Sarajevo, oktohar—decembar. _iss2 Glasnik muzeja zemaljskog u Bosni i Hercegovini Godina IV. Knjiga 1V. Capajeso, oxtodap—fenembap. [nacnHk BeMaJbCKOT MYs8eja y Bocun # Xepyerosunn. | ‘Kwnra IV. Toauna 1V. Urednistvo | Sarajevo, agrada semalcke vias, | Administracija | Sarajevo, nemaljska Hampar ja cena, Glasnika sa podtarinom 2 for a. vr. | sins Kenjige stoje sa postarinom 80 ne | Ypeqanumrxo: Capajens, axpaqa aexnuene nanye Ajpormmenpanuja: Capsiene, sesaoens mtasinapyia, ea nije equa Ris Paacmtea ea wowrapwoss20p. 2. 8p. je ea nodes pinioss 80 hi, Baacteza xyMcka Ha HaTiucy y BeruuanuMa. Hpxonino Koner. Jmpeser, yuunepsurerern npopecop y TMpary. ¥Y Taacnmey semameror myseja y Boeun m Xepycronmnn 1892., xib, HT., erp. 215., naqao je roen. ap. Thupo Tpyxesea cuimar 1 Ouue uaruuea, Koju ce sua ua erehky Koa ceaa Beau y tlonory nosy, Sausy Manacrupa Sanase. Ba ony cMo erapmny AO Cala SHaat camo Ha Maso pasronnjernora mpujenmea y ayopo- nauxom ,Caonmmyy* 1880., erp. 397. Toyaqano usjame onora Bp1O gHaMeHMTOrA CHOMeHUKA NOs4paBuo cam c HeMaJom paaouthy. Huje Ha wemy BaxHo camo vo, uro je jacno jarupan ,Rb AHI rocuoanna para Taprreas, v. j. ro. 1377.—1391., uameby jecenm roqune 1377., raje je Gocarcrn Gan Taprko mpmwno nacaon kpaaencen (snan unemo y Cuomenmey cpuere xpas. aaa, XI., 37.) M mjeceya mapra roauHe 1391, raje je ucru xpas yaupo. Hnje y memy vakohep wakarenx rpyKux pujew, Kao miro jo HeKaga mucaTiO »Caonnnar*. He moaemo nanoxon a memy nahn HuarKor rpara. neKux ycuowena o erapoj Haramujx mo [Haranuma yapa Konerau- una Hopduporesura, cao vocn. ap. Tpyxeaka, Hama pagocr uma Apyru yspor. Ox ocan sua, miro ce Ha HaTnncy ocum Kpana Tuprka nommenne cnommmy, cegzam ¢y Hama ,~o6po mosnara, Kao uaanosn ojammx kyha ongane aacrese y sensu Xymexoj u Tpebuscxoj, Syayhn ga ce o wuna y roa. 1332.—1399. vecro mune y KuPaMa apsuba ayOporaurux. Oj” oge ocmopunje meropuna ey Unxopuhu, wan kano cy ce jom ssam Apyronnku, rpojmna cy us xyhe Muavjera Apasunojenmba, anju ce je pog Kame ao Caukonuhu. Ono, utro uujecmo suas, u mT0 ce HayyaBano cay us OLOLAa HaTIMea, je reHeasoMIRA cResa ORUX YAM. IIneap npeawora, n0 Kojemy je Kamenap yrecao opaj uarnne, uujemao je 4 uh, kako Cy MiiHan 1 ApyrM nucapiw xepyeroranmnx— 290 — amerima onora Bpewena. Ou mmue Tnxepaha u xpaj Tora KSannnia, kun (ako Ha cHumey), na cranaa u Kk y Apaxugoeruna. Taro je uerora AaGuarma “uxopnha, xojm j¢ voerasno oraj waarpoGuit cHtomemik ceojoj sajyu, meap y jequou ney, msaanom y Cuo- mennxy XI., 39., uanucao cryaa 4 mjecro f: wonsunn, yeu, naaya Ba o6.11k SoKomh yrOp.: a3h path Hoa Kocranaunh dernus 4 sogoaih Konctak rpamarunh, 1 nazane nagesauepio Tewprnio a Soromn nonoy Pagscaagey y jeatom samney of rogue 1279. (Daacuue epi. yser. apyurua 20., 245.). L'aje je rocu. Tpyxeaxa mposnrao area Tlaranennija, 10 cHMy nema cyaHe za Tpeda sararn a(oy)nata Henaua. Y Guyopwha (roc. Tpyxeawa je surao “nyoauha) ® 6irhe na Kameny HakaormeHo Kao y pujew ainpaecnan. K8uannua (ajecro kShauma) —uxor — je pujev nosnara up pjewnka Jamranhesa m m2 nema, nucarora roji, 1440. na Tpedumy 1 usqanore y Cuomenuy XI., 82.5 $ Ouhe ucrpro, am 4 ma cnumey je jacno. Nerkera je onaje uxor fratris, sao Koa Uyiptha IL, 119.: geven$ Au8ya8 mor nerkers a KShunys mora upava (1462.). Odaux Ganks je ae ug aucrHHa, aa Ha kaveny Ouhe nan umaso je urn Guaks (vr. 'T Tpyxea uma Guus), Kao mTO ce ueTO sume y sanuey of rogune 1364. 36uma ome asSnans Guano (Cnomenur XL., 33.): Uujean narime sirano wit onan + Be tate wua Hn cua un ceeraro Asya, Ge ackn yaa nomna Tloanxpanna, sonodih mugnekuain recneta Pagaya, axoynana Henny Tnyogiha Sanna H Hewkeva o*8nana Epavaka u ca8re Aanniga n venyunie Granka, 4 Keun KSnana Alnanrekna Apaxngoesuna, a wasnnys Gunns ceerpa A nocragn ch wkarkrs ne cHnk AABHeKHER Ch KOAKHWALR ModolHid eaath CKOHMM ASABAI, 4 Kh AHH PochsAuna Kpada TRrpwrKa. “Iuxoprhu cy Onan y XIV. eroachy jequa og sHanenmTujnx nopoauya y npeajemma nsmehy Heperre u saauna Koroperora. Byayhu aa ce wera serupu Gpara, Kojua ce useHa surajy ua onove crchwy, Hoxar, Bpwreo, Jadusus u Cxjeuxo, y eyzpenenus sonnenya sony u “Unxopnhu m Apyropnbu (illi de Drugouich), ne moskemo cymmara ga je Apyrosuhs Guxo apyro, Kano co Rigi crapuje ume jeaue re ueve xyhe, Hexu crapuju wan one xyhe ce anao JIpyr, me, xoje y XIIL a XLV. eroachy nnje Guo pujerko y Upumopjy: Drugus y Ay6ponmmey, og tora Drugoe, Drusinna, Druginna (Ipyzsna), Druseo (/Ipysmo); manporm y ynyrapnsn upeajeaima Hehe Guru Gnao snore y oGasajy, jep ra’ wewa picmmmy Janniha (cano y gogurry uaaasu ce Apyrosuh, Apy- meruh), mara Hema HM y Nomenmyuma, Koje cy Haqaan Hoparosuh (Quacaue, cnecxa 42.) u’ Jb. Crojasosuh (Cuomemn: TIL). Tocanje Pogmue 1356. uncuy Apyrosuha wea umue rpara m Hagase awra ce camo o Unxopuhuma. Aa an Pazoje Apyrosuh, naacreann GocancKora Gana, Mateja Hurocaana u enjezor y aoronopy ¢ ALyépon- ‘vain rojume 1249. (Mon. serb. 33.), emaqa nero] xyhi, mje curypso. Ilouervom XIV. unjexa jana ce jegan Xaan Apyrornh 281 — ua Hereemmy: 10. cenreudpa 1305. ryauo ce mpea, eyaujawa ayGpo- nae Clap Drugouich de Neseeingas (sic) ua “Ly6pontanma Ha.vemca Cop ara (Diy. Canc. 1305.). Kame co crowmme jexan Dpagoje Ynxopuh (Gradoe Gichonh) ca enojum wyauaa r. 13 y Koreanwa a [onony (Div. Cane. 1334.). Hocanje nasasnno ek one, urro cy umeHoBanu Ha Haruucy y Beawuanuna, Wynanx Henary, (ynop. mena Herko, Henoje, Henmma) eno- wume ce roy. 1336.—1375. Kao cycjea Ayporumea y Lonony. Poaune 1336. AyOponwaun cy uma neupucuxd © myatina Apyro- suka (homines de Drugouich) nox pujere y Jlonosy (apud flumen in Papoa) nm xoq Onoronrra (Hucumha), a raw ey oyanma Gun roenogapn ,,Stepco Drugouich et Neneg eius frater“ (Div. Cane. 1334.). Toauue 1356. uaa cy Ay6ponvamn cacranax ca Nene¢ Cicurich (Monumenta Ragusina L., 165.). Jae: roa. 1362. Henan, je emno ngnocurn zuno us Croua y epujeme para; 1363. ce ara 6 HeRow yOujerny, ,homicidium, quod fecerunt homines Nene¢*; 1364. uu- caam ey JLyOposuann arynany Canny, o kojem hemo nuke pacupasuru, vysxehn ce supra Neneg* paau urera, yumeuux y Baromy (\ (Malfo); ee u 1370. crommmy ce oner ner homo Neneg de Pappoa* shomo Neneg Qyeurich.* Hanorow je rogmme 1375., 18. anryera Rai: Cicurich y Ayoposnmry og naacreauna Jaxona Menueruha upuMuo HaTpar CHO] AeuOcIT, T. j. B4wTHe OKpyrae OGore (mumbyme) yO HAdMy caoBencKom (Gao je 4 060m uo Tadmry awrimmeKom), ca caupma, pyOummma n Gucepuma, ,unum par cercellorum auri rotundorum sclauicorum cum lapidibus preciosis, videlicet zalliris et balassis interpositis et margaritis grossis interpositis in cireuytu ipsorum* (Div. Cane, 1376,). A mo je nocno apyrm te Gore, © Kojima co eayuajno ona nnjeer cauyrasa, Hero Kyhnuya aynana Henna, caxparena nog creo y Beauasuna. Ona ce Focnoha Pagaua (xeueKo une 04 mymmora Pagan) apyvaje ne cuome. Toauxpannja je axyhepexo une; nwa HeKo- amko enerana Tora nena (Moayedueg 23., 24. heSpyapa, 30. jyaza, 7. oxro6pa). Mynau Bpavso je cuomenyr camo jexax uy: Vraeticus Drugouich et homines sui orean cy ua Tpe6umy roa. 1335. Kose WH Boma jeqnor paacreamna ; yOponasncor us xyhe Copxouernha @iv. Cane. 1834.). Ha jeauoj naarpoSuoj moun y wanacrupy cs, Hurose y Tonanyu (Kyputymauju) commie ce ,,Huxoaa a sonoms Bparxo, cu Unxopnxa Bpatea*, xojn je ywpo roa. 1349., au He ana y Kosmeo je mpujenne oxor narimea y DPaacumey cpm. yen. apyurtra 56., erp. 359. noysaan. Cayva Ja6uaun, o xojeuy unamo nujectu mar. 1334.—1349. je ueru casra AasnKugh, OREM Kpama cpuciora na Tped: a, © Rojem ce tra y nonean Credana Aymana, ngqano| y oKroGpy rogue 1345. nox, Cepow (Mon. serb. 117.), ueTH, Koji ce commie y AyOpouanxom Liber relormationum 1363., vaje je samucano, Kawo ie282 — je rogune 1343. xuexs Mapso Marponeno ¢ maanw anjehew w ca \arorn™ erapyuma aomao y ayny YXpuosnuuy (Brenno), aa c mus sajeqHuo wa rpanmyt BAM mehe BOMebe Ayéponuanuna Coperra, ,ad uidendum confines Rusci de Sorento cum Dabiseo sluga*. Ilpeu cnomen o wemy je taj, aa je roa. 1334. Dabiseus Drugonich y Bpexony yseo Dy Speman Musomy Xaanozuhy koma y ryujem 30 neépnepa (Div. Cane. 1384.). ¥ L. Ref. 1343.—1345. necro ce roropu o mrerama, nrro cy meron TpeOmmann unenan Ay6ponuanuna y yuu JKpuornuyu; jeaan myr ce rogmme 1344. sone Dabiseo Drugouich (Mon. Rag. 1, 162., eranax), apyrm nye poaune 1345. Dabiseo Cicurich (ih. I, 176.). Teuunja Cruuro enomume ce roqune 1334.—1369. oxo 20 nyra. Stepecus Drugouich gomao je roa. 1334. wao nocaamne Cregiana Aymana, onza jour kpana, y AyOpopunr, u npezao Kuesy aucr ¢ noTspyzov, za je Aywoma Mensernh e¢ Gpahom Kpanercie Tapune Apwao ucke maatuo (ILyuuh I., erp. 13., 6p. 14., amt naan nompanke y ane XI., 100.). cbyau Stepechi Drugouich cnommny ce roa. 1335. na Tpedumy, rog. 1336. merosn m Gpara uy Henna ua Oxnoromry. Toaime 1356. sone ce n Stiepchus Drugouich (Diy. 1349.) m Stepeus Gicurich (Mon. Rag. I, 152.). Toamse 1360.—1362. je erojao y ,mereatum Narenti*, y Alpuje- sua ua yithy Heperne. Mogune 1261. nomarao je yopossanuma y pary ca xiesom Bojerazom, ma ey ra /lydponyanm me cao Hy¢ruan y rpad, ONpocripmm wemy u mero“uM pyAuMa cre, mro ro, uM je TpeGato mpocruTH, Hero cy ra wpelopysuan uw Gary gaawaruneKomy, ¢ xoju on Ouhe uvao na Heperam were 1e- npuame (Gelcich 1 Thalléezy, Diplomatarium relationum vepUPlte Ragusanae cum regno Hungariae p. 2 Doanue 1365., 17. mapra Onan ey Stiepcho Cigurich u can my Byran (Volcheg) y eth amey enjeaoum, Kaa, cy JlySporvanu naar 50 ayRata aa a0 HeACTAHMUMA apOanausor Baacresnma Baacuja Marapanra (oqaomnyt rmpure Diy, Canc, 1364.