Professional Documents
Culture Documents
Evropska Konvencija Za Zastitu Ljudskih Prava I Osnovnih
Evropska Konvencija Za Zastitu Ljudskih Prava I Osnovnih
Evropska Konvencija Za Zastitu Ljudskih Prava I Osnovnih
Deo I
Prava i slobode
lan 2.
Pravo na ivot
Pravo na ivot svake osobe zatieno je zakonom. Niko ne moe biti namerno lien
ivota, sem prilikom izvrenja presude suda kojom je osuen za zloin za koji je ova
kazna predviena zakonom.
Lienje ivota se ne smatra protivnim ovom lanu ako proistekne iz upotrebe sile koja
je apsolutno nuna:
a
prilikom zakonitih mera koje se preduzimaju u cilju suzbijanja nereda ili pobune.
lan 3
Zabrana muenja
Niko ne sme biti podvrgnut muenju, ili neovenom ili poniavajuem postupanju ili
kanjavanju.
lan 4
Zabrana ropstva i prinudnog rada
1
b slubu vojne prirode ili, u zemljama u kojima se priznaje prigovor savesti, slubu
koja se zahteva umesto odsluenja vojne obaveze;
c rad koji se iziskuje u sluaju kakve krize ili nesree koja preti opstanku ili
dobrobiti zajednice;
d
rad ili slubu koji ine sastavni deo uobiajenih graanskih dunosti.
lan 5
Pravo na slobodu i sigurnost
1
Svako ima pravo na slobodu i bezbednost linosti. Niko ne moe biti lien slobode
osim u sledeim sluajevima i u skladu sa zakonom propisanim postupkom:
a
b u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode zbog neizvrenja zakonite sudske
odluke ili radi obezbeenja ispunjenja neke obaveze propisane zakonom;
c u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode radi privoenja lica pred nadlenu
sudsku vlast zbog opravdane sumnje da je izvrilo krivino delo, ili kada se to
opravdano smatra potrebnim kako bi se predupredilo izvrenje krivinog dela ili
bekstvo po njegovom izvrenju.
d u sluaju lienja slobode maloletnog lica na osnovu zakonite odluke u svrhu
vaspitnog nadzora ili zakonitog lienja slobode radi njegovog privoenja nadlenom
organu.
e u sluaju zakonitog lienja slobode da bi se spreilo irenje zaraznih bolesti, kao i
zakonitog lienja slobode duevno poremeenih lica, alkoholiara ili uivalaca droga
ili skitnica.
f u sluaju zakonitog hapenja ili lienja slobode lica da bi se spreio njegov
neovlaeni ulazak u zemlju, ili lica protiv koga se preduzimaju mere u cilju
deportacije ili ekstradicije.
2
Svako ko je uhapen ili lien slobode shodno odredbama iz stava 1.c ovog lana bie
bez odlaganja izveden pred sudiju ili drugo slubeno lice zakonom odreeno da
obavlja sudske funkcije i imae pravo da mu se sudi u razumnom roku ili da bude
Svako ko je lien slobode ima pravo da pokrene postupak u kome e sud hitno ispitati
zakonitost lienja slobode i naloiti putanje na slobodu ako je lienje slobode
nezakonito.
Svako ko je bio uhapen ili lien slobode u suprotnosti s odredbama ovog lana ima
utuivo pravo na naknadu.
lan 6
Pravo na pravino suenje
c da se brani lino ili putem branioca koga sam izabere ili, ako nema dovoljno
sredstava da plati za pravnu pomo, da ovu pomo dobije besplatno kada interesi
pravde to zahtevaju;
d da ispituje svedoke protiv sebe ili da postigne da se oni ispitaju i da se obezbedi
prisustvo i sasluanje svedoka u njegovu korist pod istim uslovima koji vae za one
koji svedoe protiv njega;
e da dobije besplatnu pomo prevodioca ako ne razume ili ne govori jezik koji se
upotrebljava na sudu.
lan 7
Kanjavanje samo na osnovu zakona
1
Niko se ne moe smatrati krivim za krivino delo izvreno injenjem ili neinjenjem
koje, u vreme kada je izvreno, nije predstavljalo krivino delo po unutranjem ili
meunarodnom pravu. Isto tako, ne moe se izrei stroija kazna od one koja je bila
propisana u vreme kada je krivino delo izvreno.
