Diferencijska pojaala s bipolarnim tranzistorima

Zadatak 1.
Za diferencijsko pojaalo sa slike 1. zadano je Rg = 500 , RE = 2,2 k, RC = 2,2 k, RT = 1 k,
UEE = 10 V, UCC = 15 V. Izraunati faktor potiskivanja i izlazni napon Uiz ako je Ug = 1 sin(t) mV.
Tranzistori imaju jednake parametre = hfe = 100. Zanemariti porast izlaznih karakteristika tranzistora
u normalnom aktivnom podruju rada.

Slika 1. - Diferencijsko pojaalo

Rjeenje:
Statika analiza
Za odreivanje dinamikih parametra u statikoj radnoj toki potrebno je izraunati struju
baze. Kako su otpori Rg za tranzistore T1 i T2 jednaki, bit e struje baze jednake:
10 0,7
21A
(1.1)
0,5 201 2,2
2 1
Dinamika analiza
Uz zanemarenje serijskog otpora baze rbb' dinamiki ulazni otpor tranzistora jednak je:
0,025
0,021

1,19 k

(1.2)

Dinamiki izlazni otpor rce=, jer se zanemaruje porast izlaznih karakteristika u normalnom aktivnom
1
podruju .
Izvor napona ug prikljuen je na bazu tranzistora T1 preko unutranjeg otpora Rg, dok na bazi
tranzistora T2 nije prikljuen napon. Analiza diferencijskog pojaala pojednostavnjuje se ako se ulazni
signali rastave na zajedniki i diferencijski signal. U tom sluaju moemo promatrati kao da je na
bazu tranzistora T1 prikljuen napon ug1 = ug, a na bazu tranzistora T2 prikljuen izvor ug2 = 0. Analiza
diferencijskog pojaala pojednostavnjuje se ako se ulazni signali rastave na zajedniki uz i
diferencijski signala ud :
1

Izlazne karakteristike za realni tranzistor imaju porast u normalnom aktivnom podruju pa je otpor rce ipak
konaan. Otpor rce zanemaruje se, jer je znatno vei od otpora RC i RT spojenih u kolektoru.

0
2

0,5 sin

1 sin

(1.3)

mV
mV

(1.4)

Opisanim modelom na ulazima diferencijskog pojaala sada imamo ulazne signale kao superpoziciju
zajednikog i diferencijskog signala:
2

1 sin

mV

(1.5)

(1.6)

Ovakav model izvora napona sa superpozicijom je ekvivalentan poetnom izvoru kojeg se modelira.
Pojaanje zajednikog signala:
Za proraun pojaanja zajednikog signala asimetrinog izlaza koristi se dio sheme koji pripada
tranzistoru T2 s ijeg se kolektora dobiva izlazni napon. Na slici 2. je prikazana nadomjesna shema u
dinamici za tranzistor T2. Svakoj polovici sheme za pojedini tranzistor pripada dvostruka vrijednost
otpora RE.

Slika 2. - Nadomjesna shema za zajedniki signal na tranzistoru T2

Iz sheme na slici 2. odreuje se pojaanje zajednikog signala:

||
1

100

0,5

2,2||1
1,19 2 1

100 2,2

0,154

(1.7)

Pojaanje diferencijskog signala

U nadomjesnoj shemi za diferencijski signal nema otpora RE jer se struje za diferencijski signal
meusobno ponitavaju u otporu RE.

Slika 3. Nadomjesna shema za diferencijski signal

Iz nadomjesne sheme sa slike 3. imamo:

1
2

||
/2

100

2,2||1
2 0,5 1,19

20,3

(1.8)

Faktor potiskivanja izraunava se kao:

20,3
0,154
0,154 0,5

132
20,3

42,4 dB
1 sin

(1.9)
20,2 sin

mV

(1.10)

Zadatak 2.
Za diferencijsko pojaalo na slici 4. zadano je: RE = 10 k, RC = 10 k, UEE = 15 V, UCC = 15 V.
a) Odrediti struje IEQ ICQ ( >> 1) i napon UCEQ;
b) Odrediti strmine tranzistora u statikoj radnoj toki
Izraunati pojaanja AVz i AVd (za uiz = uiz1 uiz2, uz ud = uul1 uul2).

