Autori rada:

Ilijana Kati
Marija Bekavac
Boe Mustapi
Ante Milii

Mentorice:
Ivana Babi
Ivana Nosi

Od steka do suvenira

Osnovna kola Silvija Strahimira Kranjevia

Uenika zadruga LUDRUM

Lovre, 2013. godine

SADRAJ
1. UVOD.....3
2. OBRAZLOENJE TEME..4
3. MATERIJALI I METODE.5
4. REZULTATI.10
5. RASPRAVA.32
6. ZAKLJUAK...34
7. SAETAK36
8. LITERATURA..37
9. IVOTOPISI.38

1. UVOD

Jedan od temeljnih ciljeva rada Uenike zadruge Ludrum iz Lovrea je

prouavanje i ouvanje zaviajne batine. Nesumnjivo je da steci
srednjovjekovni kameni nadgrobni spomenici predstavljaju dio te batine.
Zanimljivo je napomenuti da se upravo na podruju Dalmatinske zagore
nalaze najbolje sauvani primjerci steaka u Hrvatskoj te da je Lovre, uz
Cistu, poznat po prvom spomenu steaka u povijesti. O jedinstvenosti i
neminovnoj potrebi ouvanja steka najbolje svjedoi injenica da je to
zasada jedini fenomen koji je vrjednovan kao zajedniko kulturno dobro
Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije i Crne Gore. Ministri kulture
navedenih zemalja nominirali su steke za uvrtenje na UNESCO-v popis
svjetske kulturne batine. Oekuje se da bi uvrtavanje trebalo biti izvreno
do kraja 2014. godine.1 Sve navedeno dokazuje da steak moe postati
vrhunski turistiki proizvod, a samim time i inspiracija za izradu originalnih
suvenira. Ta je postavka posluila kao poticaj za nastajanje projekta izrade
suvenira motiviranih stekom, koji su osmislili i realizirali lanovi Uenike
zadruge Ludrum, podijeljeni u tri sekcije: Etnoloku, Likovnu te Sekciju za
prikupljanje i obradu prirodnina. U nastavku e rada biti izloene metode,
rezultati te zakljuci njihova rada.

Petar Duki, Steci uskoro na popisu UNESCO-a, www.princip.hr, pregledano: 25. 3. 2013.

2. OBRAZLOENJE TEME
Temeljni je cilj odabranog istraivakog rada upoznavanje uenika sa
stecima koji se nalaze na podruju Lovrea. Navedeni cilj podrazumijeva
istraivanje i uvanje od zaborava jednog dijela batine lovrekog kraja. Osim
stjecanja znanja o srednjovjekovnom steku na podruju Lovrea i osvjeivanja
vanosti i vrijednosti steka te uvanja batine od zaborava, svojim smo
sudjelovanjem u projektu ostvarili itav niz drugih ciljeva. Rije je prije svega o
odgojnim ciljevima: jaali smo osjeaj odgovornosti i samopouzdanja, razvijali
smo kreativni i poduzetniki duh, promicali kvalitetu ivota uenika u koli te
poticali timski rad. Ne treba zaboraviti da smo radom na projektu ostvarili niz
vjetina, kao to su razvijanje sposobnosti zapaanja, opisivanja, ralanjivanja,
povezivanja, zamiljanja, crtanja i modeliranja. Iz svega navedenog proizlazi
injenica da je istraivaki problem viestruko poticajan. Naime, rjeavajui ga,
bolje smo upoznali obiljeja i znaenje steaka te na taj nain produbili spoznaje
o batini svoga kraja, ali i istodobno uili iskoritavati steene spoznaje i
primjenjivali ih u vlastitom stvaralakom radu.
Kako bi svi ciljevi i rezultati istraivakog rada doli do to boljeg
izraaja, rad smo podijelili u dvije faze koje ukljuuju viedimenzionalan pristup
problemu. Na taj se nain ostvaruje povezivanje izvannastavne aktivnosti s
povijeu, hrvatskim jezikom, vjeronaukom i likovnom kulturom. U prvoj smo
fazi bili usredotoeni na istraivanje, analizu i usustavljivanje obiljeja steaka,
na razmatranje njihovog znaenja u prolosti te posebno na osvjeivanje
njihovog znaenja za sadanje i budue narataje. Druga pak faza
podrazumijevala je osmiljavanje i izradbu suvenira motiviranih lovrekim
stekom i u njoj do posebnog izraaja dolazi stvaralaki i poduzetniki duh
uenika.

3. MATERIJALI I METODE
Za potrebe istraivanja koristili smo se sljedeim materijalima:

- kartografski prikaz Lovrea

- digitalni fotoaparat
- paus-papiri razliitih formata
- grafitne olovke
- tijesto od smjese brana i vode
- gips
- kameni prah
- drvo (hrastovo, jelino, jasenovo)
- krupna morska sol
- eterina ulja (jele, rumarina)
- sadnice uvarkue
- suho bilje (neven, kadulja, kupina)
- tkanina (utac)
- boje za drvo i staklo
- staklena ambalaa
- literatura o stecima.