Ovaj lan ne utie na suenje i kanjavanje nekog lica za injenje ili neinjenje koje
se u vreme izvrenja smatralo krivinim delom prema optim pravnim naelima koja
priznaju civilizovani narodi.
lan 8
Pravo na potovanje privatnog i porodinog ivota
Svako ima pravo na potovanje svog privatnog i porodinog ivota, doma i prepiske.
Javne vlasti nee se meati u vrenje ovog prava sem ako to nije u skladu sa zakonom
i neophodno u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbednosti, javne
bezbednosti ili ekonomske dobrobiti zemlje, radi spreavanja nereda ili kriminala,
zatite zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih.
lan 9
Sloboda misli, savesti i veroispovesti
Svako ima pravo na slobodu misli, savesti i veroispovesti; ovo pravo ukljuuje
slobodu promene vere ili uverenja i slobodu oveka da, bilo sam ili zajedno s
drugima, javno ili privatno, ispoljava veru ili uverenje molitvom, propovedi,
obiajima i obredom.
Sloboda ispovedanja vere ili ubeenja moe biti podvrgnuta samo onim
ogranienjima koja su propisana zakonom i neophodna u demokratskom drutvu u
interesu javne bezbednosti, radi zatite javnog reda, zdravlja ili morala, ili radi zatite
prava i sloboda drugih.
lan 10
Sloboda izraavanja
Svako ima pravo na slobodu izraavanja. Ovo pravo ukljuuje slobodu posedovanja
sopstvenog miljenja, primanja i saoptavanja informacija i ideja bez meanja javne
vlasti i bez obzira na granice. Ovaj lan ne spreava drave da zahtevaju dozvole za
rad televizijskih, radio i bioskopskih preduzea.
Poto korienje ovih sloboda povlai za sobom dunosti i odgovornosti, ono se moe
podvrgnuti formalnostima, uslovima, ogranienjima ili kaznama propisanim zakonom
i neophodnim u demokratskom drutvu u interesu nacionalne bezbednosti,
teritorijalnog integriteta ili javne bezbednosti, radi spreavanja nereda ili kriminala,
zatite zdravlja ili morala, zatite ugleda ili prava drugih, spreavanja otkrivanja
obavetenja dobijenih u poverenju, ili radi ouvanja autoriteta i nepristrasnosti
sudstva.
lan 11
Sloboda okupljanja i udruivanja
Za vrenje ovih prava nee se postavljati nikakva ogranienja, osim onih koja su
propisana zakonom i neophodna u demokratskom drutvu u interesu nacionalne
bezbednosti ili javne bezbednosti, radi spreavanja nereda ili kriminala, zatite
zdravlja ili morala, ili radi zatite prava i sloboda drugih. Ovim se lanom ne spreava
zakonito ograniavanje vrenja ovih prava pripadnicima oruanih snaga, policije ili
dravne uprave.
lan 12
Pravo na sklapanje braka
Mukarci i ene odgovarajueg uzrasta imaju pravo da stupaju u brak i zasnivaju
porodicu u skladu s unutranjim zakonima koji ureuju vrenje ovog prava.
lan 13
Pravo na delotvorni pravni lek
Svako kome su povreena prava i slobode predvieni u ovoj Konvenciji ima pravo na
delotvoran pravni lek pred nacionalnim vlastima, bez obzira jesu li povredu izvrila
lica koja su postupala u slubenom svojstvu.
lan 14
Zabrana diskriminacije
Uivanje prava i sloboda predvienih u ovoj Konvenciji obezbeuje se bez
diskriminacije po bilo kom osnovu, kao to su pol, rasa, boja koe, jezik,
veroispovest, politiko ili drugo miljenje, nacionalno ili socijalno poreklo, veza s
nekom nacionalnom manjinom, imovno stanje, roenje ili drugi status.
lan 15
Odstupanje u vanrednim okolnostima
1
U doba rata ili druge javne opasnosti koja preti opstanku nacije, svaka Visoka strana
ugovornica moe da preduzme mere koje odstupaju od njenih obaveza po ovoj
Konvenciji, i to u najnunijoj meri koju iziskuje hitnost situacije, s tim da takve mere
ne budu u neskladu s njenim drugim obavezama prema meunarodnom pravu.
