove, projekte, programe i strategije iznesene u
akcijama plana upravljanja ili proizale iz njihovih rezultata.
M29 Pripremiti punu procjenu plana upravljanja tijekom pete godine Sve akcije Plana zapoete u prvih 5 godina provoenja Plana
implementacije i proizvesti revidiranu verziju.

91

5.3

Prioriteti, vremenski raspored i suradnici u provedbi

Kako bi se dobio bolji uvid u raspored pojedinih aktivnosti te prioritete pri njihovom izvravanju, u
nastavku je prikazan detaljan vremenski raspored svih aktivnosti. Takoer su navedeni i suradnici za
svaku aktivnost bez kojih bi izvrenje pojedine ili ak i cijele aktivnosti bilo nemogude.
Prioritet 1 dodjeljuje se aktivnostima koje se MORAJU poduzeti za vrijeme trajanja plana. Trebalo
bi ga dodjeljivati samo kljunim akcijama, neispunjavanje kojih naruava cijeli plan.
Prioritet 2 aktivnosti koje TREBA dovriti. Postoji odreena fleksibilnost, no za neprovoenje ovih
aktivnosti mora postojati dobar razlog.
Prioritet 3 aktivnosti koje se MOGU poduzeti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni nakon
dovrenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta.

Popis kratica koritenih u tablicama:

AMZ - Arheoloki muzej u Zadru
DZZP - Dravni zavod za zatitu prirode
HC - Hrvatske ceste
HOD - Hrvatsko ornitoloko drutvo
H - Hrvatske ume
HV - Hrvatske vode
JUZUZPP - Javna ustanova za upravljanje zatidenim podrujima prirode
KOMK - Konzervatorski odjel Ministarstva kulture
KUD - Kulturno umjetnika drutva
LD - Lovaka drutva
LSU - Lokalna samouprava
LZ - Lokalna zajednica
MK - Ministarstvo kulture
NI - Nadlene institucije
PSS - Poljoprivredno savjetodavna sluba
RRA - Regionalna razvojna agencija
RSU - Regionalna samouprava
SCD - Sokolarski centar Dubrava
SZ - Sveuilite u Zadru
RD - portsko ribolovna drutva
TA - Turistike agencije
TZ - Turistike zajednice
VS - Vanjski suradnici
VSI - Vanjski suradnici istraivai
ZMB - Zaviajni muzej u Benkovcu
ZMBM - Zaviajni muzej u Biogradu na Moru
ZP - Zatidena podruja

92

Park prirode Vransko jezero

TEMA A: PRIRODNE VRIJEDNOSTI

Indikator

Ouvati postojedu raznolikost stanita, krajobraza i geolokih fenomena, te ciljane vrste flore i faune (s naglaskom na stanita i vrste s popisa Direktive o
pticama i Direktive o stanitima). Obnoviti nestala poplavna stanita na Jasenu i kontinuirano ih odravati.
1. Raznolikost stanita, krajobraza i geolokih fenomena ouvana u postojedem opsegu.
2. Populacije ciljanih vrsta ouvane u postojedem opsegu ili vedem.
3. Poplavna stanita koja su nekad postojala na podruju Jasena su revitalizirana i osigurani su uvjeti za njihovo ouvanje.
Indikator
Akcija

A1) Redovito (barem jednom mjeseno) provoditi

obilazak terena, s posebnim naglaskom na
pradenje gnijeenja malih vranaca i aplji
dangubi u OR tijekom proljeda, te na mjeseno
prebrojavanje ptica vodarica na podruju cijelog
jezera tijekom zime.
A2) Nastaviti s redovitim pradenjem stanja
ornitofaune (zimujudih populacija movarica koje
se zadravaju na otvorenoj vodi, zimujudih i
gnijezdedih populacija ptica u gustim sklopovima
obalne vegetacije, gnijezdedih populacija aplje
dangube i malog vranca) od strane strunih
institucija.

- Zapisnik s terenskih izlazaka

strune slube.
- Podaci iz terenskih zapisnika
uneseni u bazu podataka.

Prioritet

Cilj

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Suradnici

Trokovi (u
kn)

30.000,00

- Godinji izvjetaj o pradenju

stanja.
- Podaci iz izvjetaja uneseni
u bazu podataka.

VSI

300.000,00

A3) Nastaviti suradnju s Hrvatskim ornitolokim

drutvom u organizaciji prstenovakog kampa
svake godine tijekom jesenske selidbe.

- Godinji rezultati
prstenovanja uneseni u bazu
podataka.

HOD

80.000,00

A4) Izraditi kartu stanita Parka prirode i podruja

Jasen u mjerilu 1: 5000.

- GIS baza podataka sadri

kartu stanita 1: 5000.

VSI

40.000,00

93

Akcija

Prioritet

Indikator

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Suradnici

Trokovi (u
kn)

VSI

200.000,00

- Izvjetaj o istraivanju.
A5) Istraiti sastav vrsta algi porodice Characeae,
te uspostaviti sustav pradenja njihove
rasprostranjenosti.

- Izvjetaji o redovitom
pradenju rasprostranjenosti
uspostavljenom nakon
istraivanja.

A6) Izraditi i provoditi plan pradenja stanja ciljnih

(indikatorskih) biljnih vrsta ili zajednica
(Mediteranski visoki vlani travnjaci MolinioHoloschoenion) PPVJ i Jasena.

- Izraen plan pradenja

stanja.

A7) Pratiti sastav i rasprostranjenost makrofitskih

vrsta na godinjoj bazi, te periodiki (svake 3
godine) provoditi pradenje stanja fitoplanktona i
zooplanktona (osobito za vrijeme ekstremnih
hidrolokih uvjeta) u svrhu prilagoavanja
upravljanja vodnim resursima rezultatima
pradenja sa ciljem postizanja povoljnog trofikog
statusa.

A8) Provesti inventarizaciju vodenih

beskraljenjaka (makrozoobentos, rakovi,
koljkai i puevi) Vranskog jezera te izraditi
smjernice za eventualno pradenje stanja.

- Izvjetaji o provedenom
pradenju stanja.

VSI

200.000,00

- Izvjetaji o pradenju stanja

makrofita.
- Izvjetaji o pradenju stanja
fitoplanktona.
- Izvjetaji o pradenju stanja
zooplanktona.

220.000,00
VSI

- Rezultati pradenja koriste se

u upravljanju.
- Izvjetaj o istraivanju
makrozoobentosa sa
smjernicama za pradenje
stanja.
- Izvjetaj o istraivanju
pueva i koljkaa sa
smjernicama za pradenje
stanja.

120.000,00
VSI

94

A9) Svake 3 godine provoditi pradenje stanja

faune vretenaca, s naglaskom na stanje
populacije vrste Lindenia tetraphylla.

- Izvjetaji o pradenju stanja.

A10) Provesti inventarizaciju gmazova i

vodozemaca te izraditi ocjenu stanja sa
smjernicama za pradenje stanja populacija
gmazova i vodozemaca.

- Izvjetaj o istraivanju.

A11) Provoditi godinje pradenje stanja imia

Parka i njihovih bitnih stanita u blioj okolici
(Pedina kod Vrane, Baldina i Banenova jama).

- Izvjetaji o pradenju stanja.

VSI

120.000,00

A12) Naruiti geomorfoloku studiju podruja

PPVJ.

- Geomorfoloka studija
dostupna.

VSI

150.000,00

A13) Jednom godinje od sredine srpnja do kraja

kolovoza kositi livade koanice u dravnom
vlasnitvu na podruju Ornitolokog rezervata, te
u suradnji sa upanijskom javnom ustanovom za
zatitu prirode na Jasenu, na nain koji ne ometa
razvojni ciklus ciljanih vrsta ptica.

- Dravne livade koanice u

rezervatu redovno pokoene.

A14) Poticati redovitu godinju konju na

privatnim livadama koanicama.
A15) U suradnji s nadlenim institucijama istraiti
mogudnost rjeavanja problema stradavanja ptica
na dijelu ceste koji razdvaja Ornitoloki rezervat i
Jasen te po mogudnosti provesti zatitne mjere.

60.000,00
VSI

- Plan pradenja stanja

gmazova i vodozemaca

- Povrina redovno pokoenih

dravnih livada koanica na
Jasenu.
- Broj odranih sastanaka s
privatnim posjednicima.
- Broj redovito koenih
privatnih livada.

VSI

200.000,00

- Broj sastanaka / prepiski.

- Zapisnik o donesenim
zakljucima.

150.000,00

25.000,00

NI

50.000,00

- Provedene zatitne mjere.

- Broj stradalih ptica.

95

A16) Na dvogodinjoj bazi objavljivati struni

bilten PPVJ s rezultatima strunih studija i opdom
ocjenom stanja ekosustava PPVJ.

- Broj objavljenih biltena.

75.000,00

A17) Redovito izvjetavati DZZP o rezultatima

pradenja stanja NATURA 2000 vrsta i stanita., a
prema programu pradenja stanja u poglavlju 6.

- Izvjetaj o pradenju stanja

dostavljen Dravnom zavodu
za zatitu prirode.

2.000,00

96

Park prirode Vransko jezero

TEMA B: KULTURNO-POVIJESNA BATINA

Indikator

Istraiti, vrednovati, zatititi, obnoviti i prezentirati ciljane kulturno-povijesne vrijednosti, senzibilizirati posjetitelje i lokalno stanovnitvo o njihovoj
vanosti i odrivo ih koristiti u turistikoj ponudi Parka.
1. Kulturno-povijesni objekti u parku osigurani od degradacije, ciljani lokaliteti istraeni, potrebni restauracijski radovi su planirani, u tijeku ili
dovreni.
2. Uspostavljena suradnja s lokalnim stanovnitvom na ouvanju tradicijske kulture.
3. Razvijen aspekt kulturnog turizma i sustav prezentacije ovih vrijednosti, povedan interes posjetitelja za kulturno-povijesne lokalitete.

Akcija
B1) Pratiti istraivanje i konzervaciju
kompleksa Sv. Marije.
B2) U suradnji s konzervatorskim odjelom
Ministarstva kulture istraiti i konzervirati
arheoloke lokalitete prema prioritetima:
kompleks Babin koj, Osridak i starohrvatsko
selo Bakonjane.
B3) Nakon konzervacije urediti prilazne
putove do lokaliteta Babin koj, Osridak i
starohrvatsko selo Bakonjane.

Indikator

- Izvjetaj o istraivanju
dostupan je javnoj ustanovi.
- Broj izvjetaja o
istraivanjima.

Prioritet

Cilj

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Trokovi (u kn)

g10

KOMK, AMZ,
Opdina
Pakotane

80.000,00

KOMK, AMZ

500.000,00

KOMK, AMZ

150.000,00

KOMK, Opdina
Pakotane, ZMB

100.000,00

-Broj konzerviranih lokaliteta.

- Broj ureenih prilaznih
putova.
- Broj odranih sastanaka.

B4) Suraivati s Ministarstvom kulture i

Opdinom Pakotane na istraivanju arhivske
dokumentacije, restauraciji te stavljanju u
funkciju posjedivanja Makovida Hana.

- Izvjetaj o istraivanju
dostupan Parku.
- Makovida han ukljuen u
turistiku ponudu Parka.

97

Indikator

Prioritet

Akcija

- Broj odranih sastanaka.

B5) Suraivati na postavljanju arheoloke i
etnoloke zbirke u Makovida Hanu po
zavretku restauracije.

B7) U suradnji s nadlenim institucijama

kontinuirano prikupljati, katalogizirati i
deponirati arheoloke nalaze s podruja
Parka i okolice.
B8) U prezentacijske svrhe, poticati obnovu i
odravanje maslinika i suhozida uz etnicu
Prosika Jugovir.

Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Trokovi (u kn)

g10

Opdina
Pakotane,
KOMK, AMZ,
ZMB, ZMBM

30.000,00

Grad "Vrana" ukljuen u

turistiku ponudu Parka.

KOMK, Opdina
Pakotane

100.000,00

- Broj prikupljenih,
katalogiziranih i deponiranih
nalaza.

KOMK, AMZ, SZ

30.000,00

Opdina Tisno,
Opdina Murter

200.000,00

- Postavljena etnoloka i
arheoloka zbirka.
- Broj posjetitelja.

B6) Suraivati s Ministarstvom kulture i

Opdinom Pakotane na istraivanju
arhitektonske strukture, konzervaciji te
stavljanju u funkciju posjedivanja grada
Vrana.

Godinji raspored

- Broj odranih sastanaka.

- Broj odranih sastanaka.

- Broj obnovljenih maslinika.

- Maslinici ukljueni u
turistiku ponudu Parka.
- Izvjetaj o stanju suhozida i
bunja s popisom bunja.
B9) tititi suhozide i bunje od devastacije,
inventarizirati bunje te one najpristupanije
prezentirati.

- Broj postavljenih znakova

upozorenja i/ili informativnih
ploa.

Opdina Tisno,
Opdina Murter

120.000,00

Etnoloki odjel
Narodnog
muzeja u Zadru,
ZMBM, ZMB

100.000,00

- Broj prezentiranih bunja.

B10) Ciljano i sustavno prikupljati
informacije i grau o tradicijskoj kulturi
podruja (obiajima, pjesmama, nonjama,
zanatima i gastronomiji).

- Baza podataka s prikupljenim

informacijama.
- Zbirka prikupljene grae.

98

Indikator

B11) U suradnji s lokalnim KUD-ovima

prezentirati tradicijske lokalne obiaje,
pjesme, nonje, zanate i gastronomiju.

- Broj odranih prezentacija

(natjecanja i dr.).

B12) Poticati i pomagati revitalizaciju

tradicijskih zanata za koje postoji interes
lokalnog stanovnitva (npr. pletenje koara
od iblja, kovai, bavari, lonari, stolari i
sl.).

- Broj revitaliziranih tradicijskih

zanata.

Prioritet

Akcija

Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Trokovi (u kn)

g10

KUD, Opdine i
TZ

400.000,00

Opdine i TZ

250.000,00

KOMK,TZ
Opdine
Pakotane

300.000,00

- Broj posjetitelja.

- Broj tradicijskih zanata

ukljuenih u turistiku ponudu
Parka.

Godinji raspored

- Obnovljena vodenica.
B13) Suraivati s Ministarstvom kulture i
turistikom zajednicom Opdine Pakotane
na obnovi i stavljanju u izvornu funkciju
vodenice Rogida mlin.

- Vodenica stavljena u izvornu

funkciju.
- Vodenica ukljuena u
turistiku ponudu Parka.

99

Park prirode Vransko jezero

TEMA C: ODRIVO KORITENJE PRIRODNIH RESURSA (POLJOPRIVREDA, LOV, RIBOLOV, UMARSTVO)

Indikator

Kroz integrirano upravljanje u suradnji s korisnicima poljoprivrednih, lovnih, ribolovnih i umarskih resursa postidi odrivo koritenje navedenih dobara i
ouvati ih za generacije koje dolaze, vodedi rauna o prioritetima zatite prirode.
1.

Koritenje prostora provodi se u skladu s prioritetima zatite prirode.

Akcija

Indikator

Prioritet

Cilj

C1) Nastaviti s kontinuiranim nadzorom u Parku u

svrhu prevencije i sprjeavanja nedoputenih
aktivnosti (krivolov, ilegalna gradnja, ostavljanje
otpada, podmetanje poara...).

- Oevidnici nadzorne slube.

- Broj prekraja prijavljenih
prekrajnom sudu, dravnom
odvjetnitvu
ili
graevinskoj
inspekciji.
- Razlika u broju prekraja u
odnosu na prethodna razdoblja.

C2) Redovito odravati istodu u parku.

- Godinji broj akcija idenja.

C3) Lobirati za sprjeavanje projekata koji mogu

uzrokovati tetu prirodnim vrijednostima Parka
prirode i Jasena, pogotovo onima koji imaju
utjecaj na sveukupni ekosustav.

- Broj sastanaka/prepiski
- Broj novoostvarenih, za zatitu
prirode neprihvatljivih
projekata/akcija na podruju
Parka i Jasena te utjecajnom
podruju.

C4) Provesti istraivanje plodnosti tla na

poljoprivrednim povrinama Parka i podruja
Jasen, u svrhu utvrivanja potencijala za ekoloki
prihvatljivu poljoprivredu.

- Izvjetaj o istraivanju.

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Suradnici

Trokovi (u
kn)

200.000,00

H, LSU,
RD

100.000,00

2.000,00

VSI

40.000,00

100

C5) Urediti to vie postojedih pristupnih puteva

u Modravama s ciljem poticanja obnove
maslinika.

Prioritet

Akcija

Indikator

- Broj ureenih pristupnih puteva.

- Broj obnovljenih maslinika uz
ureeni put nakon 3 godine.

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Suradnici

Trokovi (u
kn)

60.000,00

- Broj odranih prezentacija /

seminara / sastanaka.
C6) Putem edukacije i ukljuivanja u turistiku
ponudu Parka poticati i pomagati zainteresirane
maslinare pri razvoju ekoloki prihvatljivog
maslinarstva.

C7) U suradnji s Poljoprivredno - savjetodavnom

slubom osmisliti i provoditi program edukacije
poljoprivrednika s ciljem poticanja ekoloki
prihvatljivog naina uzgoja i uzgoja tradicijskih
sorti.

- Povrina maslinika na kojima se

provodi ekoloki prihvatljiv nain
uzgoja.

80.000,00

- Ekoloki prihvatljivo maslinarstvo

ukljueno u turistiku ponudu
Parka.
- Broj odranih seminara
predavanja.
- Broj polaznika seminara
predavanja.
- Broj edukacijskih materijala.

/
/

PSS

100.000,00

C8) Osmisliti program etiketiranja i promoviranja

lokalnih proizvoda, te njihova plasmana na
trite.

- Definirani kriteriji etiketiranja

proizvoda.
- Broj izdanih markica.

C9) U suradnji s Poljoprivrednom savjetodavnom

slubom i Hrvatskom poljoprivrednom agencijom
osmisliti program revitalizacije tradicionalnog
naina ispae, u svrhu ouvanja travnjaka.

- Osmiljen program.

PSS

60.000,00

C10) Promovirati i implementirati osmiljeni

program revitalizacije tradicionalnog naina
ispae meu lokalnim stanovnitvom.

- Broj osiguranih poticaja.

- Broj obitelji koje se bave
tradicionalnim stoarstvom.
- Povrina pod travnjacima (nakon
10 godina).

PSS

300.000,00

50.000,00

101

Prioritet

Akcija

Indikator

C11) Izraditi studiju isplativosti prelaska na sustav

navodnjavanja privatnih poljoprivrednih povrina
(na podruju Ornitolokog rezervata,
Banjevakog polja i Modrava) pomodu
gravitacijskih tankova.

- Studija dostupna.