Slika 4. - Diferencijalno pojaalo sa simetrinim izlazom

Rjeenje:
Statika analiza
a) U statici emo zanemariti razliku u strujama IEQ i ICQ
15 0,7
2 10

15

15

b) Strminu tranzistora raunamo na sljedei nain:

0,715 mA
0,025 V
c) Pojaanje zajednikog signala:

0,715 10

28,6 mA/V

0,715 mA
20

8,55 V

(1.11)
(1.12)

(1.13)

U zadatku je zadan simetrini izlaz kao izlazni signal. Uz pretpostavku savrene simetrinosti
diferencijskog pojaala, uz prikljuak zajednikog signala uul1 = uul2 = uz, oba izlaza uiz1 i uiz2 su u fazi i
njihova razlika je 0, pa je pojaanje zajednikog ulaznog signala AVz = 0.
Diferencijsko pojaanje:
Da bi dobili iznos pojaanja diferencijskog ili simetrinog izlaza potrebno je prvo izraunati
pojaanje asimetrinog izlaza. Izraunat emo pojaanje za polovicu pojaala kojoj pripada tranzistor
T1 .

Slika 5. Nadomjesna shema za polovicu pojaala za diferencijski signal koji pripada tranzistoru T1 sklopa sa
slike 4.

Za pojaanje diferencijskog signala spojenog na tranzistor T1 iz slike 5. moemo pisati:

(1.14)
/2
Za uiz2 vrijedi isto to vrijedi za uiz1, osim to je diferencijski signal za tranzistor T2 u protufazi sa
diferencijalnom signalom za tranzistor T1 pa uz uiz1 = uiz2 moemo pisati koristei gornji izraz:

Sada moemo izraunati AVd:

(1.15)

2
28,6 10

286

(1.16)

Zadatak 3.
Za diferencijsko pojaalo na slici 6. je zadano, RE = 5 k, RC = 2 k, UEE = 15 V, UCC = 15 V.
hfe = 200. Potrebno je:
a) Izvriti statiku analizu tj. izraunati IEQ, ICQ, IBQ i UCEQ.
b) Izraunati zajedniko i diferencijsko pojaanje te faktor potiskivanja na asimetrinom izlazu
c) Za ulazne sinusne signale, uul2 = uul1 amplitude 10 mV od vrha do vrha (engl. peak to peak),
izraunati i skicirati jedan ispod drugog izlazne napone uiz1, uiz2, uizd = uiz2 uiz1

Slika 6. - Diferencijsko pojaalo

Rjeenje:
Statika analiza
a) Za proraun statike raunat emo struje IEQ i ICQ. Zbog simetrinosti pojaala obje grane pojaala su
identina.
15 0,7
(1.17)
1,43 mA
2 5
2
200
(1.18)
1,43
1,423 mA
201
1
Faktor iznosi 200 to znai da su struje IEQ1 i ICQ2 praktiki jednakog iznosa.
1

7,1 A

(1.19)

Sada moemo lako izraunati napon UCEQ1:

2

30

2,846

14,3

12,85 V

(1.20)

Dinamika analiza
Ulazni dinamiki otpor tranzistora rbe1 je:
3,52 k

(1.21)

Za granu pojaala koja pripada tranzistoru T2 sve vrijednosti struja i napona su identine onima
izraunatima za granu tranzistora T1.
b) Pojaanje zajednikog signala na asimetrinom izlazu:
Iz nadomjesne shema na slici 7. moemo pisati:

3,52

200 2
25 1

200

0,198

0,2

(1.22)

Slika 7. - Nadomjesna shema za zajedniki signal na tranzistoru T2

Za pojaanje zajednikog ulaznog signala smo dobili konaan iznos to je oekivano jer smo raunali
za asimetrini izlaz. Meutim vano je primijetiti da e izlaz uslijed zajednikog signala na ulazu u
ovom sluaju biti jednak 0. To je posljedica ulaznih napona koji su u ovom zadatku zadani kao
protufazni sa istim amplitudama to rezultira zajednikim ulaznim signalom koji je jednak 0.