Prije izlaska na teren prouili smo dostupnu literaturu o stecima te na

Kartografskom prikazu oznaili lokacije lovrekih nekropola2.
Pri izradbi Kartografskog prikaza pomagao nam je Zvonko Babi, inenjer
geodezije zaposlen u Katastarskome uredu u Imotskom. Lokacije smo obilazili
prema dogovorenom planu. Digitalnim fotoaparatom fotografirali smo steke i
2

Nekropola - naziv za prethistorijska i antika grobita: podzemna grobnica, gr. nekropolis; grad mrtvih. Ani,
V. i Goldstein, I., Rjenik stranih rijei, Novi liber, Zagreb, 2000.

likovne motive koje smo uoili. Vidljive smo motive preslikavali paus-papirom i
grafitnom olovkom. Opipom smo utvrdili postojanje oblika koji nisu vidljivi
prostim okom. Kako ne bismo otetili strukturu motiva, a prethodno se
savjetovavi sa strunjacima iz Konzervatorskog odjela u Imotskom, nevidljive
smo motive preslikavali pomou smjese brana i vode. Navedeni nam je otisak
kasnije posluio kao kalup pomou kojega smo izradili otiske u gipsu. Efekt
patine u gipsanom odljevu postigli smo utrljavanjem kamenog praha. Nakon
terenskog rada u koli smo analizirali otiske, odgonetnuli nazivlje motiva te im
odredili simboliku pomou dostupne literature. Odredivi simboliku motiva sa
steaka, poeli smo izraivati razliite suvenire.
Pri prikupljanju i analizi potrebnih podataka te izradbi suvenira koristili smo
se sljedeim metodama:
- prouavanje literature koja obrauje tematiku steaka
- izradba tematske karte
- fotografiranje steaka s fokusom na ornamente
- precrtavanje olovkom i paus - papirom
- uzimanje otisaka tijestom
- izradba gipsanih odljeva
- patiniranje kamenom prainom
- obradba drva (rezanje, bruenje, lijepljenje, bojanje)
- slikanje na drvetu i staklu
- pakiranje
- izradba deklaracija.

Teoretski smo dio projektnoga rada ostvarili poetkom kolske godine

2012./2013. Prikupili smo dostupnu literaturu o stecima, koju smo prouavali
uz pomo uitelja povijesti Denisa ereka i Antonije Arai.
6

Slika 1. Uenici s panjom sluaju predavanje prof. Denisa ereka

U drugome smo polugoditu realizirali iskustveni dio projektnoga rada.

Najprije smo formirali skupine i podijelili zadae. Skupina koju smo za potrebe
projekta nazvali Mali geografi izradila je tematski kartografski prikaz poloaja
steaka na podruju Lovrea.
Nakon izradbe tematske karte utvrdili smo plan obilaska steaka. Mali
fotografi biljeili su terenski rad digitalnim fotoaparatom, a posebnu su panju
su obratili na fokusno snimanje vidljivih ornamenata steaka.
Kako bi to preciznije preslikali motive sa steaka, Mali su ih likovnjaci
precrtavali metodom sjenanja pomou paus - papira i grafitne olovke.

Slika 2. Preslikavanje motiva pomou paus - papira

Pritom su se koristili paus-papirom razliitih veliina kako bi precizno

odredili dimenziju pojedinog ornamenta.
Opipom smo osjetili da postoje ornamenti koji nisu vidljivi prostim okom
zbog nakupina liajeva. Budui da su steci povijesni spomenici iznimne ljepote
i vrijednosti, nismo mogli mehaniki skidati nakupine algi i liajeva. Stoga je
trebalo odabrati metodu koja nije agresivna za povrinu steaka.
Savjetovavi se s konzervatorima i poueni prijanjim istraivanjima prof.
dr. sc. Ivana Petrievia, odluili smo se koristiti jednostavnom smjesom brana
i vode. Naime, brano i voda daju elastinu smjesu koja se dobro priljubljuje uz
kamen i ne izaziva oteenja. Kada se smjesa postupno osui, na njoj ostaje
udubljenje ornamenta sa steka.
Dobiveno udubljenje smo iskoristili kao kalup za gipsane odljeve.
Osueni gips ima bijelu ili be boju, a boja steaka je sivkasta. Kako bismo
dobili otisak koji e to vie nalikovati steku, gipsanu smo povrinu patinirali
kamenom prainom.

Slika 3. Patiniranje gipsanog odljeva

Nakon preslikavanja, kopiranja te otkrivanja simbolike pojedinih

ornamenata odluili smo ih iskoristiti u izradi suvenira.
Nakon izradbe, suvenire smo prikladno pakirali u odgovarajuu ambalau
pazei na tonsku usklaenost boja i dimenzijske proporcije. Prema Zakonu o
zatiti potroaa3, za svaki je proizvod obvezna obavijest o proizvodu ili
deklaracija, koja mora sadravati sljedee podatke:
- naziv proizvoda
- datum proizvodnje i rok uporabe, ako je to propisano i
- sjedite proizvoaa.
Uljima za masau, solima za kupanje i ajevima dodali smo, uz obvezne podatke
u deklaraciji, i informacije o sastavu te nainu uporabe.

Zakon o zatiti potroaa, Narodne novine 79/2007.

