‘mart. Sarajevo, janu: ~ Glasnik = Taacuuk SOMAbDCKOL My3eja y Bocuu u Xepuyerosuun. Kwura I. Poauna 1. zomaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini. Knjiga I. Godina I. Urednistvo: Y poqummeno: owaljske viade, 0, BUPaAR semawexe marae. Aannuncrpay | | | | | | Citaocima_ ,,@lasnika.“ Tokom vremena i na putu, da se ovijem zemljama raskrile vrata k novom Zivotu, dobrom stanju i napredoyanju, mi smo sustopice megju ostalijem te¢evinama stekli sebi i jedan — ze- maljski muzej. « “Veé od vise vremena poteld je opdée interesovanje da se obrada onijem cijeljima, koje se u ovom zemaljskom zayodu njcguju. ¥ Polako jedan za drugim istakoSe se svagdje po zemlji vrijedni po- slenici, kojima se u srcu rodi Zelja, da narodu otkriju njegovu proslost, pa iz nje erpu nauku za njegovu bududnost; da izuéavaju 1 sadagnjost zemlje i naroda; da po svijem stranama Bosne i Her- cegovine kao vrijedne péelice sabiraju svaki zaostatuk iz proslosti, po. kome bi se dalo suditi o divotu i djelima nasgih djedoya i onih starih: naroda, koji su prije nageg bili u naSoj otadZbini; da priberu svake vrste rukotvorina, sto ih smislja bistra glava a izragjuju vrijedhe tuke naseg naroda, i sve podatke, po kojima se moze prosuditi Zi- vyovanje, radnja, obiéaji, — jednom rije¢ju: prosvjetno stanje naroda, u ovijem zemljama, a uz to i prirodni njihovi odnosaji. Imajuci na umu, da samo slogom rastu i male stvari, udrnzize se ti vriedni poslenici i osnoyaS’e muzejsko drustvo. Pohvalan trud toga muzejskog drudtva postigao je mnogostrane lijepe uspjehe. Najzad se 1887. godine osnovao zomaljski muzej, koji je, polozen na Sirokom temelju a snabdjeven obilnim sredstvima, pre* uzeo na se one zadatke, za koje je privatno djelovanje spomenutoga druipva S puno zasluga pripremilo zemljiste. Zemaljski muzej svratio je na se veé opéu padnju. Svakoy na- stojanje u korist njegovog razvitka nalazi danas rodoljubna odziva u krilu samog stanovnistva. Ono voljno, koliko umije i moze, pri- pomaze u korist njegovu, te mi po tome danas mozemo redi, da je zomaljskom muzeju, koji je gotovo na tome, da postane opéenitim Kubiméetom svega naroda u oyim zemljama, zajaméen lijep napredak.Radnja Samoga muzeja ustrojena je i uregjena u nekoliko prema njegovom sadanjem obimu i potrebi. Uza nj iu prilog razvitku nje- govu posluje privatno muzejsko drustvo u Sarajevu sa svojim od- borom na éelu. Raznovrsne zbirke zemaljskog muzeja cuvajn, po- punjavaju i biljeze narodito postavijeni éuvari muzejski, Ijudi od struke i posla, Zemaljski muzej u Sarajevu dojako se dotlen razvio, ¢ je veé vrijeme, da mu se dadne publicisti¢ko glasilo, Nije dosta, da se po zemlji, sa povrSine i iz utrobe anjezine pobiraju svakojaki predmeti iz proglosti i sadaSnjosti; nije dosta, da se ti predmeti zabiljeze i lijepo tasporede po dolafima i policama, svakome na _ugled; najposlije samo tijem ne moze da se postigne ono, Sto treba da se Postigne. Kao Sto mrtva usta ne govore, isto tako ne govore ni oni sabrani predmeti iz starine i sada&njosti svakome sami po. sebi. Obiénim ogima, éovjeku heznaocu, oni ée se udiniti, kao nexto lijepo, neSto originalno nase, bilo iz Starijega ili mlagjega vremena, pa to valja kao nage narodno postivati i cuvati; ama kakve koristi od njih neznalac ne ée pronaci u njima. No ako ne é& Neznaoci, pronadi ée tu korist Ijudi iguéeni i iskusni u tome, Temeljno razumijeyanje stvari, javna, rijed prozborena o tome, ona ée odivijeti ove mrtve starine i tada ce nam one probesjediti djezikom, koji ée kao kakva stara lijepa pjesma mnogijem od nas biti ne samo razumljiv, veé i yeoma drag, Znanstveno proucavanje nadijeh starina j ostalijeh ogleda kul- turnog Zivota nageg ne treba daklen da ostane megju zidovima muzejskim. Tome prouéayanjn valja dati prilike, da izigje na vidik, megju svijet, da se naga zemlja i prosvjeta, da se svaka budna glava u zemlji okoristi njim, Od five rijeGi mi smijemo oéekivati, da ée ona naci posluha Megju svjesnijim sinovima ponosne Bosne i krgne Hercegovine; da ée ona sve veéma raspaljivati u njima Ijubay i mar za ono, Sto privodi poznavanju otadzbine njthove; da ée razbuditi njihovu naklonost i zauzimanje za ovaj, u ovo doba Jedini_kulturni stozer, — za nas muzej. A kako mislimo, da se to moze postidi, o tome éemo Poslije progovoriti. Tilazedi u javynost s »Glasnikomé naSeg muzeja, mi imamo dvojaku cijelj pred oéima, Prvo hogemo, da imamo javno glasilo, u kojemu ce se znalacki Prouéavati i opisivati svaka struka, koja Je zastupljena ua muzeju, zarad svestranog upoznayanja zemlje i naroda. U drugu ruku Zelimo J08, di ovo glasilo bude Pouéan list za nagu napredniju ¢italaéku publiku, pouéan u onim predme- tima i pitanjima, Koji zasijecaju un struku i djelovanje samog mu- zeja, ili koji stoje s njim uw syezi. =3— Uéinide se, da si atiti ji si va pravea svoja, st SI se latiti posla, koji se u dva pi j tiniée se, smo se la ; d asvijem ne podudara, Ono jest dosta potesko jednim: eno ere i stidi; no nas rukoyodi u tome naéclo kulturne zajednice i opée posticl ; # koristi. ee oe NaSem muzeju nije zadatak samo u tome, da Gs vj zadatak djeluje; suviSe njemu pripada i kulturan, BIg eee re ee Ae tnd budilac megju sinovima zemlje, Losey ee lagi atest kako bi ovi pomisljali na. svoju duémost, da ; a ae saaiaia svoju otadZbinu, da je u tome suena ve obit i cijeniti, te da za prosvjetni razvitak Hie AN a ae ae dugevne i mate ijalne sile. Dyojaka oye Jee te “Gli snika* odgovaraée prema tome istinskoj ee oe 2 ai Tigtoriala aateng) Oren ea ae oy a éi anéno glasilo, ni éisto popularno - pou ; ee) oa a eaadsrale s ustanovom zemaljskog muzeja u njegovo' ‘ om obimu. i ness ted gies ovom, Sto smo ovdje nopée istakli, krotaée so radnja a i ja raven. ; ee Tue reas j cijelji, te éemo u to ime dono- yj ruku sluzié ijelj pane S ae ee dates iz svijeh struka i grana znanstvenosti, ole in 1 oa zastupljene. Mi Zelimo, da tijem Bepemeeene ree oo SOR VRniE zemlje i Zivota na njoj, a namjerni ep 5 ee robudimo volju u svake pozvane umne sile na re ieee al i u dirokom syijetu. U oyom dijelu Zelja nam je, ee Hie nagih suradnika obuhvate ove grane aa tee ii novi jopi istoriju. 3. A ari i novi zemljopis. 2. Hist. ir é tN pce iz vremena predhistorickog, iliriékog, Hints ou Dosonehs bg ie uumilskog) i osmanlijskog. 4. Spomenike ae a ee taldike (grbove), povelje, pedate : ae eas | 2 Zje. 7. Spomenike narodnog i knjizevne “ikea. ps | 4 Bee eodan 9. Prirodne odnofaje i to: ST ae Bud Boehner mineralogiju i meteorologiju. poe Finite knjizemnostialls Bibliografiju Jayiga § Sana Pisani nt ‘i A erencbtn 12. Statistiku, Ovom oe a aaligne nuine bilje’ke od svake struke, i biljeske iz radnje nwo i muzejskog druStva. é ij eee : avon dijelu ,Glasnika*® coher ee if sani razumljivo svakome, a mi smo yoljnii da nagradi Iz ovoga dijela ,Glasnika* mi éemo pri kone odine odabrati pojedine @lanke, pa compo ausebnes a dignjem izvjeStaju da ih preyedemo i Stamp ee Bj EE oti jeziku, kako bismo na ovaj nadin ie a tie eaten “obrazovanoj publici, da o Bo ini j tke s izvora. i Hercegovini crpe yjerne poda - j di sile rimijen i uvrsten. sa 4000 prilog, koji za ovaj dio naSeg glasila bude priml) }-ee. Mi smo uvjereni, da éemo tijem udiniti veliku uslugu nauci, do} syojini cijcloga svijeta, a Bosni i Hercegovini znatno i. U drugu ruku biée ,Glasnik* namijenjen nagoj domadoj Cita- laékoj publici, praktitnoj pouci za nju i za potrebe samoga muzeja. Naprijed smo rekli, da zemaljski muzej nalazi odziva i potpore u samom domaéem stanovnistvn. Tijem opdim interesovanjem ,Glasniké naxega muzeja mora se okoristiti zarad svojega daljeg razvitka i napredovanja; no s druge strane muzej kano prosyjetan stozer mora ilaziti na susret ovoj lijepoj volji i primljivosti u naroda, na koja u nas —Bogu hvala — nailazi svaka plemenita i korisna zamisao na prosyjetnom polju. Glasnik* muzoja pregao je, da razumljivo, narodnijem je- zikom i izraZajom pisanim ¢lancima pouéava domacu publiku o stvarima, koje se dotiéu rada muzejskog, ili su u nekoliko s tijem uw svezi. i Neizbrojne su prilike na putu, gdje se znanstveno krée Gitave dvyije zemlje, a neizbrojni sui poslovi, koji éekaju yrijedne i vjekte ruke. Poznato je, da vise o¢iju vise vide. Ne imavéi potpore i suradnistva iz same cjeline stanovnistva, zemaljski muzej sa svojim organima ne moze dospjeti svagdje 1 uraditi sve sam sobom. Muzeju je potrebno, da mu budu pomoénici i suradn syjesni sveStenici, posjednici veliki i mali, narodni uéitel)i, trgovei i obrtnici (esnali), uopée svaki napredan; uman sin naroda, a ovijeli imade yeé sada podosta na svakoj strani Bosne i Hercegovine. ,Glasnik“ ée im davati pouke, kako da pripomazu i oni od syoje strane svestranom izndavanjn zemlje; kako da traze i éuvaju starine i starinske spomenike svakoje wste; kako da biljeze sve, Sto je zna¢ajno i vrijedno spomena. U