Svaka Visoka strana ugovornica koja koristi svoje pravo da odstupi od odredbi
Konvencije obavetava u potpunosti generalnog sekretara Saveta Evrope o merama
koje preduzima i razlozima za njih. Ona takoe obavetava generalnog sekretara
Saveta Evrope kada takve mere prestanu da deluju i kada odredbe Konvencije ponovo
ponu da se primenjuju u potpunosti.
lan 16
Ogranienja politike aktivnosti stranaca
Nijedna odredba lanova 10, 11 i 14. nee se tumaiti tako da spreava Visoke strane
ugovornice da ograniavaju politiku delatnost stranaca.
lan 17
Zabrana zloupotrebe prava
Nita u ovoj Konvenciji ne moe se tumaiti tako da podrazumeva pravo bilo koje
drave, grupe ili lica da se upuste u neku delatnost ili izvre neki in koji je usmeren
na ponitavanje bilo kog od navedenih prava i sloboda ili na njihovo ograniavanje u
veoj meri od one koja je predviena Konvencijom.
lan 18
Granice korienja ogranienja prava
Ogranienja navedenih prava i sloboda koja su dozvoljena ovom Konvencijom nee
se primenjivati ni u koje druge svrhe sem onih zbog kojih su propisana.
Deo II
Evropski sud za ljudska prava
lan 19
Uspostavljanje Suda
Da bi se obezbedilo potovanje obaveza iz Konvencije i protokola uz nju koje su
prihvatile Visoke strane ugovornice, ustanovljava se Evropski sud za ljudska prava, u
daljem tekstu "Sud". Sud e raditi kao stalni organ.
lan 20
Broj sudija
Sud se sastoji od onolikog broja sudija koliko je Visokih strana ugovornica.
lan 21
Uslovi za izbor
1
lan 22
Izbor sudija
1 Za svaku stranu ugovornicu sudiju bira Parlamentarna skuptina veinom glasova, sa
liste od tri kandidata koje dotina Visoka strana ugovornica predloi.
2
lan 23
Trajanje mandata
1
Sudije se biraju na period od est godina. Oni se mogu ponovo birati. Meutim,
mandat jedne polovine sudija izabranih na prvim izborima istie posle tri godine.
Sudije iji mandat istie na kraju poetnog trogodinjeg perioda rebom odreuje
generalni sekretar Saveta Evrope neposredno posle izbora.
Sudija izabran na mesto sudije iji mandat nije istekao obavlja dunost svog
prethodnika do okonanja njegovog mandata.
lan 26
Opta sednica Suda
Na optoj sednici Sud
a bira predsednika i jednog ili dva potpredsednika Suda na period od tri godine; oni
se mogu ponovo birati;
b
lan 27
Odbori, vea i Veliko vee
1
Sud razmatra predmete u odborima od tri sudije, veu od sedam sudija i u Velikom
veu od sedamnaest sudija. Vea suda uspostavljaju odbore za odreeni vremenski
period.
Po slubenoj dunosti u sastav vea i Velikog vea ulazi sudija izabran sa liste
zainteresovane drave ili, ako takvog nema ili nije u mogunosti da uestvuje u radu,
drugo lice po njenom izboru koje e obavljati sudsku funkciju.
U sastav Velikog vea takoe ulaze predsednik i potpredsednici Suda, predsednici vea
i druge sudije izabrane u skladu s poslovnikom Suda. Kada se predmet iznese pred
Veliko vee na osnovu lana 43, sudije lanovi vea koje je donelo presudu ne mogu
uestvovati u radu Velikog vea, s izuzetkom predsednika vea i sudije koji je izabran
sa liste zainteresovane drave.
lan 28
Izjave odbora o neprihvatljivosti
Odbor moe jednoglasnom odlukom da proglasi neprihvaljivom ili da skine s liste
predmeta pojedinanu predstavku podnetu na osnovu lana 34, ako se takva odluka
moe doneti bez daljeg ispitivanja. Ova odluka je konana.
lan 29
Odluke vea o prihvatljivosti i sutini stvari
1 Ako nije doneta odluka iz lana 28, vee odluuje o prihvatljivosti i sutini
pojedinanih predstavki podnetih na osnovu lana 34.
2 Vee odluuje i o prihvatljivosti i sutini meudravnih predstavki podnetih na
osnovu lana 33.