4. REZULTATI
Budui je temeljni cilj ovog istraivakog rada upoznavanje uenika sa
stecima koji se nalaze na podruju Lovrea u prvoj smo fazi rada istraivali,
analizirali i usustavljivali obiljeja steaka. Zatim smo razmatrali njihovo
znaenje u prolosti te smo se posebno orijentirali na osvjeivanje njihovog
znaenja za sadanje i budue narataje. Rezultati istraivanja su posluili
Etnolokoj, Likovnoj i Sekciji za prikupljanje i obradu prirodnina za izradu
suvenira u ijem su se likovnom oblikovanju primjenjivali ornamenti sa steaka.
U naoj srednjovjekovnoj kulturnoj batini steci su najbrojniji i
najznaajniji spomenici i materijalni svjedoci vlastitih duhovnih dometa
puanstva Lovrea. Postoje razni nazivi za kameni nadgrobni spomenik u
znanosti danas poznat pod imenom steak. U narodu se najee uje: mramor,
maeta, bilig, kam.
Lovre je naselje u istoimenoj opini Splitsko-dalmatinske upanije.
Smjeten je u Zabiokovlju te se prostire od Kljenovca na istoku do Ciste Prove
na zapadu i irinom od Studenaca na sjeveru do eevice na jugu. Nalazi se na
nadmorskoj visini 450-550 m. Povrina mu iznosi 27.38 km2. Naselje je
razbijenog tipa sastavljeno od vie veih i manjih zaselaka.

Slika 4. Zemljopisni poloaj Lovrea

10

Postoji vie miljenja o nastanku naziva i imena naselja Lovre. Fra

Jerolim Luii Vrdoljak je bio miljenja da je naziv naselja Lovre istovjetan sa
nazivom naselja Ludrum4 gdje je bilo sjedite biskupije Ludrensis. Povjesniar
Ante Ujevi je smatrao da je Lovre kao naselje dobio naziv po sv. Lovri, a fra
Karlo Jurii je miljenja da je naziv za Lovre kao i za Lovreinu na Brau
nastao po crkvi posveenoj sv. Lovri.
Lovre je kao svojevrsno prometno raskrije mjesto bogate prolosti, no
ono to je u naem istraivakom radu najzanimljivije jest injenica da je prvi
spomen steaka u povijesti upravo spomen steaka u Lovreu i Cisti i to u
ispravi kralja Tvrtka I. knezovima Radobilje brai Nenadiima. Ova isprava je
izdana u prijestolnom gradu bosanskih kraljeva Bobovcu 5. travnja 1382.
godine.5 Osim to je ovo prvi spomen steaka uope on nam govori da su
nekropole steaka u Cisti i Lovreu zasnovane prije 1382., a ukopi i klesanje
steaka obavljeno je i kasnije sve do padanja ovih krajeva pod tursku vlast 1475.
Zanimljivo je spomenuti da je Lovre poznat, osim po prvom spomenu
steaka u povijesti, i po podatku da je posljednja sahrana pod stekom takoer
bila u Lovreu. Radi se o steku - sanduku na kojem je latinini natpis koji glasi:

OVDE LEI P. IVANICA

MATER.O F.FILIPA
MILINOVIA 1795.6

Ivanica Milinovi je umrla 7. sijenja 1776. godine, a njezin sin fra Filip
Milinovi joj 19 godina kasnije podie steak.

Verdoliak Imoanin, enidba Ive Senjanina, Glasnik Dalmatinski, II, Zadar, 1850., 71, str. 3.-4.
Lovro Kati, Dvije starohrvatske isprave iz XV. Stoljea, Starohrvatska prosvjeta, III serija-svezak 8-9, Zagreb
1963, str.237.
6
Fra Filip Milinovi je umro 13 godina nakon podizanja steka, 23. studenoga 1808. godine.
5

11

O lovrekim stecima pie i makarski biskup Nikola Bijankovi u svojoj

vizitaciji od 4. srpnja 1710., koji spominje u Lovreu grobove s kamenjem
razliite veliine. Poljski knez Aleksandar Sapieha proputovao je kroz Lovre
1802., a u svom putopisu divi se ukrasima na stecima. Steke u Lovreu
usputno spominju Alberto Fortis 1774. i Ivan Lovri 1776.7 Steke opisuje i
povjesniar Ivan Katalini 1835. godine, spominjui na Mramoru na Lovreu
prikaze na stecima: ljudi, ivotinja, koplja, maeva.8 Opirnije o lovrekim
stecima 1859. pie Lovreanin fra imun Milinovi, koji spominje ukrase na
lovrekim stecima: maeve, zvijezdu i polumjesec, ljude koji se bore, kolo,
ivotinje.9

Oblik i tip steaka

Znanstvenici su razvrstavali steke u razne kategorije. Steci su prema

poloaju podijeljeni u dvije grupe: leei i stojei, a prema obliku u est
osnovnih oblika: ploa, sanduk, sljemenjak, stup, krstaa i amorfni spomenik.
Postoji mnotvo vrsta i podvrsta: sanduk s postoljem, sanduk s krstaom, dvojni
sljemenjak, sljemenjak s postoljem, stup u obliku sanduka, stup u obliku
sljemenjaka. Smatra se da je najstariji oblik steka nadgrobna ploa.