savezu s tyem »Glasniké® iktekivace od njih i otvoriti im dragovoljno prostora u listu, da i oni perom u ruci biljeZe i opisuju sve, Sto treba da se zapise i made, a takve ée clanke ,Glasnik* po moguéstva takogjer na- gragjivati. U ne jednom gradu iselu, u ne jednoj erkvii déamiji, n ne jednoj staroj plemickoj kudi i porodici biée po neSto zname- nito; mage se.i cuvati po ne&to zanimljivo i vrijedno predanja. Mnoga skrovita mjesta krija stvari i spomenike, koji. se dine sitni i nematni, dok oko i pero umnog posmatraéa i ]jubitelja ne skine s njih: zastor zaboraynosti i skrivenosti, pa se tome nalasku onda zaraduje svaki prijatelj zemlje i napretka. Bosna i Hercegovina obiluje mnogim jo’ neznanim ljepotama 4 dravima: za na$ duseyni pogled. Na vama je dakle, narodni knji- Zevnici, da i vi svak svojim prilogom pomognete ,Glasniké muzeja, eda bi on sustopice postao pravo ogledalo Bosne i Hercegovine. i Radi pisma, kojim demo pisati u ,Glasniku‘, istidemo, da nam s materijalnih razloga nije moguée Stampati ,G@lasnik* u dva zasebna. izdanjalatinicom i ¢irilicom, jer bi to bio dvostrak trogak. Mi éemo ¢lanké u ,,G@lasniku® Stampati naizmjence po redu, koje latinicom, koje éirilicom, a potrudidemo se, da se u tome ne zamjerimo ravnopravnosti obadva na’a pisma. U ostalom rado éemo udovoljiti svakoj narotitoj Zelji, koju nam u tom pogledu igjavi koji éestiti suradnik ili dopisnik. Znanja radi istiéemo dalje i to, da demo Glanovima mu- zejskog drugtva Siljati ,@lasnik* besplatno. sGlasnik® ¢e iglasiti’ tromjesetno u sveskama od 5 do 6 Stampanih tabaka velike osmine, i donagaée po potrebi slike uz dotiéne élanke. Za one, koji Zele, da se pretplate, stojace ,Glasnik* 2 for. na godinn. ‘i Rukopise valja siljati urednistvu, a pretplatu upravi ,Glasnika* u Sarajevu. Pozivajudi na suradnistvo i pretplatu’,Glasnika‘, mi cemo svaku potporu sa strane primiti i prianavati zahyalno, Svaki je poéetak tezak, no — pregaocu Bog pomadze. a U Sarajevu, marta 1889. Urednistvo ,,Glasnika“. O sHaverby umena ,bocua.“ Xucropujcrmm npomarpamew umewa Hapoxa m sevaca joaasr 0 uecTo 70 cackim Henagaimx opera. Daje Hac Kponnne H TOBeDe oeranmajy Ha ijequsy, TY TokamiTo sHaterme nMeta y Kojer uapora penpesentupa anTany nepujory. Bpao je crapa, aau yjequo u Bpao ueTuumTa meTadopa, aa cy P reorpapuja 1 kpotosormja oa ora xucropuje. Y cympaynom mojy- Tapjy yAcke norwjceru, raje ce pasadupy camo Tamm Wprexu, Tpeda uam Oarba, a To je jesuxocsonje. WM exjeraocr jesuxocxonnux pactpaza EpxO “ecTO BaBapaBa, ako ce He OcEMjeTam upaBa cTrEap uM ako TO He Gyne ¢ upane mere. C rora je pasxora eraMmo.tommo HaTYYamwe uperecro Gectitoquo ; HIM ce THMe caMO yMHOIARA IHe10 - npasaux xmuovresa, ua, Te Tak saReye, Te sadacam y mpoctpaHome. Maperny. dawrasije. Yuarog pasnnjem norenohama Hema oner ucnurasy caabera mocaa, neh TpaskuTH nu mpoydapaTm saMeTak cBome UpezMory. Tpamum crarojarnx pasjautmera, oner ux Halymrrart, 1a ce 1e08.10- Rowen Bpakant onamo, ofakde cH nomad, 7a WoTBeNI UsHOBa. Oco- Guro je mysHo: nporymamrn uMe Hamre vemne bocne, oxora repu- Topuja Ha pagmeby vanaaue u ucrouHe Ky.rypHe cipepe, upexo kora npecrpyjaiie HajpasHo1u4Huje HapozHe cruxuje.Ses Byjxo uucao kako Crapux, Tako HOBMjux LORjecHyapa 4 BeMmDO- umcalya TpyAvso ce u Myuuao, tpaxehn nopujerao umeny Boca usm Bocuua, ua ce upn tom cBakojako pasrahaso u uarahaso. Y sage mpujeme marucao je rocuoaun Kapxo Caxe cacranae o mocrany umona Bocue, tojm sacaymyje nammy m © oGnaare, ouzje uanusane rpabe, u ca cpoje Tpujesue Kpwruxe. *) Ws cenjex uszopa canjeaqu noysqano, Aa ce je cTapa Ganosuna Boena yorrhe noayqapasta c nopmjesjex Boxe. Ca eynom, rojm Care Ha ToMe ocHMBa, ja je name Bocna croje ume mpumusza ox raanne ate Te OGsacTH, 01 pujee Bocue, caamy ce cau HoBHjM Hemmraun. *) Tpe6a ganae uponahu eHauenme umena re pujere. Xohewo am, 3a mpm onom wamem nenatasamy Metoquren paquMo, OHAA HAM Bawa ocTaBMTM jBa muTara: 1. Jo am uve Bocna caonjencror opnjerza ? 2. Ano mnje caonjenckor nopujersza, y Kojom jesuny Bawa my onda Tpaxknra Kopnjen? Ha mpeo nurare momemo jocra noyszan0 oaronopurn. Pujet BOCHA, — Bocnua — cacranmena je oA Kopajena Boe, — Bocs — u og eydurca wa (y erapoesoRjenckom bib-hHa-bHo, uHY-MHa-uH0), Twopka na jogaje ce cyucrautmBuma, agjexruzuma 4 apru- qyuuuma, Pujeq Bocna no Trop ma uaraesa, aa je aterern npupjen; upano yserum jecr cyterarrannm anjerran, To.co Rng no Aekanuannjn: Bocna, rer. me, AavHe m0Kaa oj (y Bocwo)),*) mpm semy yaujex nana pasynjenara Gocna sem spa. Aan xopnjex Goc, nema y caonjencenm jesntjyma snaderma, koje Ou tyMadHa0 Ty pujex. By Cre. Kapannh sanoau Boony mpoero kao ume pujere u seme Bocno. Januiah namo o rome y cpom ,PjeqnuRY XpBaTckora nam CpucKorajesuKa® oxo: ~Boewa: nme pujenz m sewsu m jequow ceay. Bes eymme je oerano om crapujera ryhera napora; uncaso ce y Tyhujew jesumuma X. sajexa Bocona, nocauje a Bocuna.* Aa 1 10 aytopwratmpnome eyzy Muinaonmha u Jarnha ne Mo%ke Co KOpHjen oxroneruyTu y cxonjenmrrmnn. Axo gaxse Tako crojm, 4a ce ume oj oGaacTu, Kojoj je Tex jeauo caonjencko uaeme, u to GocaueKo, mato xucropuuKy sey ° UEAUBUAyaIHoCT, He MO%Ke MpoTyMayuTM CaoRjeHUITAHOM, KYA, Ham ce Ona Rama oSparurm? ’) Ueber die Entstehung des Namens yon Bosnien und den urspriinglichen Umfang des bosnischen Banates, Eine Studie vy. Carl Sax, Mittheilungen der k. k. goographischen Gesellschaft, in Wien. 1883. Separatabdrnek, 1—15 pag. 2) Hopnoaa pean y Apxmpy oa caan, anaoaormiy: cp. VIL. erp. 602.: Haexa pujoxa, aewana nm vapoga vecTo cy jequara. Mopana, pujera, cewma m uapoa y sanaanmx Caoxjeua, Bocua, Hepersa, Sera, Meruina, Yeopa, aS m7. 4, a norrown oGusio — jammy, — ex, — ax, wopas (j) aun, xopas-er, Mopanax, 6ocmax (Bommar 9) Hapoa y onnm aewaama ronopn: y Boon. Tpnag. ypean. =a Ilo uamem sunjesy sasa TY mpovorpwrn ocryaue ocrane mpeaSocancke nownjecru. Vanpn cy upso 1 m0 xucropnjm najcrapaje meme, ‘soje je Hacommao cjeneposanaznn yrao Gaakanckor noayoerppa, Y uaj- crapaje Z06a, mra ra nopujecr Ouemn, Onaa cy Ta uanpeKa TieMena jom y eTamby natoaa npasatuom. Y mwo”semmum mpocro- pujana u uchuuama skueuo je voxjex, amoTumekum Koxama Opauuo ce Of sume, & Barpy je Helpecrano uoruyac, aa My He yracue. Ayre sumese uohu kparuse Gu ce urpow n tubes, wy qu m semeuHa ieunaaxy sajequo, Y opaamsusc KamcHMTHM Mm KpmtesuTmw mpeaje- uma, raje je PoTOBO TpoucKo sero, a suMM BeOMa CTY AeHO, aME/bANte Kpiiar, musan, xpaGap, axa qMmm Rapog, Koji je cacTojac of saceOanx, HerpenoOuTHax Taeqena. 1) Taj Hapox Hasinaan ey crapm reorpau crymaum umenom Manpn. Huje ro mosnjecr, mro cy nas erapu xXHcTOpHyH ocTaBHaAM o THM MaeMeHnMa-n napoguma. Ty ce pasaOupe caMo MHINTHHKTHBHO BPAY {ate 10 AOAOBUMA, TO MopCKoMe madly, Kao 10 NpuaRTA ceteme raya y jatuma um pojemo mera. Vcrom y IV. eujery upnje Xpucra s6u0 ce gorahaj, Kxojn y CROjuM HOmbeAyUMA MaMpera nseMewa pekao Gux upopebyje, a uoHekse M Hale JanammHe Gocateko moxpydje oerjermyje. To je ceo6a Kena, Koja je Ha GatkanckoM Wo1yocTppy usasBata upany erHuuKy pesosymmjy. *) iy Orpanar Keara, seamen Cxopaucyu, roju cy og ¢jezeposanaazne oaae jaapanckor Mopa Myroramu npema ucroky: na lpnuy a aomu Jlynar, sa rum Maan Cropaucuu, yOps0 cy cuano yrunaau y jeauy pysy ua Tpake, mono cy ucruuno cranonaau, a y Apyry na Moaupe, wactamene sanaauo. Ox onmx mampexux Hapoga, Koj cy ona cTaHoRaaH y ja- nanmem Tospytjy Bocwe u Xepyerornue, canara u Kocoror noaa, ocoOuro ce ueTm4y 7Ba Matemenra: Apanojna u Ayvapujaru, Usmeby 370—60. up. Xp. yaapajy Kexru ua usupcxe Hapoze, koju cy cranozasu ua jyry. Hajupuje saubome wa maeme ‘Aguaia, Koje HasMBajy Apuddor uw Apiiato. Ibuxora o6uraammra nasa Ham rpaxura usa Gamay JuGypanana (cjereposanag, Boene), wan na iyry om epente Cane. Orase 6yxy norucnyra. O rome Crpa6o (VII. 5. 15) mame oxo: *) 4) Plinius, Nat. hist. I 80. Hippocrates lib. 1. 14 § 1f4. M. Terentii Varronis: de re rustica, lib. Tl. cap. 10 (Yrpexrero maqame. 1619) 2) Hodamace 0 oj ecom y Contaon-a: Ccoda Kexna. Jiimmoxa. 1861. 62—67 exp.. Zippel: Pumexo rocnoetso y Hanpaju 31—43. erp., Frdhlich: A pannonok foldje és népe (Bema m napo Uanomaya) Byqmmeura 1881. exp, 21., Bonussi: Istrin, 13%. exp. Zeus: Hujommn a eyeeana xe waexens,enp, 172, Hahn: Relse von Bolgrad nach Salon, Bes 1868. 128—268 emp. wApaiov G8 Epa gatt, pbsov répuvey chy Aakwariedy, chy pév emibaddouoy, iy vee "hatepa: 8y ¥ Négow novapdg xe of nepl adtby Andotbo, xal “Agta aa Wagan by tole by poster visog 7) MOawa Kégnvoa xahovutyn, 7h TEMS, Kuadloy usiouas ois 28 “Agiaioxs 7) Dgos, Igoe Revondin mpdsepey Lepion ye tant welopontast vApanjexe uszanmne nujenajy aamannjy y amnje roaonme, rano, a jeqan AMO seme sex ys Mope, a APyrm upeKo nazannue Hajnpuje zomasu pujera Hapou, oxo me muse Jaopuyn, Apanejunu Waepejnu, uchy ojuma sexu oerpso pa Kopyupa, a Ha memy bapom, yremenena Kunanjyuma; ys oaay Apaucjana aeam oerppo Pap (Pharus), upaje svano Ilap (Parus), jep ra uaceanme Tapnjru.