3
1 Nadlenost Suda se protee na sve predmete koji se tiu tumaenja i primene ove
Konvencije i protokola uz nju, a koji su mu upueni na osnovu lanova 33, 34 i 47.
2
lan 33
Meudravni sporovi
Svaka Visoka strana ugovornica moe ukazati Sudu na svaku povredu odredbi
Konvencije ili protokola uz nju za koju smatra da se moe pripisati nekoj drugoj
Visokoj strani ugovornici.
lan 34
Pojedinane predstavke
Sud moe da prima predstavke od svake osobe, nevladine organizacije ili grupe lica
koji tvrde da su rtve povrede prava ustanovljenih Konvencijom ili protokolima uz
nju, uinjene od strane neke Visoke strane ugovornice. Visoke strane ugovornice
obavezuju se da ni na koji nain ne ometaju stvarno vrenje ovog prava.
lan 35
Uslovi prihvatljivosti
1
Sud moe uzeti predmet u postupak tek kada se iscrpu svi unutranji pravni lekovi, u
skladu sa optepriznatim naelima meunarodnog prava, i u roku od est meseci od
dana kada je povodom njega doneta pravosnana odluka.
anonimna, ili
Sud odbacuje svaku predstavku koju smatra neprihvatljivom u smislu ovog lana. On
to moe uiniti u svakoj fazi postupka.
lan 36
Intervencija treih lica
Sud u svakoj fazi postupka moe odluiti da izbrie predstavku sa liste predmeta ako
se na osnovu okolnosti moe zakljuiti:
a
c da iz svakog drugog razloga koji Sud utvrdi nije vie opravdano nastaviti sa
ispitivanjem predstavke.
Meutim, Sud nastavlja s ispitivanjem predstavke ako je to potrebno radi potovanja
ljudskih prava ustanovljenih Konvencijom i protokolima uz nju.
2
Sud moe odluiti da predstavku vrati na svoju listu predmeta ako smatra da
okolnosti to nalau.
3
lan 38
Ispitivanje predmeta i postupak prijateljskog poravnanja
1
lan 39
Postizanje prijateljskog poravnanja
Ako se postigne prijateljsko poravnanje, Sud brie predmet sa svoje liste odlukom
koja sadri kratak opis injenica i postignutog reenja.
lan 40
Javna rasprava i uvid u spise
1
Spisi deponovani kod Sekretara dostupni su javnosti, sem kada predsednik Suda
odlui drukije.
lan 41
Pravino zadovoljenje
Kada Sud utvrdi prekraj Konvencije ili protokola uz nju, a unutranje pravo Visoke
strane ugovornice u pitanju omoguava samo deliminu odtetu, Sud e, ako je to
potrebno, pruiti pravino zadovoljenje oteenoj stranci.
lan 42
Presude vea
Presude vea postaju pravosnane u skladu s odredbama lana 44, stav 2.
lan 43
Obraanje Velikom veu
U roku od tri meseca od dana donoenja presude vea svaka stranka moe, u
posebnim sluajevima, da zahteva da se predmet iznese pred Veliko vee.
Kolegijum od pet sudija Velikog vea prihvatie zahtev ako se predmet tie nekog
znaajnog pitanja vezanog za tumaenje Konvencije ili ozbiljnog pitanja od opte
vanosti.
lan 44
Pravosnane presude
1
kada stranke izjave da nee zahtevati da se predmet iznese pred Veliko vee; ili
b tri meseca posle donoenja presude, ako se ne zatrai da se predmet iznese pred
Veliko vee; ili
c
3
kada kolegijum odbije zahtev za obraanje Velikom veu na osnovu lana 43.
Ako presuda u celosti ili jednom svom delu ne predstavlja jednoglasno miljenje
sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje.
lan 46
Obaveznost i izvrenje presuda
1
Takva miljenja se ne mogu baviti pitanjima koja se odnose na sadraj ili obuhvat
prava i sloboda ustanovljenih Delom I Konvencije i protokolima uz nju, kao ni bilo
kojim drugim pitanjem koje bi Sud ili Komitet ministara mogli da razmatraju u vezi s
postupcima koji se mogu pokrenuti u skladu sa Konvencijom.
lan 48
Nadlenost Suda da daje savetodavna miljenja
Sud odluuje da li zahtev za davanje savetodavnog miljenja koji podnese Komitet
ministara spada u njegovu nadlenost odreenu lanom 47.
lan 49
Obrazloenje savetodavnih miljenja
1
Ako savetodavno miljenje u celosti ili jednom svom delu ne predstavlja jednoglasno
miljenje sudija, svaki sudija ima pravo da iznese izdvojeno miljenje.