—1365., saummenn y Diy. Cane. 1435.). A nonLnezmn aye ce sara uena Crjema 1 merosux enmona Byriya u Ifsjerxa (Gueteus) 8. peGpyapa 1369. (Liber deb, 1265.—1369.). Cun Henya u Pagaye, xynan Jaduaxne nan Laduane Heneuh (Dabissiuus Cichorich, Cicorich, Zicorich nan Dabissiuus Nengich) enomme ce y roy, 1383.—1399. xao cyejo, AySponmuxa ouer y Touony u xao rocnogap syau, Kojm cy KaTkag, noes ILLAUKATH OHO, ITO UM ce AoUAAAIO KOA cycjeqa ua KOA uyTy- jvhnx vpronana. Poanne 1383. y acyenOpy jecy uy Ay6poviann gaan njepy, xa oie zoku y rpaq, sa uspannarse onnx pauyra 11 ro cy ouerowauu y mapry u jyny 1384. ro,., aok ce je y @edpyapy Tog. 1385. uaroKou yunuuao ,concordiumé (L. Ref.). Jjo oeux errapm ce ognocn nuemo Ges gare Jlaémuenma Unxopuha, koje emo ueaaau — y Cuowermey XI, 39. n y xojewy ce on JlyGponyanuma emmpero: Kiatha kao ,cpuanu cayra’ m ryscHo ce nenpHara, aa toma nu(je) Y sene wy mou “byAu* uw a He Mowe maaTuTH, Moaehn: »Henojre me oa, cede oaronwrn.* Tomaearmn uy? crommme ¢ asta Adsinknes Ynyogues rogue 1399. Kao cujeaox y moRean Fojom je wojuoga Pagus Cauxoruh ogcrynuo y6pozuanuma coxo luca (Mon. serb, 243.). Ocnm tora crowmmy ce y nocsonnma, Kojm ce ruty mpoaaje Koma, jezan Mupocaar Luxopuh roaune 1 y jeacrBy Iystera u jezan Jo6pocaan Bparocaannh, nehar Tnxopaha (nepos Cichorich) roa, 1347. Jane cwo y XV. nnjery naman y CYACKMT HUraMa HeKe Mase wyge, Kopr jeqna he Ourm moron one kyhe, maxap xa ce sony Jpyrosubu u Tuxopuhu. Dog. 1424. »Radoua; Drugouich de Dabar de villa vocata Dobrouoieua* je UMAO HOGIa, KAKO Aa AOKaKe, Aa meron Kom je s6uma meror. Karynapn Gpaka Bjeaoje, Huxoaa m Moxpajay Chichurich neraje y eycjeaerry ceaa Tonoxe y Ipumopjy usaan cy rogue 1406. noeaa paan ueKxor yOujerza, Bye Byauxnuh Uuxopuh roa. 1411. paau Hexor aynemrsa, a Baagosun Unxopuh onmarkao je roy. 1423. jeauor y6ponyanina na Tonony ueno, Ysanune. Banunsuso je, Aa y s0npKama rpGoxa crape xuacrese jyrocaazencKe nujecy ga- Gopausexuu u Yuxopuhu (Honaxopuh y Pogummpuqn VI, 93.). Apyra ryka, va woje je Gua roenoha Pagaya, je cnaxaxo nosnarnja y ucropuju opux mperjesa. Wyuan Muarjen pawunojesuh upsn ce uyv enowne pogme 1332. y joronopy Socancrora dara Crjenana ca Jtyépon- sanmia (Mon. ser. 102.). Ouaa, neva cyanse, Guo je ca Bormann. Am roame 1334. Guo je ca Kpasem cpuckum u cuomume ce Kao 4 AySponmua (Mon, Rag. IL, 366. 369.) Toaume 1835. Muarrjen it cm wy Cameo yae. y Onorourry Heke amporme napyry tprommy jeqnora Menseriha (Div. Cane. 1334.). Tog. 1336. mjeceta jyaa cy Pyacujep (Rugerius) 1 Murjen, ,homines nune domini regis*, mpomasnan ¢ UeROmHO CHOyX KOrAHHKA OKO Ma- nacrmpa es. Jaxona na Biren mpea cama yOpornmeom, na ce je upujop Husoaa uocauje upex cyaom y rpaay ryan, aa cy HeMy TH byAU orpadusit wohmak u Runorpax manaernpern. We onora Bpemena je m tmemo ,zynana Muarena mo Pyaenpa* Ayopon- vanuua Ko, Hyuuha II. 15., 0 cranky na Ooay y Kouarauma, Here cy ce roqune tyauan xen JLySponuanu, mio ey njepaan croky oa yutha Heperse y rpaa, aa je wux ompasao Milten Drasoeuich (sie) y dKareroj (Sapsea), Koja je m0 rome Graa Mu.rrje- nora (Div. neta mura). Honrmexmu nyr ce roropu o crany ca Milten Drasiuoeuich y uozen6py 1343. roaune paau epe6pa qujeuu 72 nepucpa, Koje je duo xuea Wkusax Pockapnan (roa, 1841.—1342.) gao ayauva Muarjenonmx oreta y y6pommry (Div. Cane. 1342.—1345.). Ae6po je uosnar cun Muarjenos Cauko, y spemeuuma” napera Crepana Aymana n Ypoma, Kojn ey jou zpacaan Tpedure,— 284 — yOponnuma og Gocancre erpane, y Caanexow TIpumopjy uy Honosy, jep cy va mpeajemr onaa nek Gum Gara GocaucKora. Ue woerouo ce mime pasauniro, xao iro je saGusexuo u fa- nuunh y cnojem pjevnmey: Gaus, Grake, Guko, Gannke, aaruncnu Senco, Semcho, norown Ganakogutn (Mon. serb. 217.), aan rarohep u Semchouichi. Hema eye, 4a ce je y onmr epajennva usrona- paso ona MjeeToO & uM é, Na Ce MOJaraHO HaAoMjecruso ca Maabum a (ynop. Ha mp. cna anaHa U MjceHa uMeHA Ha —bup, y JaTHHCKuM uuemuma Ha —ec). psu nyt ce cnommme Canko rogzmme 1835. sajeauo © oye. Mocauje je ameno y Caanow, y Horony uy Aadpy, xoju co rogune 1368. comme Kao meron; 4a je Guso u Henecume merono (Jaxon Ayitapuh, Annali di Ragusa 1605., p. 61., 77. sone Canka vu cuna my Paguaa conte de Neuesigna“), je Moryhe, aa y cauysanum cuomenuyuma nema jacuora zoKa3a. Poaune 1348. Canko je mocrao novacnm rpabanua azyOposaukn (Mon. Rag. IL, 48.). Y nonenGpy roqune 1367. ogmernyo ce of Gana Tsprea m npuapysuo oxynany Hoan Aatomanonmhy, aan