“ Apauejija cranonaxy Jane na jyry Xepyerosuye Gamsy mopexe oGaae, uoRMUE punoHujekor (KoropeKor) gasexa. *) Yepea rux uapoaa Guao je og mopa 80 urraquja yaameno rpronagKo mjecto Hapor. >On Tproaikor mjecra fame y yayTpannocr seme" (y Xepre- roman), — ean Crmaane (Scylax) ¢. 24 — ,uma nexnxo jerepo, noje aonupe x0 Ayrapujava, usuperor macmena. V jesepy uma ocrpro ox 120 urraguja, To je ocrpso Bpazo max0qHO; 0% Tor jeaepa ornye Hapou.* Apaucjya Oujaxy gzanae y xoaupy ¢ Ayrapujaruma, Koju cy eranonasm ys ropmy mH epeamy Hepersy. Camo coGom uacraje umpraie, a raje je Suao to BeauKo jesepo y Xepyevosuun? Hema cysize, aa je voeraso of cyroKa Bola, Koje cy _y Aauna upemena ucnyiavaze rpu pazunye: Bjesonose, Banke u Moerapexo Garo, u Taxo amuse jeqy ieIOE aay, koramay 5 — cerpHo, miro je Huxao me tor jesepa, Mopa qa je Out0 Hajnume urbeme Xyma, aywa mona Aa je Gnaa Hergje oxo cena Orpyra, a moGamay He Gant erapora rpaaa uM KacHHje pumere “toaonnje Hapone. Ty ayry nocanje nonaasmme m pasopnme boxe Hapona. ‘Hapon (Hepersa) uo nekoj savanansmm orpopu cedu nyt 4 Omage, A BHINH Co Hpea”joau Ha TO octoSoqume Boze, jesepery Korauny HAK gacHe BoJOM AOBawauM Kpm. Tako Nacragzome Aananme maa Auue, Kojuma je ys vopmy erpany yrapaa Ouysen. *) - ‘Tako aaae Apauejye a Ayrapujare uaszasumo y najOruKem TOSS, jom y voqunu 360 up. Xp. Jocropa ce saparume. Ayzapujaruma (Au-Tara, napog ys Tapy) yarawo y Crpa- 6ona opo: 5) »Ayrapujatn Oujaxy wajsehe u najjase uaupcKo meme. Ipuje cy Henpecrano ¢ Apanejaima Bogus parone s6or Coan, Koja ce Ha Iuxonum Mehama crasoausa us BorC, mToHO! y ‘uposseke Foden us jeque joanne. Kag 6m ty Boxy sarpaduo, ma onza 2) Onpaso VIL. 5. 7, Meck aby ciy vay “Aghialoy nat Iaqpaioy nagadizy EP Xalny clas tat aah ‘Vitor whic (Hocanje mpunopja apauejenor u we- pejekor canjeaw punoneru dacs a vpaa Punor). *) L? emporio ed il lago Naroniano di Scilace. Bull. areh. Dalmata L 1878. p. 160. 8) Adcapidra: dy ody wb peytoroy x2 dpeazov wy “Ddopudy byes rtigeey, “8 xporegey bv age “Agbialav: owveyic enohéjier nagl oy, éy uedaplere ay rmueyoy HE SBaroc feaveae Ged Sirus wi wad Expoc. dpvompbrate: ye ual amoiietow Hépac névre eGereyyvoven ot Bec, govéneiea 8 mph pépog yersika cp dhonyyio, 7 ae Balvorres 88 th ovyxeleve EnodMpovy. Cap. 5. 11. Bditio Kramer 1847. 5 ae ieee) ocranuo, Aa ce yeroju, eypjequsa On ce na ner Zana cb. Oun ey Guam yroRopuam, ja he sajeqnwakm ynorpeOmanaTn Ty comapy, aM on Taj YroBop upekprmme, nak ce saparume,* Y rum parosuna Ayrapujarn, xoju cy 6uan Ha kouny jag, nocanje Bermenx ry6uTaka wajsay carpme Apanejye, Koju cy Guan BpeHH MopHapu. ') Ty npemok oapaame Ayrapujaru, — Koju Kako ce Buau, wuBDAXy Y roprsoj Xepyeronunn Hy jysuoj Bocuu — camo y jeauom xoweny, jep xeh roa. . cjeje Kearn y sanagquum erpa- Hama Bocue m pucunajy Ayrapujare. Oxo 310. pasqnojenu cy Ayvapujaru, m jeqaH avo craworame 8a “RpeMena Azexcanapa Beamkora ys Gyrapcery Mopany. Ba ame mrame of Beanke je npujeqnocru, ga je Gojesuma meby ManpeKnM cpoxHuM teMenHma yapor Ousa co.” TInrame coam of, Bajraza je y cTapux uapoga Oua0 jexBo 0% najraaBunjnx. VWcro raxo, nao koa Xypmyuaypa, Kxara a Agemana, uaa je co u noq Waupa neamxy yaory. ‘He camo aa jo tpedasa sa xpaunazdy yauma uw ssuBMHu, Hero je, — xaxo Cynaac ¢ upumjehyje, °) — u y wTpropauxoj uemjewn uMasa Bpujequocr. Tpayauu npoxanaxy cxoje poO.e ga co, a a Ayrapujaze, KOjM cy craHoratu y uHetlao,jHuM npeajéauma, Ousa je c6é asuzorno unramwe (Appianus de rebus Ilyricis cap. Hl). Wey Caoxjena c6 je sxamenut darrop. *) Caanux ppeaa, paam Kojux cy ce vanaqua Ayrapujaru Apauejyu, Guo je a u Aanac ux uma oOuaaro wo, Komuua. Ociy- Auya y comm y Xepyeronnnu u /lammanujn Gusa je uy cpeamem Bujery HOBO, pasMupHijamta. =) lllvo je neha Guaa ockyauya y comm y Xepuerouman, To je Bocua ome Goraruja Guaa of, Bajeaga. 3a upeapumckor Bpemena. aupjeaa cy y uctogHo) Bocum manpera maemena, nosHara noA 1) Appianus *Ddupvaij c. 8. 14, Ed. L. Mendelssohn 1879. p. 347. ,7@ 5 ? aed seény nol “Apttator 7a Daddoom Bytes Apiotor mpbe Adtapiéwy dpiotmy evtwy te nad yIy, TOE Brébavres arabe, Bune Bp ialoramy.t 4) Suidae Historica. Bditio Bas. 1581 (B. Univ. Ling. gr. et lat. Ii. 51.) ndhovitoy Gvepéno%oy, Sale emptum mancipium. De hominibas nihili, ac barbaris: quod morcatores, sale in mediterranea importato, mancipia emebant. Thraces iam sole man- cipia vendebant.* 6180 ‘) Marsommh erp. 658 prasoliti ,negotiari‘ prasola ,%amAe0WY", urro no cxome nocramy (on ,coau) ano Mono onaimTM mpropame coy; (nem: —pycxo mpacoay ,qui pisces sale indurat et vendit*, 10. prasolu ,qui salem vendit*). Iroremoj sone eranosumve Salzkamerguta Alwuni i Xomep anime o Enmpotama (aanac vaxohep Tpaxo-Manpwora), aa ne mosmajy cou. (Ognceja XI. 8. XXIIL 268—70) Men. Schleiden: Das Sala, soinc Goschiehto, soine Symbolik und seine Bedeutung im Menschenleben, Tunveea 18%. a Dr. O. Schrader: Linguistischo Forschungen aur Handelsgeschichte und Waarenkunde. Jena 1866. 1.66.1 121 exp. Tilaajqenono manjere, qa cy. Maupu: ynorped.nararse coar man og Ke.ra, (erp. 17.) mmje ocxosaxo, uomro cy Ayrapijara aa CO wojenaan jom mpuje mero~mro cy ¢e caeTaait e Kearmma, *) Gel Dalmazia, halléezy. Diplomatarium Ragasanum 81. 85-86 i Bulletino arch. della—=10 — umenom Tanonana. Tpeajeo Coan (Sale, San, Soy, Soro) atexao je ys pujesy Cupesy; ramo je cranonaso nanonero nazeme Jay n- Jona, jyano ox opux nzeme Jocurujara, ¢ Kojuma cy moba- mua Ayrapnjarn. To comy Goraro noapysje aexm y mopujesjy Boewe. ¥ nosopura X. Bujera Gnaa je onsje, — kano Koucrantun Top pup. cnomurme — tephana Salenes (x; Sadyyé;); jyasmu Caonjenm nasnaure Taj mpexieo Coan, Y nacaony Gocamcrax kpasena Hapore ce Coan (u. up. Mua Ocroja, muaoer. Gout. spas Bocun, Yeopu, Coan uz.) Bek rogue 1225. osmasyje ce ,Bozna, Sé a Uzora (Vsora)* kao yraperu nocjea. 1) Tepuropuja Ozora (Usora) Guaa jo neauna GauoBnua, a AO Te GanoRMHe, Koj co je upocrapao mehy Apunom u Bocuom, anuuo je Canosmmy 86. Yrapeem taj nase 6uo je YaeuleH no caoxjeuckom ,Coam“ u gxaum vo nero, Hane 6, Cana achome Typyu u waszane Coan ‘Tys.1om uo kopujeny Tys 55 mam jb a vo je ouer cd, Xweropnjeno pasnyjaise umena yuu wac azarae. za je Koanjenka mpage Boeue, uopujesje pujece Bocue, zasja Ousa cuaeresa ¢ ume- HOM coamu, Cacrum je upupo,Ho, za cy TakosRanu mpaxurexu mpu ume- HORawY CROje AOMOBNAE UMATM Hal yy zap upupoge. Aa caga jom jeanoh orseramo pujos Boena.*) Boe, Bice a-ec sone Ce y JlaHartmem cjenepHo-al6anamKom Hapujeyjy : saliera, vasetto nel quale si mette il sale che si pone in tavola, Inogo dove si fanno evaporare le acque salse per estrarne il sale. *) “lake caaHo KopuTo, mjecro, raje ce Bapemem czane Boge mmpupeby je cd. He upuGpajamo ce oxoj ukoam, Koja, kao H. up. By Lajraep, cre tpaGaaKaucKo xohe 4a nporymagu mz aaGanamor. Hacyupor, MU TBPAUMO, “aa Je Aananneu cjexepHo-anGanauicu rozop Bek y oO BpHjene, kay, je jom uncr 6n0 of aaTancKux, cmareHocpickux, Taan- jancrux u TypCKMx enemenaTa, 640 camo noMujertiax0 MaMpCKo Ha- pujesje, Te ce camo ¢ onpesnomby emuje ysumarm no, crapy uaupmTuny. Asm y ox0j srogu, raje je upapogHo czojerzo seme a priori yuyTa10 cravossuka, 4a riaBay 2%xuAy seme u TaBHoO LOpujedje 4) 4) Fejér 2. 32. Katona V. 456, 2) 0 nojeaumum napnjawtana y Pausora ,Monnmenta ad Const. Porphyr. Sax op. cit Klaié: Poviost. *) Bossi, Vocabolario della lingua epirotica-italiana. Roma 1875. Blanchus. Dietionarinm Jatino-epiroticum. Roma 1685. (Propaganda) xaxte, salinum ,bogesa,* CO caun sone co Cr¥pa m y r00K. jystuo-nas, “PUTE. 4) da an je ume Bocua y xaxoj ces ¢ pumcxnm nveson Basanie, Basinus, Ad Basante — exo Tonamce y Mittheilungen der geogr. Gesellschaft, Wien 1880. 499. m»pam — mam max we, (Sax op. cit. 8!) 10 je sa ono umrame cxejequo. —l1— HagoBe 110 apy Upupose, Koja cy Wanpu, — raxo To nocnjeqosyiy EbUXOBM Gojenit, —- ToAUKO mMjenHan, raje. je 8a THM ume comnora noapytja YBUjes nossaTo, Kako To noBnject cpjeqoun, TY Ham HUIITA HE CMeTA, Aa TAKO sroxNy cjeBepHo-alGanamey pujor eMa- TpamMo 8a OCHOB BeMabcKom umeny Bocue. Crapoapenno suauete umena Bocue jec? Janae: coaua gemma. Ap. Sbyqeaur Tanouw Joyarax uwsanky 0 umeny , bocna.