Pojaanje diferencijskog signala:

Slika 8. - Nadomjesna shema za diferencijski signal na tranzistoru T1

Iz slike 8. moemo pisati za pojaanje diferencijskog signala na kolektoru tranzistora T2:

1
2
Faktor potiskivanja iznosi:

/2

200 2
2 3,52

2
56,8
0,198657

56,8

(1.23)

(1.24)

285

c) Napon od vrha do vrha odgovara dvostrukoj amplitudi izmjeninog napona. Ako je zadana
amplituda od vrha do vrha 10 mV, amplitude ulaznih napona su dvostruko manje:
uul2 = 5 sin(t) mV, uul1 = 5 sin(t) mV, uz = (uul1 + uul2)/2, ud = uul2 - uul1,
uiz2 = AVz2 uz + AVd2 ud = 0,20 sin(t) 56,810 sin(t) = 568 sin(t) mV,
uiz1 = AVz2 uz AVd2 ud = 0,20 sin(t) + 56,810 sin(t) = + 568 sin(t) mV,
uizd = uiz2 uiz1 = 1,14 sin (t) V
Na slici 9. su prikazani izlazni asimetrini signali uiz1 i uiz2 te diferencijski izlaz uizd.
1500
uiz1
uiz2
uizd

1000

u [mV]

500

-500

-1000

-1500
0

50

100

150

200

250

Slika 9. - Prikaz izlaznih signala uiz1 uiz2 i simetrinog izlaza uizd

Zadatak 4.
Za pojaalo sa slike 10. potrebno je odrediti izlaznu struju iiz ako je zadano Rg = 5 k, RE = 3 k,
RC = 2 k, RT = 3 k, UEE = 12 V, UCC = 12 V. Parametri tranzistora su jednaki = hfe = 100. Porast
izlaznih karakteristika u normalnom aktivnom podruju se zanemaruje.
iul1 = Iulm1 sin (t), Iulm1 = 40 A,
uul2 = Uulm2 sin (t), Uulm2 = 300 mV

Slika 10. Diferencijsko pojaalo

Rjeenje:
Statika analiza
Strujni izvor emo nadomjestiti ekvivalentnim naponskim izvorom po Theveninu:

200 mV

(1.25)

Statika:
Za proraun dinamikih parametara odreujemo statike struje IBQ1 i IBQ2 koje su jednake pa imamo:

2 1
Dinamika analiza

0,025
0,0185

18,5 A

1,35 k

(1.26)

(1.27)

Zbog zanemarenja porasta izlaznih karakteristika izlazni dinamiki otpor rce .

Ulazne signale emo rastaviti na zajedniki i diferencijski signal. Pritom emo raunati sa
amplitudama pa imamo:
2

250 mV

(1.28)
7

100 mV

(1.29)

Pojaanje zajednikog signala:

Slika 11. Nadomjesna shema za polovicu pojaala koja odgovara tranzistoru T2 za zajedniki napon

Iz slike 11. moemo pisati:

||
2

100

1,35

2||3
23 1

100

0,196

(1.30)

Pojaanje diferencijskog signala:

Slika 12. Nadomjesna shema za diferencijski signal koji odgovara tranzistoru T2

Iz slike 12. moemo pisati sljedee:

1

/2

||

100 2||3
2 5 1,35

9,45

(1.31)

Amplitudu izlaznog napona moemo raunati kao:

9,45 0,1

0,196 0,250

0,994 V

(1.32)

Vidi se da je doprinos diferencijskog pojaanja puno vei nego doprinos zajednikog to je za

oekivati s obzirom da se radi o diferencijskom pojaalu.
Amplitudu izlazne struje emo dobiti kao omjer izlaznog napona i otpora RT :
0,994
3
331 sin

331 A
A

(1.33)
(1.34)

Zadatak 5.
Izraunati strujna pojaanja AIz i AId te faktor potiskivanja za pojaalo na slici 13. Ako je amplituda
ulaznog zajednikog signala Izm = 1 A odrediti amplitudu ulaznog diferencijskog signala Idm uz koji
e izlazna struja uslijed diferencijskog ulaznog signala biti 100 puta vea od izlazne struje uslijed
zajednikog signala na ulazu. Zadano je Rg = 200 , RE = 900 , RC = 200 , RT = 10 , UEE = 6 V,
UCC = 6 V. Parametri tranzistora su jednaki = hfe = 100. Zanemariti porast izlaznih karakteristika
tranzistora u normalnom aktivnom podruju rada.