C12) Pronadi i promovirati ekoloki prihvatljivu

zamjenu za plastine folije u uzgoju povrtlarskih
kultura.

- Broj poljoprivrednika koji koriste

novu metodu.

C13) Svake 3 godine provoditi pradenje stanja

ihtiofaune i podatke koristiti u upravljanju ribljim
fondom i ribolovom.

C14) Ispitati mogudnosti kontrole porasta

populacije babuki u jezeru, te ukoliko se pokae
mogudim provesti mjere za regulaciju.

C15) Nastaviti s nadzorom ribolovnih aktivnosti i

sakupljanjem podataka o ulovu ribe u ribolovu i
krivolovu.
C16) Ispitati mogudnost ukljuivanja ribljih vrsta
iz jezera u gastronomsku ponudu ugostiteljskih
objekata u Parku.

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Suradnici

Trokovi (u
kn)

VS

130.000,00

60.000,00

- Izvjetaj o provedenom pradenju

stanja.
- Pravila o ribolovu prilagoena su
smjernicama proizalim iz
pradenja stanja.
- Program mjera za regulaciju
populacije babuke.
- Provedene mjere za regulaciju
populacije babuke.
- Podaci o brojnosti babuki.
- Oevidnici i biljeke nadzorne
slube.
- Ispunjeni upitnici od strane
ribolovaca.
- Istraene pravne mogudnosti i
prema njima prilagoene daljnje
akcije.

VSI

300.000,00

VSI

25.000,00

RD

10.000,00

25.000,00

102

C17) Osigurati mogudnost za prolazak ribe u

mrijestu izmeu Vranskog jezera i poplavnih zona
Jasen i Jezerine izgradnjom dviju ribljih staza
ispod profila sadanje upanijske ceste (s
mogudnodu regulacije za vrijeme ekstremno
visokih voda).
C18) Omoguditi prolaz ribe iz mora u jezero i
obratno izgradnjom riblje staze prilikom
instalacije ustave na kanalu Prosika.
C19) Suraivati s Dravnim zavodom za zatitu
prirode i Upravom za zatitu prirode Ministarstva
kulture na definiranju uvjeta zatite prilikom
donoenja lovnogospodarskih osnova.
C20) U suradnji s lovakim drutvima i
Sokolarskim centrom Dubrava provesti edukaciju
o vrijednosti i zatiti ptica grabljivica.
C21) Suraivati s Hrvatskim umama, Upravom za
zatitu prirode Ministarstva kulture i Dravnim
zavodom za zatitu prirode prilikom revizije
umskogospodarskih osnova u cilju lokalnog
poticanja klimazonalne vegetacije (hrasta crnike)
na odabranim lokalitetima te odranja i
eventualnog irenja kamenjarskih travnjaka na
Majdanu.
C22) Identificirati pelare koji koriste podruje
parka i ispitati mogudnost ukljuivanja njihovih
proizvoda u ponudu Parka.

Prioritet

Akcija

Indikator

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Suradnici

Trokovi (u
kn)

- Izgraene riblje staze.

HV, HC

800.000,00

- Izgraena riblja staza u sklopu

ustave.

HV

150.000,00

MK, DZZP

1.000,00

LD, SCD

30.000,00

H, MK,
DZZP

1.000,00

- Broj sastanaka/prepiski
- Odgovarajudi uvjeti zatite
prirode ugraeni u
lovnogospodarske osnove.
- Edukacijski materijali.
- Broj odranih predavanja.
- Broj sudionika u edukacijskom
programu.

- Broj sastanaka/prepiski
- Uvjeti zatite ukljueni u novu
umskogospodarsku osnovu.

- Popis pelara.
- Proizvodi pelara ukljueni u
ponudu Parka.

5.000,00

103

Park prirode Vransko jezero

TEMA D: HIDROLOGIJA I UPRAVLJANJE VODAMA

Indikator

U suradnji s Hrvatskim vodama pratiti i utjecati na poboljanje kvalitete vode u Vranskom jezeru i njegovom slivu te uspostaviti sustav upravljanja vodnim
reimom u cilju obnove i odranja stabilnog slatkovodnog movarnog ekosustava.
1. Kontinuirano poboljanje kvalitete vode Vranskog jezera.
2. Hidrotehnika infrastruktura prilagoena za aktivno upravljanje vodnim sustavom u interesu zatite prirode.
3. Vransko jezero je slatkovodni sustav bez znakova ubrzane eutrofikacije; ouvan movarni pojas i obnovljena poplavna zona na podruju Jasen.

Akcija

Indikator

Prioritet

Cilj

Godinji raspored
Suradnici

Trokovi (u kn)

VS

75.000,00

HV

250.000,00

g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

- Formiran struni tim.

D1) Formirati struni interdisciplinarni tim
(sastavljen od strune slube PP, strunih
slubi Hrvatske vodoprivrede,
ihtiologa,ornitologa, botaniara,
agronoma, hidrogeologa) kao
savjetodavno tijelo za aktivno upravljanje
vodnim resursima.

- Izvjetaji o zakljucima i
prijedlozima sa sastanaka (na
dvogodinjoj bazi).
- Publicirani saetci upravljakih
opcija i njihovih potencijalnih
utjecaja (npr. asopis Hrvatske
vode).
- Baza podataka redovito
popunjavana.

D2) Prikupljati i pohranjivati podatke o

parametrima kvalitete vode i vodostaja u
Vranskom jezeru i njegovom slivu, u
suradnji s Hrvatskim vodama.

- Po potrebi potpisan sporazum o

dodatnoj vanjskoj usluzi
prikupljanja i dostavljanja
podataka.
- Laboratorijski dnevnik strune
slube.
- Oevidnici nadzorne slube.

104

Indikator

Prioritet

Akcija

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Trokovi (u kn)

g10

D3) Analizirati i interpretirati prikupljene

podatke o kvaliteti voda i vodostajima.

- Godinja i po potrebi sezonska

izvjeda.

D4) Izraditi hidrogeoloku studiju ueg

slivnog podruja Vranskog jezera

- Hidrogeoloka studija dostupna.

VSI

100.000,00

D5) Provesti hidroloka istraivanja na

podruju Parka radi procjene rizika od
zaslanjivanja

- Izvjetaj o istraivanju.

VSI

70.000,00

D6) Pratiti utjecaj upravljakih akcija na

uem slivnom podruju jezera na procese
zaslanjivanja

- Izvjetaj o pradenju stanja s

preporukama za daljnje
upravljake akcije

VSI

120.000,00

D7) Definirati ekoloki prihvatljiv protok u

pritocima jezera i minimalni prihvatljiv
vodostaj jezera, te lobirati kod Hrvatskih
voda za odravanje istog

- Studija dostupna ustanovi.

1

VSI

50.000,00

HV

10.000,00

D8) Lobirati kod Hrvatskih voda da se

podaci o iskoritavanju izvora Kakma,
Stabanj, Kutijin stan i Biba redovito
dostavljaju Javnoj ustanovi.

- Broj prepiski / sastanaka.

50.000,00

- Podaci o vodostajima.
- Broj sastanaka / prepiski.
- Podaci dostupni Javnoj ustanovi.

D9) Izraditi strunu studiju biolokog

minimuma protoka izvora Kakma,
Stabanj, Kutijin stan i Biba s prijedlogom
revitalizacije potoka.

- Struna studija

VSI

150.000,00

D10) Prema rezultatima studije

revitalizirati barem jedan potok.

- Revitaliziran jedan potok.

HV

100.000,00

105

Indikator

Prioritet

Akcija

Godinji raspored
Suradnici

Trokovi (u kn)

HV

1.600.000,00

VSI

120.000,00

VSI

80.000,00

VSI

150.000,00

g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

- Projekt ustave.
D11) U suradnji s Hrvatskim vodama
izraditi potrebne studije te izgraditi i
staviti u funkciju regulacijsku ustavu na
profilu kanala Prosika.

- Struni elaborat upravljanja

vodostajem .
- Studija utjecaja na okoli.
- Instalirana ustava.
- Uspostavljeno aktivno
upravljanje vodostajem jezera.

D12) Naruiti ispitivanje koncentracije

ekotoksinih metala u jezerskoj vodi i
sedimentu.
D13) Pratiti utjecaj velikih projekata u
slivu Vranskog jezera, kao i upravljakih
akcija ustanove, na kvalitetu sedimenta
Vranskog jezera

- Izvjetaj o istraivanju.

-Izvjetaj o pradenju stanja.

- Rezultati biotestova.
D14) Istraiti utjecaj pesticida s
poljoprivrednih povrina na vodu i
organizme Vranskog jezera.

- Izvjetaj o istraivanju utjecaja

ciljanih pesticida.

D15) Prema rezultatima pradenja

trofikog stanja po potrebi intervenirati
mehanikim metodama (konja
makrofita, vaenje sedimenta).

- Jezero je povoljnog trofikog

statusa.

50.000,00

106

Park prirode Vransko jezero

TEMA E: LOKALNA ZAJEDNICA (SURADNJA I KOMUNIKACIJA)

Kroz sustavnu suradnju s lokalnom zajednicom, te njeno sudjelovanje u provedbi aktivnosti Plana upravljanja, povedati kvalitetu ivota lokalnog
stanovnitva i zatitu prirodnih i kulturnih vrijednosti podruja.
1.
Indikator

2.
3.

Povedan broj lokalnih stanovnika koji njeguju pozitivan odnos prema Parku i zagovaraju zatitu te sudjeluju u implementaciji aktivnosti iz plana
upravljanja.
Povedan broj lokalnih stanovnika koji imaju direktnu korist od odrivog koritenja resursa Parka.
Smanjena uestalost ilegalnih i neprihvatljivih aktivnosti na podruju Parka.

Akcija
E1) U suradnji s regionalnom i lokalnom
samoupravom, regionalnim razvojnim
agencijama te nadlenim ministarstvima i
turistikim zajednicama poticati razvoj
ruralnog turizma u zaleu (identificirati
potencijalne inicijative, pomagati u
provedbi).
E2) Djelovati kao savjetodavno tijelo za
lokalno stanovnitvo pri ostvarivanju
poticaja za ekoloki prihvatljivu
poljoprivredu.
E3) U suradnji s lokalnim portsko
ribolovnim drutvima nastaviti s
organizacijom ribolovnih natjecanja (i
slinih dogaanja, npr. ribikih veeri), te
ukljuivati drutva u akcije Parka.

Indikator

- Broj prijavljenih i/ili ostvarenih

projekata.
- Broj novih sadraja u turistikoj
ponudi zalea.
- Broj seoskih obitelji koje se bave
seoskim turizmom.
- Broj sastanaka / intervjua.
- Broj projekata prijavljenih uz
posredovanje Ustanove.
- Broj ostvarenih poticaja uz
posredovanje Ustanove.
- Broj odranih natjecanja /
zajednikih akcija.
- Broj sudionika.
- Broj tematskih vijesti, priloga,
emisija, lanaka.

Prioritet

Cilj

Godinji raspored
Suradnici

Trokovi (u
kn)

RSU, LSU,
NI, TZ, RRA

500.000,00

RRA

45.000,00

RD

50.000,00

g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

107

E4) Prilikom otvaranja novih radnih

mjesta u Javnoj ustanovi ili za voenje
pojedinih segmenata ponude u Parku
poticati na zapoljavanje lokalno
stanovnitvo.

Indikator

Prioritet

Akcija

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Suradnici

Trokovi (u
kn)

LZ

10.000,00

g10

- Broj itelja okolnih mjesta koji su

se prijavili na natjeaje Parka.
- Broj itelja okolnih mjesta koji su
zaposleni u ustanovi ili vode
pojedine segmente ponude u
Parku.

E5) Uvesti povlastice na cijene usluga za

lokalno stanovnitvo (ulaznice, dozvole za
ribolov i ostalo (vrijede sva pravila
ponaanja)).

- Razliite cijene usluga za lokalno

stanovnitvo.

5.000,00

E6) Kontinuirano informirati lokalno

stanovnitvo putem lokalnih medija,
letaka i broura.

- Broj letaka/broura.
- Broj tematskih vijesti, priloga,
emisija, lanaka.

30.000,00

E7) Jednom godinje objaviti bilten sa

svim relevantnim novostima /
informacijama / planiranim aktivnostima.

- Bilten objavljen i distribuiran.

90.000,00

E8) Po potrebi organizirati okrugle

stolove s lokalnim dionicima o aktualnim
problemima u Parku.

- Broj odranih okruglih stolova.

- Broj sudionika.

E9) Jednom godinje provoditi

anketiranje u svrhu poboljavanja
suradnje s lokalnim stanovnitvom.

- Broj provedenih anketa godinje.

- Broj akcija proizalih iz rezultata
ankete.
- Zadovoljstvo lokalnog
stanovnitva.

20.000,00

E10) Jednom godinje organizirati Dan

otvorenih vrata (svi djelatnici su na
raspolaganju lokalnom stanovnitvu te
nema naplate usluga za programe Parka).

- Organiziran Dan otvorenih

vrata.
- Broj posjetitelja.

50.000,00

LSU

30.000,00

108

Indikator

Prioritet

Akcija

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Suradnici

Trokovi (u
kn)

RD

20.000,00

g10

- Popis dugogodinjih ribolovaca s

Vranskog jezera.
- Broj sastanaka.
E11) Uspostaviti obostranu suradnju s
ribolovcima

- Broj informativno-edukativnih
materijala namijenjenih
ribolovcima.

- Broj i oblik povratnih informacija

od ribolovaca.

109

Park prirode Vransko jezero

TEMA F: EDUKACIJA I INTERPRETACIJA

Indikator

Kontinuiranim i osmiljenim edukacijskim aktivnostima podizati razinu svijesti posjetitelja i lokalnog stanovnitva o vanosti zatite prirode i ouvanja
Parka prirode Vransko jezero.
1. Porast interesa i podrke posjetitelja i lokalnog stanovnitva za zatitu prirode i ouvanje Parka.

Akcija

Indikator

Prioritet

Cilj

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Suradnici

Trokovi (u
kn)

g10

F1) U suradnji s lokalnim osnovnim kolama

oblikovati i provoditi interaktivni program
nastave u prirodi.

- Sadraj programa.
- Broj kola/uenika koji godinje
sudjeluju u programu.

Lokalne
osnovne
kole

90.000,00

F2) Oblikovati i provoditi edukacijski program

za grupe uenika iz kola diljem Hrvatske.

- Edukacijski program u ponudi

Parka.
- Broj grupa uenika koje godinje
sudjeluju u programu.

TA

60.000,00

F3) Nastaviti s mentorskim aktivnostima za

zainteresirane uenike osnovnih i srednjih
kola u regiji te fakulteta.

- Broj uenikih i studentskih

radova na temu Vranskog jezera
izraenih u suradnji s Javnom
ustanovom.

Lokalne
kole, SZ

25.500,00

F4) Prigodno obiljeavati Dan zatite prirode,

u suradnji s lokalnim kolama (Utrka malog
vranca, Boje Vranskog jezera...).

- Broj kola/uenika koje sudjeluju

u proslavi Dana zatite prirode.
- Izvjetaj o obiljeavanju Dana
zatite prirode.

Lokalne
osnovne
kole

180.000,00

F5) Obiljeavati Dan movarnih stanita

prigodnim aktivnostima i/ili tematskim
predavanjima po lokalnim kolama.

- Broj kola/uenika ukljuenih u

prigodne aktivnosti.
- Izvjetaj o obiljeavanju Dana
movarnih stanita.

Lokalne
osnovne
kole

100.000,00

110

Prioritet

Akcija

Indikator

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Trokovi (u
kn)

F6) Obiljeavati Dan Parka prirode Vransko

jezero prigodnim aktivnostima.

- Izvjetaj o obiljeavanju Dana

Parka.

135.000,00

F7) Oblikovati, tiskati i distribuirati

edukativne materijale.

- Broj tiskanih i distribuiranih

edukativnih materijala godinje.

215.000,00

F8) Uspostaviti suradnju sa Sveuilitem u

Zadru u pogledu koritenja parka kao
demonstracijskog i eksperimentalnog
podruja u sveuilinoj nastavi.

- Broj terenskih posjeta.

F9) Urediti botaniku pounu stazu na

Kamenjaku.

- Ureena i obiljeena botanika

pouna staza.

60.000,00

F10) Urediti pounu stazu od Bainke do

vidikovca.

- Ureena i obiljeena pouna

staza.

95.000,00

F11) Izgraditi pounu stazu i dvije

promatranice za ptice na rubovima
ornitolokog rezervata.

- Izgraena pouna staza i

promatranice.

198.000,00

F12) Stvoriti bazu vanjskih suradnika edukatora meu studentima Sveuilita u

Zadru

- Broj educiranih studenata za

voenje edukativnih programa
godinje.
- Broj studenata koji sudjeluju u
voenju edukativnih programa
godinje.

SZ

SZ

12.000,00

30.000,00

111

Park prirode Vransko jezero

TEMA G: TURIZAM, REKREACIJA I PROMIDBA

Indikator

Posebnim oblicima turizma ojaati vrijednost obalnih destinacija, pokrenuti razvoj ruralnog turizma u zaleu i uiniti Park prirode Vransko jezero
prepoznatljivom atrakcijom unutar sustava zatidenih podruja u Hrvatskoj.
Razvijena je turistika ponuda programa i dogaanja za ciljane skupine turista te je ukljuena u ponude lokalnih i regionalnih turistikih
agencija; zabiljeen porast broja posjetitelja.
Uspostavljene nove poslovne inicijative u ruralnom turizmu i druge turistike atrakcije u zaleu Parka.
Park prirode Vransko jezero ukljuen u ponudu specijaliziranih turistikih agencija (hrvatskih i inozemnih) kao dio programa temeljenih upravo
na zatidenim podrujima.

Akcija

Indikator

Prioritet

Cilj

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Trokovi (u
kn)

G1) Dovriti izgradnju i opremanje prijemnoposjetiteljskog centra "Prosika".

- Dovren i opremljen centar.

G2) Ponuditi lokalne specijalitete na izletitu

- vidikovcu "Kamenjak" te ga predstaviti kao
glavnu atrakcijsku toku.

- Ostvarena ponuda lokalnih

specijaliteta.

G3) Izgraditi privezite na Bainki.

- Izgraeno privezite.

150.000,00

G4) Izgraditi privezite u uvali Prosika na

morskoj strani.

- Izgraeno privezite.
- Broj priveza.

1.500.000,00

G5) Izgraditi dio biciklistike staze uz jezero

kroz Modrave.

- Izgraena biciklistika staza.

G6) Izgraditi kameni most preko kanala

Prosika.

- Most izgraen.

- Broj posjetitelja centra.

75.000,00

TZ, TA

30.000,00

- Broj posjetitelja na lokalitetu.