* Cnava spena y Bocun u Xepyerosunn. Y Bocuw w Xepnerosunm nosnavaao ce 04 ApCBIUX Bpeena mprartno MHOMTBO ‘CAA Bpera (Bpeaa Ha UpMpoavow eaanom Tay), aan je y muKa nebmHom 6119 TARO Mano coam, aa ey qomaki cranopmma camo apa oa wUX, u 70 ona y Popmoj m Aowoj Tyan ynorpedaanaan sa Rapere com. Caano vpeao y Topmoj Tyaau 6uao je kya « Kamo sHameRuruje; ox uapmpe yepea ajecta u uvato je 12—13 rp, coam y xewroamrpy caane goqe, any ee je — aajupamummssnijun nauiion — npouseabaro myjnine coam, Mase je epujegnto erauo speio y Aomoj Tysan, y wome je qoaasia0 JANTAp cAaHe BOAe, Aan je 1 OHO CAY7MIO Ba HaperBe camo 6 Krp, corm Ha xexr coaM, maKap © Mare, Hero ONO TIpRanTwe, Ocnm ofa qka erana Hpeaa ua ¥ Haj6amReN onoammy Tysae, Hapoarro y qoammm woroxa Coane Henoammeo Taxnx ppeata, Koja co mebytam a6or HeanaTHe cnoje corre caaparmre (I—2 arp.) amxaa mnjecy ynorpeémanaaa 9a mpacririny mpunpeay. Apajccer wnaonerapa cjevepno oa Adise Tysac, Gansy Xan-[ Income MpoBiipe caaHo Bpeao, Kojo je 10 mrommpy oan aoera Gamsy onone y JJ. Tyan (15 wp. a xewtonrap), ma co mm, Aa co nomeKaA m opaje pata e65 jep Taso mia aoeta mpaprana pynia, Koja jo mehymmc cagn sacyra, Ocux tora noanara cy caana Bpeaa 1 y opuM wjeerana: Byunjan-nmaanuna, y nozopy ve rope 6anzy ujecta Toquonaa © Ayronoaa y Korapy jeprenzexom, maje na apa wjects ussmpy caaHa pean © mao coat. . Adwu Baxyo, Jeqax snaouerap jyaxo oq re rapormme, mefareso 09 neere, Koja soqu y Byrojuo, ussupy wo, wjecra Caarmue 4 caana apeaa ca 11-75 wrp. coam wa xewroamzap cane noge, Jame cy ana caana Hpera y prry jlo, homxom’ y onium ow Baxyo ys qaecHy o6aay Bpéaca, Korman (y Xepneronmm). ‘Tp xaomerpa mae naponmme, usempe ys ofje fare Heperne srme npeta, He BpAO caaHMX, TA 3a jeaHO OA OBHX Kaxty, 4A ce Ba crap npewena noRymanato Bapurm eO 1 mera. Aan eo y memy HoKAgaA0 mpewaso coAr, Te TA eo omaMTC, Oa onmx zpoaa mpimagajy ona y Vopmoj m Aduoj Tyan, Xax MLndonmme u Byanjartaanman (oq Aepronre) repnujaproj sopuanujr, ona max Koa Adwer Baxyoa um Kowuna spnaguana ey m umn ce, au cnoje uoctane unajy SAXBAAUTH BepheHCKoM UIKpHbiy. ©Ee Toanme 1883. napeqnao je sajeanmaso smmmeraperso @unannija, aa ce 6ymerem orwope nowa cara speaa y Toprsoj Tyan, te najmpyje saraxome cnpao Kpaj raasnor Bpeaa yepea mjecra. HI aaucra ce y aySaunn 0 158 M, HAMA HA OMANIHO caatO pero, ¥ KoMe Aovaze 24 xKrp, Ha XeKTOAUTAp, u noje je omaa mareaeno y coaany y Cummmom xany. Ha seaaocr caanoha rora ppeaa erage ronymrann mr. 1887, nage roroxo na upsosurny cary, apswekn 13 xrp. I og qavux uer jana, uo cy jeana aa apyrom mposymene y roquuava 1883. go 1887. yCopmoj Tyaau, aaaa je cao jequa (IlJ.) 20 xvp. coam oA xekroaurpa, aan je TaKo Mato 6A0 cane noje, aa je caso 60 xeiroaurapa va 24 cara upuruaro. Apyre co jaxe paat cAu6e mUXoKe KopHerm Mopagome ManyeruTn. Chernuje je Guro 6ymeme, xoje ce 1885. ormovero y Aomoj Tyan; y V. jam; uenocpeano ys adjaxomme caano: npero narmaio ce y. Ay6-DuHI oq 379 w. wa jasy eaany acnay ca 18 Erp. coam no xeRToAUTpy; G&A Haj- HoKoaHujn yenjex nocturny? je ¢ VI. javow ¢jeneponerosto oa papomm Aore ‘Tysae. Y ayS.nmmm 0, 209 m.. ranmao ce Ha céty (enany woay) MorHyNe erare, a dymehm jo 367 M. ayGeune, namao joj ce jom suaran mpurow. Coaana y Oumutom, xaHY papi caaa cd rorovo joao ne eaame BoAe y Apioj Tyoan. Paxepr. Manastir Panagjur. (U petrovatkom kotaru.) Naga domovina Herceg-Bosna, krije mnogo starina. Jedne na povrija zemlje zub vremena nemilo satire na naSe oti, druge u zemlji tekaju uskrs- nude; jodne se raznagaju kojekuda, 2 mi ba’ domoroci stojimo savijenih ruka, pa mimo gledamo to. To je, vjera i Bog, za nas bruka i sramota. Propadaju nam starine, iz kojih se poznajemo mi i preci nadi. Ako smo stali dosad, nemojmo odsad. Na posao! Sad imamo nase riznice, u kojima mozemo saguvati nase starine, naée domaée vrijednosti i proturiti ih u nedogledna buduénost, eto nam stoji-na raspolaganju na muzoj u Sarajevu, pa na8i listovi. Pa kako emo? upitace koji. Evo kako: Zabiljezimo od djeda, babe, oca, strica, matere, strine — onu pripovi- jetku: o kuli, gradu, crkvi, crkvini, dZamiji, grobovima, boristu i t. d. Idimo i otkopajmo onaj kamen, Sto kadu, da ima na njemu pisma; pre- pigimo to, a kamen ostavimo i saéuvajmo. Opifimo onu para staru, Slo je isa stari strie Marko u kasi novéanoj, ato ju je naéao prije osamdeset godina,.pa je dedi, jer kaze da mu je sretna. Pribiljezimo i onu, Sto je nosi naa Ruza u ukosnici, sto ju je dobila od pokojne babe, pa je drzi, da joj kosa ne opada. Snimimo onaj natpis, 8to stoji na onoj staroj kuli, zidini, gradini i t. d. Pakogjer i one. sa krstova, mezarluka, mramora, Otigjimo onijem starijem grobnicama, to pogledaju kao sanduci, pa po- iljesimo one slike spolja, Sto stoje tamo urezane ili ispuptone, 2 we Idimo i popu Marku, pa onu starv, dosta rasparanu knjigu previdimo i opigimo je, moZda krije Sto znamenito.” Idimo kod Mustaj-bega, pa pogledajmo onaj Jankovi¢a topuz, Hrnj toke i ilike, sablju Mustaj-begovu, Saru putku starine Novaka, oklop Smilja- nida, Yelenku Mandusiéa i t. d. Opisimo te stvari, iskupimo ih (ako je moguée) i poSaljimo muzeju, ili mu javimo gdje su,-u koga su, Pogledajmo ona stara pisma i povelje, Sto ih je koji na’ plemié dobio od nagih bosanskib kraljeva. Pogledajmo starinske bajrake i sve drage starine. Eto posla: za vrijedna staratelja mile nase ‘ponosne Herceg-Bosne! Takovu jednu starinu hoén i ja da opisem, bar da se zna gdje je i so narodno predanje o njoj kazuje. * Od Petrovea na juznu stranu, kada: se pogje.niz polje petrovatko, tako po sata, dogje se u selo Kolunié. Ono se prostire ispod planine Osjegenice koja polje zatvara sa juine strane. Upravo, na domak obronku te planine, nasred sola, na jednom lijepom ravnom mjestu, kraj vrela vrlo zdrava, ,Kli= sine svetinje“, dubi mnogo godina jedna stara razvalina, koju narod zove ,,7i- dina.* Pripoyjedaju, da je to bio znamenit manastit aa natih bosanskih kra- ljeva a zvao se Panagjur — hram sv. Gjurgja. Prednja strana manastira (arkve) veé jo srugena, pa samo gomila od kamena u liku vijenca stoji onuda, kuda ge je nekada zid dizao. Naprotiy oliar, nad kim se je Getvoro-uglasti zvonik dizao, zadosta so jo saénvao. Visina zvonika i danas mjeri 131/, met., a dirina oltara 530 met. du- Vjina oltara 4-22 met. Temelj manastirski (oltara i crkve) postavljen je ovako: sjever a b zapad d 3 ‘i ofistok Jug: Daljina temélja crkvenog a b= 8-78 met,, Sirina crkve a c= 7 met, a duljina crkve i oltara de = 13 met. Zid cltarski kao i erkveni ozidan je od tvrdog Ijuca kamena. Kreé izmegju kamena otvrdnuo je tako, da se prvo kamen moze razbiti, nego kreé od kamena odlijepiti. CoSkovi i aid od oltara tesani su. Oltar je bio iSéemeren na kuhe i pamte neki starci, kada je bio cio, ali sad je veé srugen. ot Oko manastira ima i sad preko 50 plota (grobnica), koje stoje oko ma- nastira poloZeno, okrenute istoku, a neke malo navile na sjever. Sve su- like, te bi rekli, ta su ih divi donijeti mogli. Tma ih do 2 met. duljine a tolians tirine, Sve su od Jjuca Kamena i lijepo otesane. Bilo ih je vige, te su neke zarasle u zemlju, a neke metnute oko vrela. © natpisima kakovijem nema nigdje ni spomena, ni na zidnom kemenny ni na plogama (grobnicama). SIuSao sam od starih Ijudi, da je bilo natpisa i fresko slika. No danas je to vrijeme sve stuiilo i agrizlo, da ikamen po kamen cltarski ¢e i&teznuti ispred oviju, to postati gromila kao i drugo sve. Na dvije grobne plote So stoje blizu oltara, vidi se na sredini n reljiiey izvajan ovakav lik: Gesto puta nagje se oko manastira novaca, i to najvige onih malih srebrenih parica, Sto ih natod zove: ,Konstantinova parica.“ Tx koga je vromena, muéno se je domisliti. Dobro bi bilo da se nemaljski niuzej postara, te iza¥alje jednog strnénjaka, da prougi te starine i otkopa; lasno bi se Stogod nailo, Sto bi nam dalo kljue, da saznamo iz koga je vremena i koga je naroda é Teaslani strugnjak imao bi jo3 mnogo kojeita vidjeti i prowtiti a to} okolini, Tada se prostirn starinski biljezi ili mramori, Ixojim se Gislo otpotinje ispod planine Grmeta, pa se proteze do pod Visué grad kod Unca, duljini wiih 8 ati, Mramori sn udaljeni jedan od dragoga od prilike jedan sat. Mramori su lijepo otesano kamenjo, koje je metar i po dugatko, au premjera po metra, Udareni sa u zemlju, Dio, Sto je nad zemljom, valjkast je, a ozg0r je zaobljen, U zemlji sto stoji, detvrtasto je. Svi su jednaki) 0 ‘A osim toga u ovoj okolini, skoro svako brdo ima neki gradié ili neku drugu razvalina. j Narod pripovijeda i pripovijetku, kako je manastir podignnt na ovome mjestn. Evo te pripovijetke: Bio jedan kralj (nezna mu narod imena), pa se razboli. Bolovao je dugo vremena, Sve ljekovite trave, vode i istotnike pio je, ali mn sve nista ne pomoze. * "Jedan mu pripovjedi, da je bio jako bolestan ida jo otifao na ,*vo" tinjn u petrovatkom polju i cim se napio ,svetinjeY i okupao, odmah je ozdravio. i Kralja pobudi to i otigje na evetinju, a bilo je licom na Gjurgjev-dan, i tim se napio i oknpao, ozdravi. “ Da se zahvali Bogu Sto ga podize i ozdravi, podigne kod te ,svetinjo® taj manastir i dadne mu ime: hram sv. Gjnrgja, i "Kod naroda smatra se i manastic ‘kao svetinja i priveauje uza-n) éudno- vate price. 