Ivan Petrievi, Prilog poznavanju steaka zapadnog dijela Imotske krajine, Imotski zbornik, 2, Imotski 1995.
Giovanni Cattalinich, Storia di Dalmazia, tomo II, Zara 1835, str.31.
9
imun Milinovi, Kratko opisanje Lovreau Dalmaciji s narodnimi obiaji, Arkiv za povjesnicu jugoslavensku,
V, Zagreb 1859. str. 206-211.
8

12

Slika 5. Steak - ploa ukraen bordurama

Jedan od najeih oblika steaka su sanduci i sljemenjaci. Oni se
smatraju najkarakteristinijim i najadekvatnijim oblikom steka. Ukrasi na
nekima od njih potaknuli su znanstvenike na zakljuak da se radi o utjecaju s
Primorja, tj. kopiranju romanike kue s ravnim krovom i trijemom. Neki su
lukovi na sanducima iljasti to moe biti rezultat gotikog utjecaja.

Slika 6. Steak - sanduk bez ukrasa

13

Kao vii stadij sanduka pojavljuje se sljemenjak ili sarkofag. Ime

sljemenjak govori kako im je gornji dio u obliku sljemena - krova. Na njima se
nalaze najljepi ukrasi pa se pretpostavlja da pripadaju gospodi ili barem
bogatijem sloju stanovnitva.

Slika 7. Steak - sljemenjak s ukrasima

Steci su veinom isklesani sieni iz velikih kamenih blokova

vapnenca, poto te vrste kamena ima najvie u naem kraju te je pogodan za
obradu i prilino je trajan. Jesu li se steci ukraavali i ispisivali jo u
kamenolomu ili tek na groblju nije potpuno razjanjeno. Steci su postavljani
tono iznad grobne rake, najee u pravcu zapad-istok. O opremanju mrtvaca,
prenoenju na groblje te o obredu na groblju nismo uspjeli nai podatke. No,
udubljenja na stecima ploama - tzv. kamenice upuuju na obrede u kojima su
sudionici sprovoda imali gozbu.

14

Ukrasi i natpisi na stecima

U Lovreu postoje dvije nekropole steaka; jedna na Kamenjaku - uz

cestu prema Imotskom blizu Bekavevih kua, a druga zapadno od Zdravstvene
stanice u Markuzovoj ogradi.

Slika 8. Kartografski prikaz lovrekih nekropola

Obje su nekropole pretrpjele unitavanje steaka. Usporedivi broj steaka

iz navedenih zapisa zakljuili smo da je sa nekropole Mramori-Steci na
Kamenjaku nestalo osam (8) steaka sarkofaga, a iz Markuzove ograde nestalo
je pet (5) steaka sanduka.
15

- Nekropola Steci ili Mramori se nalazi 5 kilometara od upske kue

povie zaseoka Bekavci. Na ovoj nekropoli smo pronali 13 steakasarkofaga, 14 sanduka i 2 ploe.

Slika 9. Nekropola na Kamenjaku

Nakon prebrojavanja i oznaavanja steaka prouavali smo likovne

oblike, koje smo mogli uoiti. U objanjavanju simbolike koristili smo se
odgovarajuom literaturom.10
Na nedovrenom sarkofagu dvije desne arkade su prazne, a dvije lijeve su
ispunjene figurama. Krov je dobro profiliran, a na njemu se nalazi natpis na
hrvatskom jeziku, pisan ikavicom i starim hrvatskim pismom kako ga naziva
10

Marian Wenzel, Ukrasni motivi na stecima, Sarajevo, 1965, Table: II, 10; XVI, 9; XXIV, 28; XXXII, 17,
XXXV, 4, 29; XLI, 9; XLII, 15; LXXI, 6; LXXIX, 1; XCIII, 3; XCVII, 5, 9; CI, 5; CIX, 4, 6, 14; CXI, 14, 14r,
16, 22; CXIII, 1.
efik Belagi, Steci, Sarajevo, 1981., str. 80 - 81.
efik Balagi, Steci - kultura i umjetnost, Sarajevo, 1982, str. 279, 330, 332, 344, 384.
efik Belagi, Leksikon steaka, Sarajevo, 2004., str. 44.

16

Poljiki statut takozvanom bosanicom. Natpis je odgonetnuo prof. dr. sc. Ivan
Petrievi.

Slika 10. Vlkoev steak s natpisom

Slika 11. Fotografija natpisa

17

Slika 12. Transkripcija natpisa prema prof. I. Petrieviu

Slika 13. Transliteracija natpisa prema prof. I. Petrieviu

U prvoj lijevoj arkadi je prikazan pjeak u vrstom stavu sa podboenom

lijevom rukom, a u desnoj dri ma uzdignut povie glave. U drugoj arkadi
konjanik je zaustavio konja, koji ima skupljene sve etiri noge. Konjanik u
lijevoj ruci dri uzdu, a desnom je uperio koplje prema pjeaku. Glava konjanika
je pokrivena pokrivalom koji nalikuje na kacigu. Na sjevernom proelju je
isklesano stablo koje svojim granama pravi dvije arkade. U prvoj s lijeve strane
konjanik gaa jelena u drugoj arkadi. Boni zabati na istonoj i zapadnoj strani
imaju po jednu iroku i dvije malenim lukovima simbolino naznaene arkade.
U svakoj iroj arkadi je stilizirani ljiljan, ija se stabljika pri dnu ralja, a u
meuprostor je takoer utisnut ljiljanov cvijet.