Ayspoutam jom moverkon roaune’ 1368. ouer u ouer cy memy canjeronaam, 7a ce Tora Apyoirpa oranu (Bugu wally pacupany o yapy Ypomy u xpany Byrammny y Uaconucy senor myaeja 04 roa. 1886., erp. 256.). Jonr 13. maja roa. 1367. (Div. Cane. 1362.) comme ce kao aeyuan (cuppanus), aan neh 6. jyaa ucre rogune (Div. Cane. 1366.) sone ce rasmary (casneg), urro je Gao cBaKaKo sue. Rojmm cy naumnom Guam nopehenm osu cprcem m Gocancrn curyadH, Maso je Hama uosHaTo, aim RaaHo je wjecto euancKe xpneonype oa roanue 1330., raje ce uocanje enuexoua u uryment onaxo Hadpajajy vanonn ,s6opa cpmoKe semae*: WH RaSHRIE 1 TENUHIG H KOIGKOAKI H caoyral H cragHAbuE” (Mon. serb. 99.; AeaancKe xpucosy.te, Daacuue Il. ogjewema, xi. 12., erp. 65.). Y ay6po- naskom sempnmry je kasnay (y XII. pujery kao qa je sHauio ono, mTo je aaTuHcK camerarius) Reh y XIV. pujery G10 camo Paawap oa cet, woja cy Gusa cajeampena y ,xasnaume; 4a ce sHaial CyuwOCHMX THTYAA’ MU UMeHA HOBalja Teuajem BpemeHa Ha- mamyje, to je one mosmata nojana. Kasnan, Cameo je Ovo aun jom y jyay roa. 1370.; mpran ce crowmme mpru ny? y HoremOpy roa. 1372. Jhewa wy ce guasa Pasocawa (Mon. serb. 220.) a ajena cy My Oui nosnatu us GocaucKe ucropuje Konya XIV, croweha Cankonuhn, Gpaha xynan Bujemar mu wojroga Pagans, xojn ce Kaqkaga sone u Paguma wan Pagocaan (wena uy je Ouaa DYojeaaza), ua u ceerpa ove Gpahe [para, o xojoj uume Maapnon Pysapan, y Maacnmey onom of roa. 1891., erp. 225. Cameo je uvao Gpara, wojn ce je snao myman Mpazoje. Togune 1362. Guo je sapo6.veu of Gana 4astmaTuncKora m ucKyTBeH OA cymamersa uomohy Ay6posuana. Y roa. 1371.—1373. cuommise “ce a0 rocnosap Ha Hexecumy u na Tpyenun. ena wy ce snaaa Kyjaga. Homseann nyr je uvenosan xao erpur, Bujemaca Paawia y nonemn oa roqume 1391. (Mon, serb. 219.) Oamax uaa mera cy tamo yuncann Byaewa (rod. 1396. Budeya Semchouich ‘ ie a06u0 04 Ayéponsana jap) 1 Canna kao ,aparwk* Bujeara i u Pag; enin ce, aa cy To Sum cnnom acynana lpaoja. Exo reneasomea radamya naacrese, Kojo] ce umena ‘imraty Ha naviney y Beamuaruna: ; I. Unxopuhu (Apyrosnkn). 3 PiemendyaaRS iil Henay arynan Bparso Aaduxun Crjenxo 1336.—1375. acyaant 1335. eayra 1385,— 1349. rowanja 18841369. avena Pagaua Pe: Byxan, Lsnjerno JlaGutun acynan 1365.—1369. 1860... 1383.—1399. TL Causosubu. Mucrjen Apaxurojenth, acyuan 1332.—1343. Camko srynan, Tpagoje «yuan Pagaua samme Kanan 1335. 1370. 13621891. myore mena Henan, veya (nagine TL) mena Payocaza mena Kyjaua DByzesa Camaun 1391.—1396. 1391. Bujesnar seynam Paaug xojsoga Apava 13711392. : a avena [ojcrana 1391. 1379. —1404. Ha nomnerry rpeda aa waxeno nemro uo mjecry, raje oBaj erchar croju. Vive Beamuaui y cnomenunuma cpeaiera pnjeka ue nahoemo; 8a 70 eno unraan, 4a je Gusto y Honony coao Beatiea nac (Vellicha uas 1388.) um Bema pac (roa. 1466.), koje ce une y STATHCTINL CAA Ceta ue Hasan. A aa je Gusto Gumsy ao akate, Koja ce comme neh rognune 1372. (ayueant ua Papoa de Caualla, Lamentationes de foris 1370.), nau ce ma jeqnora sannea 04 roa. 1436.: ,homines comitis Gregoreuich (Hmeoanh) de villa de Sauala et Velichi Uast (sic) yxpagome «pany y ceay Mpaumuy wa ayOponarkom semmunrry (Lam. de foris 1486.). O manacrupy Sanaa y KiburaMa apxuna ay6ponaumMx us opnjex Rpemena Hema cTIOMCHA.Mjerenje dubine jezera Boraka kod Konjica. Priopéio dr, Justin Karlinski, Po nekoj priti, pomato] megju pravoslavnim giteljima u Konjien n Hereegovini, pretvorio je sv. Sava onaj kraj, gdje je da jezero kod Boraka, uw jezero, da tako kami tamognje. zitelje, jer su ga rgjavo primili, Po toj priéi tako je duboko jezero, da mu se ne moze naéi dno, po kome, vele, da se prostiru ostanei vesclog nekoé mjesta, te narod do danas pojedine drage jezora naziva ,kude“, a u deblima od drveda, koja se vide u dubljini, nazire ostanke od kuéa‘). é Makar da sn novija istrazivanja oprovrgla ,nedosemost* dub- Ijina u gorskih jezera, potaklo me je ipak to, sto je mjerenje, pokusano sedamdesetih godina po tadaSujem engleskom kouzulu uw Sarajevu ostalo bezuspjesno, te u ljetu godine 1892. uz pripomod bos.