4) Nema sumnje, da su to rimski biljozi, Kojima se onnaéavala rimska milja. Onuda je ‘la rimska testa iz Siscise (Sisak) u Salona (Solun kod Spljets) Primjedba urednistva, 4 =i Kazuju: kad god padne sa oltarskog zida kamen, to mora u selu neko umrijeti, na onoj strani sela, na koju je kamen pao. Ako je kamen veliki — yoliko Geljade; ako je mali, malo ée Geljade umrijeti. Narod kazuje, koji je kamen pao, kada je Marko ili Janko umro, Vjeruju: ako tu ne bi bilo toga manastira, svake bi godine potukao grad. Kaznja i to: u oltaru ima sveté tijelo, te se Zesto puta vidi o praznicima velikijem, kako kod njega nur (ZiZak) gori u oltara Prije nekoliko godina, kada su neki Tarci zidali kuée u Petroven, htjeli su yoriti kamen od manastira, Kada su dodli i donijeli poluge i éuskije, da raavaljnju, naobladi se i potne padati krvava krapa, velika kao jaja, i ubije tima Ijndima ¢otiri vola, a oni jedva Zivi uteku i glave sklone u kuéu Lazuki¢a, Od onda niko se nije vise usudio, da bi razvaljivao ,zidina®. To ju je saéuvalo! Petar Mirkovié. Monoso y Xepyerosnnu. Hiern ai je mastjopa, ru Gux yeuno, Kaga Gux m xomMo, Aa MoKasoM peANRO Kanno silabo; HO amajyhi, aa ce Ha sepreemu omhenapoarn moze a Naan qunap upwaouun, maa je TO YAK ayseHOeT CAKOT AoMOporta, To ero HayMex, qn Y aM wows KuwkesK auer ,Taacrme y Capajony, nen 0 Tlowony-uoay, osom Hajsapanujew mpeajeay y Xepuerosmm, na janwoer nonceom, Buax unero, qa he wm worn nam pein omy napoany: ,Biaje.a maaé ut, 4.4 ja ura hy na ro? — Bont mma apyro, mero ouy My,por Eberoma: ,Ko he ose, mupoxo my noae.4 Tlononro. Tex y nonije qoda mpnaoaano je opom mwety noe’ a j orsako Ayerpujanm: osamo qohomre, aakae oa onynanuje, we ee aanne y eaucuna, raje je 0 memy prjes, kao m y ronopy, Hasuva Tlonowo-uoae caxo no erparna, nero m uo xjeuhanuma, Aan ja hy, ummyhn o em chakaxo ce apacanm erapor Wein Gove pohm rpawor uvera, Menm 61x 6120 Aparo, aq GNX SHO MITOTOA 0 OOM KpacON qujeay Mame xpure Xepmeronime mo crapojanmiijex wiomra Nagar, QAM UTA HeMax, vO Me ory mm qwrt, Ba To hy ce apzcarm onora, miro upmiajy crap, xojm Gone smajy, nero war manatt Con erapm Tonosn mpumozujeaajy, aa ce ono wjeoro y erape parre 1 spaao Tonono, nero ,Kpusa-aysa.¢ Jom Heri erapmu mpuaoaanai, Kpuna-ayna uoxpej AySposuma‘, A tex aoaactom Ocmananja y Xepyeroumy. i 70 10 jeauom uony-nojxoan mposnaro je Tomono. Tororo cnar y Tonony u go TpeGiisa mpauornjesa, momo je uaaa Xepyerormia no, Ocmanauje, ae ce Houono jom ceqam roqama apstato m Gopi.0 mporns Oexamuja, 2 104 nogernom jequor noma, wojirje eraronao ua Bjerpermu 1) y Sawasn. Moneame nopas mperpnjean cy Uonosmn m moa Ocwananje uaa wa Bojenoj-rusa w Xpxanrow-qoay; oso je wa nyry, wayhm wa JbyGuea y Honono. M a6m-pa na omujen xj uaraneox. uA MMA cHKAa TpoGma Waka ReAMKA wpera, jeqaM ca opiljeMt - neo woven woxpaamm jynar Paguxua, Onje yeese enn ay Bys* 4) 1) Mime jeque kpache uehmne. 4) Caona cy hupmacias ja caat ovaj uarmue oGjeroqanuo y Caommmy. — TIpmnjeada mney,B=. Apyreu per nea nuxaxva nariuca, camo uma pyka upyscena ny waa, Ja ce Tonodnu gauera Moram ga exo zpujeme caynupara Ocnasaujana 10 ce vowe gjeporwtu, jep ey uma sroay, ame oq unjeae:jysene erpane y Gausimn wma ey Tonorne oa qua ao epxa Tonos. wa arto acku mpeao- nurs 7, j. ys jaamurunery-meby, ‘a pasaa cy rao mora yrowura nahn, 6uao nog ce. Maprom naw en, Baaxom, xa mro je Tako my najnormje Aota Guao, 7. j. 8a Bpijene 6yne Byxaaonuha, kao m momseane Gye 1875. roa. Ho qa am ce a6i.na mpyje staao Kpuna-~ayxa a mocanje Torono, ja craano He sian, jep ocum mpeaama Hemant mneaxnujex mpasujex Aonasa nipe, co6on. Tipno uve He camo aa je mama pujes, Hero ogronapa m camom nosoztajy a obansy Lorona. Monono je, nao nro ce moie 1 Ha Manu BmajerH, 1kpiBo Kao mpersiyza pyka, Tonopo 10 camoj pujeam mma Gum nopuje ur, jep ce njecy HME MONOD TaKO 0A Upacrapyjex wpestoua svaan, Camo, max cam 4yo WAT neraje BHAHO; aa ce y HeKujem ToReLama, Koje cy AaBaan cpmern BAagapit Ayoporianuma, crommse jom orja Tonovo, re 6m ono gara6© cxfeqouso Tiporriz wapoquor mpeaaia, v. j. aa je Tex goiackom Typaka no mony-nojuoau Siporesar il enono) Tlonoso je, naq ro ce yerajano uporas Typara, nagqa umaao doay yaory, jeauo. 36or eror noaoxaja, Kao ro cam uch cuowenyo, a apyro; mo je Hace.nexo uekaysimo xpumtbhariennm eaemeénrow, uaysermu nesnatan Gpoj Myxameganaiia, Upeaa roprsu Xepneronm y jynamray Vorosne nmeag mnjecy _xnaanian, Ho omer y caosm 3a omby caodoay Honosan nnjecy mura sacerajaam usa ocraanjex Xepueropana, a ons Tora cpasujepro m0 6pojy ctaxonmmntna Tiontono je qana.to bume srrarnujex wyau, nero u jeat apyru Kpaj Xepreronune.. Kaparep emanonma Honora ogamiyje ce nernjou qrennjem ocosmmana oA eeujex: apyrajex Xepyeromina. [pao xyqu cy ommpoyman i qaporurn 40 Hajmmuer exenena auasa um xjeurune, y Koamko TopjeR Ges HIKAKBNjex mKO.AR aosee onpujern, Honouaiy yeujex najupuje 4oopo pasinean w pujemm na umjecny pagmy, mu Gam ga 10 vy upuuieyjy nejysamreo, jep é OHA Monoway ue he y hopano raaxy ryGurn. Oxyga xoq apyenjex Xeprevora kao vopyra ma pujer: ,,.Y craxor Touorna uma tog nasyxow werva. Kao rakos; Ionosnst cy sjemru y pastujes sanwruma, a ocoGwro y Kamexioj paarn npnosnarn ¢y Kao HajSoam y Xepnerommm, naga ere Tax ¥ TRpjohit Kamene paawe. Ocrst ‘Tora Hm ga wakBy apyry cemaKy paamy y Tomosy ne rpedajy majeropu ca czpase. Cavm ajembiamu sacrynajy ene sanare, Koj Tpedajy cebalia, T. j. KaMeHOM page eKopo cBn, Kako 3a Kyhe Tako-m 3a YaTpre, Rojujex y Tonony ua npao muroro, mourro je mato aunnjex.doga, Ba vo ey y Iloucry nyhe Go.e, uero uraje y coamma y XNepmeronnum; ma u eve apyre saHAranje, KAO TapAuH, Kona, KAdajmuje, Kyjynmtjes uyTadyuje u 7. q., CBI onm cy cam jeuthuine u eranyjy y mjeery, taxo, aa 6m cé Mado wopmertio KAKA dauarautjel ca erpane, kaa Gu aouao y Tomoko aa pagan. Ocum Tora Tonos. ey ueasueu. Majeropy, xojm kaueuon page, way 10 ckoj Xepue- voriam m jequom aujeay Agamanuje, very Horan m qouoce Kyhu, aokse Koa xyhe oner Gpaha 1 pohanu page, mo pea y uoaopaquu, ®. j. opy, xouajy, seny m7, a, Ura emne, Hononan, jom 6yayhn Gea muxarnujex moa, snae kal ce Ganwmn ¥ Gujear caujer w crehir wosana; Tako Ha upumjep Kaa je Konan -Ww— Cyjemen Karas, Gmao ux jo mo Tomowa ma toj paawm mpeKo qpagecer yan. ‘A y Amepnmr mma 1x qamae oxo 50m crake roqMHe oAAase Tamo. Poaoay Gu cy Meby uM 2pao, jep wax m ony, cojm ce pujemm na Tamo ceraxe m omen co, oF HHOCANje Tora mA.e’ HoBiaHy nook cxojoj poaGussn ous was Kaje GuA0, Aanac mena y Bocan u Xepuerozmmu un jeque apomu, y Kojo) Wena TTononna, tawo qa je veh Kao mpen rp: rojmma je vehima Louonana,-Banera ona noc macert, a cede ue pacean”, Mose ce Rime oquocnTH na camo Hortono, nero am na ey Xepuerosmny. MU; ITA THREE HMA Rapomtt, y ua: ,Xepreronmma exanjer Xpuerahop Muxajaonah, urymar, Prilog istoriji Sarajva. Zo do arn, pogata, Kamen do kamena palaéa,“ Rarodaa posloviea, Jedan je mudra¢ rekao: ,Stvari se poznaju po njihovoj istoriji.< Koliko je tesko samnati istoriju stvari, jo8 je teze iz sakupljenih poda- taka pronaéi Sto je istoriéno. Znajuéi ja ove istine, tesko mi je bilo odluditi se, da napisem ovaj @lanak. Ali progitayai nekoliko puta dragocjono zrce tradicionalne knjizey- nosti naih djedova: ,Zrno do zrma pogaga, kamen do kamona palata“, rekoh u sebi: ,Boljo je i8ta nogo nista,“ pa zapisah ovo &to anam, onako kako umijom, Kako je tamna i noprozima koprena, kojom je dayna protlost Sarajva: zastrta, muéno je i Govjeku od zanata rijesiti zagonctku istorije sarajske, a- ‘kamo li meni, tome postu slabo vjestu. S toga eyo unaprijed javijam,-da du u ovom tlanku ertati samo i jedino ono, Sto sam Guo i vidio, bez ikakog raspravijanja, pa neka yjeStak razluéi Sto je u njemu mno, — ako ga bude — Sto li je knkolj. * id * Kaze se u narodu, da je Sarajyu udario temelj sultan Muhamed Il, koji je Bosnn osvojio, a da prije nije bilo Schera ni varo8i tudijer, Ali se spominje u yakufnami (oporuci) Gazi Iea-bega, tredeg bosanskog hega, koja je pisania 869, godine po turskom kalendara t. j. 1465. godine po evrop- skom ratunu, dakle do 2 godine poslije ulaska Osmanlija u Bosmu, da je Tsa-beg utemeljio vakuf u ,Medineji Saraju.“ *) U vakuf zapisana dobra spo- minju sen istoj vakufnami ovako: nZakladnik je sagradio u sarajskom polju u selu Broreu kuéu kao pre- nodiste za siromahe i putnike, i naredio da im se daje hrana, Za uzdrZavanje te kuéo zapisao je u vakuf svoje nokretnine u éarsiji.* — Sudedi po granicama, imala bi ona Carsija biti na onom mjestu, gije je danas baSéarsija —, u Staroj varo’i, u Solita, u Podini, u Megju-podnicama, u Niz-podnicama, u Bjelavici. Narotito se istite han, sto ga je sacradio u selu ,Brorcu*; ovaj han danas zovn._,Kolobara‘. 1) Medinom so nazivija glayne varofi jodne pokrajine.ieee Gazi Isacbeg podigao je kamoni most preko Miljacke, gdje je danainja Seher Gehajina éuprija, a kraj iste éuprije nadginio je mlinove, koji su do prije 15 go- dina postojali i radili, a sada je na njihova mjesta naéinjona @itaonica. Oni egovi mlini€, ato je znak, da je narod svoga su se mlini zvali u narodu ,erce starjeSinn onda zvao ,,erce-begom* ili ,ercegom.