Slika 13. Diferencijsko pojaalo

Rjeenje:
Statika analiza
Za proraun dinamikih parametara odreujemo statike struje IBQ1 i IBQ2 koje su jednake pa imamo:

R
Dinamika analiza

6 0,7
0,2 2 101 0,9
0,025
0,0291

29,1A

859

(1.35)

(1.36)

Zbog zanemarenja porasta izlaznih karakteristika tranzistora u normalnom aktivnom podruju rada
izlazni dinamiki otpor rce . U zadatku su zadani strujni izvori. Postupak raunanja strujnih
pojaanja i crtanja nadomjesnih shema je analogan je onima za napone. Za zajedniki strujni izvor
imamo nadomjesnu shemu na slici 14.

Slika 14. - Nadomjesna shema za zajedniki strujni izvor

Iz slike 14. moemo napisati izraz za pojaanje zajednikog signala:

(1.37)
Kako bi izraunali ib2/iz napisat emo jednadbu koja opisuje zatvorenu petlju (otpornici Rg, rbe i 2RE)
kojoj suma napona mora biti 0:
1

(1.38)

Odatle slijedi:
(1.39)

2 1

2 1

0,104

(1.40)

Nadomjesna shema za diferencijski signal dana je shemom na slici 15.

Slika 15.- Nadomjesna shema za diferencijski signal

Iz slike 15. moemo pisati sljedee:

1
1
2
2
/2
1
0,2
0,2
9
100
0,2 0,01 2 0,2 0,859

(1.41)

Faktor potiskivanja raunamo kao:

2 1

0,2

0,859 2 1 100
0,2 0,859

0,9

86

(1.42)

Sada emo odrediti amplitudu diferencijalnog signala uz koju e izlaz biti 100 puta vei od
zajednikog. Za izlaznu struju imamo:
(1.43)
Postavit emo uvjet da omjer diferencijskog i zajednikog izlaza mora biti jednak 100:
(1.44)

100
Iz ega slijedi:

100

100 1
86

1,16

(1.45)

10

Diferencijska pojaala sa spojnim FET-ovima

Zadatak 1.
Za pojaalo na slici 1. zadano je:
= 12 V, RD2 = 6 k, R1 = R2 = 1 M,
= 4 k i
= 1 k.
= 2 mA,
= 2 V i = 0,0033 V-1. Odrediti
Tranzistori T1 i T2 imaju jednake parametre
i diferencijsko pojaanje
. Izraunati
statiku radnu toku pojaala i izraunati zajedniko
izlazni napon uz sinusni izmjenini signal na ulazu amplitude 5 mV. Pri odreivanju statike radne
toke zanemariti parametar modulacije duine kanala .

Slika 1. Unipolarno diferencijsko pojaalo

Rjeenje:
Statika analiza
Kako bi odredili pojaanja i dinamike otpore tranzistora, trebamo prvo odrediti statiku radnu
toku, a potom dinamike parametre pojaala. Kod prorauna statike radne toke svi kondenzatori
imaju beskonano veliki otpor, a izmjenini naponski izvori se kratko spajaju. Uz pretpostavku da
tranzistori rade u podruju zasienja i s obzirom da ulazni krugovi tranzistora T1 i T2 jednaki, moe se
pisati
(2.1)

Zbog jednostavnosti izrauna a i zbog malog utjecaja na konani rezultat, zanemaruje nagib izlaznih
karakteristika u podruju zasienja, tj. utjecaj parametra modulacije duine kanala . Kako u statikim
prilikama kroz otpornike R1 i R2 ne teku struje, a kroz otpornik RS teku struje odvoda oba tranzistora,
ulazne krugove tranzistora T1 i T2 moemo opisati slijedeim izrazom
2
.
(2.2)
Rjeavanjem sustava jednadbi (2.1) i (2.2), gdje nam je
kvadratne jednadbe
2
1
2

nepoznanica, moe se doi do slijedee

0.