-here. zemaljskog muzeja stadoh na razlicitim mijestima mijeriti jezero, u jednu roku da mu nagjem dubljinu, a u drugu da tom prilikom prikupim materijala za izuavanje Jaune jezerskog dna i jezerske vode. Uspjeh prvoga ispitivanja priopéujem u oyoj publikaciji. Jezero kod Boraka, koje narod naziva ,,Boraékim jezerom* ili tkxatko ,Jezevo* ili ae jevero® Teri, Kako sam u_ proljeéu god. 1892. barometrom izmjerio, 405m nad Jadranskim morem u velikom koritu, sto ga tvore i okruZuju s jedne strane Crna gora, a 1) Megja muhamellancima konjickim opet se ovo priéa 0 postanja Borackog jezora U prasiaro doba, kala sw jos obiéavali sveei holti po semlfi, bila je onlje, gdje je sada Boratko jezoro, lijepa varosica, kojoj, ma Zalost, do danas niko nije Imenn npamtio. Stanovntel te ali su bili pokvarena srea i tako tyrdi, dase a njih vise nije znalo ni za gostoljublie ni za liubay bliiniega. Radi teskih grijehova. tik ljudi stizo th maj- poslije propast, Po bozijoi mndroj narodbi dogje jednoé sveti govjek m tn yaroaion i zamoli konak i prebrana. Ji pokvareni bogatasi podrugivaim mn se i otjerase ga; niko nije Iitio da ma nslisa molt, Kad je wzzilud obfgao sva vrata, dogje najposlije ivan varos n kndien jedine sirote u tof Bila je to sirota udovies, koja uz tn svoju Koll Krav i konja nist dines sina, krina mladiéa u najljepSim godinan i sim mali sn za Roa, x pohoani i milostivi nevolinicina, Oni stranca prijazno primise na konak, pa s njime po- dijelige zalogaj hijeba, sto su ga imali, Kad je ilrugi dan a jutrn sveti Goviek kranuo na put, rege materi i sina: 8 bozijom én pomogu ovn varos pokarati radi grijeha njenih stanovnika, Usmite ovo svoje strotinje, pa ostavite ovo mfesto, kome je sugiena propast. Pogiite na sjeverozapad, pa na onome injesti, gdje vain Konjie prednjom desnom nogom. tri puta zagrebe po vemiji, ondje se naselite. Bow gosloy ondje naplatiti.® — Mati i sin odmah poslusase savjet, i na kratko vrijeme veé su bili daleko of ono svoje Kolibice i od putnika, koji je kraj nje ostao, Kada sn se zadnji put oglelali na ostaviioni svoj zavida}, obuzo ih groza: vidjoso, kako upravo varosiea uz jauk i lelek syojil Atelja propada u zemlju, i kako se od mnozine vrela, koja izbise iz zemlje, natint jezero i doskora spun svi om uvaln, koja je progntala varosicu, Svetoga Govjeka nestale ispreil njihovih Maja {sin pogjoge dalje niz rijeku (Neretva), koju im je sveti Covjek naznati. Posto su ‘vise satipntovali, najednoé im se ustavi konjie, a mati nu dovikivase: Hajle, haide, moj Konjicu!* Ali se konj ne htjede maknuti s miesta, vet tri puta zngrebe zemlja. Sad upormase ‘mati i sin, da su prispjeli na ono miesto, koje im je omagio avoti éovjok. Ondje sagradise kolihu, ya loskora mati ozeni sina, Ta nascoba napredovage iz dana n dan, Dlagosloy boziji spustio se Je na tu porodien S njima so jos udruai i rodhina. nevjestina, te u skoro nastade Iijepo mjesto, Koje 1a uspomenu na konjiea, sto je grebudi zemlju pokazao, gdje da bude naseobina, dobi ime Konjie. Ureln.} s druge obronei do 1055 m visokog grebena Tranjine (nazvan i Doloveka strana) i najposlije obronci do 860 m- visoke visoravni, po kojoj se prostire mjesto Borke, a udaljeno je od varosi Konjica u jugo- istognom praveu 20 hm. Ostavivsi na dos Si 1 dobrom jahaéem putu Konjie i proga kroz dolinu Bijelu, okruzenu vedinom osnijezenim glayicama Boras- nicom, Poslngnikom, Motikom, Ortisem, Kapom i t. d., valja ti se uspinjatiponesto strmim, ali ni za konjanika ni za pjedaka tegotnim -putem na prijevor preko Vrapea, otkuda turskim vojni¢kim putem, Koji je iz Sarajova vodio preko Lipete-Karaule u Mostar i Nevesinje, stizeS na onu visoravan, po kojoj se prostire selo Borke. Ovdje ti obzor zackruzuju ogoljeni pristranci Boragnice, gdje je sedamdesetih : godina neka englesko-lrancuska kumpanija sjekla Sumu, ne bas uw | Korist onoga kraja, za tim glavice Osopca (2026 m), koji se u daljini vidi, Poshsnika (1744 m), Zivnja i Grynja, a jos za jedan sat eto te na pustome kraju visoravni, otkuda se Boracki potok, prikupivsi uw sebi vode sa Borasnice, tijesuim prodorima iu skoko- yima rusiu bezdanu——jo8 nekoliko koraka, pa ti se pred o¢ima styori nov kraj, koji smo pokusali da prikazemo na_ pridanoj ivdje ee ) U_dubljini, okrazen bujnim zelenilom grmlja_po Doloyskoj strani i tmastom ernogoricom po Crnoj gori, sine ti pred oGima zeleno jexoro kao ogledalo, pravo morsko oko, sasvim razli¢ita po ‘masti od ostalih hereegoyaékih jezera, kao Place, Bak i Derjansko ero. Idudi strmim serpentinama stigosmo za '/, sata od prilike (4 sata hoda od Konjica) do jezerske obale i time do svrhe nasega putoyanja, da nas ovdje za mali napor naplati hladovina gustog javora, tisina, koju jedva pokad&to prekine krestanje kresteliee — i pogled na ubavu, jedva ponesto uzbibanu poyrsinu jezera. ‘ Sadanje jezero saéinjava samo manji i dénji dio velike gudure, Sto je zatvara Crna ~ gora (Jelovina), Tranine, O&tra i KoSutica, te je spram Neretve strmo oxjecena. Po cijeloj konfiguraciji_ mora se mishiti, da je w prvo vrijeme cijela gudurn ispunjavalo jezero, kome je voda pridolazila od mnogih yrola, sto ih onuda ima, i od otop- ljenoga suijega po okolnim planinama, te da je tek malo po malo Heim § Sisticom, koji se utisnuo m ain Koguticu i Jelik, prorovilo “put do Neretve. Tetajem vremena zasula je gornji dio jezera ruse- “a yina i naplavijena zemlja, pak ée ta sudba stidi 1 sada8nje jezero. 