750.000,00
450.000,00

112

G7) Izgraditi 2 odmorine postaje na

panoramskoj cesti iznad jezera.

- Izgraene odmorine postaje.

G8) Izmjestiti autokamp s podruja

Ornitolokog rezervata.

- Autokamp izmjeten.

G9) Nabaviti minibus za prijevoz posjetitelja

unutar Parka.

- Nabavljen minibus.

G10) Nabaviti brod za prijevoz posjetitelja

unutar Parka.

- Nabavljen brod.

- Broj prodanih karata

- Broj prodanih karata

Prioritet

Akcija

Indikator

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

95.000,00

1
3

Trokovi (u
kn)

NI

50.000,00

750.000,00

2.250.000,00

100.000,00

G11) Dopuniti i odravati turistiku

signalizaciju u Parku i na cestovnoj
infrastrukturi u okruju.

- Broj novopostavljenih turistikih

oznaka.

G12) Organizirati iznajmljivanje bicikala i

amaca.

- Broj punktova na kojima se

iznajmljuju bicikli i amci.
- Broj bicikala i amaca koji se
iznajmljuju.

LZ

60.000,00

TA, TZ

3.000,00

G13) Osmisliti i ponuditi nekoliko turistikih

itinerera za (kulturne, prirodne, ruralne,
rekreativne, team building, generalne ... )
turiste.

- Broj osmiljenih i ponuenih

turistikih itinerera.

G14) Oblikovati, tiskati i distribuirati

promidbene materijale.

- Broj tiskanih i ciljano distribuiranih

promidbenih materijala godinje.

300.000,00

G15) Osigurati medijsko pradenje svih

vanijih dogaanja u Parku.

- Broj tematskih priloga, lanaka,

vijesti.

10.000,00

- Broj gostiju po pojedinom paketu.

113

G16) Kontinuirano (barem jednom

mjeseno) nadopunjavati web stranicu na
hrvatskom i engleskom jeziku.
G17) Ukljuiti u turistiku ponudu Parka
ponuditelje turistikih usluga iz zalea.

G18) Poboljati i proiriti suradnju s

turistikim agencijama, s naglaskom na
specijalizirane partnerske agencije.

- Obnovljena i aktualna web

stranica.
- Broj posjeta stranice.
- Sadraj web stranica Parka i
promidbenih materijala.

Prioritet

Akcija

Indikator

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Trokovi (u
kn)

50.000,00

LZ, TZ,
RRA

8.000,00

TA, TZ

8.000,00

ZP, TA

8.000,00

TZ

10.000,00

- Sadraj turistikih itinerera.

- Broj postignutih dugoronih
suradnji.
- Broj sastanaka i/ili radionica.
- Broj agencijskih gostiju.

G19) Uspostaviti suradnju s drugim

zatidenim podrujima u okruenju u cilju
razvoja posebnog oblika turizma s paketom
ponuda zatidenih podruja prirodne (i
kulturne batine).

- Broj sastanaka.

G20) Nastaviti tijesnu suradnju s turistikim

zajednicama (regionalne, lokalne i dravne
razine) u pogledu kreiranja i oblikovanja
turistike ponude.

- Broj sastanaka i zajednikih akcija

/ projekata.

G21) Provoditi kontinuirano pradenje stanja

turistikih aktivnosti i njihovog utjecaja na
kulturnu i prirodnu batinu Parka prirode te
prilagoavati turistiku ponudu rezultatima
pradenja.

- Oevidnici nadzorne slube.

- Broj zajednikih posjetitelja.

- Zajedniki programi i promidbeni
materijali.

- Produkcija zajednikih materijala.

- Izvjetaji turistikih vodia.

10.000,00

- Turistika ponuda prilagoena

rezultatima pradenja stanja.

114

G22) Izraditi studiju utjecaja turistikih

aktivnosti na ciljeve zatite s prijedlogom za
daljnje pradenje stanja te prilagoditi daljnji
razvoj turizma i pradenje proizalim
smjernicama.

Prioritet

Akcija

Indikator

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Suradnici

Trokovi (u
kn)

VS

120.000,00

g10

- Izraena studija.
- Razvoj turizma i pradenje stanja
prilagoeni su smjernicama studije.

- Broj godinje provedenih anketa.

G23) Redovito provoditi ankete u svrhu
poboljanja turistike ponude.

- Broj akcija proizalih iz rezultata

ankete.

10.000,00

- Zadovoljstvo posjetitelja.

115

Park prirode Vransko jezero

TEMA H: UPRAVLJANJE USTANOVOM

Indikator

Povedati i razvijati kapacitete Ustanove za provedbu Plana upravljanja te poboljati uinkovitost djelatnika poticanjem pozitivne radne atmosfere.
1. Aktivnosti planirane Planom upravljanja uspjeno se implementiraju kroz godinje programe, a eventualne prepreke uinkovitoj i pravovremenoj
provedbi Plana uzrokovane su vanjskim okolnostima na koje Ustanova ne moe utjecati.

Akcija

Indikator

Prioritet

Cilj

Godinji raspored
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Suradnici

Trokovi (u kn)

g10

H1) U suradnji s lokalnom zajednicom i

nadlenim ministarstvima, potaknuti
definiranje granice Ornitolokog Rezervata.

- Akt o izmjeni granice

Ornitolokog rezervata.

LZ, MK,
MZOPUG

4.000,00

H2) Lobirati za ubrzanu proceduru donoenja

prostornog plana PPVJ.

- Broj stanaka.
- Prostorni plan usvojen.

MK,
MZOPUG

1.000,00

H3) Unaprijediti i ustaliti suradnju s

jedinicama lokalne i regionalne samouprave u
procesima izrade njihovih programa i planova
upravljanja, dokumenata prostornog
planiranja i razvojnih projekata ireg podruja
Vranskog jezera i njegovog sliva.

- Broj sastanaka i/ili radionica.

- Broj zajednikih projekata.
- Usklaenost dokumenata od
zajednikog interesa.

RSU, LSU

10.000,00

H4) Lobirati za rjeavanje pitanja vlasnitva

nad autokampom Crkvine.

- Autokamp Crkvine ustupljen

ustanovi na koritenje.

MK

50.000,00

H5) Premjestiti upravu Parka na Crkvine, te

izgraditi i opremiti informativni i
prezentacijski centar sa smjetajnim
prostorom i laboratorijem.

- Na Crkvinama izgraene
prostorije uprave Parka.
- Izgraen i opremljen centar.
- Laboratorij stavljen u funkciju.

3.500.000,00

H6) Ekipirati strunu slubu.

- Struna sluba sastoji se od 6

strunih i educiranih djelatnika.

30.000,00
116

Indikator

Prioritet

Akcija

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Trokovi (u kn)

g10

H7) Formirati slubu/odjel za turizam i

promidbu.

- Formirana sluba/odjel
prezentacije (zaposlena barem
4 struna djelatnika).

150.000,00

H8) Nadopuniti i odravati vozni park

ustanove nuan za funkcioniranje svih
pojedinih slubi.

- Broj vozila na raspolaganju

pojedinim slubama.

350.000,00

H9) Kontinuirano nadopunjavati i odravati

opremu Ustanove nunu za provoenje svih
aktivnosti Plana (ukljuujudi opremu ua
protupoarni nadzor i GIS software).

- Sve slube imaju na

raspolaganju opremu nunu za
kvalitetan rad.

500.000,00

H10) Uskladiti Pravilnik o unutarnjem redu

(POUR) sa izmjenama Zakona o zatiti
prirode, dokumentima prostornog ureenja i
najnovijim smjernicama proizalim iz strunih
studija, te u njega ukljuiti detaljni pravilnik o
ribolovu.

- Nova verzija POUR usklaena

je s relevantnim dokumentima.
- Detaljni pravilnik o ribolovu
ukljuen u novu verziju POUR.

H11) Napraviti reviziju Pravilnika o

unutarnjem ustrojstvu (POUU) prema
potrebama definiranim kroz Plan upravljanja.

- Nova verzija POUU odgovara

potrebama Ustanove za
provedbu plana upravljanja.

H12) Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima

donoenja zakonskih i podzakonskih akata iz
podruja zatite prirode.
H13) Pripremiti model izdavanja koncesija i
koncesijskih odobrenja za djelatnosti na
podruju Parka (isplanirati za koje djelatnosti,
kojom dinamikom, na kojim podrujima de se
koncesije izdavati te utvrditi uvjete zatite
prirode).

- Broj akata na kojima je Javna

ustanova aktivno sudjelovala.

- Broj izdanih koncesijskih

odobrenja i koncesija.

MK

2.000,00

2.000,00

MK, NI

2.000,00

3.000,00

117

H14) Preispitati ovlasti te sukladno tome

donijeti odgovarajudi pravilnik za podruje
ekoloke mree.

Indikator
- Oitovanje MK o ovlastima na
podruju ekoloke mree
sukladno oitovanju.
- Slubeno prihvaden Pravilnik
ili pravila ukljuena u POUR.

Prioritet

Akcija

Godinji raspored
Suradnici

Trokovi (u kn)

MK

3.000,00

JUZUZPP

30.000,00

H, VS

50.000,00

VS

30.000,00

g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

- Broj sastanaka.
H15) Suraivati s JUZUZPP ibensko-kninske i
Zadarske upanije u upravljanju podrujima
ekoloke mree.

H16) S korisnicima prostora i interventnim

organizacijama suraivati na izradi planova i
provoenju mjera zatite od poara na
podruju Parka.

- Plan upravljanja podrujima

ekoloke mree koja se
preklapaju s podrujem PPVJ
usklaen je s Planom
upravljanja PPVJ.
- Broj zajednikih projekata.
- Doneen je funkcionalan plan
zatite od poara
- Smanjene su tete od poara

H17) Opremiti i obuiti djelatnike nadzorne

slube za pruanje pomodi i provoenje mjera
sigurnosti za podruje Parka

- Broj opremljenih i obuenih

djelatnika

H18) Osigurati kontinuiranu edukaciju

djelatnika u skladu s potrebama njihovih
slubi.

- Broj teajeva, seminara,

radionica na kojima su
sudjelovali djelatnici Ustanove.
- Broj educiranih djelatnika iz
pojedinih slubi.
- Djelatnici koriste nauena
znanja u svom radu.

200.000,00

H19) Poboljati protok informacija unutar

Ustanove.

- Barem 1 mjeseni sastanak

izmeu slubi.
- Informiranost djelatnika.

1.000,00

118

Indikator

Prioritet

Akcija

Godinji raspored
Suradnici
g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

Trokovi (u kn)

g10

H20) Jednom godinje organizirati studijsko

putovanje u druga zatidena podruja za sve
djelatnike Parka.

- Izvjetaj sa studijskog
putovanja.
- Broj djelatnika koji su
sudjelovali na putovanju.

180.000,00

H21) Urediti strunu biblioteku i arhivu Javne

ustanove u prvoj godini provoenja plana i
redovito je nadopunjavati.

- biblioteka i arhiva Javne

ustanove se uredno
popunjavaju

70.000,00

H22) U suradnji s Ministarstvom kulture

prijaviti PPVJ i okolno podruje ekoloke
mree na popis svjetski vanih movarnih
podruja po Ramsarskoj konvenciji.

- Ispunjena aplikacija za
Ramsar poslana europskom
predstavniku za Ramsar.
- Podruje PPVJ i okolno
podruje ekoloke mree
nominirano je za ukljuenje na
listu Ramsar - podruja.

MK

5.000,00

H23) Osigurati trajne izvore financiranja

putem dravnog prorauna, donacija i
vlastitih prihoda.

- Sklopljeni su ugovori o
financiranju.

MK

1.000,00

H24) Osigurati dodatne izvore financiranja

prijavljivanjem projekata na natjeaje i
programe nacionalnih i meunarodnih
institucija.

- Broj financiranih projekata.

200.000,00

119

5.4 Planirani ljudski resursi

Tablica 12. Prikaz planiranih ljudskih resursa i vremenski raspored kadrovskog popunjavanja Ustanove

LJUDSKI RESURSI

g1

g2

g3

Vremenski raspored kadrovskog popunjavanja

g4
g5
g6
g7

g8

g9

g10

ravnatelj
struni voditelj
struni savjetnik - biolog
struni savjetnik - hidrogeolog
vii struni savjetnik za kulturu
struni suradnik - biolog
struni suradnik za upravljanje
prirodnim resursima
struni suradnik edukator (1)
struni suradnik edukator (2)
struni suradnik za projektne
aktivnosti
glavni nadzornik
nadzornik I vrste
nadzornik II vrste
nadzornik III vrste (1)
nadzornik III vrste (2)
nadzornik III vrste (3)
nadzornik III vrste (4)
voditelj slube za posjetitelje,
promidbu i turistiku djelatnost
struni suradnik za promidbu i
prezentaciju
vii struni referent-vodi
struni referent- informator III vrste*
voditelj slube tehnikih poslova i
odravanja
120

djelatnik za odravanje staza, puteva i

graevinskih objekata (1)
djelatnik za odravanje staza, puteva i
graevinskih objekata (2)
PKV radnik
voditelj slube opdih i zajednikih
poslova
struni suradnik-informatiar
voditelj raunovodstva
raunovodstveni referent - financijski
knjigovoa
tajnik ustanove
administrativni tajnik
istaica
* radno mjesto "struni referent - informator III vrste" je sezonskog karaktera - planirano je zapoljavanje dva djelatnika u opis ovog radnog mjesta (u skladu s POUU), ali
tijekom 6 mjeseci godinje.

TUMA ZNAKOVA: crno - postojeda radna mjesta

crveno - prioritet 1 (ljudski resursi bez kojih je nemogude ostvariti kljune akcije plana)
plavo - prioritet 2 (ljudski resursi potrebni da se ostvari vedina planiranih akcija u planiranom vremenu)
zeleno - prioritet 3 (ljudski resursi koji de omoguditi elegantnije poslovanje ustanove i planiranje novih razvojnih projekata)

121

5.5

Proraun i izvori financiranja

Tablica 13. Prikaz prorauna akcija po temama tokom deset godina

Tema

God 1.

God 2.

God 3.

God 4.

God 5.

God 6.

God 7.

God 8.

God 9.

God 10.

Ukupno

262.900

312.500

282.900

202.500

162.900

172.500

137.900

177.500

157.900

152.500

2.022.000

110.000

160.000

262.500

242.500

272.500

322.500

317.500

307.500

247.500

117.500

2.360.000

116.300

173.800

296.300

218.800

146.300

211.700

91.700

556.500

636.300

81.300

2.529.000

760.000

725.000

610.000

80.000

55.000

180.000

165.000

155.000

140.000

105.000

2.975.000

23.500

38.500

111.000

111.000

111.000

111.000

86.000

86.000

86.000

86.000

850.000

217.050

184.050

142.550

142.550

94.050

84.050

84.050

84.050

84.050

84.050

1.200.500

441.500

382.500

2.812.000

1.026.500

578.500

513.000

497.000

432.000

57.000

57.000

6.797.000

275.900

283.900

211.400

161.400

2.221.400

877.900

877.900

215.400

124.400

124.400

5.374.000

2.207.150

2.260.250

4.728.650

2.185.250

3.641.650

2.472.650

2.257.050

2.013.950

1.533.150

807.750

24.107.500

Ukupno

Tablica 14. Prikaz prorauna akcija po prioritetima

Tema/Prioritet
1
A
1.057.000
B
330.000
C
1.172.000
D
2.240.000
E
140.000
F
743.000
G
1.306.000
H
4.926.000
Ukupno
11.914.000

2
3
570.000
395.000
1.250.000
780.000
1.127.000
230.000
205.000
530.000
570.000
140.000
295.000
162.500
3.033.000 2.458.000
268.000
180.000
7.318.000 4.875.500

122

Tablica 15. Prikaz tekudih trokova Ustanove

TEKUDI
TROKOVI
Plade i
trokovi
zaposlenika*
Hladni
pogon
**
Ustanove
Ukupno

Vremenska raspodjela

Ukupno

g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

1.497.922,48

1.557.839,38

2.165.459,08

2.560.421,10

2.723.317,94

3.428.962.27

3.566.120,76

3.708.765,59

3.783.564,27

3.934.906,84

25.498.317,44

194.000,00

213.400,00

234.740,00

258.214,00

284.035,40

312.438,94

343.682,83

378.051,11

415.856,22

457.441,84

3.091.860,34

1.691.922,48

1.771.239,38

2.400.199,08

2.818.635,10

3.007.353,34

3.741.401,21

3.909.803,59

4.086.816,70

4.199.420,49

4.392.348,68

28.590.177,78

*Plade i trokovi zaposlenika izraunati su prema sadanjim trokovima uvedanim za 4% u svakoj godini, uzimajudi u obzir plan kadrovskog popunjavanja Ustanove prikazan
u Tablici 12.
**Hladni pogon Ustanove = trokovi elektrine energije, vode, telekomunikacija, uredskog materijala i goriva

Vedina akcija bit de financirana iz dravnog prorauna i vlastitih sredstava javne ustanove, dok se za neke infrastrukturne akcije planira financiranje
sredstvima i iz nacionalnih i meunarodnih fondova. Tekudi trokovi Ustanove bit de financirani iz dravnog prorauna, te manjim dijelom iz vlastitih
sredstava Ustanove.

Tablica 16. Ukupni prikaz trokova: tekudi trokovi + trokovi akcija

UKUPNI
PRIKAZ
TROKOVA

Vremenska raspodjela
Ukupno

g1

g2

g3

g4

g5

g6

g7

g8

g9

g10

Tekudi
trokovi

1.691.923

1.771.240

2.400.199

2.818.635

3.007.353

3.741.401

3.909.804

4.086.817

4.199.421

4.392.349

28.590.178

Trokovi
akcija

2.207.150

2.260.250

4.728.650

2.185.250

3.641.650

2.472.650

2.257.050

2.013.950

1.533.150

807.750

24.107.500

Sveukupno

3.899.073

4.031.490

7.128.849

5.003.885

6.649.003

6.214.051

6.166.854

6.100.767

5.732.571

5.200.099

52.697.678

123

Grafiki prikaz 4. Prikaz prorauna po prioritetima kroz deset godina

124

5.6

Procedura izmjene Plana upravljanja

Plan upravljanja odreuje i opisuje nain upravljanja zatidenim podrujem temeljen na najboljoj
praksi poznatoj u vrijeme njegove izrade. No, pradenjem stanja u prostoru i spoznajom novih
informacija te pojavom nekih novih utjecaja, moe dodi do potrebe za promjenom naina
upravljanja. Plan stoga treba biti prilagodljiv na nain da omoguduje izmjenu planiranih aktivnosti
sukladno promjenama do kojih je dolo.