Deo III
Ostale odredbe
lan 52
Obavetenja generalnom sekretaru
Po prijemu zahteva od generalnog sekretara Saveta Evrope, svaka Visoka strana
ugovornica pruie objanjenje o nainu na koji njeno unutranje pravo obezbeuje
stvarnu primenu svih odredaba ove Konvencije.
lan 53
Obezbeenje postojeih ljudskih prava
Nijedna odredba ove Konvencije nee se tumaiti tako da ograniava odnosno
ugroava ljudska prava i osnovne slobode koji bi bili priznati po zakonima svake
Visoke strane ugovornice ili po svakom drugom sporazumu ija je ona strana
ugovornica.
lan 54
Ovlaenja Komiteta ministara
Nita u ovoj Konvenciji ne dira u ovlaenja koja su data Komitetu ministara
Statutom Saveta Evrope.
lan 55
Iskljuenje drugih naina za reavanje spora
Visoke strane ugovornice saglasile su se da se nee koristiti, izuzev ako postoji
poseban sporazum, postojeim meusobnim ugovorima, konvencijama ili
deklaracijama kako bi neki spor koji proizilazi iz tumaenja ili primene ove
Konvencije putem predstavke podnele da se reava nekim drugim nainom, a ne
onima koji su predvieni ovom Konvencijom.
lan 56
Teritorijalna primena
1
Prilikom ratifikacije, ili u svako doba posle toga, svaka drava moe izjaviti, putem
notifikacije upuene generalnom sekretaru Saveta Evrope, da e se u skladu sa
odredbama stava 4. ovog lana ova Konvencija primenjivati na sve ili na neku od
teritorija za ije je meunarodne odnose odgovorna.
2
Svaka drava koja je dala izjavu u saglasnosti sa stavom 1. ovog lana moe u svako
doba posle toga izjaviti da prihvata nadlenost Suda u pogledu primanja predstavki od
pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa lica prema odredbama lana 34.
Konvencije, a u odnosu na neku ili vie teritorija na koje se izjava odnosi.
lan 57
Rezerve
Svaka rezerva stavljena na osnovu ovog lana sadri kratku izjavu o zakonu u pitanju.
lan 58
Otkazivanje
Visoka strana ugovornica moe otkazati ovu Konvenciju tek po proteku pet godina od
dana kada je postala strana ugovornica i to putem otkaza sa estomesenim otkaznim
rokom, koji se dostavlja generalnom sekretaru Saveta Evrope, koji o tome obavetava
druge Visoke strane ugovornice.
Pod ovim istim uslovima, svaka Visoka strana ugovornica koja prestane da bude
lanica Saveta Evrope prestaje da bude i ugovornica ove Konvencije.
lan 59
Potpis i ratifikacija
1
U pogledu svakog potpisnika koji je bude ratifikovao posle toga, Konvencija stupa na
snagu na dan kada ovaj deponuje svoj instrument ratifikacije.
4 Generalni sekretar Saveta Evrope obavetava sve lanice Saveta Evrope o stupanju na
snagu ove Konvencije, o imenima Visokih strana ugovornica koje su je ratifikovale i
o svim instrumentima ratifikacije naknadno deponovanim.
Sainjeno u Rimu, dana 4. novembra 1950, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu
su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi
Saveta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti overene prepise svakoj potpisnici.
lan 4
Teritorijalna primena
Svaka Visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako
doba posle toga, dostaviti generalnom sekretaru Saveta Evrope izjavu o tome u kom
obimu prihvata da se odredbe ovog Protokola primenjuju na teritorijama za ije je
meunarodne odnose odgovorna, a koje je oznaila u izjavi.
Svaka Visoka strana ugovornica koja je dostavila izjavu u smislu prethodnog stava
moe naknadno da dostavi novu izjavu kojom menja uslove sadrane u ranijoj izjavi
ili ukida primenu odredbi ovog Protokola u odnosu na bilo koju teritoriju.