* Vidio eam joX jodan stari turski spomenik u groblju kraj Hasedi-hatun- dzamije, koja lexi u ulici Sto vod: iz Gemaluge u Gemerlinu ulicu. Na tome spome- niku napisano je turski ovo: MA Ul Ssemyo Wye Sar olde 4. j. Sohi bul hajrat Haseéi Hava rohi iéun el-fatiha 848. Ovo bi znadilo: ,Za- inoli se Boga 2a duu utemeljiteljice ove zaduzbine, Haseci Have. Umrla 848.4 po islamekom kalendaru (biva po evropskom 1446), To pismo stoji na jednom malom oblom kamenn, koji po prilici 70—80 cm. iz zemlje proviruje. Isti natpis glasi, da je Zena Hase¢i Hava navinila dzamiju prije ulaska Taraka nBosnu na 19 godina, Kada se pogleda u tursku povijest, koja kazuje, da je prije osvojenja u Bosni sjedio sultanov namjesnik, Koji je w njegovo ime pobirao danak od bosanskih vladara, ne moze se poredi vjerojatnost tome natpisu. ‘Ako se Govjek obazre na ova biljedka i na Guzi-Isa-begova vakufnamu, un Kojoj se odmah poslije zanzeéa nabrajaju mnogi predjeli kao izgragjeni, mora co rei, da je bila nekakova varo’ ondje, gdje je sada Sarajvo i prijo Turaka , pa makar i male’na. Neka mi je slobodno istaknuti joS jedno, za koje bih rekao da potkrep- Jjuje tu slatnju, Tdudi uz Bistrik na lijeva strann, imade jedna mahala, koju narod nazivije ,Vlaska mahala’, a u kajdn (poreznim knjigama) pike se ,Had/a Sejdin.4 U toj mahali imade jedno groblje, koje je ogragjeno u aid od velikog tesanog kamonja, a zid je pokriven takogior fino tecanim, plotama. Ja bih rekao, da ova ograda nije ragjena poshije Turaka, veé prije, premda n grobljn ima i turskih nigana. U narodu se priéa o postanku Sarajva ovako: U vojsci sultan-Mahameda II, koji je Bosna osvojio, bio je jedan krimski yojvoda, po imenn Kiraj-han, pa kad je sultanova vojska dosla na Sehitluke, 2 sata daleko od istoéne strane Sarajva, prema starom gradu ,Hodidjedu‘, dje je bila bosanska vojska, otpotelo se pucati iz topova na Hodidjed, ali je yeoma texko bilo uzimati ga radi nezgode mjesta. Tu se onda od sultana odluéio Kiray-han sa svojom vojskom, i doiao do mjesta, gdje je sada sarajska twrgjava, Ondje jo bila ista kula, koja stoji i danas pod imenom ,idkala ih pbijela bastiona’. Kiraj-hon je oteo na puiku tn Kulu, i onda otpoteo odatle topovima tuéi Hodidjed. Za kratko vrijeme uspio je poslom, a kada se sultan sastade 5 njime, poljubi ga u delo i destita mu na pobjedi, te zapovjedi, da se upise imo Kiraj-hana na kamen vise Koline kapije, i da se za spomen te pobjede ni ,sarajé (palaéa) a poljani pod tom kulom. Naregjeni ,saraj< na- injen je na onome mjesta, gdjo jo danas krila (vojarna). Od tada se potne podizati vise knéa i ostade ime novoj varo’i ,Sarajvo%, a ne kao Sto stranac Kaze , Sarajevo." a9 ts Oe el vavijek sluzili 2a ,begluk* (kuéa, n kojoj je sjedila oblast) sve na 50—60 godina prije, pa se i okolica onog mjesta zove ,Za beglukom.¢ ___ Gore spomenuti Kiraj-han ostavio je avoje kosti a Sarajva On js “po soe araeoi = ES eae, bis se, sudedi po groblin kraj Ali-pasine e 1 dogoditi negdje oko KoSeve ili damaanjeg logora. Kiraj-l zakopan u groblju prema viadinoj zgradi ; kraj potoka Robero:etiet danse sigan af aia to) TndauShocbie cue Va aca » na vrha je istesan turban, & jedne strane ima maé, 2 Daissein sare trheiava qodieao'je ph aicadcon duipori deste Ate pasa Skopljak iz obitelji sadainjih SulejmanpaSica. On jo bio, ln veoma uljudan i dobar proma sirotinji, pa kada je doveSio. sarajoku aves oe fe Ale sina a sli sinom i prainjom preko Kaprola res 8 ot . On zastavi konje, te se sa s i ispi stonb ebay da Fol aie Niegord atau bie ay Haclaie Wee REN oe razgovara, to rekne svome drugn: , Vidi8 li ti, bai je moj E om aj bi se jo8 vezir_ sa prostom seljakinjom razgovarao!* Cuy&i to aijeci Ali-paka, okrene se i rekne evomo sinu: ,Ti budi né-tngli vezir i Gini sarajske bedeme, pa makar bio budala kao ja,é anu jee 3 bilo vazda srediite Bosno i Hereegovine. Bosanski mala — sien ae ee je vazda_u Sarajvu, dotim sn poglavari mijenjali svoln stolion goad n Sarai, adjekad u Trayniku, a gdjekad w Banjojlaci nikad nije zakljudivao ni jedan vaini posao bea sarajskog mule i aga Sarajvo jo izgragjono najvige a razdoblju izmeg} i vise u razdoblju izmegjn 9 i a Bicaablstietiiom amanm Pardo ae feet Sy ae Sarajva ima osam dZamij: ‘dana ima iia od Kamena aidanih i na kab ih; nih oe oo zidano je u desctom stoljecu po arapskom kalondat a a svi, Koji su doprinijeli, da se Sarajvo podigne, &fni so da jo Gazi- Hussow-begnajviteutinio.Onj bio sultanov numjesnik n Bosn, jednas od 924 ae drugi put od 938. do 949. god. po hidéretu (1517—1520. i 1531—1542), sere ne Nomen madinio je vololjepu déamiju usted Sarajva, Kojo io ko rayne nai, Na kapiji dZamijo molosan jo ovaki natpis: ; Opals & a> beh apd sly Mule SabllpigleVi ch lsd came lac Vides Bi ieee AMV = 2p Wal cell 'aj natpis u stihovima i na arapskom jezika anati u prij j naipie us na ina Jezika znati u prijevoda ovo : e Seal veliki at tel) Husrev-beg za bodiju Ijubay Tae aes ‘oi pred Bogom na zemlju padaja. On je satro neprijatel) < kei ito ueprijateljo, a pomogao bi es sen. On je prosuo dobroginstva i pomogao pobo%nim nae Bee inost rete nam vo, da so znade kada je sagiagjena ova damija: Ovo Je skupiste dobrovina i kuéa zahyalnika.4 Ako se slogovi u najpoiljednjom stiha origi Rie see najpotljednjom stim originala sakupo u_ brojevima, 0 maéi, postignudemo 37. godimn (1530), koje je déamija doviSena, Na ovaj - : \j se ted pazi kod i Fie Be taka acter ete pazi kod mal no svyakog natpisa u stihovima, i zova= 0 — Meni se tini, da je veoma znamonit po arhitektara voliki evod déamije, a dosta je zanimiv izrez kamenja u svodu nad glavnom kapijom. Potto se notfam, da bi mi poslo za rukom ovo opisati, spominjem to ovdje samo da na to svrnem pa%nju kojeg vjestaka. Osim diamije podigao je Gazi-Hustev-beg medresu prema dZamiji, kupa- litte za muskinje i Zenskinje u Comaluii ulici, bezistan u kojem je 80 ducana pod svodom,. i tailihan sa 60 magaza, Sto pri zemlji Sto na pryom i drugom spratu, i sve na svod. U vakuinami Gazi-Husrev-bega, pisanoj 938. po hidireta (1531.) spominje se, da je natinio Taslihan za. mntapéije, tj. zamatlije, koji tkajn debeta, pokrovee, harare i drage vunene stvari. Biva da je uw ono doba bio plaho razvijen taj zanat u Sarajvu, dok je htio naviniti ‘narodito za te zanailije onako veliku i tvrda zgradu, koju tek 1879. godine tazori wéacan plamen od Spirituoznih stvari, pa i opet ne moze vrijeme kroz 10 godina puno nauditi nepokrivenim svodovima, Zaklada, koju je Gazi-Husrev-beg utemeljio za izdraavanje Wamije, medrese (velike #kole), malo Skole i kuhinje za sirota i putnike, ogromna je. U tu zakladn ostayio je samo gotova novea, srebrenog i zlatnog posngja i dragocijenosti n vrijednosti preko 3 milijuna drama erebra, Da se dobije pojma © nekretninama u zomlji i agradama te zaklade, dosta je ako kod ove prilike kavem, da danas njegova zaklada (vakuf) uziva manje nego jedna cetyrtina tih nekretnosti, 0d koje dobiva godiinje preko 36.000 for. stalnog prihoda. Gazi-Hadim-Ali-pata, koji je bio sultanoy namjesnik Bosni, jednot od 951. do 954, god, (1544—1547,) a dragi put od 957. do 960. god. (1650—1653.) sagradio je déamija na zapadu Sarajva na koxeyskom potoku. Vise diamijeke kapije stoji u kamenu natpis, iz kojeg proizlazi da Jo dzamija dogotovljena 968. godine (1560.) Mogju znamenite stare gragjevine broje se i ove dzamijot Ferhad-bega Sokoloviéa, sagragjena u godini $98, (1493.) usted Sarajva. Busadzi-Had#i-Hasanova, na Gurdiéa brijegu, sagragjena 993. god. (1585.) Gkender-pasina u Tereziji ulici, Gekrkéi-Muslihudinova i Hovadze-Durakova, ove dvije na Baséariiji, gragjene izmegju 900—1000. god. Odmah iza Gazi-Hustev-begove diamije dolazi svojot ljepotom i veli- dinom ,Careva déamija“, koja se nazivije dZamijom Sultan-Mnhameda IL, a narod priéa, da ju je Gazi-Husrev-heg sagradio i poklonio sultana. Ja, nijesam mogao naéi nikakva natpisa u toj dzamiji, ix kojeg bi se moglo saznati, tke ju je podisto sagradio i kada Brusabezistan, koji led u sredini sarajske Gardije, i koji je se gradio glasoviti veliki- vezir Rustem-pata Opukovié (Bosnjal). U ovom bezistana imade jodna magaza uprav pod svodom megju detiri stuba, na Kojima svod stoji, U toj magazi éavani sau staro doba znameniti spisi i povelje, sto su dolazile BoSnjacima. Pricaja, da jo ta magaza bila puna takovih spisa, ali da ou ti spisi ka&nje — prije 40—O0 godina — odneseni uw hnéumet, gdje su se zagubili. ‘Mustafa Hilmi. a Ceno Mpawsnjak 4 weroBa nehuna. TIpamanjar je waao ceone, koje mpunaga exextujs xprapexoj, no upyaymir qvaqecor Mmuyra Aaaexo oA cena Punya wan oA raasHe yage,?) a awa cara oA rpaga Buuiha, Wqew aur caysajno Guxahso-nerponayxom mectox ma ropmy enpamy yo Tuk gRaM puuavkn SHalt ? Po fen on on » t te Beam mein Fe > t 2 5 Be ie > . 