Revizija nakon deset godina

Plan upravljanja zatidenim podrujima u Hrvatskoj se, sukladno lanku 80. Zakona o zatiti prirode
(NN 70/05 i 139/08), donosi za razdoblje od deset godina. Promjene do kojih je dolo tijekom tih
deset godina trebale bi se kroz revizije uklopiti u akcije upravljanja. Mogudnost unoenja izmjena
postojedih akcija dozvoliti de upravi Parka da bude fleksibilna u svom radu, ali da istodobno zadrava
opdi smjer upravljanja, koji je definiran vizijom i ciljevima.
Vizija plana upravljanja zapravo je dugoroni cilj upravljanja zatidenim podrujem. Ona se stoga
postavlja za razdoblje koje je dulje od trajanja samog plana. Vizija bi dakle, ukoliko se status
zatidenog podruja ne promijeni, trebala ostati ista i pri sljededoj izradi plana upravljanja,
osiguravajudi tako kontinuiranost upravljanja podrujem. Slino tome, osim ako ne doe do neke
znaajne promjene, pojedinani ciljevi plana trebali bi ostati nepromijenji barem za sljedede
desetogodinje razdoblje.

Revizija nakon pet godina

Nakon proteka razdoblja od pet godina analizira se provedba plana upravljanja i ostvareni rezultati
te se po potrebi obavlja revizija plana na nain i po postupku propisanom za njegovo donoenje.
Akcije upravljanja po potrebi treba djelomino ili potpuno ponovno sastaviti. U poglavlje o pradenju
provedbe plana treba ukljuiti analizu uspjenosti provedbe dotadanjih akcija tj. onoga to se
napravilo, i to se nije napravilo, te bilo kojih drugih iskustava koja su posluila pri reviziji plana
upravljanja.

Godinji programi upravljanja

Sukladno lanku 81. Zakona o zatiti prirode (NN 70/05 i 139/08) plan upravljanja provodi se
Godinjim programom zatite, ouvanja, koritenja i promicanja zatidenog podruja. To znai da se
u Godinje programe ugrauju aktivnosti iz plana upravljanja planirane za tu godinu, koje se, ukoliko
se pokae potrebnim, unutar Godinjeg programa mogu i dodatno razraditi. Kroz izradu Godinjih
programa Javna ustanova moe obaviti manje izmjene planiranog upravljanja te provjeru i ponovno
definiranje prioriteta provedbe (za tu godinu).

125

NATURA 2000 - ekoloka mrea Europske Unije

NATURA 2000 osnovni je program u politici zatite prirode Europske Unije. Ona obuhvada mreu
ouvanih podruja prirode u svim zemaljama lanicama Europske Unije. Navedena podruja vana su
zbog ouvanja ugroenih staninih tipova i vrsta navedenih u dodacima Direktive o stanitima i
Direktive o pticama (Council Directive 92/43/EEC; Coucil Directive 79/409/EEC).
Svaka zemlja lanica EU doprinosi stvaranju mree NATURA 2000 odreivanjem Posebnih podruja
zatite (Special Areas of Conservation - SAC), u skladu s lankom 4. Direktive o stanitima. Mreu
NATURA 2000 uz Posebna podruja zatite ine i Vana podruja za ptice (Special Protection Areas SPA) koja se odreuju temeljem Direktive o pticama.
Kao bududa lanica EU Hrvatska ima jednake obveze u zatiti prirode kao i ostale lanice. U Hrvatskoj
je za koordinaciju razvoja ekoloke mree NATURA 2000 zaduen Dravni zavod za zatitu prirode
koji na problematici ekolokih mrea radi od svog osnutka, 2003. godine. Od tada Zavod intenzivno
surauje sa svim relevantnim strunjacima i znanstvenicima na izradi prijedloga, prvo, Ekoloke
mree RH, a zatim i NATURA 2000 podruja i to kroz nekolicinu projekata sufinanciranih iz fondova
EU.
Osim odreivanja podruja ouvanja, potrebno je osigurati i povoljno stanje ouvanosti ciljnih
vrsta/staninih tipova kroz prilagoeno upravljanje podrujima te osigurati provedbu nunih mjera
ouvanja uz to manja ogranienja i uspostavljanje odgovarajudih naknada i poticaja za korisnike
prostora.
Trenutno, Dravni Zavod za zatitu prirode radi na finalizaciji strunog prijedloga hrvatskog dijela
ekoloke mree NATURA 2000. U sklopu projekta PHARE 2005 "Institucionalno jaanje i provedba
ekoloke mree NATURA 2000 u Hrvatskoj" razvijena je i internet stranica s podacima o prijedlogu,
uspostavi i provedbi mree NATURA2000 u Hrvatskoj (www.natura2000.hr).

6.1

Prijedlog ekoloke mree NATURA 2000 na podruju Vranskog jezera

Park prirode Vransko jezero i podruje Jasen vrednovani su i kao potencijalno podruje ekoloke
mree EU NATURA 2000 (slika 47.) i to kao podruje vana za ouvanje ptica (SPA) te podruje vano
za ouvanje drugih divljih svojti i stanita (pSCI).

126

Slika 47. Prijedlog NATURA 2000 podruja na podruju Vranskog jezera (Izrada: DZZP, 2009.)

SPA
Park prirode Vransko jezero i podruje Jasen vani su za ouvanje 8 vrsta sa popisa Direktive o
pticama (tablica 14).
Tablica 14. Izvod iz Prijedloga ekoloke mree NATURA 2000 SPA
ifra i naziv podruja

Ciljevi ouvanja

HR1000025
Vransko jezero i Jasen

redovite selice
blistavi ibis
crnoprugasti trstenjak
aplja danguba
apljica voljak
mala tijoka
mali vranac
ria tijoka
siva tijoka

Plegadis falcinellus
Acrocephalus melanopogon
Ardea purpurea
Ixobrychus minutus
Porzana pusilla
Phalacrocorax pygmaeus
Porzana porzana
Porzana parva

Ciljne vrste navedene su kako slijedi, zajedno sa sadanjom procjenom njihove brojnosti i
rasprostranjenosti (slika 48):
1. Plegadis falcinellus (blistavi ibis) je vrsta primijedena u migraciji na Vranskom jezeru, pri
emu podruje koristi za ishranu, a ukljuuje od 5, pa sve do 36 uoenih ptica, premda je jo
1965. godine zabiljeeno razmnoavanje te vrste u Parku prirode.
127

2. Acrocephalus melanopogon (crnoprugasti trstenjak) pojavljuje se zimi, kada se na Vranskom

jezeru moe nadi i do 600 primjeraka.
3. Ardea purpurea (aplja danguba) ukljuuje samo 10-20 gnijezdedih parova (u proteklih
nekoliko godina samo 7-9 parova), dok ostali primjerci koriste podruje za hranjenje.
4. Ixobrychus minutus (apljica voljak) zastupljena je s priblino 100 -150 gnijezdedih parova.
5. Porzana pusilla (mala tijoka) najrjea je tijoka, zastupljena s jednim, odnosno maksimalno
dva gnijezdeda para u Parku prirode.
6. Phalacrocorax pygmeus (mali vranac) ukljuuje gnijezdedu populaciju od 15 do 24, premda
se zimi pojavljuje i do 250-737 ptica.
7. Porzana porzana (ria tijoka) zastupljena je samo sa 2-3 gnijezdeda para.
8. Porzana parva (siva tijoka) neto je ede zastupljena od svoje srodne vrste, sa 5-6
gnijezdedih parova.

Slika 48. Podruje rasprostranjenosti ciljnih vrsta ptica na podruju Vranskog jezera i Jasena (Izrada: DZZP,
2009.)

pSCI
Park prirode Vransko jezero i podruje Jasen vani su i za ouvanje 3 stanina tipa navedena na
Dodatku I te 4 divlje svojte navedene na Dodatku II Direktive o stanitima (tablica 15 i slika 49).

Ciljna stanita:
6420 Mediteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenion

128

Ovim tipom stanita dominiraju visoki travnjaci i rogoz, a taj je tip rasprostranjen irom
mediteranskog podruja. Tipina flora bogata je i raznolika, ukljuujudi vrste koje postoje na
Vranskom jezeru, poput Scirpus holoschoenus, Agrostis stolonifera, Schoenus nigricans,
Juncus maritimus, J. acutus, Dittrichia viscosa i Eupatorium cannabinum. Ova vrsta travnjaka
dobro je zastupljena na blaim padinama obala Vranskog jezera, kao i na okolnim ravnim
podrujima unutar Vranskog sliva, ukljuujudi podruje Jasen gdje su ti travnjaci iroko
rasprostranjeni, no degradirani, i gdje ih je mogude obnoviti upravljakim akcijama.

129

Slika 49. Podruje rasprostranjenosti NATURA 2000 stanita na podruju Vranskog jezera i Jasena (Izrada:
DZZP, 2009.)

Mediteranski niski vlani travnjaci Trifolio-Hordeetalia (hrvatski prijedlog za ukljuenje)

Rije je o livadama koje su nestale iz podruja zbog drenae vode na podruju Jasen i
pretvaranja tog podruja u obradivu zemlju, koja je zamijenila nekadanje livade. Odnedavno
se taj tip moe nadi samo na vrlo malom podruju oko ornitoloke postaje, gdje se provodi
konja jednom godinje, no ovo je podruje premale povrine da bi razvilo puni florni sastav.
Stoga konja treba ukljuiti ire podruje, od ornitoloke postaje prema autokampu, du obje
strane turistikog puta, izmeu glavne ceste i pojasa trstike (neke izraenije "otoide" aa
mora se iskljuiti iz konje).
3140 Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim paroinama Chara spp.
Ovo stanite ukljuuje jezera i druge, uglavnom plitke vodene povrine koje su ili relativno
bogate otopljenim bazama (pH vrijednosti esto 6-7), ili je rije o vrlo bistrim vodama,
vedinom plavim do zelenkastim, koje uglavnom sadre malo (ili umjereno) hranjivih tvari, a
obiluju bazama (pH vrijednost esto >7.5). Dno tih nezagaenih vodenih masa pokrivaju
paroine (Chara i Nitella). Ovo se stanite pojavljuje na velikoj povrini Vranskog jezera, a
povremeno ga nalazimo i u vodama stajadicama na podruju Jasena.
Tablica 15. Izvod iz Prijedloga ekoloke mree NATURA 2000 pSCI
ifra i naziv podruja

Ciljevi ouvanja

HR2000914
Vransko jezero i Jasen

Stanini tipovi
NATURA kod

3140
6420
HR prijedlog
Divlje svojte
livadni procjepak
jezerski rego
anara

Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim paroinama

(Characeae)
Mediteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenion
Submediteranski vlani travnjaci reda Trifolio-Hordeetalia
Chouardia litardierei
Lindenia tetraphylla
Testudo hermanni

130

Slika 50. Mjesta nalaza jezerskog regoa (Lindenia tetraphylla) (Izrada: DZZP, 2009.)

Ciljne vrste:
Lindenia tetraphylla (jezerski rego)
Vrsta vretenca Lindenia tetraphylla (jezerski rego) zabiljeena je na nekoliko lokacija u
Parku prirode i na podruju Jasen (slika 50), no s obzirom da su stanita na kojima obitava
rasprostranjena na podruju Parka, detaljnija istraivanja zasigurno bi ga zabiljeila i na
nekim drugim lokacijama unutar podruja.

Slika 52. Mjesta nalaza livadnog procjepaka (Chouardia littardierei) (Izrada: DZZP, 2009.)

Chouardia littardierei (livadni procjepak)

Chouardia littardierei raste na vlanim livadama dinarskog podruja, a na podruju Vranskog jezera
raste oko Ornitoloke stanice (slika 52). Ukoliko se povrina koja se kosi proiri, njena de se
populacija znatno povedati.

131

Testudo hermanni (anara)

anara ili kopnena kornjaa tipini je stanovnik eumediteranske zone nae obale i otoka. Zbog
pogodnog stanita, njezina je populacija na Vranskom jezeru i njegovoj okolini relativno gusta i
vijabilna te je se moe nadi gotovo na cijelom kopnenom podruju Parka (slika 53).

Slika 53. Rasprostranjenost anare (Testudo hermanni) (Izrada: DZZP, 2009.)

132

6.2

Plan upravljanja i NATURA 2000

Park prirode Vransko jezero i podruje Jasen dio su Ekoloke mree RH vrednovani su kao
potencijalno podruje europske ekoloke mree NATURA 2000 (slika 47). Stoga ovaj Plan posebnu
pozornost posveduje ciljevima ouvanja mree NATURA 2000, odnosno divljim vrstama i staninim
tipovima navedenim u dodacima Direktive o stanitima i Direktive o pticama, a prioritet imaju akcije
ija je svrha osigurati dugorono ouvanje upravo ovih vrsta i stanita.
Nekim akcijama plana upravljanja nastoji se osigurati sveobuhvatna zatita kako ciljeva ouvanja,
tako i cjelokupnog zatidenog podruja i sprijeiti mogudi nepoeljni uinci u bududnosti. Tako je npr.
svrha akcije C3 lobiranje protiv naina koritenja zemlje u zaleu koje bi moglo dovesti do
pogoranja kvalitete vode u jezeru. Zatita Ornitolokog rezervata i formaliziranje njegovih granica
predstavlja jasan cilj kako teme A, tako i teme H, uz posebnu pozornost posvedenu ciljnim
populacijama ptica unutar tih podruja. U okviru teme D (posvedene hidrologiji i upravljanju
vodama), akcije D1-D4 imaju za cilj prikupljanje kvalitetnih podataka na temelju nadzora kvalitete i
koliine vode to je posebno vano za vodene zajednice (npr. tip stanita 3140 - oligo-mezotrofne
vode bogate vapnencem s dnom obraslim paroinama), vodene beskraljenjake (npr. vrstu Lindenia
tetraphylla), kao i za vrste ptica iji opstanak ovisi o ribljoj populaciji (npr. malog vranca, apljicu
voljak i aplju dangubu). Slino tome, upravljake akcije koje se fokusiraju na poticanje oblika
poljoprivrede prihvatljivih za prirodu (akcije C4 C12) djelomino su usmjerene na smanjenje unosa
hranjivih tvari u jezero te posljedino na poboljanje kakvode vode.

Ptice
Nadzor populacija ptica, naroito onih vrsta koje su znaajne za mreu NATURA 2000, obuhvaden je
upravljakim akcijama A1-A3. Te akcije zahtijevaju sljedede:
Redovito (barem jednom mjeseno) provoditi obilazak terena u svrhu uoavanja ekolokih
promjena, s posebnim naglaskom na pradenje gnijeenja malih vranaca i aplji danguba u
OR, a tijekom zime mjeseno prebrojavanje ptica vodarica na podruju cijelog jezera.
Nastaviti s redovitim pradenjem stanja ornitofaune (zimujudih populacija movarica koje se
zadravaju na otvorenoj vodi, zimujudih i gnijezdedih populacija ptica u gustim sklopovima
obalne vegetacije, gnijezdedih populacija aplji dangubi i malih vranaca) od strane strunih
institucija.
Nastaviti suradnju s Hrvatskim ornitolokim drutvom u organizaciji prstenovakog kampa
svake godine tijekom jesenske selidbe.
Te bi mjere zajedno trebale omoguditi nuni nadzor nad prioritetnim vrstama ptica na Vranskom
jezeru i podruju Jasen, te omoguditi Parku prirode da traene podatke o statusu zatite prua
Dravnom zavodu za zatitu prirode. Povrh toga, u skladu s ranije reenim, akcije za zatitu pojasa
trske Vranskog jezera (naroito za Ornitoloki rezervat), kvalitete vode te poplavnih livada Jasena
(hranidbenog podruja) doprinose osiguranju odgovarajudeg stanita za te ptice, kako tijekom
sezone parenja, tako i tijekom zimske/migracijske sezone. Pretpostavlja se kako najvedu prijetnju
pticama PP Vransko jezero predstavljaju intenziviranje poljoprivrede, odvodnjavanje, ilegalna
izgradnja, spaljivanje trske, prekomjerni lov i/ili krivolov u okolnom podruju te prekomjerna
odvodnja vode iz pritoka i kanala koji vodom opskrbljuju jezero. Konkretno, na podruju Jasena
postoje problemi koji proizlaze iz fragmentacije i gubitka vlanih travnjaka, to je uzrokovano
prenamjenom tla na intenzivniju poljoprivredu i koritenjem pesticida.
Planom upravljanja i gore navedenim akcijama nastoji se osigurati nune mjere zatite ptica kroz
sljedede napore: a) obnavljanje prirodne dinamike razine voda, ukljuujudi sprjeavanje daljnjeg
133

odvodnjavanja i pretjeranog isuivanja sustava Vranskog jezera i njegovih pritoka; b) regulaciju

turistikih i sportskih aktivnosti, kao i prevenciju krivolova te c) prevenciju intenzivnih poara u
pojasevima trske. Na livadama Jasena smjernice upravljanja koje treba realizirati u suradnji sa
upanijskom javnom ustanovom za zatitu prirode ukljuuju odravanje travnjaka, kao i program
prelaska s intenzivne na ekstenzivnu poljoprivredu.
Stanita
3140 Tvrde oligo-mezotrofne vode s dnom obraslim paroinama Chara spp.
Dvije upravljake akcije (A5 i A7) pokrivaju ovo stanite, a na njih se odnosi i kartiranje stanita koje
je potrebno obaviti sukladno akciji A4. Akcijom A5 nastoji se istraiti sastav zajednice Characeae i
uspostaviti reim nadzora rasprostranjenosti stanita. Rezultat te akcije omogudit de Javnoj ustanovi
da doe do vrijednih podataka o statusu ovog prioritetnog stanita, koje je zatim potrebno
proslijediti Dravnom zavodu za zatitu prirode, kako bi se na nacionalnoj razini mogao formulirati
stav Hrvatske u vezi sa stanjem ouvanosti, sukladno lancima 11 i 17 (1) Direktive o stanitima.
Akcija A7 ima iri opseg i obuhvada istraivanje punog raspona zajednica makrofita. Akcija A4
zahtijeva ukupnu kartu stanita u mjerilu 1:5000, iz koje de biti mogude procijeniti promjene
rasprostranjenosti tipa stanita 3140 (i drugih stanita).
Povrh ovih upravljakih akcija, usmjerenih na procjenu i pradenje rasprostranjenosti stanita, u
okviru Plana upravljanja postoje i upravljake akcije kojima je cilj osigurati odgovarajude ekoloke
uvjete za stanita. Povrh spomenutih akcija s ciljem poboljanja kakvode vode, bitnih za vrste
porodice Characeae, postoji i akcija D7 kojom se osigurava zatita Vranskog jezera od zaslanjenja,
kao i odranje povoljne razine vodostaja pomodu izgradnje ustave na kanalu Prosika. Takoer su
vane odreene upravljake akcije usmjerene na odrivo koritenje resursa, osobito ribljeg fonda;
konkretno, akcijom C14 nastoji se kontrolirati brojnost babuki i time smanjiti podizanje sedimenta
na dnu koje moe uzrokovati smanjenje razine svjetla i pogorati uvjete rasta za vrste porodice
Characeae. Sveukupno gledajudi, te upravljake akcije trebale bi osigurati da voda u jezeru bude
manje mutna, no s viom pH vrijednodu (zbog unosa kalcija iz okolnog kamena vapnenca) i
smanjenim razinama makronutrijenata poput duika i fosfora.
6420 Mediteranski visoki vlani travnjaci Molinio-Holoschoenion
Na stanite se odnosi upravljaka akcija A6, a potrebu za kartiranjem stanita obuhvada ved
spomenuta akcija A4. Akcija A6 pak zahtijeva da Park prirode izradi i provodi plan pradenja stanja za
tip stanita Molinio-Holoschoenion. Kao i u primjeru koji se odnosi na tip stanita 3140, ova akcija
stoga omoguduje Javnoj ustanovi da doe do nunih podataka u vezi sa statusom tog prioritetnog
stanita i da ih proslijedi DZZP-u, kako bi se ispunili pravni zahtjevi vezani za pradenje stanja u okviru
mree NATURA 2000.
Mediteranski niski vlani travnjaci Trifolio-Hordeetalia (hrvatski prijedlog za ukljuenje)
Opstanak i povoljan status ovih travnjaka dodatno se obrauje u okviru plana upravljanja kroz akcije
koje imaju za cilj uspostavu povoljnih reima konje (npr. akcije A13 i A14). Takva konja se odlae do
razdoblja nakon sredine srpnja, kako bi se osiguralo da ptice tijekom razmnoavanja mogu dovriti
reprodukciju i da biljke cvjetnice mogu proizvesti sjeme. Bududi da ti travnjaci takoer ovise o
odgovarajudem vodnom reimu, kroz plan upravljanja nastoji se postidi kontrola otjecanja slatke
vode u more (akcija D7 u vezi s ustavom na kanalu Prosika).