Izjava data u skladu sa ovim lanom smatrae se kao da je data u skladu sa stavom 1,
lana 56. Konvencije.
lan 5
Odnos s Konvencijom
U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe lana 1, 2, 3 i 4. ovog Protokola
smatraju se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se
u skladu s tim.
lan 6
Potpis i ratifikacija
Ovaj Protokol je otvoren za potpis lanicama Saveta Evrope koje su potpisnice
Konvencije; on se ratifikuje istovremeno ili posle ratifikacije Konvencije. On stupa na
snagu posle deponovanja deset instrumenata ratifikacije. U pogledu svake potpisnice
koji ga bude ratifikovala posle toga, Protokol stupa na snagu na dan kada ona
deponuje svoj instrument ratifikacije.
Instrumenti ratifikacije deponuju se kod generalnog sekretara Saveta Evrope, koji e
sve lanice obavestiti o imenima onih lanica koje su izvrili ratifikaciju.
Sainjeno u Parizu, dana 20. marta 1952, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu
su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi
Saveta Evrope. Generalni sekretar e dostaviti overene prepise vladi svake drave
potpisnice.
Svako ko se zakonito nalazi na teritoriji jedne drave ima, na toj teritoriji, pravo na
slobodu kretanja i slobodu izbora boravita.
Nikakva ogranienja ne mogu se postaviti u odnosu na vrenje ovih prava sem onih
koja su u skladu sa zakonom i koja su neophodna u demokratskom drutvu u interesu
nacionalne bezbednosti ili javne sigurnosti, radi ouvanja javnog poretka, za
spreavanje kriminala, za zatitu zdravlja ili morala ili radi zatite prava i sloboda
drugih.
lan 3
Zabrana proterivanja sopstvenih dravljana
1
Niko ne moe biti proteran, bilo pojedinanom bilo kolektivnom merom, s teritorije
drave iji je dravljanin.
Svaka Visoka strana ugovornica moe prilikom potpisivanja ili ratifikacije, ili u svako
doba posle toga, dostaviti generalnom sekretaru Saveta Evrope izjavu o tome u kom
obimu prihvata da se odredbe ovog Protokola primenjuju na teritorijama za ije je
meunarodne odnose odgovorna, a koje je oznaila u izjavi.
Svaka Visoka strana ugovornica koja je dostavila izjavu u smislu prethodnog stava
moe naknadno da dostavi novu izjavu kojom menja uslove sadrane u ranijoj izjavi
ili ukida primenu odredbi ovog Protokola u odnosu na bilo koju teritoriju.
Izjava data u skladu s ovim lanom smatrae se kao da je data u skladu sa stavom 1,
lana 56. Konvencije.
Drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1. ili 2. ovog lana moe u svako doba
izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da prihvata nadlenost
Suda da prima predstavke od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca
prema odredbama lana 34. Konvencije, a u vezi lanova 1. do 4. ovog Protokola.
lan 6
Odnos s Konvencijom
1 U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe lana 1. do 5. ovog Protokola smatraju
se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se u skladu
s tim.
lan 7
Potpis i ratifikacija
1
lan 2
Smrtna kazna za vreme rata
Drava moe u svom zakonodavstvu da predvidi smrtnu kaznu za dela izvrena u
doba rata ili neposredne ratne opasnosti; takva kazna primenie se samo u
sluajevima predvienim zakonom i u skladu s njegovim odredbama. Drava
obavetava generalnog sekretara Saveta Evrope o odgovarajuim odredbama tog
zakona.
lan 3
Zabrana odstupanja
Nijedna odredba ovog Protokola ne moe se ukinuti na osnovu lana 15. Konvencije.
lan 4
Zabrana rezervi
Na odredbe ovog Protokola ne mogu se stavljati rezerve na osnovu lana 57.
Konvencije.
lan 5
Teritorijalna primena
1
Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ili kada deponuje instrument ratifikacije,
prihvatanja ili odobrenja, da odredi teritoriju ili teritorije na koje se ovaj Protokol
primenjuje.
Svaka drava moe, u svako doba posle toga, putem izjave upuene generalnom
sekretaru Saveta Evrope, da proiri primenu ovog Protokola na bilo koju drugu
teritoriju oznaenu u izjavi. U pogledu takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog
dana meseca koji nastupa posle dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.
Svaka izjava uinjena na osnovu prethodna dva stava moe, u pogledu teritorije
oznaene u njoj, da se povue putem izjave upuene generalnom sekretaru.