18

Slika14. Motivi stiliziranih ljiljana

U blizini prvog steka su dva postamenta bez steaka te mali sarkofag bez
ornamenata. Pored sarkofaga bez ornamenata je mali sarkofag na kojem je
prikazan pjeak koji kopljem gaa ivotinju. Uz ovaj sarkofag sa motivom lova
se nalazi manji sarkofag koji je prevaljen sa postamenta. Na njemu smo uoili
osmolatinu rozetu na proelju. Do, ovog malog sarkofaga lei vei sarkofag,
takoer prevaljen sa svog postamenta. Na reljefnom prikazu smo uoili
konjanika sa podboenom ljevicom, a u savijenoj desnici primijetili smo koplje
koje se zabolo u hrbat jelena. Na ovom sarkofagu je prikazan i konj svinuta
vrata i prvih nogu u trku, a jelen je nepokretan i velikih rogova. U lijevom
gornjem kutu uoljiv je kri debelih, kratkih krakova.

19

Slika 15. Steak prevaljen s postamenta

Na pobonim stranama su stilizirani ljiljani. Prema zapadu je postavljen

steak - sarkofag, koji stoji na postolju. U gornjem dijelu steka je prikazan
konjanik koji kopljem gaa jelena. Od koplja je vidljiv samo dra. Glava jelena
je bogata detaljima, a rogovi su razgranjeni. Ispod prikaza lova su dva stabla,
koja na obje strane savijaju po dvije grane u spirale.

20

Slika 16. Steak sa prikazom lova na jelena

Nama uenicima najdojmljiviji je steak , koji uz uobiajeni lov na jelena

i spirale na uoj zapadnoj strani ima dva polja razdijeljena irokom letvom. U
gornjem su polju tri kria, u sredini je vei, a sa strane su dva manja. U donjem
dijelu polja je dvostrana spirala sa stabljikom. Za krieve ovakvog oblika smo
pronali da se zovu jeruzalemski, a dobro su poznati i esto koriteni u
heraldici.11

11

Heraldika - pomona povijesna znanost o grbovima, prouava pravila za sastavljanje grbova, njihov postanak i
razvoj; grboslovlje, Ani, V. i Goldstein, I., Rjenik stranih rijei, Novi liber, Zagreb, 2000.

21

Slika 17. Motivi jeruzalemskih krieva i spirale

Nakon sarkofaga uoili smo steke - sanduke na kojima su likovni oblici

rjei, ali se u potpunosti razlikuju od onih koje smo uoili na sarkofazima.
Posebno nam je bio zanimljiv vei sanduk na kojem smo u polju uokvirenom
dvolisnom i trolisnom lozicom uoili prikaz mrtve ivotinje sa nogama
podignutim uzgor. Nad njom je dvosmjerna spirala, a povie spirale je kri. U
lijevom kutu pri vrhu je uoljiva peterokraka zvijezda, a u desnom polumjesec.
Prizor sa mrtvom ivotinjom nismo uoili na ostalim stecima. Na ostalim
sanducima od likovnih obiljeja smo uoili: esterokraku zvijezdu, polumjesec s
rogovima okrenutim prema dolje, motiv lova sa lovcem, jelenom i psom, kojeg
smo prvi put uoili te razliite krivulje s privjescima ije znaenje nismo uspjeli
odgonetnuti.

22

Slika 18. Crte likovnog prikaza prema M. Wenzel

Veina steaka bogate likovne obrade sa nekropole u Markuzovoj

ogradi su premjeteni na neko drugo mjesto uglavnom u muzeje, ugraeni u
zidove bunara ispred Zdravstvene stanice Lovre, u grobljansku ogradu, a jedan
je prenesen i u kolsko dvorite. Steak u kolskom dvoritu je postao
svojevrstan kolski simbol jer prikazuje motiv kola, koji se razlikuje od ostalih
prikaza kola jer se figure neprekidno nastavljaju na sve strane steka.

Slika 19. Steak u kolskom dvoritu

23

Tumaenje simbolike reljefnih motiva na stecima

Reljefni motivi, koje smo pronali na stecima mogu se tumaiti dvojako:

- religiozno - simboliki kao kransko - ikonografski motivi prvenstveno u
okviru posmrtnog kulta i/ili kao
- scene iz svakodnevnog ivota kasno srednjovjekovnog privilegiranog
drutvenog sloja.
Astralni motivi, koje smo pronali (polumjesec i zvijezda) mogu se smatrati
najznaajnijim obiljejima steaka. To su stari slavenski poganski motivi
obnavljanja ivota te pobjede nad smru. Kranstvo, koje takoer iskazuje
vjeru u zagrobni ivot, usvojilo je i na neki nain prilagodilo poganske motive,
stoga se i na stecima istovremeno pojavljuju astralni znakovi i npr. znakovi
kria.