Druge vrste
U okviru poznate faune beskraljenjaka samo je jedna NATURA 2000 vrsta: Lindenia tetraphylla
(jezerski rego). Obuhvadena je upravljakom akcijom A9 koja se odnosi na redovito pradenje stanja
populacija vretenaca s naglaskom na ovu vrstu. Ovom akcijom se nastoji prikupiti informacije o
njenom statusu, i time doprinijeti ispunjenju potrebe za procjenom stanja ouvanosti na razini
134

lokacije i na nacionalnoj razini za vrste definirane kroz mreu NATURA 2000. Postoji naelna potreba
da se doe do popisa vodenih beskraljenjaka (to pokriva akcija A8). Opda procjena
makrozoobentosa pruit de podatke i o pojavnosti i statusu vrste Lindenia tetraphylla u fazi liinke.
Glavne prijetnje populaciji vretenaca su sljedede: a) gubitak stanita neodrivim koritenjem
slatkodovodnih resursa i poljoprivrednim zahvatima na vlanim livadama (odvodnjavanje); te b)
zagaenje koritenje pesticida, herbicida, gnojiva i drugih toksinih proizvoda. Kao to je opisano u
ovom odjeljku, plan upravljanja bavi se nekim prijetnjama, dok druge prijetnje zahtijevaju upravljaki
pristup na razini ireg podruja. Stoga mjere ouvanja vretenaca i drugih beskraljenjaka ovisnih o
vodi ukljuuju: a) prekid uvoenja tetnih poljoprivrednih zahvata (koje treba zamijeniti nainima
koritenja povoljnijim za okoli); b) kontrolu i smanjenje koritenja pesticida i gnojiva; te c) kontrolu i
poboljanje kvalitete vode. Vrsta.
Chouardia littardierei raste na vlanim livadama dinarskog podruja, a na podruju Vranskog jezera
raste oko Ornitoloke stanice. Ukoliko se povrina koja se kosi proiri,njena de se populacija znatno
povedati.
Testudo hermanni (anara ili kopnena kornjaa) tipini je stanovnik eumediteranske zone nae
obale i otoka. Zbog pogodnog stanita, njezina je populacija na Vranskom jezeru i njegovoj okolini
relativno gusta i vijabilna te je se moe nadi gotovo na gotovo cijelom kopnenom podruju Parka
(slika 53).

135

Literatura
AGRICONSULTING S.P.A. (2005): Smjernice za izradu plana upravljanja. GEF/WB Projekt
Zatita krkih ekosustava (KEC)
Anon. (2000): Zrane fotografije Vranskog jezera. 16 fotografija iz Dravnog zavoda za zatitu
prirode, Zagreb
Anon. (2002-2006): Katastarske mape Vranskog jezera i okolnih podruja. AutoCAD i srodni
materijali iz Dravnog zavoda za zatitu prirode, Zagreb
Anon. (2006) Park prirode Vransko jezero; turistika karta (1:30000). Park prirode Vransko
jezero, Biograd
Appleton, M.R. i Hotham, P.A.E (2007): Izrada planova upravljanja zatidenim podrujima u
Hrvatskoj - Prirunik. Fauna & Flora International, Cambridge, UK.
Bedek, J., Gottstein-Matoec, S., Jalid, B., Ozimec, R, tamol, V. (2006): Catalogue of cave
type localities of Croatian fauna. Natura Croatica 15. Supl 1: 1-154.
Bogdanovid, T. (2004). Inventarizacija i valorizacija faune vretenaca (Odonata) Parka prirode
Vransko jezero. Struna studija. *Inventarisation and valorization of Odonata fauna in Nature
Parka Vransko lake. Scientific report.+ Pedagoki fakultet, Osijek.
Bojanid, F. (2003) Zatita voda Vranskog jezera, Zbornik "Hidroloka stabilizacija i ouvanje
bioraznolikosti slivnog podruja Parka prirode Vransko jezero", Biograd.
Borid, I., Katalinid, A., Milovid, M., Ozimec, S., Stanid, Z., Vojnid Rogid, I., Vukovid, N.,
Zrnevid, Z., upan, D. (2007.): Inventarizacija i kartiranje vaskulare flore Parka prirode
Vransko jezero. Park prirode Vransko jezero i Hrvatsko botaniko drutvo, Zagreb.
Dravni zavod za statistiku
Dudley, N. (Editor) (2008): Guidelines for Applying Protected Area Management Categories.
Gland, Switzerland: IUCN. x + 86pp. [Dostupno na: www.iucn.org/publications ]
Elektroprojekt Zagreb, (1994): Prethodna studija utjecaja na okoli voda Vranskog jezera ,
Zagreb.
Elektroprojekt Zagreb, (1983): Pregrada na Vranskom jezeru - idejno rjeenje, Zagreb.
Elektroprojekt Zagreb, (1984): Pregrada na Vranskom jezeru - idejno rjeenje, Zagreb.
Fritz, F. (1984) Postanak i starost Vranskog jezera kod Biograda na moru, Geoloki vjesnik br
37, Zagreb.
Graevinski fakultet u Zagrebu, (1994): Prethodna studija utjecaja na okoli akumuliranja
vode Vranskog jezera, Zagreb.
Hrvatska vodoprivreda, (1994): Prethodna studija utjecaja na okoli akumuliranja voda
Vranskog jezera (Sinteza), Zagreb.
Jakelid, Z. (2003): Obnova objekata vodoopskrbe u zaleu Biograda s komentarima uinka na
vodoobskrbu, Zagreb.
Janev Hutinec, B. Kleteki, E., Lazar, B., Podnar Leid, M., Skejid, J. Tadid, Z., Tvrtkovid, N.
(2006): Crvena knjiga vodozemaca i gmazova Hrvatske. Ministartsvo kulture i DZZP, Zagreb.
Javna ustanova Park prirode Vransko jezero slubene web stranice: www.vransko-jezero.hr
Katalinid, A., Rubinid, J. i Buselid, G. (2007): Hydrology of two coastal karst cryptodepressions
in Croatia: Vrana Lake vs Vrana lake. Rad prezentiran na 12. svjetskoj konferenciji o jezerima
(Taal 2007), 28. listopada do 2. studenoga 2007., Jaipur, Indija
Katalinid, A., Zwicker, G., Brozincevid, A., Peros-Pucar, D. i Rubinid, J. (2008.). Relation
between hydrological characteristics and anthropogenic influence in the context of lake
protection case studies of Plitvice Lakes and Vrana Lake in Dalmatia (Croatia). Rad
prezentiran na dogaanju BALWOIS 2008 Ohrid, Republika Makedonija 27.-31. svibnja
2008.
136

Klarid, Z., Kuen, E. i Tomljenovid (2006): Lokalni masterplan turizma Parka prirode Vransko
jezero i njegove okolice. Javna ustanova Park prirode Vransko jezero Pakotane.
Biograd.
Klobuar. I. i Maguire. I. (2007): Znanstvena analiza strogo zatidenih vrsta slatkovodnih
deseterononih rakova iz porodice Astacidae. Zavrno izvjede. Zagreb.
Kraljev, D. (2006): Biograd na moru (monografija), Biograd na moru.
Mamuid, P. (1966): Osnovna geoloka karta SFRJ. List ibenik, L 33--8, M 1:100.000. Institut
za geoloka istraivanja Zagreb. Izd. Savezni geoloki zavod, Beograd.
Mamuid, P. (1975): Tuma Osnovne geoloke karte SFRJ za List ibenik, L 33--8, M
1:100.000. Institut za geoloka istraivanja Zagreb. Izd. Savezni geoloki zavod, Beograd.
Mihokovid, N (2008): Istraivanje raznolikosti faune vretenaca Vranskog jezera, Preliminarni
izvjetaj. Hrvatsko odonatoloko drutvo Platycnemis. 3 pages.
Mrakovid. M. (ur.), Mietid, S., Plenkovid-Moraj, A., Grilca, J.R., Mihaljevid, Z., Daleta, M.,
Mustafid, P., Kerovec, M., Pavlinid, I., Zanella, D., Buj, I., Brigid, A., Gligora, M. i Kralj, K.
(2004): Kategorizacija i inventarizacija floristikih i faunistikih vrijednosti Parka prirode
Vransko jezero. Sveuilite u Zagrebu (PMF, Bioloki odsjek, Odjel zoologije) 239 stranica
Narodne novine 109/07: Uredba o proglaenju ekoloke mree.
Narodne novine 70/05: Zakon o zatiti prirode.
Narodne novine 139/08: Zakon o izmjenama i dopunama zakona o zatiti prirode.
Narodne novine 77/99: Zakon o proglaenju Parka prirode Vransko jezero.
Narodne novine 96/99: Uredba o osnivanju Javne ustanove Park prirode Vransko jezero.
Park Prirode Vransko jezero (2008.): Internetske stranice Parka prirode - http://VranaLake.hr/cms/. Park Prirode Vransko jezero
Petoid, D. (1994): Dio prethodne studije utjecaja na okoli akumuliranja vode Vranskog
jezera, Agronomski fakultet u Zagrebu, (arhiva Hrvatske vodoprivrede).
Pintur, G. (ur.) (2003): Hidroloka stabilizacija i ouvanje bioraznolikosti slivnog podruja
Parka prirode (Hydrological stabilisation and protection of the biodiversity of the Lake Vrana
Nature Park basin). Neobjavljeni radovi s konferencije odrane u Biogradu 2003. godine 52
str.
Pintur, G. (2004): Ouvanje I odrivo koritenje bioraznoikosti na dalmatinskoj obali putem
odrivog razvitka obalnog podruja. UNDP/GEF Coast Project i Park prirode Vransko jezero,
Biograd, 27 stranica
Pintur, G. (2006): Katastar kulturno povijesne batine PP VJ i njegove okolice, Biograd na
moru.
Radovid, D., Kralj, J., Tuti, V., Dikovid, D. (2003): Red Data Book of Birds of Croatia. MZOPU,
Zagreb. 179 pages
Radovid, D., Tuti, V., Kralj, J. (2004): Inventarizacija i valorizacija ornitofaune Parka prirode
Vransko jezero. Znanstvena studija, Zavod za ornitologiju HAZU: 80 pages.
Radovid, D. (ur.) (2005): Katastar prirodne batine Parka prirode Vransko jezero struna
studija. Hrvatsko ornitoloko drutvo, Zagreb. 112 stranica
Radovid, D., Kralj, J., Tuti, V., Radovid, J., Topid, R. (2005): Nacionalna ekoloka mrea
vana podruja za ptice u Hrvatskoj. (National Ecological Network areas important for birds
in Croatia) Dravni zavod za zatitu prirode. Zagreb.84 pages.
Radovid, J., Topid, R. i ivid, K. (2005): Prostorni Plan Parka Prirode Vransko jezero: struna
podloga s prijedlogom uvjeta i mjera zatite prirode. Dravni Zavod za Zatitu Prirode,
Zagreb. 35 stranica
Radovid, J., Topid, R., ivid, K. i Trenc, N. (2007): Ornitoloki Rezervat Vransko jezero i Jasen:
struna podloga za izmjenu granice Ornitoloog rezervata Vransko jezero. Dravni Zavod za
Zatitu Prirode, Zagreb. 80 stranica

137

Raa, T., Vujid-Karlo, S.(2004): Biospeleoloka istraivanja na irem podruju Parka prirode
Vransko jezero, Split, 41 pages.
Razlog-Grlica, J. Grlica, I.D., (1997): Fitocenoloke i ekoloke karakteristike vodenih makrofita
podruja otoka Paga (Velog i Kolanskog blata), Vranskog jezera i donjoneretvanskog
podruja. Runolist d.o.o. istraivanje i razvoj u prirodnim znanostima, Virovitica.
Slubeni Vjesnik (1983): Odluka o proglaenju sjevero-zapadnog dijela Vranskog jezera
specijalnim ornitolokim rezervatom. Broj 2., Strana 42. *Odluku donijela Skuptina opdine
Biograd na moru 22. veljae 1983.+
Stanid, Z. (2004): Vegetation relevs from Vrana Lake PP. Rukopis iz projekta LIFE o
Nacionalnoj ekolokoj mrei za Hrvatsku (CRO-NEN) ustupio DZZP, Zagreb. 24 stranice
aid, M., Mihoci, I. (2007): Fauna danjih leptira Parka prirode Vransko jezero. *Butterfly
fauna in Nature Parka Vransko lake], HPM, Zagreb. 36 pages.
Topid, J. i Vukelid, J. (MS) Prirunik za odreivanje stanita u Hrvatskoj prema Direktivi o
stanitima EU.
Vujid-Karlo, S. (2007): Inventarizacija faune traka (Coleoptera, Carabidae) u Parku prirode
Vransko jezero.
vorc, P, Hamidovid, D. (2008): Inventarizacija faune imia Parka prirode Vransko jezero.
Hrvatsko biospeleoloko drutvo, 49 pages
www.cro-nen.hr/nem

138

Prilozi

Prilog 1. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta biljaka Parka prirode Vransko jezero i podruja
Jasen
Prilog 2. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta ivotinja Parka prirode Vransko jezero i podruja
Jasen
Prilog 3. Kulturni objekti na podruju Parka i u njegovoj blioj okolici
Prilog 4. Popis dionika
Prilog 5. Manje poznati pojmovi koriteni u Planu upravljanja Parka prirode Vransko jezero

139

Prilog 1. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta biljaka Parka prirode Vransko jezero
i podruja Jasen
Tablica 1. Ugroene i zatidene vrste biljaka Parka prirode Vransko jezero i podruja Jasen
Flora
Vrsta
Adonis annua
Aegilops neglecta
Agrimonia eupatoria
Alopecurus rendlei
Althaea officinalis
Anemone hortensis
Anthyllis vulneraria
Anthyllis vulneraria
ssp. rubiflora
Arum italicum
Astragalus
monspessulanus ssp.
illyricus
Astragalus muelleri
Aurinia sinuata
Avena fatua
Bromus commutatus
Bryonia dioica
Calamintha nepetoides
Carex divisa
Carex riparia
Carthamus lanatus
Centaurea
spinosociliata
Chaerophyllum
coloratum
Chenopodium vulvaria
Chouardia litardierei
Colchicum autumnale
Colchicum hungaricum
Colchicum visianii
Colutea arborescens
Crataegus monogyna
Cyclamen repandum
Cyperus fuscus
Cyperus longus
Delphinium
peregrinum
Desmazeria marina
Dianthus ciliatus

Hrvatski naziv

Hrvatski
endemi

Jesenski gorocvijet
Jajolika ostika
Turica
Mjeinasti repak
Bijeli sljez
umarica
Ranjenik
Ilirski ranjenik

Ugroenost u
HR
NT

Zatita
prema
ZZP
SZ
Z
Z
SZ
Z
Z
Z

Ilirski kozlinac

SZ

Krki kozlinac
Izverugana gromotulja
tura zob
Zamijenjeni ovsik
Crveni bljutac
Primorska marulja
Razdijeljeni a
Obalni a
Vunasti bodalj
Trnovitotrepaviava
zeina

SZ
SZ
SZ
SZ
Z
Z
SZ
SZ
Z

Obojena krabljica

NT

SZ
SZ

NT
VU

Strani veliki kokotid

Sredozemna ljuljolika
Karanfil

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama

SZ

Veliki kozlac

Loboda pasja
Livadski procjepak
Mrazovac
Mrazovac
Mrazovac
Pucalina
Bijeli glog
Primorska ciklama
Smei ilj
Dugi otrik

Zatita
prema EU
legislativi

Z
SZ
Z
Z
Z
Z
Z
Z
SZ
SZ

CITES dodatak II

SZ
VU

SZ
SZ
140

Dianthus sylvestris ssp.

tergestinus
Dichanthium
ischaemum
Ecballium elaterium
Elymus pycnanthus
Ephedra fragilis ssp.
campylopoda
Eryngium campestre
Genista sylvestris ssp.
dalmatica
Geranium robertianum
Geum urbanum
Gladiolus italicus
Gratiola officinalis
Helichrysum italicum
Herniaria glabra
Herniaria hirsuta
Hibiscus trionum
Hordeum secalinum
Hydrocotyle vulgaris
Hypericum perforatum
Iris illyrica
Iris pseudacorus
Laurus nobilis
Linaria chalepensis
Linum flavum
Linum nodiflorum
Linum strictum
Linum strictum ssp.
corymbulosum
Linum strictum ssp.
strictum
Linum tenuifolium
Linum trigynum
Linum usitatissimum
Lolium subulatum
Lycopus europaeus
Lythrum hyssopifolia
Lythrum salicaria
Malva neglecta
Marrubium incanum
Marrubium vulgare
Melica transsilvanica
Melilotus altissimus
Mentha aquatica
Nymphaea alba
Ononis spinosa
Onopordum illyricum