Povlaenje izjave ima dejstvo od prvog dana meseca koji nastupa nakon dana kada je
generalni sekretar primio takvo obavetenje.
lan 6
Odnos s Konvencijom
U pogledu Visokih strana ugovornica odredbe lana 1. do 5. ovog Protokola smatraju
se dodatnim lanovima Konvencije i sve odredbe Konvencije primenjuju se u skladu
s tim.
lan 7
Potpis i ratifikacija
Ovaj Protokol je otvoren za potpis dravama lanicama Saveta Evrope koje su
potpisnice Konvencije. On se ratifikuje, prihvata ili odobrava. Drava lanica Saveta
Evrope ne moe da ratifikuje, prihvati ili odobri ovaj Protokol ako nije istovremeno
ili prethodno ratifikovala Konvenciju. Instrumenti ratifikacije, prihvatanja ili
odobrenja se deponuju kod generalnog sekretara Saveta Evrope.
lan 8
Stupanje na snagu
1 Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle dana kada je pet
drava lanica Saveta Evrope izrazilo svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u
skladu sa odredbama lana 7.
2
U pogledu svake drave lanice koja posle toga izrazi svoj pristanak da je ovaj
Protokol obavezuje, on stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle dana
kada je deponovan instrument ratifikacije, prihvatanja ili odobrenja.
lan 9
Deponovanje
Generalni sekretar Saveta Evrope obavetava drave lanice Saveta Evrope o:
a
svakom potpisu;
svakoj kojoj drugoj radnji, obavetenju ili saoptenju u vezi s ovim Protokolom.
U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj
Protokol.
Sainjeno u Strazburu, dana 28. aprila 1983, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu
su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se pohranjuje u arhivi
Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope e dostaviti overene prepise svakoj
dravi lanici Saveta Evrope.
c da u tu svrhu bude zastupljen pred nadlenim organom ili licem ili licima koja taj
organ odredi.
2
Stranac se moe proterati i pre nego to iskoristi svoja prava prema stavu 1. a, b i c
ovog lana, ako je proterivanje neophodno u interesu javnog reda ili se temelji na
razlozima nacionalne bezbednosti.
lan 2
Pravo na albu u krivinim stvarima
Svako ko je odlukom suda osuen za krivino delo ima pravo da njegovu osudu ili
kaznu preispita vii sud. Ostvarivanje ovog prava, ukljuujui i osnove za njegovo
korienje, ureuje se zakonom.
Ovo pravo moe trpeti izuzetke kada je re o delima manjeg znaaja, koja su
odreena zakonom, ili u sluajevima kada je licu u pitanju u prvom stepenu sudio
najvii sud ili je bilo osueno na osnovu albe na oslobaajuu presudu.
lan 3
Naknada za pogrenu osudu
Ako je neko lice bilo pravosnanom presudom osueno zbog krivinog dela i ako je
kasnije njegova presuda bila ukinuta ili je bio pomilovan zbog toga to neka nova ili
novootkrivena injenica neosporno ukazuje da se radilo o sudskoj greci, lice koje je
pretrpelo kaznu kao posledicu takve osude dobie naknadu u skladu sa zakonom ili
praksom dotine drave, osim ako se ne dokae da je ono u potpunosti ili delimino
odgovorno za to to nepoznata injenica nije blagovremeno otkrivena.
lan 4
Pravo da se ne bude suen ili kanjen dvaput u istoj stvari
1
Nikome se ne moe ponovo suditi niti se moe ponovo kazniti u krivinom postupku
u nadlenosti iste drave za delo zbog koga je ve bio pravosnano osloboen ili
osuen u skladu sa zakonom i krivinim postupkom te drave.
Ovaj se lan ne moe staviti van snage na osnovu lana 15. Konvencije.
lan 5
Jednakost suprunika
U vezi s brakom, u toku braka i u sluaju njegovog raskida, suprunici su ravnopravni
u pogledu meusobnih graanskopravnih prava i obaveza i u svom odnosu prema
deci. Ovim se lanom drave ne spreavaju da preduzimaju neophodne mere u
interesu dece.
lan 6
Teritorijalna primena
Svaka drava moe, prilikom potpisivanja ili kada deponuje instrument ratifikacije,
prihvatanja ili odobrenja, da odredi teritoriju ili teritorije na koje se ovaj Protokol
primenjuje i da navede stepen u kome e se njegove odredbe primenjivati na tim
teritorijama.