Slika 20. Astralni motivi polumjeseca i zvijezde

Motiv ljiljana je jedan od najeih motiva na stecima u Lovreu. Ima ih

jednostavnih, stiliziranih, do kombiniranih trostrukih, koji u gornjem dijelu
prelaze u kri. Tvrdnja da su ljiljani na lovrekim stecima bosanskog podrijetla
je nesigurna. Naime, ljiljan je i prije Anuvinaca bio uklesan na proelje
starohrvatske crkve iz XI. stoljea u Priku kod Omia. Na sarkofagu splitskog

24

nadbiskupa Ivana uklesan je motiv kria iznad kojega su uklesani ljiljani s

obadvije strane.

Slika 21. Nadvratnik crkve sv. Petra u Priku kod Omia

Marian Wenzel smatra da je veina prisutnih motiva na lovrekim

stecima ritualnog karaktera tj. da ima je svrha sluiti pokojniku u zagrobnom
ivotu. Prema njenom miljenju spirala, koja je est motiv lovrekih steaka,
predstavlja magini znak vezan za zagrobni ivot pokojnika i njegovo ponovno
raanje.

Slika 22. Spirala

Slika 23. Dvostrana spirala

Motiv konja se tumai kao nositelj due u zagrobni ivot, a kolo, koje
moe biti muko, ensko i mjeovito, predstavlja vou due na onaj svijet.

Slika 24. Motiv konja s konjanikom

25

Slika 25. Motiv mjeovitog kola

Pri tome se esto pojavljuje jelen kao onaj koji vodi u Podzemlje.

Slika 26. Motiv jelena

Stablo je rajska vegetacija koja simbolizira vjeni ivot poslije smrti.

Postoje i znanstvenici kao npr. Ljubo Karaman koji se protivi forsiranom
pronalasku simbolike likovnih motiva na stecima. On smatra da su ornamenti
samo izraz ljudske potrebe za ukraavanjem.
efik Belagi smatra kako su ukrasi na stecima elja za prikazom naina
ivota kakvim je ivio pokojnik. Na lovrekim stecima, a posebno ploama
26

prisutne su kamena udubljenja-kamenice. Pretpostavlja se da su najee sluile

za stavljanjem daa u tekuem obliku ili kao uljanice za iak u obredne svrhe.
No, i u kasnijem periodu, u lovrekom su starom groblju postojale rupe na
grobovima. Nakon mise ene bi umakale spuvice u blagoslovljenu vodu, a
zatim ih na grobu iscijedile, a esto bi uz rupu znale stavljati jabuku i kiticu
mesliana.
Nakon to smo upoznali likovne simbole i njihovo znaenje izradili smo
suvenire koje smo oslikali motivima steaka. Motive kola smo preslikali na
drvene kutije (krinje i baule), u koje smo pakirali rekvizite potrebne za
izvoenje starih djejih igara. Igre koje su igrale djevojice oznaili smo
enskim kolom, one koje su igrali djeaci mukim kolom, a igre koje su mogli
igrati i djeaci i djevojice oznaili smo mjeovitim kolom. Rekvizite za igre
takoer smo oslikali motivima sa steaka.

Slika 27. enska igra - Pitonjci

Slika 28. Mjeovita igra - Trlja

27

Slika 29. Rekviziti za stare djeje igre

Ambalau u koju smo pakirali eterina ulja, soli, ajeve kao i posude u
koje smo sadili uvarkuu oznaili smo motivima sa steaka. U tu smo se svrhu
uglavnom koristili simbolima spirale, ljiljana i rozete.

Slike 30. i 31. Eterina ulja od jele i rumarina

28

Slike 32. i 33. Eterine soli od jele i rumarina

Slika 34. aj od lista kupine

29

Slika 35. uvarkua u oslikanoj posudici

Za izradbu draa za knjige iskoristili smo kamen sa suhozida koji smo

oslikali motivima lova koji se esto pojavljuje na lovrekim stecima. Drae
smo izradili i od gipsanih odljeva steaka, koje smo patinirali kamenim prahom.
Osim draa, izradili smo i doitnike, koje smo oslikali razliitim motivima
(maa, ljiljana, spirale i rozete).

Slika 36. Dra za knjige

Slika 37. Gipsani dra za knjige

30

Slika 38. Doitnik

Na nekim se stecima pojavljuje kombinacija ornamenata koje smo

nazvali priama sa steaka. Otkrivanje njihove simbolike bilo nam je posebno
zanimljivo, stoga smo ih odluili u cijelosti preslikati na staklo. Na taj smo nain
svaki promatra slike ujedno postaje i itatelj - tuma prie sa steka.