Karanfil

SZ

Hravosmei naprstak

SZ

Primorska trcalica
Primorska pirika

DD
NT

SZ
Z

Puzava kositrenica

NT

Poljski kotrljan
Dalmatinska utilovka
Pastirska iglica
Pravi blaenak
Gladiola
Gladiola
Milica
Gola kilavica
upava kilavica
Vraka sljezolika
Klasulja
Obini ljepuak
Rupiasta pljuskavica
Ilirska perunika
Perunika
Lovor
Kamenjarski lanilist
Lan
Lan
Lan

SZ

CR

LC

DD

Z
Z
SZ
Z
Z
Z
Z
SZ
SZ
SZ
Z
SZ
SZ
Z
SZ
Z
Z
Z

Lan

Lan

Lan
Lan
Lan
iljasti ljulj
Vuja noga
Vrbica
Vrbica
Korovni sljez
Bijeli tetrljan
Obini tetrljan
Transilvanski meku
Visoki kokotac
Vodena metvica
Lopo
Livadni zeji trn
Ilirski kravaac

Z
Z
Z
SZ
Z
Z
Z
Z
Z
Z
SZ
Z
Z
Z
Z
Z

DD

DD

141

Onosma echioides
Ophrys scolopax ssp.
cornuta
Ophrys sphegodes ssp.
atrata
Orchis laxiflora ssp.
palustris
Orchis quadripunctata
Orchis tridentata
Ornithogalum collinum
Ornithogalum
comosum
Ornithogalum
umbellatum
Papaver hybridum
Papaver rhoeas
Parapholis incurva
Phalaris paradoxa
Plantago afra
Plumbago europaea
Poa trivialis
ssp.sylvicola
Prunus avium
Prunus mahaleb
Pulicaria dysenterica
Ranunculus acris
Ranunculus arvensis
Ranunculus chius
Ranunculus ficaria
Ranunculus ficaria ssp.
calthifolius
Ranunculus
millefoliatus
Ranunculus muricatus
Ranunculus
neapolitanus
Ranunculus
ophioglossifolius
Ranunculus repens
Ranunculus sardous
Reseda lutea
Rhamnus intermedius
Rosa canina
Rosa semprevirens
Ruscus aculeatus
Ruta graveolens
Sanguisorba officinalis
Scirpus holoschoenus
Scirpus maritimus

Rumenjaa

SZ

Kokica

SZ

CITES dodatak II

Kokica pauica

SZ

CITES dodatak II

Movarni kadun

DD

SZ

CITES dodatak II

etverotokasti kadun
Trozubi kadun
Ptije mlijeko

VU
VU

SZ
SZ
Z

CITES dodatak II
CITES dodatak II

Ptije mlijeko

Ptije mlijeko

Zavinutobodljasti mak
Poljski mak
Svinuti tankorepa
Valjkasta svjetlica
ljezdastodlakavi
trputac
Vranjemil

SZ
Z
SZ
SZ
Z
Z

Vlasnjaa

LC

Divlja trenja
Raeljka
Businjak
abnjak
abnjak
abnjak
abnjak

Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z

abnjak

abnjak

abnjak

abnjak

Jednolistni abnjak

SZ

abnjak
abnjak
uta rezeda
Srednja krkavina
Pasja rua
Rua
Veprina
Smrdljiva rutvica
Ljekovita krvara
Obina glavica
evarika

Z
Z
Z
SZ
Z
Z

LC
DD

Z
SZ
Z
Z
142

Sedum acre
Seseli tomentosum
Solanum nigrum
Sorbus domestica
Stipa bromoides
Stipa pennata
Tamus communis
Tanacetum
cinerariifolium
Teucrium chamaedrys
Teucrium montanum
Teucrium scordium
Thymus longicaulis
Thymus pulegioides
Thymus serpyllum
Tribulus terrestris
Trifolium echinatum
Trifolium incarnatum
Trifolium resupinatum
Typha angustifolia
Verbascum blattaria
Verbascum phlomoides
Verbascum
phoeniceum
Verbascum
pulverulentum
Verbascum sinuatum
Verbascum thapsus
Vincetoxicum
hirundinaria ssp.
adriaticum
Viola arvensis
Vitex agnus-castus
Xanthium spinosum
Xanthium strumarium
Xanthium strumarium
ssp. italicum

Ljuti ednjak
Pustenasto devesilje
Crna pomodnica
Oskorua
Kovilje
Kovilje
Bljut

NT

Z
SZ
Z
Z
SZ
SZ
Z

Buha

SZ

Obini dubaac
Trava iva
Lukoviasti dubaac
Majina duica
Majina duica
Puzava majina duica
Babin zub
Jeasta djetelina
Odrezana djetelina
Perzijska djetelina
Uskolisni rogoz
Divizma
Divizma

Z
Z
Z
Z
Z
Z
Z
SZ
SZ
SZ
Z
Z
Z

DD
VU

Divizma

Divizma

Divizma
Divizma

Z
Z

Jadranski lastavinjak

SZ

Poljska ljubica
Konopljika
Dikica
Dikica

Z
Z
Z
Z

Dikica

CR kritino ugroena vrsta prema IUCN kriterijima, EN ugroena vrsta prema IUCN kriterijima, VU rizina vrsta prema
IUCN kriterijima, NT niskorizina vrsta prema IUCN kriterijima, LC najmanje zabrinjavajuda vrsta prema IUCN kriterijima,
DD nedovoljno poznata vrsta prema IUCN kriterijima
SZ strogo zatidena vrsta prema Zakonu o zatiti prirode, Z - zatidena vrsta prema Zakonu o zatiti prirode
CITES Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje faune i flore (WASHINGTON, 1973.)

143

Prilog 2. Popisi ugroenih i zatidenih vrsta ivotinja Parka prirode Vransko

jezero i podruja Jasen
Tablica 1. Ugroene i zatidene vrste leptira Parka prirode Vransko jezero
Leptiri
Vrsta
Glaucopsyche alexis
Papilio machaon

Hrvatski naziv

Ugroen
ost u HR

Kozlinev plavac
Lastin rep

NT

Zatita
prema
ZZP
Z
SZ

Zatita
prema EU
legislativi

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama

Tablica 2. Ugroene i zatidene vrste vretenaca Parka prirode Vransko jezero i podruja Jasen
Vretenca
Vrsta
Anaciaeschna isosceles
Anax parthenope
Calopteryx splendens
balcanica
Hemianax ephippiger
Lestes barbarus

Hrvatski naziv

Ugroen
ost u HR

uti ban
Mali car
Dalmatinska konjska
smrt
Grof skitnica
Sredozemna
zelendjevica

Zatita
prema
ZZP
Z
SZ

Zatita
prema EU
legislativi

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama

HD dodatak
II, IV

BE dodatak II

Zatita
prema EU
legislativi

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama

SZ
SZ
SZ

Lindenia tetraphylla

Jezerski rego

SZ

Selysiothemis nigra
Sympetrum fonscolombei
Sympetrum meridionale

Paka ipka
udkasti strijelac
Juni strijelac

Z
SZ
SZ

Tablica 3. Ugroene i zatidene vrste traka Parka prirode Vransko jezero

Trci
Vrsta
Agonum (Europhilus)
thoreyi thoreyi
Brachinus (Brachinus)
psophia
Carabus (Limnocarabus)
clathratus auraniensis
Carabus (Procrustes)
coriaceus excavatus
Carabus (Tachypus)
cancellatus corpulentus
Cymindis (Cymindis)
axillaris adriatica
Demetrias (Demetrias)
atricapillus

Hrvatski naziv

Ugroen
ost u HR

Smee uti gluhak

LC

Piknjasti puckar

NT

Premreeni trak

CR

Konjak jamiasti

LC

Reetkasti veliki trak

NT

Uzani nodnjak

VU

Crnoglavi mastiar

LC

Zatita
prema
ZZP

144

Ditomus calydonius
calydonius
Dolichus halensis
Drypta (Deserida)
dentata
Harpalus (Harpalus)
cupreus fastuosus
Harpalus (Harpalus)
smaragdinus
Laemostenus
(Laemostenus)
dalmatinus
Licinus (Licinus) cassideus
cassideus
Molops (Molops)
dalmatinus
Ophonus (Ophonus)
stictus
Panagaeus (Panagaeus)
cruxmajor
Pterostichus (Feronidius)
melas depressus
Pterostichus (Melanius)
elongatus
Stenolophus
(Stenolophus) mixtus
Stenolophus
(Stenolophus)
skrimshiranus
Zabrus (Pelor)
incrassatus incrassatus

Rupasti ijak

CR

Obrubljeni bjean

NT

Izverugana dragoponja

NT

Kovinasto zeleni teklid

LC

Koturasti teklid

LC

LJjubiasti pilonog

LC

Zguvanopiknjasti
potleu

NT

Dalmatinska veronija

LC

Crnkastozeleni teklid

NT

Noa plaljivac

NT

Duguljasto jajasta
veronija

NT

Valjkasta veronija

VU

Obrubljeni obuvenac

LC

Crnoglavi obuvenac

EN

Visoko svedeni hrbta

LC

Tablica 4. Ugroene i zatidene vrste riba Parka prirode Vransko jezero

Ribe
Vrsta

Hrvatski naziv

Anguilla anguilla
Atherina boyeri
Chelon labrosus

Jegulja
Oliga
Cipal putnik

Cyprinus carpio

aran

Dicentrarchus labrax
Leuciscus cephalus
Liza aurata
Liza ramado
Mugil cephalus
Rutilus aula
Salaria fluviatilis
Sparus aurata

Lubin
Bijeli klen
Cipal zlatac
Cipal balavac
Cipal glava
Masnica
Rijena babica
Komara

Ugroenost
u HR
LC
NT
EN (dunavski
slijev)
LC
VU
LC
LC
VU
NT
VU
LC

Zatita
prema
ZZP
Z

Zatita
prema EU
legislativi

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama
BA dodatak III

145

Tablica 5. Ugroene i zatidene vrste vodozemaca Parka prirode Vransko jezero

Vodozemci

Bombina variegata
Bufo bufo

uti muka
Smea krastaa

Zatita
prema
ZZP
SZ
Z

Bufo viridis

Zelena krastaa

SZ

Hyla arborea
Rana dalmatina
Rana ridibunda
Salamandra salamandra
Triturus vulgaris

Gatalinka
umska smea aba
Velika zelena aba
areni dadevnjak
Mali vodenjak

Vrsta

Ugroen
ost u HR

Hrvatski naziv

NT

SZ
SZ
Z
Z
SZ

DD

Zatita prema
EU legislativi
HD dodatak IV
HD dodatak II,
IV
HD dodatak IV
HD dodatak IV
HD dodatak V

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama
BE dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III
BE dodatak III

Tablica 6. Ugroene i zatidene vrste gmazova Parka prirode Vransko jezero

Gmazovi
Vrsta
Algyroides nigropunctatus
Archaeolacerta oxycephala
Coluber gemonensis
Coluber najadum
Elaphe longissima
Elaphe quatuorlineata
Elaphe situla

Hrvatski naziv

Ugroenost
u HR

Mrki guter

SZ

Otroglava
guterica
ara poljarica

Bjelica
(Eskulapova
zmija)
etveroprugi
kravosas

BE dodatak II

SZ

BE dodatak II

SZ

HD dodatak
IV

BE dodatak II

SZ
DD

SZ

NT

SZ

Natrix natrix

Bjelouka

Natrix tessellata

Ribarica

Ophisaurus (Pseudopus)
apodus

Blavor

SZ

Podarcis sicula

Primorska
guterica

SZ

Tarentola mauritanica

Zidni macaklin

SZ

Telescopus fallax

Crnokrpica

SZ

Testudo hermanni

Kopnena
kornjaa

Lacerta trilineata

HD dodatak
II, IV
HD dodatak
II, IV
HD dodatak
II, IV

SZ
SZ

NT

SZ

SZ

BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III

HD dodatak
IV

SZ

DD

BE dodatak II

HD dodatak
IV

Malpolon monspessulanus

Hemidactylus turcicus

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama

BE dodatak III

SZ

Barska
kornjaa
Kudni macaklin
Veliki
zelembad
Zmajur

Emys orbicularis

Zatita
prema EU
legislativi
HD dodatak
IV

ilac

Crvenkrpica

Zatita
prema
ZZP

BE dodatak II
BE dodatak III

HD dodatak
II, IV
HD dodatak
IV

BE dodatak III
BE dodatak II
BE dodatak III

HD dodatak
IV

BE dodatak II
BE dodatak III

HD dodatak
IV
HD dodatak
II, IV

BE dodatak II
BE dodatak II, CITES
dodatak II
146

Vipera ammodytes

Poskok

HD dodatak
IV

BE dodatak II

Tablica 7. Ugroene i zatidene vrste ptica Parka prirode Vransko jezero i podruja Jasen

Vrsta

Hrvatski naziv

Ptice
Ugroe
nost u
HR

Zatita
prema
ZZP

Accipiter gentilis

Jastreb

Accipiter nisus

Kobac

LC gp

SZ

Acrocephalus
melanopogon

Crnoprugasti trstenjak

LC zp,
CR gp

SZ

Acrocephalus
schoenobaenus

Trstenjak rogoar

SZ

Acrocephalus agricola

Poljski trstenjak

SZ

Acrocephalus
arundinaceus

Veliki trstenjak

SZ

Acrocephalus paludicola

Trstenjak evar

SZ

Acrocephalus palustris

Trstenjak mlakar

SZ

Acrocephalus scirpaceus

Trstenjak cvrkutid

SZ

Actitis hypoleucos

Mala prutka

Aegithalos caudatus

Dugorepa sjenica

Alauda arvensis

Poljska eva

LC gp

Alcedo atthis

Vodomar

NT gp

Alectoris graeca

Jarebica kamenjarka

NT gp

Anas acuta

Patka lastarka

Anas clypeata

Patka liarka

Anas crecca

Krulja

NT zp

Anas penelope

Zvidara

NT zp

SZ

Anas platyrhynchos

Divlja patka

Anas querquedula

Patka pupanica

NT gp

Anas strepera

Patka kreketaljka

EN gp,
zp

SZ

Anser albifrons

Lisasta guska

NT zp

SZ

Zatita
prema EU
legislativi

SZ

VU gp

BD dodatak
I

BE dodatak II,
BO dodatak II

BD dodatak
I

BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak I, II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II

SZ
SZ

EN zp,
RE gp
VU zp,
RE gp

Z
SZ
SZ

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II

BE dodatak III
BD dodatak
II/2
BD dodatak
I
BD dodatak
I, II/1
BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
III/1
BD dodatak
II/1
BD dodatak
II/1
BD dodatak
II/2

BE dodatak III
BE dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
147

Anser anser

Siva guska

EN gp

SZ

Anser fabalis

Guska glogovnjaa

NT zp

Anthus campestris

Primorska trepteljka

LC gp

SZ

Anthus pratensis
Anthus spinoletta
Anthus trivialis
Apus apus
Apus pallidus
Ardea cinerea

Livadna trepteljka
Planinska trepteljka
Prugasta trepteljka
iopa
Smea iopa
Siva aplja

Ardea purpurea

aplja danguba

VU gp

SZ

Ardeola ralloides

uta aplja

EN gp

SZ

Arenaria interpres

Kameniar

Asio flammeus

Sova movarica

CR gp

SZ

Asio otus
Athene noctua

Mala uara
Sivi duk

NT gp

SZ
SZ

Aythya ferina

Glavata patka

LC gp

Aythya fuligula

Krunata patka

NT gp

Aythya marila

Patka crninka

Aythya nyroca

Patka njorka

VU gp,
NT pp

SZ

Botaurus stellaris

Bukavac

EN gp

SZ

Bubo bubo
Bubulcus ibis

Uara
aplja govedarica

NT gp

SZ
SZ

Bucephala clangula

Patka batoglavica

LC zp

SZ

Burhinus oedicnemus

Dukavica

DD gp

SZ

Buteo buteo

kanjac

Calandrella
brachydactyla

Kratkoprsta eva

Calidris alba

Bijeli alar

Calidris alpina

alar cirikavac

Calidris canutus

Rasti alar

Calidris ferruginea

Krivokljuni alar

NT pp

SZ

Calidris minuta

Mali alar

NT pp

SZ

Calidris temminckii

Sijedi alar

NT pp

SZ

NT gp

BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
II/1
BD dodatak
I

SZ
SZ
SZ
SZ
SZ
Z
BD dodatak
I
BD dodatak
I

BD dodatak
I

BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
II/2
BD dodatak
I
BD dodatak
I

BD dodatak
II/2, III/3
BD dodatak
I

SZ
NT gp

SZ
SZ

EN zp,
NT pp

SZ
SZ

BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II

SZ

SZ

BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II

BD dodatak
I

BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak I,II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
148

Caprimulgus europaeus
Carduelis cannabina
Carduelis carduelis

Leganj
Juriica
eljugar

LC gp

Carduelis chloris

Zelendur

Carduelis spinus

iak

Cettia cetti

Svilorepa

Charadrius alexandrinus

Morski kulik

EN gp

SZ

Charadrius dubius

Kulik sljepid

NT gp

SZ

Charadrius hiaticula

Kulik blatarid

Chlidonias hybridus

Bjelobrada igra

Chlidonias leucopterus

Bjelokrila igra

Chlidonias niger

Crna igra

RE gp,
LC pp

SZ

BD dodatak
I

Ciconia nigra

Vrna roda

VU gp

SZ

BD dodatak
I

Circaetus gallicus

Zzmijar

VU gp

SZ

BD dodatak
I

Circus aeruginosus

Eja movarica

EN gp

SZ

BD dodatak
I

Circus cyaneus

Eja strnjarica

NT ngp

SZ

BD dodatak
I

Circus pygargus

Eja livadarka

EN gp

SZ

BD dodatak
I

Cisticola juncidis

ivalica

NT gp

SZ

Coccothraustes
coccothraustes

Batokljun

SZ

Columba livia

Divlji golub

Columba oenas

Golub duplja

DD gp

SZ

Coracias garrulus

Zlatovrana

CR gp

SZ

Corvus corax

Gavran

LC gp

SZ
SZ
SZ

BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II

SZ

BE dodatak II

SZ

BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II

SZ

SZ
VU gp,
NT pp

SZ

BD dodatak
I

SZ

Coturnix coturnix

Prepelica

Crex crex

Kosac

VU gp

Cuculus canorus

Kukavica

Cygnus cygnus

utokljuni labud

SZ

Cygnus olor

Crvenokljuni labud

Z
SZ

BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II

BD dodatak
II/2
BD dodatak
II/1, III/1
BD dodatak
I

SZ
NT gp,
pp

BE dodatak II

BD dodatak
II/2
BD dodatak
I
BD dodatak
I
BD dodatak
II/2

BE dodatak III
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
149

Delichon urbica
Dendrocopos major

Piljak
Veliki djetlid

SZ
SZ

Egretta alba

Velika bijela aplja

EN gp

SZ

Egretta garzetta

Mala bijela aplja

VU gp

SZ

Emberiza calandra
Emberiza cia
Emberiza cirlus
Emberiza melanocephala
Emberiza schoeniclus