(2.3)

Uvrtavanjem zadanih vrijednosti dolazimo do slijedeeg izraza

11

2 2 10
2

2 10
2

1
2 1 10

2 10

0.

(2.4)

mnoenjem cijelog izraza sa 2 10 dobije se

5

0,

16

5 3
2

(2.5)

a rjeenje kvadratne jednadbe (2.5) je

5

25
2

2,5

(2.6)

1,5 V.

za n-kanalni spojni FET mora biti izmeu napona

i nule, fizikalno realno
Iz razloga to napon
rjeenje je -1 V. Poznavajui iznos napona
moemo izraunati prema izrazu (2.1) struju
,
2 10

1
2

(2.7)

0,5 mA.

i
su jednake bez obzira na nesimetrinost diferencijskog pojaala, odnosno
Struje
nepostojanja otpornika u odvodu tranzistora T1. Razlog tome je izraun struja na temelju ulaznih
krugova koji su jednaki tj. izraza (2.1) i (2.2). Meutim, nesimetrinost pojaala se oituje u razliitim
i
, ali zbog male ovisnosti izlazne struje
o izlaznom
izlaznim naponima tranzistora
u podruju zasienja, struje tranzistora
i
priblino su jednake.
naponu
Napon uvoda tranzistora T2 moe se izraunati prema slijedeem izrazu
(2.8)
1 V.
0
1V
Pa prema tome je izlazni napon

jednak

12

0,5 6

8 V.

(2.9)

Dinamika analiza
Pri odreivanju dinamikih parametara, izraz za struje odvoda tranzistora T2 u podruju
zasienja moe se pisati u obliku
1

(2.10)

Deriviranjem izraza (2.10) u statikoj radnoj toki, moe se izraunati strmina tranzistora T2 kao
2
1
1
2 2 10
2
Dinamiki otpor odvoda

1
2

(2.11)
1

0,0033 8

i faktor naponskog pojaanja

1
1

0,0033 0,5 10

1.03 10

1.02 mA/V.

moe izraunati pomou slijedeih izraza

606 k.

606 10

624.

(2.12)
(2.13)

Da bi odredili pojaanje zajednikog i diferencijskog signala, potrebno je prvo odrediti napone

prisutne na upravljakim elektrodama tranzistora T1 i T2. Zajedniki i diferencijski napon su definirani
slijedeim izrazima
(2.14)
,
2
.

(2.15)

12

Odnosno, putem zajednikog i diferencijskog napona mogu se izraziti naponi na upravljakim

elektrodama tranzistora T1 i T2 kao
(2.16)
,
2
2
U naem sluaju je

(2.17)

= 0, pa se prema izrazima (2.14) i (2.15) moe pisati

2

(2.18)

,
,

(2.19)

odnosno naponi koji se pojavljuju na upravljakim elektrodama mogu se prikazati putem zajednikog i
diferencijskog napona, odnosno izraza (2.16) i (2.17) kao
2

(2.20)

(2.21)

Za izraun, koristiti e se metoda superpozicije u kojoj e se zasebno razmatrati utjecaj zajednikog

ulaznog napona, na pojaani izlazni napon zajednikim
, odnosno
i diferencijskog
. Iz tog razloga ulazni su naponi rastavljeni prema izrazima (2.20) i
diferencijskim pojaanjem
na masu, na njoj
(2.21). Bez obzira to je upravljaka elektroda tranzistora T2 spojena otpornikom
se javlja zbroj zajednikog i diferencijskog napona prema izrazu (2.21).
Pojaalo je simetrino, pa je dovoljno analizirati jednu granu. Na slici 2. prikazan je
. koji odgovara tranzistoru T2 U dinamikoj
nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja
analizi kondenzatore kratko spajamo. Takoer se vorovi u kojima su spojeni istosmjerni naponi
napajanja spajaju na masu. Zajedniko pojaanje
raunamo prema slijedeim izrazima, uzevi u
i ,
obzir paralelan spoj otpornika

Slika 2. Nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja

,
2

(2.23)

(2.22)

(2.24)

624 6 4
2 1 625 606 6 4

(2.25)
0,8.