Slika 39. Slika na staklu - motiv kola

Slika 40. Slika na staklu - motiv lova

31

5. RASPRAVA
Tko je i kada prvi poeo pokapati pod stecima na podruju Lovrea teko
je utvrditi. No, sigurno je da se obiaj pokapanja pod stecima ili mramorima u
Lovreu nije razlikovao od onih u Biskupiji kod Knina ili Cetini. Svoj vrhunac u
skladnosti oblika i ukraavanju doivljavaju poetkom XIV. stoljea, a tada nije
bilo razloga za bjeanje pred Turcima. Prikazi tipa maeva i koplja govore o
predturskom periodu, prisutne arkade pripadaju stilskom razdoblju romanike te
ih nema na bosanskim stecima. Posebnost lovrekih steaka je viestruka.
Naime, za razliku od niskih ploa i sanduka, koji prevladavaju u susjednoj
srednjovjekovnoj upi Radobolje, u Lovreu prevladavaju sljemenjaci i
sarkofazi. Od likovnih prikaza u Radobolji prevladavaju poljoprivredni alati:
kosiri, rala, motike, bradve, ekii, cehovski simboli dok takvi prikazi u Lovreu
gotovo da ne postoje.
Na lovrekim stecima nalazimo raspjevane prikaze svakodnevnog ivota:
kola, lov, viteke igre, konje i jelene, mjesec i zvijezde i kamene cvjetove
ljiljana. esto se u literaturi spominje kako je na lovrekim stecima poezija
nadila mukotrpnost truda i rada, kao nigdje na drugim stecima. Kovai nam
ispjevae svoje junake pjesme u kamenu. Nedvojbeno je da izrada lovrekih
steaka pripada posebnom umjetnikom krugu pa se u literaturi koju smo
koristili u istraivanju spominje kako je jedna od klesarskih radionica steaka
postojala na podruju Lovrea.
Nae dvije nekropole prema nainu obrade steaka, prema njihovoj
ikonografiji i ornamentici su stilski izjednaene sa ostalima koje nalazimo na
triljskom, imotskom podruju te na podruju livanjskog, duvanjskog i kuprekog
polja. Na svim ovim podrujima govorimo o dalmatinskom tipu sljemenjaka.
Ukraenost na dvije lovreke nekropole je toliko bogata da nema motiva,
ornamenta, simbola i predstava bilo gdje na stecima, a da nije prikazana na
32

naem podruju. Na osnovi, starijih i novijih analiza arheologa i povjesniara

umjetnosti govori se o pravoj majstorskoj koli.
Posebnost lovrekih motiva je i prikaz uginule ivotinje, koju nismo
pronali na nijednom drugom steku, kao i prikaz neprekinutog mjeovitog kola
na steku, koji je prenesen u kolsko dvorite.
Nae istraivanje je samo mali poticaj ouvanju ljubavi prema batini i
podsjetnik o velikom znaaju lovrekih kamenih spavaa. Stoga smo i osmislili
malu majstorsku kolu izrade suvenira inspiriranu likovnim motivima steaka.
Na taj bi se nain osuvremenila lovreka majstorska klesarska kola u uvjetima
kada su Hrvatskoj odnosno Dalmaciji potrebni autohtoni suveniri.
O svom susretu sa lovrekim stecima Jure Katelan je zapisao: lovreki
su steci sa svojim oblicima, ukrasima, simbolima i porukama pravo udo,
misterij i neodgonetnuta tajna, koja e zahtijevati jo brojna prouavanja.

33

6. ZAKLJUAK

Sudjelujui u projektu Od steka do suvenira uenici su obogatili svoje

znanje, ali i razvili odreene vjetine i sposobnosti te, iznad svega, vrijednosti.
Znanje o steku steeno je na dvjema razinama. Povijesna razina podrazumijeva
steak kao srednjovjekovni nadgrobni spomenik, koji i danas stoji kao svjedok
vremena i prostora iz kojega je izrastao. S druge pak strane, prouavanje je
likovne dimenzije steka omoguilo uenicima da usvoje odreena znanja o
likovnoj umjetnosti srednjega vijeka te o likovnoumjetnikim utjecajima drugih
kultura i naroda. Posljednji je aspekt posebno do izraaja doao usporeivanjem
reljefa lovrekih steaka s reljefima steaka na drugim podrujima, prvenstveno
s onima u srednjovjekovnoj upi Radobolje. Druga faza rada izradba suvenira
omoguila je uenicima prije svega razvoj odreenih vjetina, posebice
likovnih vjetina kao to su vjetina izradbe skulptura, crtalaka, slikarska i
druge vjetine. Pritom je posebno do izraaja dolazila uenika kreativnost.
Zanimljivo je da je ona rezultirala ne samo ukrasnim suvenirima (kao to su
primjerice slike na staklu) ve i suvenirima praktine prirode (pritiskivai i
straninici za knjige, originalna pakiranja eterinih ulja, soli i ajeva, oslikani
bauli i krinjice i sl.). Rezultati rada e biti predstavljeni na prodajnim
izlobama, upanijskim i dravnim smotrama uenikih zadruga te na izlobama
tradicionalnih hrvatskih suvenira.
Obje su faze rada uspjeh poluile u razvoju odreenog sustava vrijednosti.
Pritom posebno treba istaknuti izgradnju i njegovanje pozitivnog odnosa
uenika prema vlastitoj kulturnoj batini. U tom je smislu izrazito vaan zadatak
bio osvijestiti pojam kulturne batine kao pojam koji moe izvrsno funkcionirati
u kontekstu suvremenog drutva. Naime, kulturna batina nije i ne smije biti
neto zamrznuto u prolom vremenu, ve ostavtina koju moramo iskoristiti za
34

sadanje i budue narataje. Projekt izradbe suvenira ide upravo u tom smjeru
steak nije vie neto to je samo svjedok nekog minulog vremena. On postaje
sredstvo za turistiku promidbu vlastitog zaviaja, a samim time i prilika za
bolju budunost ljudi na podruju Lovrea i Zabiokovlja.