Velika strnadica
Strnadica cikavica
Crnogrla strnadica
Crnoglava strnadica
Movarna strnadica

LC gp

Z
SZ
SZ
SZ
SZ

Erithacus luscinia

Mrki slavuj

SZ

Erithacus megarhynchos

Slavuj

SZ

Erithacus rubecula

Crvendad

SZ

Erithacus svecicus

Modrovoljka

DD gp

SZ

BD dodatak
I

Falco columbarius

Mali sokol

EN zp,
RE gp

SZ

BD dodatak
I

Falco naumanni

Bjelonokta vjetrua

CR ngp,
RE gp

SZ

BD dodatak
I

Falco peregrinus

Sivi sokol

VU gp

SZ

BD dodatak
I

Falco subbuteo

Sokol lastaviar

NT gp

SZ

Falco tinnunculus

Vjetrua

Falco vespertinus

Crvenonoga vjetrua

NT pp

SZ

BD dodatak
I

Ficedula albicollis

Bjelovrata muharica

LC gp

SZ

BD dodatak
I

Ficedula hypoleuca

Crnoglava muharica

SZ

Fringilla coelebs

Zeba

Fringilla montifringilla

Sjeverna zeba

LC gp

BE dodatak II
BE dodatak II
BD dodatak
I
BD dodatak
I

SZ

Fulica atra

Liska

NT zp

Galerida cristata

Kukmasta eva

LC gp
CR gp,
NT ngp

Z
SZ GP,
Z NGP

Gallinago gallinago

ljuka kokoica

Gallinago media

ljuka livadarka

SZ

Gallinula chloropus

Mlakua

Gavia arctica

Crnogrli plijenor

LC zp

SZ

BD dodatak
I
BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
II/2
BD dodatak
I
BD dodatak
II/2
BD dodatak
I

BE dodatak III
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak I, II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak I
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
150

SZ

BD dodatak
I
BD dodatak
I

BE dodatak II,
BO dodatak II

Gavia stellata

Crvenogrli plijenor

Gelochelidon nilotica

Debelokljuna igra

Glareola nordmanni

Crnokrila pjearka

SZ

Glareola pratincola

Pjearka

SZ

BD dodatak
I

Grus grus

dral

NT pp

SZ

BD dodatak
I

Haematopus ostralegus

Otrigar

EN pp

SZ

Haliaeetus albicilla

tekavac

EN gp

SZ

BD dodatak
I

Himantopus himantopus

Vlastelica

EN pp,
CR gp

SZ

BD dodatak
I

Hippolais icterina

uti voljid

DD gp

SZ

Hippolais pallida

Sivi voljid

SZ

Hippolais polyglotta

Kratkokrili voljid

SZ

Hirundo daurica
Hirundo rupestris
Hirundo rustica

Daurska lastavica
Hridna lastavica
Lastavica

Hydroprogne caspia

Velika igra

Ixobrychus minutus

aplica voljak

Jynx torquilla

Vijoglav

SZ

Lanius collurio

Rusi svraak

SZ

Lanius excubitor

Veliki svraak

SZ

Lanius minor

Sivi svraak

Lanius senator

Rioglavi svraak

SZ

BE dodatak II

Larus canus

Olujni galeb

SZ

BE dodatak III

Larus melanocephalus

Crnoglavi galeb

SZ

Larus minutus

Mali galeb

SZ

Larus ridibundus

Rijeni galeb

Limicola falcinellus

Plosnatokljuni alar

SZ

Limosa lapponica

Ria muljaa

SZ

Limosa limosa

Crnorepa muljaa

Locustella fluviatilis

Cvrid potoar

Locustella luscinioides

Veliki cvrid

RE gp

NT gp
LC gp

SZ

SZ
SZ
SZ
SZ

NT gp

LC gp

SZ

SZ

LC gp

LC pp

SZ
SZ

LC gp

SZ

BD dodatak
I
BD dodatak
I
BD dodatak
I

BE dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak I,
CITES dodatak I
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II

BD dodatak
I

BD dodatak
I
BD dodatak
I
BD dodatak
II/2

BD dodatak
I
BD dodatak
II/1, III/2

BE dodatak II

BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
151

NT gp

BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II

Locustella naevia

Pjegavi cvrid

SZ

Loxia curvirostra

Krstokljun

SZ

Lullula arborea

eva krunica

SZ

Lymnocryptes minimus

Mala ljuka

DD ngp

SZ

Melanocorypha calandra

Velika eva

EN gp

SZ

Mergus merganser

Veliki ronac

CR gp

SZ

Mergus serrator

Mali ronac

LC zp

SZ

Merops apiaster

Pelarica

LC gp

SZ

Milvus migrans

Crna lunja

VU gp

SZ

BD dodatak
I

Milvus milvus

Crvena lunja

RE gp

SZ

BD dodatak
I

Monticola saxatilis

Kamenjar

SZ

Monticola solitarius

Modrokos

SZ

Motacilla alba
Motacilla cinerea
Motacilla citreolla
Motacilla flava

Bijela pstirica
Gorska pastirica
Limunasta pastirica
uta pastirica

NT gp

SZ
SZ
SZ
SZ

Muscicapa striata

Muharica

NT gp

SZ

Netta rufina

Patka glogoljica

CR gp

SZ

Numenius arquata

Veliki pozvida

EN zp

SZ

Numenius phaeopus

Prugasti pozvida

EN ngp

SZ

Nycticorax nycticorax

Gak

NT gp

SZ

Oenanthe hispanica

Primorska bjeloguza

Oenanthe oenanthe

Sivkasta bjeloguza

LC gp

SZ

Oriolus oriolus
Otus scops

Vuga
Dukavica

NT gp

SZ
SZ

Pandion haliaetus

Buko

Panurus biarmicus
Parus caeruleus
Parus major

Brkata sjenica
Plavetna sjenica
Velika sjenica

EN gp

SZ
SZ
SZ

Perdix perdix

Trka

NT gp

Phalacrocorax aristotelis

Morski vranac

NT gp

SZ

BD dodatak
I
BD dodatak
II/1, III/2
BD dodatak
I

BD dodatak
I

SZ

NT pp,
RE gp

SZ

BD dodatak
I

BD dodatak
I, II/1, III/1
BD dodatak
I

BE dodatak III
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III
152

Phalacrocorax carbo

Veliki vranac

VU gp

SZ

Phalacrocorax pygmeus

Mali vranac

Cr gp

SZ

Philomachus pugnax

Prljivac

NT pp

SZ

Phoenicopterus ruber

Plamenac

SZ

Phoenicurus ochruros

Mrka crvenrepka

SZ

Phoenicurus phoenicurus

umska crvenrepka

Phylloscopus collybita

Zvidak

SZ

Phylloscopus inornatus

Azijski zvidak

SZ

Phylloscopus sibilatrix

umski zvidak

SZ

Phylloscopus trochilus

Brezov zvidak

EN gp

SZ

Platalea leucorodia

liarka

EN gp

SZ

Plegadis falcinellus

Blistavi ibis

Cr gp

SZ

Pluvialis apricaria

Troprsti zlatar

Pluvialis squatarola

Zlatar pijukavac

EN zp

SZ

Podiceps cristatus

Dubasti gnjurac

LC gp

Podiceps grisegena

Riogrli gnjurac

VU zp

SZ

Podiceps nigricollis

Crnogrli gnjurac

EN gp

SZ

Porzana parva

Siva tijoka

DD gp

SZ

Porzana porzana

Ria tijoka

DD gp

SZ

Porzana pusilla

Mala tijoka

DD gp

SZ

Prunella modularis
Rallus aquaticus

Sivi popid
Kokoica

NT gp

SZ
SZ

Recurvirostra avosetta

Modronoga sabljarka

SZ

Regulus ignicapillus

Vatroglavi kraljid

SZ

Regulus regulus

Zlatoglavi kraljid

SZ

Remiz pendulinus
Riparia riparia

Sjenica monjarka
Bregunica

NT gp

SZ
SZ

Saxicola rubetra

Smeoglavi batid

LC gp

SZ

Saxicola torquata

Crnoglavi batid

LC gp

SZ

Scolopax rusticola

juka

DD gp,
NT ngp

SZ GP,
Z NGP

NT gp

BD dodatak
I
BD dodatak
I
BD dodatak
I

SZ

SZ

BD dodatak
I
BD dodatak
I
BD dodatak
I, II/2, III/2

BD dodatak
I
BD dodatak
I
BD dodatak
I

BD dodatak
I

BD dodatak
II/1, III/2

BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
153

Serinus serinus
Sitta neumayer

utarica
Brgljez kamenjar

SZ
SZ

Sterna albifrons

Mala igra

EN gp

SZ

Sterna hirundo

Obina igra

NT gp

SZ

Streptopelia decaocto

Gugutka

Streptopelia turtur

Grlica

Sylvia atricapilla

Crnokapa grmua

SZ

Sylvia borin

Siva grmua

SZ

Sylvia cantillans

Bjelobrka grmua

SZ

Sylvia communis

Grmua pjenica

SZ

Sylvia curruca

Grmua evrljinka

SZ

Sylvia hortensis

Velika grmua

SZ

Sylvia melanocephala

Crnoglava grmua

SZ

Sylvia nisoria

Pjegava grmua

SZ

Tachybaptus ruficollis

Mali gnjurac

Tachymarptis melba

Z
LC gp

LC gp

BD dodatak
I
BD dodatak
I
BD dodatak
II
BD dodatak
II/2

BD dodatak
I

BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak III
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II

BE dodatak III

Bijela iopa

SZ

Tadorna tadorna

Utva

SZ

Thalasseus sandvicensis

Dugokljuna igra

Tringa erythropus

BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II

NT ngp

SZ

Crna prutka

LC pp

SZ

Tringa glareola

Prutka migavica

LC pp

SZ

Tringa nebularia

Krivokljuna prutka

LC pp

SZ

Tringa ochropus

Crnokrila prutka

SZ

Tringa stagnatilis

Dugonoga prutka

SZ

Tringa totanus

Crvenonoga prutka

Troglodytes troglodytes

Palid

SZ

Turdus iliacus

Mali drozd

Turdus merula

Kos

Turdus philomelos

Drozd cikelj

Turdus pilaris

Drozd bravenjak

CR gp,
zp

VU gp

BD dodatak
I

BD dodatak
I

SZ

SZ

BE dodatak II
BD dodatak
II/2
BD dodatak
II/2
BD dodatak
II/2
BD dodatak
II/2

BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak III,
BO dodatak II
154

Turdus viscivorus

Drozd imela

Tyto alba

Kukuvija

NT gp

SZ

Upupa epops

Pupavac

NT gp

SZ

Vanellus vanellus

Vivak

LC gp

Xenus cinereus

Prutka sabljarka

SZ

BD dodatak
II/2
BD dodatak
I
BD dodatak
II/2
BD dodatak
I

BE dodatak III,
BO dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II
BE dodatak II,
BO dodatak II

Tablica 8. Ugroene i zatidene vrste sisavaca Parka prirode Vransko jezero

Vrsta

Hrvatski naziv

Sisavci
Ugroe
nost u
HR

Zatita
prema
ZZP
Z

Zatita
prema EU
legislativi
HD dodatak
IV
HD dodatak
IV

Canis aureus

agalj

Canis lupus

Vuk

Crocidura leucodon
Crocidura suaveolens
Eliomys quercinus

Dvobojna rovka
Poljska rovka
Vrtni puh

Eptesicus serotinus

Kasni nodnjak

SZ

Erinaceus concolor

Bjeloprsi je

Felis silvestris

Divlja maka

SZ

Hypsugo savii

Primorski imi

SZ

Lepus europaeus

Europski zec

NT

Lutra lutra

Vidra

DD

SZ

Martes foina

Kuna bjelica

Meles meles

Jazavac

Miniopterus schreibersii

Dugokrili prnjak

Mustela nivalis

Lasica

Mustela putorius

Tvor

HD dodatak
IV

Myotis bechsteini

Velikouhi imi

SZ

HD dodatak
IV

Myotis blythi

Otrouhi imi

SZ

HD dodatak
II, IV

Myotis capaccinii

Dugonogi imi

EN

SZ

HD dodatak
II, IV

Myotis emarginatus

Rii imi

NT

SZ

HD dodatak
II, IV

NT

SZ

NT

Z
Z
Z
HD dodatak
IV

Zatita prema
meunarodnim
konvencijama

BE dodatak II,
CITES dodatak II
BE dodatak III
BE dodatak II, III
BE dodatak III
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS

HD dodatak
IV

BE dodatak II,
CITES dodatak II
BO dodatak II
BE dodatak II

HD dodatak
II, IV

BE dodatak II,
CITES dodatak I
BE dodatak III
BE dodatak III

EN

VU

SZ

HD dodatak
II, IV

BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak III

BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
155

SZ

HD dodatak
II, IV

Brkati imi

SZ

HD dodatak
IV

Myotis nattereri

Resasti imi

SZ

HD dodatak
IV

Myoxus glis

Sivi puh

Nyctalus noctula

Rani veernjak

SZ

HD dodatak
IV

Pipistrellus kuhlii

Bjelorubi imi

SZ

HD dodatak
IV

Pipistrellus pipistrellus

Patuljasti imi

SZ

HD dodatak
IV

Plecotus kolombatovici

Primorski dugouhi imi

DD

SZ

HD dodatak
IV

Rhinolophus blasii

Sredozemni potkovnjak

VU

SZ

HD dodatak
II, IV

Rhinolophus euryale

Juni potkovnjak

VU

SZ

HD dodatak
II, IV

Rhinolophus
ferrumequinum

Veliki potkovnjak

NT

SZ

HD dodatak
II, IV

Rhinolophus
hipposideros

Mali potkovnjak

NT

SZ

HD dodatak
II, IV

Sciurus vulgaris
Suncus etruscus
Vulpes vulpes

Vjeverica
Patuljasta rovka
Crvena lisica

NT

Z
Z
Z

Myotis myotis

Veliki imi

Myotis mystacinus

NT

LC

Z,SZ

BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak III
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak III
BO dodatak II,
EUROBATS

BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak II
BO dodatak II,
EUROBATS
BE dodatak III
BE dodatak III

Za ptice: zp zimujuda populacija, gp gnijezdeda populacija, ngp negnijezdeda populacija, pp preletnika populacija
Prema IUCN kriterijima: CR kritino ugroena vrsta, EN ugroena vrsta, VU rizina vrsta, NT niskorizina vrsta, LC
najmanje zabrinjavajuda vrsta, DD nedovoljno poznata vrsta
Prema Zakonu o zatiti prirode: SZ strogo zatidena vrsta, Z - zatidena vrsta
HD Direktiva o zatiti prirodnih stanita, divlje faune i fl ore (Council Directive 92/43/EEC)(1992.)
BD Direktiva o zatiti ptica (Coucil Directive 79/409/EEC)(1979.)
BE Konvencija o zatiti europskih divljih vrsta i prirodnih stanita (BERN 1979.)
BO Konvencija o zatiti migratornih vrsta divljih ivotinja (BONN, 1979.)
BA Protokol o posebno zasticenim podrucjima Sredozemnoga mora i bioloskoj raznolikosti (BARCELONA, 1978.)
EUROBATS - Sporazum o zatiti iimia u Europi (LONDON 1991.)
CITES Konvencija o meunarodnoj trgovini ugroenim vrstama divlje faune i flore (WASHINGTON, 1973.)

156

Prilog 3. Kulturni objekti na podruju Parka i u njegovoj blioj okolici

1 Crkva Sv. Ivan, Banjevci, 12.-13.st

11 Liburnski i kasnoantiki refugij , 3000.p.n.e.-4.st

2 Kasnoantika i srednjevjekovna kula Osridak 4. i 5.st.

12 Kasnoantiki refugij, 4.st.

3 Makovida han, 17.st.

13 Sv. Marija u Zabladu, 11.-12. st.

4 Mletaka pogranina straarnica, 16.st

14 Paleontoloki nalaz Baldina jama

5 Stari grad Vrana

15 Ribarska kudica Crkvine, 20.st.

6 Kapelica Svih Svetih, 20.st.

16 Ribarska kudica ivaa, 20.st.

7 Kanal Prosika, 18.st

17 Ribarska kudica Prosika, 20.st.

8 Borellijeva ribarska kudica 18.st.

18 Vodenica, 19-20.st.

9 Mletaka pogranina carinarnica, 16.st.

19 Vodenica, 20.st.

10 Starohrvatsko naselje, 15.st.

20 Poljska kudica "bunja", 20.st

Slika 1. Poloajni raspored kulturno povijesne batine

157

Prilog 4. Popis dionika

Korisnici prostora

VLADA REPUBLIKE
HRVATSKE

MINISTARSTVO ZATITE
OKOLIA, PROSTORNOG
UREENJA I
GRADITELJSTVA
MINISTARSTVO
KULTURE, UPRAVA ZA
ZATITU PRIRODE
MINISTARSTVO
KULTURE, UPRAVA ZA
ZATITU KULTURNE
BATINE

Odnos izmeu korisnika prostora i zatidenog podruja

Tijela dravne uprave
Vlada Republike Hrvatske osniva je Javne ustanove "Vransko
jezero" (Uredba o osnivanju Javne ustanove "Vransko jezero" (N.N.
96/99)).
ODJEL ZA KOORDINACIJU REGIONALNOG PROSTORNOG RAZVOJA I
URBANOG PLANIRANJA - Ministarstvo nadleno za provoenje
prostornih planova i donoenje Prostornog plana Park prirode. U
nadlenosti ovog ministarstva su zatita atmosfere i tla,
postupanje s otpadom te izdavanje graevinskih i uporabnih
dozvola. Ovo ministarstvo vri graevinske inspekcijske poslove
kao i inspekciju zatite okolia.

Stupanj
ukljuivanja*

B,C,D,E,F,G

B,C,E,F,G

Uprava za zatitu prirode financira i nadgleda upravljanje Parkom

prirode Vransko jezero.

B,C,D,E,F,G

KONZERVATORSKI ODJEL U ZADRU i KONZERVATORSKI ODJEL U

IBENIKU - Regionalni uredi dravne uprave za zatitu objekata
kulturne batine.