4 Ovdje w naertu (tabla 11) prikazujomo situaciju sadasnjeg jezera 11 mijerilty 1:6250, pri éemu su naznaéeni i putevi oko njega. Po najno- vijem mjerenjii obuhvata jezero 260 dunuma i 40m? — 42 ha najyeda mu je dudina 786%, najyeda Siriua 402m, a kako so vidi iz naerta, ima jezero oblik eclipse. Obale su mu djelomice moévaraste i rogozon fabiasle, ana lijevoj se pli vidi Ses noes POS Coney ee ree i) 7 AIST CRTiako zvanim Boravkim potokom, ke poeovl jen kamenje lize gore stovariva na kamenitom tlu, otjeée pak yoda iz jezera, kako je x potokom Sisticom; koji se, tekudi jedva 2 km daleko, radi w Neretvu. Pripomoé zemaljskog muzeja udinila je, te su priprave za mjerenje jezera uw brzo dovrsene, ja upotrijebih lijepe dane poéetkom juna 1892., da to mjerenje izvrsim, te poto moj laki camae Sest krsnih boratkih momaka iz Konjica prenesose do jezera, pa ga ondje jos jednom nakatranise i klupe u njemu smjestise, otpoéeh mjerenje. Ovdje neka mi bude slobodno prozboriti nekoliko rijeti o nastrojima i priboru, kojim sam se tom prilikom sluzio. Kad bismo, kako je to prije i pretesto bivalo, dubljinu jezera hitjeli_mijeriti utegom, priévrséenim za nit, udinili bismo tu pogrjeSku, da bi nas nit, padajnéi, syojom vlastitom tezinom, doyela do posve krivih rezultata. Toj éemo se pogrjeski ukloniti time, ako utegom nategnutu nit namotamo na motovilo, koje je u svezi s ocijelnom vagom. Kada sad stanemo odmotavati nit, kazivaée nam kazalo na vagi dotle tezinu utega, kojim je nategmuta uzica, dok uteg ne padne na dno, J taj tren, kako uteg padne na dno, prestane kazalo na vagi kazivati mu teZinu, i sad je vrijeme gledati po mieri, priévriéenoj na uzici, kolika je dubljina, a ne éemo potiniti pogrjesku, da amo ratunamo i duljinu uziee, u koliko se ona jo& svojom tezinom odmotava. Razdio uzice, koja je upotrijebljena za spustanje utega, treba da se jasno vidi, pa za to se preporuéuje, da se za takve nastroje byrste bijele krpice, na kojim je neizbrisivom bojom zabiljezen Prije su se pri mjerenju jezerskih dubljina vazda sluzili utegom, teskim { keg, koji je bio obavit lojem ili voskom, te bi se wz tu prevlaku uhvatile Gestice dna jezerskog. Hoteéi, da ispitam famm jezerskog dna, upotrijebio sam nastroj, koji sve u svem naligi na stupicu za zvjerad, te je bio pritegnut sa 10 kg. Kak bi nastroj pao na dno, sklopile bi mu se klopke, pa posto su. ove bile obavite jakim bezom, mogao sam lako prikupiti i iaijeti onu partiju dna, koje se je talamno nastroj, pak mi na taj nacin dogjoge ruku ne samo dijelovi tla, veé pokadste inibies zaremici, u koliko bi dospjeli u podruéje nastroja. Po%to mi je mnogo bilo do toga, da ispitam temperaturu jezerske vode, pokusao sam, da izmjerim temperaturu u raznim dubinama jezerskim, pa sam se u tu svrhu poslu%io pomno ispitanim termo- metrima, wkojim je stupié Zive mehani¢ki yrlo na nisko bio stisnut, i kojim je jabuéica tanko bila obavijena voskom. Tako preparirani termometri pokazuju temperaturu medija oko njih, kako sam se za kontrolu uvjerio pokusima maksimum- i minimum-termometrom, istom va 10 do 15 minuta, a visina Zive mijenja se, kada so: premjesti u drugi medij, istom za 8 do 10 minuta, ako je posljednii medij imao visu temperaturu nego pregjasnii. — 289 — Posto je meni bilo do toga, da mi rukQ dogju probe od yode iz razligitih dubljina jezerskih radi kemi¢ko-baktorioloskog prouéa- vanja, posluzio sam se osim gornjeg aparata i nekim nastrojima, priregjenim po modelu od Lepsija’), kojima se moze voda dobaviti iz radligitih dubljina bez ikakih primjesa, a Zeledi pribrati materijala u pogledu zaremmika, Ijuskara, spuzava i t. d., so ih mozda ima na plitkim mjestima, posluzio sam se obiénim mrezama, razapetim na jakom obruéu od dice (kako se inaée upotrebljuju za lovijenje zaremika i lepirova), koje sam koje za dugaéke pruteve priévrséene, a koje uzicom povlacio po jezerskom dnu. Da dubljina na pojedinim mjestima jezera wamognem izmjeriti, _ a ovdje slic’ 1. (strana 290.) zabiljezene tacke a, a, Bc, d, e, fi. , Tiksirao, zakueavsi kéce, Koje sam spojio napetom wicom; haces omaéenim sa 1—74 svaki put bi se izmje- ila dubljina, izvukle bi se probe dna, a u vedini bi se izvukle probe od vode za kemicko-bakteriolosko ispitivanje. Po mome mjerenju iznosi: Duzinau a — b = 786 n i d = 382 f = 368 h = 378 315 m = 402 0 B34 r 304 296 258 jina u tacki: = 84h m 11-25 aie = 1240 = ee 2-50 e 50, 12°65 =12 4 = 4-50) = 9:60) = 13:50 13 Dubliina w tacki oo oo 4) B. Lepsius: Oher das Wasser in seiner Bedeutung fiir die Versorgimg der Stidte ete. Frankfurt a. M. 1886. (0 yori sobzirom na njeno mamenovanje u pogledu opskrbljivanja varosa it. d. Frankfurt n, M. 1886.) Girthner-liman: Die iche und mikroskopische bacteriolozische Untersnehung des Wassers. (Kemi¢ko-bakteriolosko ispitivanje vode 1889., str. 33.)Strana 291. a povrsine yode na sirinu. Oyisni. prosjeei K ae ea aa ome UY Ie OFai i Hercegovini. God ‘ima 1892. (IV.) Knjiga IV. Tabla L Us danak ,Mjeronje dubine jezera Boraka kod Koniica*, strana 287. 