35

7. SAETAK

lanku

se

opisuje

projekt

izradbe

suvenira

motiviranih

srednjovjekovnim nadgrobnim spomenikom stekom. Projekt je podijeljen u

dvije faze. U prvoj su fazi lanovi Uenike zadruge Ludrum obilazili steke
na podruju opine Lovre, prouavali ih i usporeivali. Prikupljene su podatke
usustavili te zakljuili da, to se oblika i poloaja steaka tie, u Lovreu
prevladavaju sljemenjaci i sarkofazi. Posebna je pozornost usredotoena na
prouavanje natpisa i ornamenata na stecima. Uglavnom su na stecima
uprizorene raspjevane slike svakodnevnog ivota: kola, lov, viteke igre, konji i
jeleni, mjesec i zvijezde te cvjetovi ljiljana. U drugoj su fazi uenici osmislili
ideje i razradili metode izradbe suvenira motiviranih stekom. Rezultat su
njihova rada pritiskivai i straninici za knjige, slike na staklu, originalna
pakiranja eterinih ulja, soli i ajeva, oslikani bauli i krinjice, stare djeje igre
te stilizirana nonja. Proizvodi su predstavljeni na prodajnim izlobama,
upanijskim i dravnim smotrama uenikih zadruga te na izlobama
tradicionalnih hrvatskih suvenira.

36

8. LITERATURA
1. Ani, V. i Goldstein, I. (2000), Rjenik stranih rijei, Novi liber, Zagreb.
2. Belagi, . (2004), Leksikon steaka, Sarajevo.
3. Belagi, . (1982), Steci - kultura i umjetnost, Sarajevo.
4. Belagi, . (1981), Steci, Sarajevo.
5. Cattalinich, G. (1835), Storia di Dalmazia, tomo II, Zara, str.31.
6. Glibota, M. (2007), Lovre - crtice iz prolosti, mletaki i austrijski popisi i
katastri, Lovre.
7. Kati, L. (1954), Steci u Imotskoj krajini, Starohrvatska prosvjeta, III. serija svezak 3., Zagreb.
8. Kati, L. (1963), Starohrvatske isprave iz XV. stoljea, Starohrvatska
prosvjeta, III serija-svezak 8-9, Zagreb, str.237.
9. Milinovi, . (1859), Kratko opisanje Lovrea u Dalmaciji s narodnimi
obiaji, Arkiv za povjesnicu jugoslavensku, V, Zagreb, str. 206-211.
10. Milinovi, . (1879), Steci, Vienac, XI, br.8., Zagreb.
11. Narodne novine br. 79/2007.
12. Petrievi, I. (1995), Prilog poznavanju steaka zapadnog dijela Imotske
krajine, Imotski zbornik, 2, Imotski.
13. imi, A. (1993), Lovre - monografija, Lovre.
14. Verdoliak Imoanin, (1850), enidba Ive Senjanina, Glasnik Dalmatinski, II,
Zadar, 71, str. 3.-4.
15. Vri, V. (1978), upe Imotske krajine, Imotski.
16. Wenzel, M. (1965), Ukrasni motivi na stecima, Sarajevo.
17. www.princip.hr, Petar Duki, Steci uskoro na popisu UNESCO-a,
pregledano: 25. 3. 2013.

37

9. IVOTOPISI

Ovaj su istraivaki rad izradili Ilijana Kati, uenica 7. razreda te Marija

Bekavac, Boe Mustapi i Ante Milii, uenici 8. razreda.

- Ilijana Kati roena je 25. listopada 1999. godine. Odlina je uenica sedmoga
razreda. Uspjena je u svim nastavnim predmetima, a posebno je zanima
ouvanje batine. Sudjelovala je na upanijskim i dravnim smotrama te je
predstavljala kolske projekte na domaim i meunarodnim znanstvenim
skupovima. Ima izraene organizacijske i kreativne sposobnosti.

- Marija Bekavac roena je 23. studenoga 1998. godine. Vrlo je dobra uenica
osmoga razreda. S predanou je sudjelovala u istraivakom radu jer je
posebno zanima povijest Zabiokovlja. Sudjelovala je u brojnim kolskim
projektima u kojima se obraivala batina lovrekoga kraja. Aktivno sudjeluje u
vie sekcija Uenike zadruge Ludrum.

- Boe Mustapi roen je 16. kolovoza 1998. godine. Odlian je uenik osmoga
razreda. Izrazito je kreativan i darovit u likovnom izriaju. Aktivno je
sudjelovao u svim etapama istraivakog rada. Sudjelovao je na upanijskim i
dravnim smotrama. Izvrstan je u kazivanju na zaviajnom govoru.

- Ante Milii roen je 15. svibnja 1998. godine. Odlian je uenik osmoga
razreda. Izrazito je uspjean u dramskom izriaju, stoga je osim u sudjelovanju
na upanijskim i dravnim smotrama uenikih zadruga bio izrazito uspjean i
na susretima LIDRANA te na natjeajima knjievnog stvaralatva. Izrazito je
domiljat i ima izraene organizacijske sposobnosti.
38