3» Lin» > n e 3 Bn aon on » t 2 5 Haga caw y upo.ehy mpomae roanue uomao y Kpyny; aa paataeqant ajecro, raje je uabewo vo 6aaro oq Tyda, wahox jou HeKo.augo gHamenurex KoMaqa, mo cy TaMOWHU CraHOBHM yseAM oA UacTupyera, wag ce pasHno Paac 0 Hasacny.= Buan cy To opm HOBKu: Afrika. Numidia. Micipsa. (148—118 mp. Xpera,) 1. A Anjepn mpoeur myuree raaze, wunacre Opaae, yhojnte Koco, oBjentane aozop-Binjennem. By Kos Gjonchu ua aujeno. 2 womaga. 2. Wer run, camo mro 104 KormeM Rk uMa anak @ 9 womaga 3, Herm nuu, camo mo cy oq women ua FY ujecro aire cron, 4% (MO) 8 nomaaa. Kartago, Tuu I. (I. enjex) A. Proserpina, onjensaua sujeamem 04 Aopopa. Hy Kor o6pnyre rane, yaure acco mpearse wore. 5 womaqa. To I. 1. A Jitjosn mpooma Proserpine. /Ayra woea, mo ce Ais Bpar cnynrra, nonesana je TeHujox. Py Kow, erojohw ampuo y Aecuom mpoouay. : 4 womaaa, 2, Wer anu, eato wa By mo, comex eaono © (0, 8) 3 womaaa 3. Wern tum, Toa xomem snare yy Fe ‘Tuu Il, Kao ropmu, cao maq Komew uma wisopmnjox (aspen). BD womaaa. Oe cy Komaam Goa eyume naj.nenmu 4 uajexynonjenuju oq cBmx ocraaux, Te cy HeoGuine Beamune, Ipenjep um je 45 noc., aeoanna 75 ma, a reataua 100 rpawa, Te upewia rome oqvonapa o#aj Honan, no Mpmanmr past com ipaapyemey (4 aca), qouum je ner nyra restm 0 upujaumux nonaua, SiS Taj ce nonay 6e3 cymme mpnje caamo y o6anK oxpyrae aeGeae maoye, a Tex Ha Woj ce ormcnyo meat. To ce BAM Mo ToMe, mo cy Ha Hen Ko- Magia myMonHe, y Koje pactaaena KoB sa ..enama Hmje qomaa. Tlevar, xojmt cy mopim Konami, ppso je maocnar, TexnmaeM je nan- peato caspmexo uapahe, nprewm cy omrpm, a acuora upra taso je mor- nyHa, 4a HeMa CyMme, Aa ra je uspesaaa yMjeTHMIwa pyka upBora pega. TlIrera jo camo, mro jo muro jeqan womaa ¢ 06jo erpatte norayro ao6po osyzan, Aous je y ocraamjou manne Cayo ¢ jeane crpane nujaus, a ma apyroj arse BHNe Uadpucan H Hejacatt, Egypat. Ptolomius III. Euergetes (246—221 np. Heyea). A Jmjeo uspakena raava Jupitra Ammona y gecuow mpoemay, By Opao xa aujezo xopsitajyhu, go wera omar f, a oxoao Hamme ITOAEMAIOY BASIABQY, Mog. 20 Mm. 1 womag Ptolomaus III. Energetes. (246—221 mp. Veyea). A Jupiter Ammon. Hy Opao, sna ) a uammc BASIABON ITTOARMATOY EYEPPETOY. Moa.. 26 Mar. 1 womag. Cleopatra, senza Ptolomoja VIL (uo np. 130 up, Heyca), A Jupiter Ammon, By Ava opaa yonopego, aujezo racaajyku. Hanne ue- cosa 1 womaa. Evropa Hispania. Municip. Emporae, (Provinc. Tarraconensis). A Ceres y aujesom npoouay Ty Kom qecno crojehw, ua, mun wujenay. Viktorija, a xoja ra apy, naansana. 1 wowag Sicilia. Syracnsa. Hiero Il, (269—215 mp. Meyca) A Anjena mpoona spaner. Lanza 6paqaza, yzojure 0ce, NoBesane werujom. By Tpoay6 (tridens), anjeno oxwher. Jleoxo w aujexo HUA 1 U0 jean qeaomn. ome Hane PQNOS 1 Ko \. Italia. ee Roma. As Romanus. A Janus bifrons, W Poerpa, noa mom mane ROMA, 1 womaa Triens. A Palas, ca wammrom y ycerom apowmy. By Poerpa, #4 mom ROMA, 10, om @ @ 0 © a f 1 womaa, Triens, A Aecnt npooma Mercuria ca neracycom. By Pocepa, ropr ROMA 1owomag,oe ese Naknadno k ,,flori juzne Bosne i Hercegovine od dr. viteza G. Becka.“ Na osnovn rezultata dvadesetdnevnog putovanja u Ijetu 1888. od Alojza Adamoviéa. ') Buduéi da su vrlo rijetka saopStavanja o flori Bosne i Hercegovine, to mislim, da za javnost ne de biti bez svake cijene otkri¢e mojih istrazivanja i da ée moze biti modi posluziti kao oslonac za taéni Kroz sutjeski tjesnae dofao sam u judnu Bosnu, Kada sam kroz taj tiesnac prolazio, botanizirao cam okolo séla Suhe, Tjentitta i Gjurgjevice, te sam se uspeo na Volujak i Magli¢-planinu (2388 m.) povike ‘sela Suhe, a za tim na glavicu Plede kod Tjenti8ta. Kod Foée pregao sam Ustikolinu duz Drine, a od Broda do MjeSaja on- da&nje planinske (predalpinske) Sume ukraj Gehotine, te sam se za tim uputio u Zagorje. Zagorje je skroz planinski (predalpinski) predjel i Siri se od Borja, pa sve do visotine Morine ili — kako drugi hode — do nevesinjskog polja. U tom kraju botanizirao sam oko sela Ratalja, Jeleca, Borja, Kalinovika, Obalja, Uloga, Sela, Obrnja i Morine. Noma sumnjo, da je tamo najzanimljivija ' Crvanj-planina, Ved povise Sela potinje se po malo uzdizati (Gradina 1272 m.) tako, da se dolazi malo po malo kod Pjedeva brda na visinu 1588 m., a kod Ledenico na visinu 1827 m. Najvisi je vehunac te planine Zimomor (1921 m.). Na Zalost moram spomenuti, da sam pretrazio od cijéle plunine samo taj ve- hunae i to samo povrSno; jer sam nastojao, da svakako jo’ istog dana u Nevesinje stignem. Jo& éu da reknem, da bi ovay izvje&taj 0 mojim zbirkama mnogo opéirniji bio, kada bi u nj uvrstio i sve ono, Sto sam na cijelom svom putu opazio i nakao; no posto sam od te namjere odustao, to sam se ogranitio tek na ‘ono, 3to sam nabrao sama u navedenim mjestima. Na poaljetku mi je daznost zahvaliti na ovom mjestu gospodinn dvorskom sayjetniku prof. dr. A. Kerneru, vitezu od Marilann-a i gosp. privatnom do- centu dr. pl. Wettstein-u, koji eu moju determinaciju ovjorovili i tim otklo~ nili od njo svakn sumyjn. Nabrajanje posmatranih biljaka. Za vrste x oznaéene, naSao sam sasvim novo mijesto na kojem rast. Tazdioba je po A. W. Kichler-u: ,Popis javnocvjetaka “ (,Syllabus der Phane- rogamenkunde“). Filices — Paprati. * Polypodium vulgare L. — Slatka paprat. U nizim predalpinekim 3u- mama Crvanj-planine. — Juli. Peeris aquilina [. — Bujad, velika paprat. Syagdje je ima dosta, a oso- ito jo ima-u velikoj mnofini u tjesnacn Sutjeske i oko Borja u Zagorju. — Juli. 4) Posto je skoro istodobno sa piscem ove rasprave takogjer i dr. vitez G Beck a istim Krajevima biljke sabirao i svoj predhodni izyjestaj istom podetkom januara 1889. iznio aa god. 1888, 0 IV. kvartalnoj svesei opéeg soolokkog i hotanivkog drudtva, dakle u yrijemo, « kada je ova rasprava vet bila gotova i amo poslana, to se nije mogao uveti obair na ona ‘otkriéa i opazanja, koja sadrzava spomenuti izvjestaj. Primjodba: urednisiva. SAB * Asplenium adiantum nigrum L. — Paprica. Tzmegin Broda i Mjesaja pred Fotom, — Juli. (Bxsiec. broj 6.). * Cystopteris fragilis Bernh. — Mjcharika. Na sjenatim mjestima u Su- mama kod Borja, — Juli. Aspidinm jilix mas Sw. — Bojadika, U samama oko Ratalja, Jeleéa i Borja. — Juli, (xsicc. broj 4.). * Aspidium lobatum Sw. — Paprat osjava. U Sumi kod Borja pred Kali- novikom. — Juli. (Bxsice. broj 5.) Blechnum spicant With, — Siroka ribiea (Rebraga), Nova biljka za mi kod Borja. — Juli. (Exsice, br. 7.) juénu Bosnu. U planinskoj (predalpinskoj) Coniferae — Gedernjaée ili detinj Juniperus communis TL, — Borovica, smreka. U Ustikolini i u Zagorju ima je dosta; ipak je’ malo Suma, koje bi bile njom samom obrastene. — Juli. * Juniperus alpina Gand. (Syn. Juniperus sibiriea Burgsd.) — Boroviea alpinska. U visini kr2ljavog deveda na Volajku i Magli¢-planini, -— Juli. Pinus nigricans Hosi. (Syn. P. nigra Arnold) — Bor erni. Na obim obron- jade. cima kod Suhe u Satjesci. — Juli. * Pinus pumilio Hiinke. — Borié (klekovina). Nalazi se u visini kriljavog drveéa na Zimomorn, najvigem yrhuncu Grvanj-planine, — Juli, — * Var. gibbosa Willk. Na Volujkn, Magli¢n i na glavici Pleé Abies excelsw Poir. — Omorika. Rasuta po planinskim Sumama, a pred Borjem satinjava sume. — Jali. ‘ Gramineae — Trave. %ea mays L. — Kukuruz. Sije se u Podrinjn oko Fote i oko Uloga u Zagorja. — August. 5 Sorghum vulgare Pers. — Sijerak. Nova biljka za juznu Bosnu. Sije se u Sutjesci kod Tjentista. — August. * Danthonia provincialis DC. — Silj. U predbrijezju Cryanj-planine. — Tuli, (Exsice. br. 103.). * Poa pumila Host, — Vlasnjaéa, Na snijeinim poljima Volujka i Maglié- planine, — Juli. ® Poa alpina L, — Viasnjaéa rastvorena. Na’ alpinskoj visini. Crvanj- planine, — Juli. Poa nemoralis L. — Vlasnjaéa klimaya. U sumi kod Borja, pred Rataljem i Jelegom u Zagorja. — August, * Aegilops ovata _L. — Ostika jajasta. Na pustim mjestima i kraj puta kod Obrnje i na Morinama. Liliaceae — Lijerovi. Allium pulchellum Don. Nova biljka za Bosnu. Na stijeni na okrajku Sume izmogin Broda i Mjedaje. — Juli. (Exsice. broj 66.). * Allium ursinun L. — Diviji i pasji luk. Na predalpinskim dijelovima Crvanj-planine, — Juli, 7 : ji Muscari botryoides Mill, yar. Kerneri Marches. — Preslica grozdasta, - Kod Prijevora na Maglié-planini, — Juli,— 46 — a i aii rvedi a janinama: Vordivain album D. — Bijela Somerika. No. moat drveéa na planin Yolnjku i Magliéa. — Jali. & Paris quadrifolia L kod Borja pred Kalinovikon — Petrov krst (Vranino oko). U bjelogoriéno} sami ‘a, — Jali, (Exsice, br. 69.)