7] | aEGlasniis zomaliskog muzeia u Bosni i Hereegoyini, Goitina 1892. a) Bags Ww. Mijerenje dubine jezera Boraka kod Tabla 1. 1 Konjiea*, strana 287. 2 5 Borate eGo a e ; e2) ten wa’muveja vu Bosni i Hercegovini, Godina 1892. (IV.) Knji Tabla TIT. e vode na dudinu. Ovisni prosjeci sa povrsi a 24 \ ee & 22 25 be ' 4: as Saree @t |----=— 4 re th------] 8] | a 4p Sp] Bh H+ oe h------4 Spbeen--- 3 ---| Sh a) Ly | ‘9 ON 2 2) = A | ee 8 i 2 nm s oe A eae host ee eel Res 4A 18 9 S 46 ee b--9 sae de | M5 Ay Slike 4—11. 1; 4000. dubljime 1: 1000. Mierilo dnzine1S OMe ve poly =8. “O00F: 1 2 PIS >} ve o¢ 4 £3 9 We “p @ yplsord rustag, odrediti veé samim posmatranjem jezerske povrsine; tako da sam dosta puta, makar da sam isti termometar jednako dugo drzao u vodi, mogao ustanoviti tempe- raturu od 11:6° Ci 12:8" C. Mimoilazedi ona mjesta, gdje su na dnu izvori je- zerski, mogao sam, izmjerivsi temperaturu na 60 miesta, pronadi ove brojeve prosjeéne temperature: Prosjecna temperatura jezerske povrsine 13:6° C u dubljini od § m 134°C u dubljini od 10, 131°C E - jeazerskog dna . . 13-0°C é Voda je bila bistra, bez mirisa, neslasna S —okusa, a bliza rogozja, koje je mjestimice izraslo do 6 m visine, bilo je mnostvo Ijus- kara, kao: Seapholebenis mucronata, Cyclops serrulatus, Syda cristalina, Notodromas mo- nacha, Aeroperus angustatus. Kemi¢kim ispitivanjem ponesene vode nagao sam u 1 litru ukupnog taloga 30-20 salitroye kiseline . 0-65 (clove: dens oe seen ie sumporne kiseline 4:75 r ugljiéne kiseline . 7-01 © vapna i magnezije 13°69 organitkih sastojaka 3:82 miligrama, pri Gemu moram primijetiti, da su poje- dine probe vode, prema tomu, kako su potjecale iz blizine obale ili iz sredine, u pogledu organiékih substaneija znatno varirale. Bakteriologkim ispitivanjem na samu mjestu uyjerio sam se, da u jezeru Borkama u syemu ima osam v1 ja, od kojih 4 dolaze na bacille a 4 na cocee; dvije vrste odlikovale su se time, da su — samo onda dobro rasle, kada kisik nije mogao do njih, a i mogao sam ih nadi samo u du-— bokim slojevima vode ili u mulju na dnu. Prosjeéni broj, sto sam ga dobio iz radligitih proba sa jezerske povrsine, pokazuje, da bakterija na povréini jezerskoj — hema. svuda pojednako. Dok sam u daljini od 200m od obale, 4000 za razvitak sposobnih klica naga u_ Lem vode, bilo je u vodi blizu rogozja cesto do 16.000 kolonija, au vodi, izvagjenoj iz sredine — jezera, gotoyo yazda ispod 8000 na Lem’. Jo§ za- 3 -auuTn sna raje je“. — #3 — nimiljivija prikazala se je sadrzina u pogledu bakterija u vodi, uetoj iz vadliditih dubljina. Dok se je na povrsini nalavilo po 4000 kolonija, bilo ih je u dubljini od 5m, ako je jezero na onom mjesta bilo matno dublie, jedva 1000 kolonija u Lem, U dubljini od 10m rijetko se je kad naslo vise nego 600 klica u Lem’. Kad bi se 8 neopremosti nastroj pustio do dna, Sto je veé moglo pomati po zamuéenoj vodi, onda bi se odmah pokazao puno veéi sadriaj bakterija, tako da bi se ne rijetko po 6000 Klica naslo u zamuéenoj takim naéinom yodi po 1 em’. Ti su revultati_u 60 izvagjenih proba vazda Dili stalni, tako da moram pomisljati na svezu izmegju dubljine jezerske i mnozine bakterija, te bi vrlo zanimljivo bilo, kad bi ponovni pokusaji, n. pr. u Svajcarskim jezerima, potyrdili tu cinjenicu, konstatovanu u jednom hereegovackom jezoru. O narnoueuma y O3pexnckKoj UpKBH U Oo *KUBOMUCHY nony Crpaxuipu. Upsonbuo apxavanaper Haapwou Pysapai. Aysnh, aymeu nocrpuxcume (aanac apxumanazpmr Ho WyRen KiprsReRHMR, Kojm cam maaaje cRoje KMmimKesHe pajone), omeyjyhw roaune 1860. wanactup IXurowmmnnh y Xepryeronmnn (sua ,,Marasan cpncko-zaamarnackn sa roamry 1861.) mpnontno je y row onmey Ha erpanm 73, Hern same og roa. 1775 cy Hen Tpedmmern Kasyhepy oGHoORMAM Te HeTe ToauHe maHacTHp Ospen, xpam cs. Husosaja, u npnomkannm sane raj, mupusnao je y sarpagu, aa ,om sa raj manacrup nurag mpuje nnje tyo, Ayanh gawae roamme 1860. uuje anao ga ; 10 KOM ,Ospen mprsy Ha epea Boene caanne* — a qanac u og roy. 1880. opamo KO He sna 3a OspeH mpkBy, m KO cRe umje Reh nucao H ONMCHRAO Ty UpkBy Mu ToMHMDAO HM uMeMpaRDAO HaTiHce y TO} ayprBu? Harnucu tu uomumy ce y ,Janopy* ga roamny 1880., 6p. 7. uy yJapopy* 2a vos. 1883., dp. 40.; y ,,Capajercrom nery* ox roauue 1884. 