Svaka drava moe, u svako doba posle toga, putem izjave upuene generalnom
sekretaru Saveta Evrope, da proiri primenu ovog Protokola na bili koju drugu
teritoriju oznaenu u izjavi. U pogledu takve teritorije Protokol stupa na snagu prvog
dana meseca koji nastupa posle protoka dvomesenog perioda od dana kada generalni
sekretar primi takvu izjavu.
3
Svaka izjava uinjena na osnovu prethodna dva lana moe, u pogledu teritorije
oznaene u njoj, da se povue ili izmeni putem izjave upuene generalnom sekretaru.
Povlaenje ili izmena izjave ima dejstvo od prvog dana meseca koji nastupa posle
protoka dvomesenog perioda od dana kada generalni sekretar primi takvu izjavu.
Izjave data u skladu sa ovim lanom smatrae se kao da je data u skladu sa stavom 1,
lana 56. Konvencije.
Drava koja je dala izjavu u skladu sa stavom 1. ili 2. ovog lana moe u svako doba
izjaviti u ime jedne ili vie teritorija na koje se izjava odnosi da prihvata nadlenost
Suda da prima predstavke od pojedinaca, nevladinih organizacija ili grupa pojedinaca
prema odredbama lana 34. Konvencije, a u vezi lanova 1. do 5. ovog Protokola.
lan 7
Odnos s Konvencijom
lan 9
Stupanje na snagu
1
Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle protoka
dvomesenog perioda od dana kada je sedam drava lanica Saveta Evrope izrazilo
svoj pristanak da ih ovaj Protokol obavezuje u skladu sa odredbama lana 8.
U pogledu svake drave lanice koja posle toga izrazi svoj pristanak da je ovaj
Protokol obavezuje, on stupa na snagu prvog dana meseca koji nastupa posle protoka
dvomesesenog perioda od dana kada je deponovan instrument ratifikacije,
prihvatanja ili odobrenja .
lan 10
Deponovanje
Generalni sekretar Saveta Evrope obavetava drave lanice Saveta Evrope o:
a
svakom potpisu;
U potvrdu ega su dole potpisani, propisno ovlaeni u tom cilju, potpisali ovaj
Protokol.
Sainjeno u Strazburu, dana 22. novembra 1984, na engleskom i francuskom jeziku,
pri emu su oba teksta podjednako verodostojna, u jednom primerku koji se
pohranjuje u arhivi Saveta Evrope. Generalni sekretar Saveta Evrope e dostaviti
overene prepise svakoj dravi lanici Saveta Evrope.
2. U odnosu na svaku dravu koja kasnije izrazi svoju saglasnost da bude njime
obavezana Protokol e stupiti na snagu prvog dana u mesecu posle isteka roka od tri
meseca od dana deponovanja instrumenta o ratifikaciji, prihvatanju ili odobrenju.
lan 6
Funkcije depozitara
Generalni sekretar Saveta Evrope obavestie sve drave lanice Saveta Evrope o:
a
svakom potpisu;
svakom drugom aktu, obavetenju ili dopisu koji se tie ovog Protokola.
2.
3.
Sve izjave date u skladu s prethodna dva stava, u odnosu na svaku teritoriju
navedenu u izjavi, mogu da se povuku notifikacijom dostavljenom Generalnom
sekretaru. Povlaenje stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupa po isteku
perioda od tri meseca od dana kada je Generalni sekretar primio pomenutu
notifikaciju.
lan 5 - Odnos prema Konvenciji
Ovaj Protokol stupa na snagu prvog dana u mesecu koji nastupa po isteku perioda
od tri meseca od dana kada je deset drava lanica Saveta Evrope izrazilo pristanak
da se obaveu ovim Protokolom u skladu s odredbama lana 6.
2.
svakom potpisivanju;
U potvrdu toga su dole potpisani, propisno ovlaeni za to, potpisali ovaj Protokol.
Sainjeno u Viljnusu 3. maja 2002, na engleskom i francuskom jeziku, pri emu su oba
teksta verodostojna, u jednom primerku koji e se deponovati u Arhivu Saveta Evrope.
Generalni sekretar Saveta Evrope dostavlja overene prepise svakoj dravi lanici Saveta
Evrope.