- Orchideae — Katuni. af _ Kagan sitnoovjelni (a Sarajeva vele: salep)- U xsiec. br. 88). Na planinskim poljima * Orehis ustulata L. s predjelu krZljavog drveéa na Magli¢-planini. — Juli. Orehis sambucina DL. — Kogun bazgominsn. Grvanj-planine i na Zimomora, — Juli Cupuliferae — Kaporke. Betula alba L. — Breza bijela. Dosta je ima izmegju Fode i Badnja na putu u Zagorje. — Juli. * Ostrya carpinifolia Scop. Zagorja. — Juli. — Gmi geab. Prod selima Budanj i Ratalj — Orahoyei. ‘ * Juglans regia L She aa Gli divlji2) n sutjeskom Hesnact kraj puta u Gjurgievien. — Jub. Salicineae — Vrbe. earl at ae Sali. serpyllifolia Scop. — Vreta vzbe. Dosta je ima, na snijeZnim p Magli¢-planine. — Juli. (Hxsice, Pr a7). Polygonaceae — Heldate. * Rumex alpinus L. — Séav planinski. Na predalpinskim Jivadama Zimo- Grvanj-planini, — Juli. : : ae Pinan fagoyyrum 1. — Helda usjevna- Sije se u Sutjesci. Garyophyllaceae — Klintaci Alsine graminifolia Gmel. Var. glaborrima Vis Jina. Nova vrsta za Bosnu. Na alpinskim paSajacima Juli. (Exsice. br. 49.), nae “Alsine verna Bartl, — Mijakinja le planine (Zimomor). — Juli. ess Corastiuin lanigeram Clem. Typicum: — Juli, (Exsiec. br. 50.) haa Piha naar * - Yor, brevicalyx Beck, No alpmskin YS - : i¢-plani NY tim odlikama, — Joli, (Exsice br. 24) sca, Magli¢-planine, Ima je iu bijelim od , ice. br a pe aemeria I. — Slinzac kosmnati, Na okrajkn Sume inmegin Broda ” § Mielaje. — Juli. (Exsice. br. 25.)- : ee ae : Se fet as Waldst. & Kit, — Ljepica uskolisna. Na alpinskim pas diva Maplié-planine, —= Jali, (Rxsiea) bre i poh ‘ Brera pusilla Walist. & Bit. — Na okrajlon enijozail kotlin Magli¢-plonine, — Juli, Nalazi se 1 Jodini pokra} eprastinm Tanigeram, s Lychnis coronaria. Desrouss. — Drjemina payjentasta, Dosta Je = gomlja i svakovrsnim biljkama ‘araitenim mjestima u Sutjescl i a Zag — Juli, s, — Migjakinja travo- Maglié-planine. — dinasta, Na alpinskim livadama Crvanj- _- Vesta ro&ea, Na Maglié-planini. 4 — Ranunculaceae — Zabnjave. Anemone narcissiflora L. — Vrsta Sumarice. Skoro na vrhuncu Maglié planine. — Juli. (Exsice. br. 31.)- Ranunculus montanus Willd, — Zabujak pjegavi. Na planinskim panjacima Volujka i Magli¢-planine, — Juli, (Exsice. br. 90.). Helleborus odorus Waldst. Kit. — Kulurijek mirisavi. Dosta ga ima na painjacima, U Zagorju kod Obrnje prelazi w slijedeca vrstu. Helleborus multigidus Vis. — Kukurijek rascjepkani, Nova je biljka 2a juzna Boannu, Nalazi se na pustim i neobragjenim mjestima planine Morine kod Plazine. — Juli Papayeraceae — Makovice. Papaver alpinum, L. — Mak tudkasti, Nova biljka za Bosna. Na okrajcima snijeznih polja Maglié-planine. — Juli (Exsiee. br. 55.). Cruciferae — Krstasice. * Avabis hirsuta Scop. — Guéarka kosmata. Na stijenama u prodalpinskim mjestima Zagorja. — Juli. — Cardanine glauca Spreng. Na planinskim painjacima Maglié-planine. — Juli. (Exsiec. br. 109.). Alyssum repens Baung. — Vreta turice, Nova biljka za Bosnu. U predjelu kréljavog drveéa na Magli¢-planini, — Juli, (Exsice. br. 27). Violaceae — Ljubitnice * Viola biffora L.. — Ljubiea dvocvjetna. Na planinskim paSnjacima Crvanj i Maglié-planine, — Juli, (Beck, Adamovié.) (Iixsice. br. 48.). Viola Zoysit Wulf’. — Vrsta ljubies. Na Volujka a visini 2300 m, — Jali. (Exsice, 42.). : Linaceae Lanovice. Linwn capitatum Kit. — Lan kitnjasti. Na alpama Volujka i Magli¢- planine. — Juli. (Exsice. br. 11.). * Linam alpinum. — Lan planinski. Na pasnjacima Crvanj-planine Ada- movié) i na Magliéu (Beck, Adamovié.) — Juli. (Exsice, br, 113.) Polygaleae — KrestuSci. Polygala pycophylla. Avé all, Vrsta krestukca. Nova biljka za Bosnu. Na okrajcima snijeznih kotlina Maglié-planine, u ledini od Dryas octopetala, Papaver alpinum, Soldanclla alpina i dragih. — Juli. (ixsice. br. 116.). Polygala comosa Schur, — Krestukac kitnjasti. Na livadama u Zagorju. — Juli. Umbelliferae — Stitarke. Eryngium anethystinum L, — Kotsljan, glade tokasti. Na pustim i ne- obragjenim mjestima pred Kalinovikom. — Juli. * Anthriscus alpestris Wimm. & Grob. Vesta krosuljice, Na livadama Crvanj-planine. — Juli. ® Anthriscus sylvestris Hofim. — Krosnljica glatka, Na livadama i kraj ograda u Zagorju kod Sela. — Juli. * Orlaya grandiflora Hogin. — Stidak velecyjetni. Na panjacima, krajem puteva, u baxéama i megju usjevima kod Jeleca megju Foéom i Borjem u Zagorju. — Jali.45 — Saxifrageae — Kamenviee. Suxifraga Kerneri nov. spec. — Kamenika. Nova vrata. Radix multiceps. Candiculi: numerosi, perennantes, copiose foliati. Racemi simplices, 10—15 cm. longi, nudi vel paucis foliis alternis spa si, glanduloso pilosi, atroviolacei. Pedunculi 12 flori vel apice 3—4 flori. Folia caudicu- Meum in rosulam disposita, 4—5 mm. lata, 10 [15|—20 mm. longa, anguste spathulata, obtusa, integerrima, ‘ad marginem linea longitadinalt panctorum improssoram et sqaama alba calearea foveslata. Flores 6 mm. lati; calyx. glan lobis ovatis obtusis; petala oblongo-obovata, obtusissima, alba, “Tn rnpium fissuris montis Maglié- duloso pilosus, sopala breviora latitudine subaeqnantia, — planina; rare; — Julio, ca 2500 me (Exsice. br. 17.)- Teaalikuje se od srodne joj kamenike krastay® <= Saxifraga erustata Vest, — relativno kraGim, mnogo Sirim t tnpim 1iSéem, kratkim i tapim kruni- Gnim percima i tupim okrajeima, eatiee. 6 ovo} Kamenibi pie mi dr. Wettstein ovo! alazi se jedan eksomplar kamonike, koja 1 nagao Pandié vu Srbiji. ilo sliéna sa Vasom tako, te Go biti scaviin,-wjorovatno, da se ta. piljba sit dalje prema jugu, gdje {U herbasiumu A. Kemera Ona je preko Hereegovine po gorama Srbije i valjada_jo¥ aastupa krastaya kameniku. (Saxifraga crustata Ve Bi Saxifraga aizoon 1. — Kamentka tadkasta. Na Kmura pred Fotom; na Plogu i Volnjku u Sutjesci i ma Cevanj-planini megju stijenama; svagdje dosta. — Juli. (Exsice. br. 1 « Saaifraga Blavii Engler. — Na obroncima i pa’ Juli (Bxsice, br. 18.). ‘axifraga Hoheniearti Sternberg. — Nova piljka z Magli¢-planine u visini 23002850 ms — Tali, (Exsice. ima Maglié-planine. —- a Bosnu, Naglavici br. 16,). Grossulariaceae — Grozdate: & Rides petracum Wulf. — Grondié trepavasti. U Sami pov Zagorju. — Juli. ; + Ribes grossularia I. — Ogrord. U gumi na Suhoj-gori i to ma pode nozju Magliéplanine megju stijenama. — Juli. Rosiflorae — Rudatice * Rubus idaeus L. — Malina. U Sumi i kraj puta kod Borja a Zagor)a. — Juli. "Polendilia aurea L, —- Pevoprst zlatasty (1 Sarajeva vele: petolist). Na Covanj- i Magli¢-planini. — Juli. (Bxsiee. pr. 79.). Potentilla caulescens Jacy. — Petoprst (petolist) stabljikasti, Na vrhu (1900. m.) Zimomora 0 Crvanj-planini, — Juli. (GExsiee, br. 78)- Papilionaceae — Leptirnjacte. “Anihyillis alpestris. Kit. (genuina!) Ranovka cjololisna, J planinskoj vir, sini Volnjka i Maglié-planine, — Tuli. (Bxsiec- br. 8)- © nants hircina Jacg. — Magee ranjavi. No okrajka sumo izmegju Fove (Broda) i MjeSaje. — Juli. ® ‘Trifolium pandum ‘Teusch, — Djetelina rastyorena, Ispod grmlja kod Suhe u dolini Sutjeske, — Juli, = — * Oxytropis campestris D. O. i - OBtrice anes ae trica bea stabljike. U predjelu krZljavog Juli, (Exsice. b ee |. (Bxsiee. br. 29.), ane montana L. — Ostriea gorska, Nova biljka 2a Bosnu. N ae pennies Magli¢-planine ima je dosta, — Jali, (Exsi be. 80.), nobrychis montana DC, — Grakica gorska. Na Magli Sai a a i d rusty sa Alchimilla alpina, Gentia fl Cae OS ; jana verna, Calamintha alpina i sa drugima. — Juli Loranthaceae — Imelaée. * Viscum album L. — I j L. — Imela bijela. Na drveéu kod Br auaués aceon aie ty thin eases cetacean : je — Juli. Primulaceae — Vjesn * Lysimachia nummularia L. — MW ka k a. Na okrajku Same iz- laria L i i i oe Metiljka krugolisna. Na okra) i sin 2 eh a ae) lehotine. — Juli. (Exsice. br. 54,). cieaeaaleaye END —~ Tali, (Exsice. br. 14). See ee ee ea * Soldanella alpina L. — Posvi i te RF Hee planinska, Na okrajku snijeznih kotlina Onosina echioides Le ee rece Na yisorayni) Motiha:niZagon} ‘ _ * Myosolis syleation Hoff i na Crvanj-planini, — Juli, sta. Nova biljka 4 — Juli, (Bxsice, br. 121 sch aa aa — Potoénics pozemljnia. U Sumi kod Borja eran Serophulariaceae —. Strupnikovice. Senn? ipina L. — Klobuéac planinski. Nova biljka za B : peed com predjelt na Meglié-planini, — Juli, (Exsiee. br Bh = Pedicularis verticilata TL. — Ualjivae pri eee Juli, (Exéice, br, 20,. Ualjivac priljenasti. Na Maglié-planini. — Acanthaceae — Pri i A 2 Bole, ‘imognice. nae ees rot [spade lanl NG gahal | eaeeh coma ey ea jem na raskrSéu u Gjurgjevicu u Sutjesci, 2 tee talja i Jeleda u Zagorju. — Jal tjesci, a mnogo ga ima i . Sasvim je obit sinja, 3 . je obican 2 : i) 2 Bags U povedo} ga mnodini ima u turskom rob a ig Mostaru, — August. (Exsice, br. 62). eroblin: 2a Tekomiee Labiatae — | * Thynaus montanus We ; 3 E iy 8 ‘aldst. & Kit. Mi i Ae nus montanvi : aterinka pee Foée i Mjeiaje. — Juli. (Hxsiec br. 41.) eee a Say Reg : ee ae a pulegioides Sich. — Vrsta metvices Nova biljka za B osnu. Kraj puta oko Brod: é : la do Foée, kod a3 ous Gui; auguet, (Basis, be. 483, Re Ee eee eS ae eal Thymus humifusus Be : es ifusus Bornh, — Vrsta'materinke, Na Magli¢-planini. Juli. * Plantago ae ee ae (bokvice). zs is Beck. — Na megji te Maclié. kod Prijevora. — Jali. (Exsice. br. 38 ) Se ee aa <