B,C,D,E,F,G

MINISTARSTVO
REGIONALNOG
RAZVOJA, UMARSTVA I
VODNOG
GOSPODARSTVA

Ministarstvo upravlja vodama i vodno-gospodarskim sustavom,

obavlja poslove koji se odnose na umarstvo i zatitu uma, drvnu
industriju i lovstvo. Takoer obavlja poslove koji se odnose na
planiranje i provoenje regionalne razvojne politike i uspostave
cjelovitog sustava planiranja, programiranja, upravljanja i
financiranja regionalnog razvoja. Zadueno je i za inspekcijske
poslove u umarstvu, lovstvu i vodnom-gospodarstvu.

B,C,E,F,G

MINISTARSTVO
POLJOPRIVREDE,
RIBARSTVA I
RURALNOG RAZVOJA

Ministarstvo obavlja zadatke iz podruja poljoprivrede, ribarstva,

veterine i ruralnog razvoja kao i pripadajude inspekcijske poslove.

B,C,E,F,G

MINISTARSTVO
TURIZMA
MINISTARSTVO
GOSPODARSTVA, RADA
I PODUZETNITVA
FOND ZA REGIONALNI
RAZVOJ RH

FOND ZA ZATITU
OKOLIA I ENERGETSKU
UINKOVITOST

HRVATSKI ZAVOD ZA
POLJOPRIVREDNOSAVJETODAVNU
SLUBU
DRAVNI ZAVOD ZA
ZATITU PRIRODE

Ministarstvo povremeno raspisuje natjeaje za programe

financiranja i potpore vezane za razvoj turistike ponude i
infrastrukture u sklopu kojih Park prirode razvija info-centre,
poune staze, biciklistike staze i sl.
Ministarstvo raspisuje natjeaje za razvoj gospodarstva,
poduzetnitva i obrtnitva za lokalne i podrune samouprave ili
poduzetnike i obrtnike.

B,C,E

B,C,E,F,G

Fond kreditira gospodarske i infrastrukturne projekte upanija.

B,C,E

Sredstvima Fonda prvenstveno se financiraju programi, projekti i

sline aktivnosti utvreni sukladno Nacionalnoj strategiji zatite
okolia i Nacionalnom planu djelovanja za okoli. Financiranje se
provodi u obliku zajmova, subvencija, financijske pomodi i
donacija. Sredstva fonda koriste se i za zatitu i ouvanje bioloke i
krajobrazne raznolikosti, poticanje odrive gradnje te poticanje
odrivog razvoja ruralnog prostora.

B,C,E

Sluba nadlena za savjetovanje poljoprivrednika.

B,C,E,F,G

Sredinja ustanova koja obavlja strune poslove zatite prirode u

Hrvatskoj.

B,C,E,F,G
158

ZADARSKA UPANIJA

IBENSKO-KNINSKA
UPANIJA

Lokalna administracija
Vedi dio Parka nalazi se na podruju Zadarske upanije. upanija je
vaan partner Parka prirode.
UPRAVNI ODJEL ZA PROSTORNO UREENJE, ZATITU OKOLIA I
KOMUNALNE POSLOVE
ZAVOD ZA PROSTORNO PLANIRANJE - Nositelj izrade Prostornog
plana Parka prirode.
UPRAVNI ODJEL ZA POMORSTVO I TURIZAM - Zainteresirani su za
razvoj posebnih oblika turizma u Parku prirode.
Dio Parka nalazi se na podruju ibensko-Kninske upanije.
upanija je vaan partner Parka prirode.
UPRAVNI ODJEL ZA POMORSTVO, PROMET, OTONI I PODRUNI
RAZVOJ -Zainteresirani su za razvoj seoskog i prirodnog turizma.
UPRAVNI ODJEL ZA GOSPODARSTVO
UPANIJSKI ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE - Izraivai
Prostornog plana Parka prirode.

B,C,E,F,G

B,C,E,F,G

GRAD BIOGRAD NA
MORU

Park prirode je vana dopuna turistikoj ponudi Biograda.

GRAD BENKOVAC

Dio Parka prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave.

B,C,E,F,G

OPDINA STANKOVCI

Dio Parka prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave.

B,C,E,F,G

OPDINA PAKOTANE

Dio Parka prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave.

B,C,E,F,G

OPDINA PIROVAC

Dio Parka prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave.

B,C,E,F,G

OPDINA TISNO

Dio Parka prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave.

B,C,E,F,G

OPDINA MURTER

Dio Parka prirode je u sklopu ove jedinice lokalne samouprave.

B,C,E,F,G

MJESNI ODBOR VRANA

Mjetani imaju posjede na podruju Parka prirode.

B,C,E,F,G

MJESNI ODBOR DRAGE

MJESNI ODBOR DOBRA
VODA
MJESNI ODBOR
RADAINOVCI
MJESNI ODBOR KAID
MJESNI ODBOR
BANJEVCI
MJESNI ODBOR
PAKOTANE
MJESNI ODBOR BETINA

Mjetani imaju posjede na podruju Parka prirode.

B,C,E,F,G

Zainteresirani su za razvoj seoskog turizma u zaleu.

B,C,E,F,G

Mjetani koriste panjake Parka prirode.

B,C,E,F,G

Mjetani imaju posjede na podruju Parka prirode.

B,C,E,F,G

Mjetani imaju posjede na podruju Parka prirode.

B,C,E,F,G

Mjetani imaju posjede na podruju Parka prirode.

B,C,E,F,G

Mjetani imaju prekomorske posjede na podruju Parka prirode.

B,C,E,F,G

B,C,E,F

Javne ustanove
JAVNA USTANOVA
"NACIONALNI PARK
KORNATI"
JAVNA USTANOVA
"NACIONALNI PARK
KRKA"
JAVNA USTANOVA
"NACIONALNI PARK
"PAKLENICA"
JAVNA USTANOVA
PARK PRIRODE
"TELADICA"

Ostvarena je suradnja izmeu zatidenih podruja.

B,C,E

Ostvarena je suradnja izmeu zatidenih podruja.

B,C,E

Ostvarena je suradnja izmeu zatidenih podruja.

B,C,E

Ostvarena je suradnja izmeu zatidenih podruja.

B,C,E

159

JAVNA USTANOVA ZA
UPRAVLJANJE
ZATIDENIM
DIJELOVIMA PRIRODE
NA PODRUJU
ZADARSKE UPANIJE

HRVATSKE UME D.O.O.

HRVATSKE VODE

RIBOLOVNA DRUTVA
LOVAKA DRUTVA
HEP

Zadarska upanija osnovala je Javnu ustanovu koja upravlja

zatidenim podrujima na prostoru Zadarske upanije.

Veliki korisnici prostora

UPRAVA UMA PODRUNICA SPLIT - Dravno poduzede koje
upravlja umama i umskim zemljitima u vlasnitvu drave.
UMARIJA BIOGRAD N/M
UMARIJA BENKOVAC
Dravno poduzede "Hrvatske vode" upravlja vodnim resursima na
podruju Parka putem vodnogospodarskog odjela SPLIT (VGO
Split),VGI ZADAR Zrmanja zadarsko primorje i VGI IBENIK Krka
ibensko primorje.
Na podruju Parka djeluju portska ribolovna drutva "BANJEVCI",
"JEGULJA" I "ARAN".
Lovitima na podruju Parka upravljaju lovaka drutva LD
"BIOGRAD" i LD ZEC.
U Parku se nalazi energetska infrastruktura "Hrvatske
elektroprivrede" kojom upravlja HEP ODS d.o.o. - Elektra Zadar.

B,C,E,F

B,C,E,F,G

B,C,E,F,G

B,C,E,F,G
B,C,E,F,G
B,C,E,F,G

LOI - PAKOTANE

Brine za odvoz otpada na podruju Parka prirode.

HRVATSKE CESTE

Lokalnim prometnicama na podruju Parka upravljaju Hrvatske

ceste Zadarske upanije.

B,C,E,F,G

PIROVANKA,
POLJOPRIVREDNA
ZADRUGA

Bave se proizvodnjom i plasmanom maslinovog ulja i imaju dobru

poslovnu suradnju s Parkom prirode

B,C,E,F,G

TURISTIKE ZAJEDNICE
UPANIJA
TURISTIKE ZAJEDNICE
OPDINA I GRADOVA

TURISTIKA AGENCIJA
AGENA
TURISTIKA AGENCIJA
CROMOVENS
TURISTIKA AGENCIJA
MAKIRINA TURIST
MORE MANDID d.o.o. SECRET DALAMTIA

Turistike zajednice
Promiu i osmiljavaju turistike programe u upaniji. Za podruje
Parka nadlene su TZ Zadarske i ibensko-Kninske upanije.
Promiu i osmiljavaju turistike programe u opdinama i
gradovima. Na podruju Parka djeluju TZ grada Biograda na moru,
grada Benkovca, grada Zadra, opdine Pakotane, opdine Pirovac i
opdine Tisno.
Turistike usluge

B, E

A,B,C,D,E,F

A,B,C,D,E,F

Organizira izlete na podruje Parka.

B,C,F

Organizira izlete na podruje Parka.

B,C,F

Organizira izlete na podruje Parka.

B,C,F

Zainteresirani su za posebne oblike turizma u Parku prirode.

A,B,C,E

HOTEL MIRAN

Prua usluge smjetaja i prehrane. Zainteresirani su za aktivne i

posebne oblike turizma u Parku prirode.

A,B,E

PANSION STIPE

Prua usluge smjetaja i prehrane

A,B,E

AUTOCAMP "CRKVINE"

Prua usluge smjetaja i prehrane

A,B,E

Prua usluge smjetaja.

A,B,E

Prua usluge smjetaja.

A,B,E

Prua usluge smjetaja.

A,B,E

AUTOCAMP OAZA
MIRA
AUTOCAMP
ROMANTICA
AUTOCAMP
PARADISO

160

UDRUGA ZA BIOLOKA
ISTRAIVANJA "BIOM"
EKO-ZADAR, UDRUGA
ZA PROMICANJE
EKOLOKO-BIOLOKE
PROIZVODNJE HRANE
EKOLOKA UDRUGA
"IR"
UDRUGA EKO-SMILID
EKO-UDRUGA "VRISAK"
EKOLOKA UDRUGA
"ARGONAUTA",
MURTER
UDRUGA "POSEDARJE
MOJE"
UDRUGA STARINAR
UDRUGA "MODRAVE
MURTER BETINA"
HRVATSKO
BIOSPELEOLOKO
DRUTVO
SPELEOLOKO
DRUTVO "PILJAR"
SPLIT
UHBL-PTSP, UDRUGA
BRANITELJA LIJEENIH
OD PTSP-a ibenskokninske upanije
Tvrava Knin
SPELEOKI ODSJEK
"LIBURNIJA"
PLANINARSKOG
DRUTVA "PAKLENICA"

Nevladine organizacije
Udruga provodi istraivanja faune pauka i makroskopskih vodenih
beskraljenjaka na podruju Parka.

B,C,D,E,F,G

Zainteresirani su za odrivo koritenje Parka prirode i njegove

okolice.

A,B,C,E

Zainteresirani su za ouvanje okolia i ekoloku proizvodnju hrane.

A,B,C,E

Zainteresirani su za organsku proizvodnju hrane i plasman na

trite.
Rade na ouvanju istog okolia.
Njeguju tradiciju Betinskih teaka vezanu uz njihov rad u Parku
prirode.

A,B,C,E
A,B,C,E
A,B,C,E,F

Rade na ouvanju tradicijske batine.

A,B,C,E

Djeluju na ouvanju tradicijske materijalne kulture.

Surauje s Parkom na projektu obnove staza i puteva oko
maslinika u Modravama.

A,B,C,E

lanovi HBD provode istraivanja faune imia u Parku.

Biospeleoloka istraivanja na irem podruju PP "Vransko jezero"

Provode aktivne terapije svojih lanova u Parku prirode

Speleoloka istraivanja na irem podruju PP "Vransko jezero"

B,C,E,F
B,C,D,E,F,G

B,C,E,F

B,C,E

B,C,E,F

Akademska zajednica
PRIRODOSLOVNO
MATEMATIKI
FAKULTET ZAGREB
SVEUILITE U ZADRU
GRAEVINSKI FAKULTET
SVEUILITA U RIJECI
HRVATSKA AKADEMIJA
ZNANOSTI I
UMJETNOSTI - ZAVOD
ZA ORNITOLOGIJU
NARODNI MUZEJ
ZADAR PRIRODOSLOVNI ODJEL
PEDAGOKI FAKULTET
SVEUILITA J.J.S.
OSIJEK

Vri istraivanja flore i faune na podruju Parka.

ODJEL ZA INFORMATOLOGIJU I KOMUNIKOLOGIJU -Djelatnici
provode istraivanja na podruju Parka.
ODJEL ZA GEOGRAFIJU - Djelatnici provode istraivanja na
podruju Parka.
Surauju sa Strunom slubom na hidrolokim istraivanjima u
Parku, savjetnika uloga po pogledu hidrolokih problema.
Vri istraivanja i pradenje stanja ornitofaune na podruju Parka.

B,C,E,F,G

B,C,E,F,G

B,C,E,F,G

B,C,D,E,F,G

Djelatnici provode istraivanja na podruju Parka.

B,C,E,F,G

Zavod za biologiju proveo je istraivanja faune vretenaca i faune

obada na podruju PP "Vransko jezero"

B,C,E,F,G
161

AGRONOMSKI
FAKULTET ZAGREB
SAMOSTALNI
ISTRAIVAI
STUDENTI I UENICI
LOKALNE RADIO I TV
POSTAJE
TISAK

Djelatnici provode istraivanja na podruju Parka.

Provode istraivanja na podruju Parka za potrebe izrade slubenih
izvjeda.
Provode istraivanja na podruju Parka za potrebe izrade
maturalnih, diplomskih, magistarskih ili doktorskih disertacija.
Mediji

B,C,E,F,G
B,C,E,F,G
A,B,E

Izvjetavaju javnost ireg podruja o dogaajima u Parku.

A
A

NACIONALNI MEDIJI

Izvjetavaju javnost o dogaajima u Parku.

Nacionalne televizijske i radio postaje povremeno izvjetavaju o
dogaanjima i aktivnostima u Parku te tako obavjetavaju iru
javnost.
Lokalna zajednica

LOKALNO
STANOVNITVO

Stanovnitvo koje trajno prebiva na podruju Parka.

B,C,E,F,G

POLJOPRIVREDNICI

Ljudi koji se bave nekim oblikom poljoprivrede na podruju Parka.

B,C,E,F,G

VIKENDAI

Stanovnitvo koje povremeno prebiva na podruju Parka.

B,C,E,F,G

Posjetitelji
INDIVIDUALNI
POSJETITELJI
POSJETITELJI KOJI
KORISTE USLUGE
VOENJA
KOLSKA DJECA

KATOLIKE UPE

Posjetitelji koji dolaze u Park prirode radi sportskih ili drugih

aktivnih sadraja te koriste turistiku infrastrukturu.

A,B,C,E,F

Posjetitelji koji dolaze u Park posredstvom turistikih agencija te

oni koji koriste usluge strunog voenja od strane djelatnika Parka.

A,B,C,E,F

kolska djeca korisnici su programa edukacije Parka koje je

osmislila i provodi Javna ustanova.
Vjerske institucije
Lokalno stanovnitvo Parka pripada slijededim upama: upa
Pakotane, upa Vrana i Radainovci te upa Banjevci.

A,B,C,E,F

B,C,E

*Stupanj ukljuivanja korisnika prostora: A. samo informirati, B. pitati za informacije, C. konzultirati i pitati za
miljenje, D. poticati dobavljanje informacija (osigurati fondove za specifine informacije ili istraivanja), E.
traiti povratni odgovor, F. ukljuiti u analizu i pronalaenje smjera, G. ukljuiti u planiranje i donoenje odluka.

162

Prilog 5. Manje poznati pojmovi koriteni u Planu upravljanja Parka prirode

Vransko jezero
alohton - organizam ili mineral koji potjee iz nekog drugog podruja
antropogen - koji ima ljudske osobine ili koji je utjecan ovjekom
areal - podruje prirodne rairenosti odreenih biljnih ili ivotinjskih vrsta ili skupina
autohton - organizam ili mineral koji potjee iz podruja na kojem se nalazi
bioraznolikost - raznolikost ivota na Zemlji na svim razinama, od gena do ekosustava, te svi ekoloki
i evolucijski procesi koji ga podravaju
bunja - poljska kamena kudica, graena na suhozidu, esta na jadranskom podruju
ekoloka mrea - sustav vrijednih podruja za ugroene vrste i stanita, koja su meusobno
funkcionalno povezana
eurihalini - organizmi koji se mogu prilagoditi ili mogu tolerirati vede promjene koncentracije soli
eutrofikacija - proces obogadivanja mora hranjivim tvarima, to dovodi do porasta primarne
produkcije
fitoplankton - autotrofni (biljni) organizmi koji se u morskom ili vodenom sustavu pokredu noeni
strujama i ne mogu se svojevoljno gibati
GIS - Geografski informacijski sustav, raunalni sustav sposoban za integriranje, spremanje,
ureivanje, analiziranje i prikazivanje geografskih informacija
inventarizacija - biol., istraivanje koje ukljuuje biljeenje nalaza svih ili odreenih biljnih ili
ivotinjskih vrsta ili skupina na nekom zemljopisnom podruju
makija - degradacijski stadij uma hrasta crnike rasprostranjen na irem mediteranskom podruju
makrofiti - biljni vodeni organizmi, vidljivi golim okom
makrozoobentos - morski ili vodeni beskraljenjaci, manji od 1 mm iji je ivotni ciklus vezan uz dno
melioracija - mjere i zahvati kojima se kultiviranom tlu popravljaju svojstva vana za biljnu
proizvodnju (agromelioracija, hidromelioracija)
migracija - vremenski koordinirano, usmjereno, uglavnom periodino masovno kretanje svih ili
velikog broja jedinki jedne vrste ili jedne populacije (migratorne vrste)
monitoring - pradenje stanja odreenog podruja ili ekosustava kako bi se utvrdile eventualne
promjene
Natura 2000 - mrea zatidenih prirodnih podruja u EU; sastoji se od gotovo 30.000 lokacija na
kojima je zabiljeeno preko 1.000 vrsta i 230 razliitih stanita
ornitologija - dio zoologije koji se bavi prouavanjem prica
recentno - geol., ono koje pripada razdoblju holocena (mlae od 11 000 godina)
revitalizacija - ponovno stavljanje u funkciju i koritenje npr. starih zanata ili nekog poljoprivrednog
zemljita
telemetrija - daljinsko mjerenje pri kojem je mjerno sjetilo udaljeno od ureaja za obraivanje
mjernog podatka; veza moe biti iana, radijska, svjetlosna ili mehanika
zooplankton - ivotinjski organizmi koji se u morskom ili vodenom sustavu pokredu noeni strujama i
ne mogu se svojevoljno gibati
163