6p. 114. u gase (vocn. Caza Kocanonuh); y oom »Tuacuary“ ga roguny 1889., smura L, exp. 34.—38, (aryman Tumoruje Buranoruh); y ,,Bocancro-xepyeroraurom Merounury* ga roauny 1890., erp. 73.—76. (bophe Mevporuh); u ouer y ovow»Uaacumey“ sa ony 18 Srparmmponuk). Mowe 6nta ga cy jou rajero, nomenyrn wit HaToucu, no ja 3a Te MoMeHe He sHam, Te Ce He Mory HM ocRpHyTn ua wux. WH ro mt ajo Gant toameo mu sao, roomo vm je 220, roamy, ura T., erp. 68. 4 69. (‘Bophe 3 OTP py iro Toda, 1877. kag, cast cacran.nao HOMeNe © cpreKum Manaermpusta y Bonn, ma swehy mua uo Ospeny (auau Poaumnyy “yrmbeny, xwura IL, erp. pken, Te Caz 04 crapoer eBojy mopam ga ce odaspem na ve uarnuce, a OSsopoM THM za ce Mowe GOurH saMjepma m crapuM u HosuM Bommaryima. 81a ce, ra um y mjecmm ce Beh mame, ya cy 57.) mujecan siao aa re marmice y oapencKoj Bonmsayu zodpu mommn; ua seh u caannn Mymmyen snao je, 4a je Bocanay go6ap, u camo To unje sao, re je unrao: .,Bocanan Ao0Gpu suar sa Cpemy Cpujemau, cam mu pogo cam ce y Cpujomy — u mene ne wyant TOANKO OHO Urabe, Koje je Mymuneor yao, Koameo me mya Gojasan, aa ue Harpaumem ¢ TUM erapum u Maa Bortaiyuma. Ms gaacruror uceyerrza He sua, aan uyjem OA Apyrnx, ja ™ Bounsayn, Kounxe cy so6pu, aq ce ocrae Ha Mupy 1 uyere 4a MMILy 10 CROjo] LOU U WO CHOjO] raaBu, TOAMKO ga cy wyTH H yuracnn, aq Ce pasapaxwe mpormeyesoRsem, kag um ce ne aA aa npano y kakeom cuopuom umramy, kao H. Up. y UTarby O ,GocancKoj HpKen“, a HapodMro, ako onaj, KojM um UpoTuRycaoEU, Huje Hung un Guo y Bocuu, um nuauo ,Ospen prey ua cpea Bocne cannes, HM wuWrao OHe HaTHUCe y TO] UpKEM CHOjuM OUNMA, KAO H. Wp. ja mo nnjecam nm GMo TaMo, HM BHAHO HpKwe, Hn UNTAO HaTHCA, oO KOjUMA xohy ja roropum. é Poeun. Caza Kocauormh Guo je ramo 1 guano u unrao re HaTuNce; — 8a upujaumer urymana ospencKora rocu. 'T. Buranonuha ue peda TO HM nowmmarH, jep ce u0 ce6u pasyanje, aa ux je caw uwrao w cam npenucneao; u rocn. B. Herposuh, ypequue ,,B.-x. Werounuwea4 Fae ja je Ouo na amy mjecra u cre muavo u cxe mpounrac m mporysasno; 1 najnornju 1 najcaahu nocjeruatany wanacrupa Ospera, roer. Bophe Crparamposnh, suguo je uarnuce caojuw ounwa a unje HAcyMie O HMA TMCAO. Koeanonuh, Buranosnh, Merpornk u Crparmmpornk — garae— NOTHpM DHAOKA, Kojn cROjuM OUNMA UMTaxy mM npounTaBaxy Te natunee! Ho ra yernpm BigzoKa ne caaxy ce mehy coGom u nujecy — UpowMTaim m HAMLIN nery roamy, a Tm noTEpANaN nermHWTOCT oe HocAoBNe H MBperc Hapogue: ,OKo je noaa.“ — 295 — Toen. Caza Kocanosnh nume: ,O ocnonaresy ypese Eume Bpara wa Kamenom mpary y Taannoj HpkBM croju oBaj crapocaanencenu narnue 4o6po cayyBak: Gu cuern nm goxkacragnn GE (6205). Bugan je gaxae (raj xpam) Xoamn uv. y. Bb ako £ roauue 1191.“ Toen. Tophe Morponnh sean: ,Bume spa apyroj mpenpata — raannoj mpxeu —cvrojm osaj narunc: ch — pan nonar... Bh atkro SGE (6025.). Us osora narrmea pasa6upa ce, ya je onaj Mamacrup 8uaao uexu nom Jaxon 0,4 pore unaemena Hemaruha, u qa je crapa ona upesa 697. roquma, a 110- y kameny y gurnyra je y roam 1192.¢ Toon. Buranonnk npuonhuo je cuumar nam camey tora Harmiea Tt Kae, a CO U3 Te GAME BUAM, Aa Taj HATTIE MpaBNATO OnAIO TAC: ~Gu cla)ra n s(o)Kecraenn Xpams nonaTo . a non TaKogh gogca oT naemene Mapu, — gn atkvo SOE (1567).* Toen. Crpatmmposuh rspau, aa je narime na HaqBpaTHuRy y upanoj upran, pexatunio uajvaahn, vr. j. ms roxanne 1697. (BG8). “Harmne raacu: Gu caeru u goxxecragnn xpaa nonaTeca non Laker po. om nacatene Mapiih & chomenue cece 1 poaued gh aero 3GE.* Cana Rocanozmh u Bopbe Uerposmh naman cy aarae, 7a je ‘T[pkBa OspeHcka OCHOBAHA WANTH sUZAHA Tr. 1191. ognocHo 1192: —a Bopbe Crparummpornh nautao je y uetom Tom Harney, Aa je upsea uonarocana 1697. rogune, a To je paswar o1 506, oaHocHO 507 roam Ho ako cy Rocanonmh 1 [lerponnh qo6po upouraan narnne taj, uM ako y Haruucy s6una eroju roguna SCE (6205.), ouaa Gu co Guaa roauna 597. om poherma Xpucrova a we 1191. wan 1192., M oHAa Gu ce THM HaTIMCOM MHOrO WTO-1TA MOrWO AoKasaTH, a Haume Om ce mime joKasas0 To, ga je Cpdasa seh rozune 597. 6uxo y Bocnm. A xaxo cy onm (Roeanosuh u Ievposuh) us roa, 6205. of ernopema canjora uerecaum roa. 1191, mau 1192. og pohema Xpucrora, u Koje cy co epe y patyHary rom Apsxaan onu, Bor Ou mx sao? - Doanaa SCE (6205. cearaxo y uarmey eroju y evodpojy aa upsom atjecry 3, a to je 7000, a ra jeana mudpa neh ve Gaya na xpaj XV. sujexa. Wy 7. Gpojy ,Jasopa* aa roguny 1880., raje je upeu ny HoMeHYyT Taj HaTHMe ospencke upsze, crojr BCE, a ro je wan 1587. um 1697. roquna oa p. X. t — vo je aaxse ueworyha roauxa, m