(2.26)

Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja

prikazan je na slici 3. Poto se uz narinuti
struje kroz otpornik RS ponitavaju, njega u nadomjesnoj shemi kratko spajamo.
diferencijski signal

13

Slika 3. Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja

Diferencijsko pojaanje moemo izraunati prema slijedeim izrazima

1
2
Izlazni napon
diferencijskog

1
2

/2

(2.27)

(2.28)

,
1 624 6 4
2 606 6 4

1,23.

(2.29)

se sastoji od doprinosa zajednikog i diferencijskog pojaanja ulaznog

, odnosno zajednikog
napona,

(2.30)

Uvrtenjem izraza (2.18) i (2.19) u izraz (2.30) dobije se

6,15 sin

1,23 5 sin

2
2 sin

4.15 sin

0,8

5
sin
2

(2.31)

mV.

Zadatak 2.
Za pojaalo na slici 4. zadano je:
=
= 3 V,
=
= 1 k i
= 500 .
= 2 mA i
= 1 V i moe im se zanemariti
Tranzistori T1, T2 i T3 imaju jednake parametre
u podruju zasienja, odnosno modulacija duine kanala . Uz
porast struja odvoda s naponima
=
odrediti zajedniko
=
/ i diferencijsko pojaanje
izlazni diferencijski napon
=
/ , te faktor potiskivanja . Izraunati izlazni napon uz sinusni izmjenini signal na ulazu
=
= 5 sin (t) mV.
amplitude

14

Slika 4. Unipolarno diferencijsko pojaalo sa strujnim izvorom

Rjeenje:
Statika analiza
Statiku analizu moemo zapoeti odreivanjem statike radne toke tranzistora T3. Napon
moemo izraunati slijedeim izrazom
.
(2.32)
Uz pretpostavku da tranzistori rade u podruju zasienja i uz zanemarenje parametra modulacije
duine kanala , moe se pisati
(2.33)

Rjeavanjem sustava jednadbi (2.32) i (2.33), gdje nam je

slijedee kvadratne jednadbe
2

nepoznanica, moe se doi do

0.

Uvrtavanjem zadanih vrijednosti dolazimo do slijedeeg izraza

1
2 1
2 10 500

(2.34)

0.

(2.35)

Daljnjim rjeavanjem dobije se

3

0,

(2.36)

a rjeenje kvadratne jednadbe (1.35) je

3

9
2

2,24
2

1,5

1,12 V.

(2.37)

za n-kanalni spojni FET mora biti izmeu napona

i nule, fizikalno
Iz razloga to napon
realno rjeenje je 0,38 V. Poznavajui iznos napona
moemo izraunati prema izrazu (2.33)
struju
15

2 10
i

S obzirom da su struje
simetrino, moe se pisati

0,38
1

jednake polovici struje

1
2

(2.38)

0,77 mA.

jer je diferencijsko pojaalo apsolutno

0,385 mA.

1 1

0,385 10
2 10

0,56 V

(2.39)

Dinamika analiza
Pri odreivanju dinamikih parametara, izraz za struje odvoda tranzistora T1 T2 u podruju
zasienja, uz zanemarenje modulacije irine kanala, moe se pisati u obliku
1

(2.40)

Deriviranjem izraza (2.40) u statikoj radnoj toki, moe se izraunati strmina tranzistora T1 T2 kao
2
,
1
,
2 2 10
1

0,56
1

(2.41)
1,76 mA/V .

= 0. Razlog tome je apsolutna simetrinost obje

Zajedniko pojaanje jednako je nuli, odnosno
grane diferencijskog pojaala, pa su uz prikljueni ulazni zajedniki napon, izlazni naponi jednaki
=
, odnosno
=

= 0. Diferencijsko pojaanje
moe se izraunati u skladu sa
slikom 5.

Slika 5. Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja

Uz zanemarenje porasta struje odvoda u podruju zasienja izlazni dinamiki otpor FET-a
Diferencijsko pojaanje je,
1
1
1
1,76 10 1 10
0,88.
2 /2
2
2
Faktor potiskivanja

definiran je slijedeim izrazom

|
|
.
|
|

Uz ulazne sinusne izmjenine napone na ulazu amplitude

napon iznosi

.
(2.42)

(2.43)
=

= 5 mV, diferencijski
16

5sin

5sin

10sin

mV.

(2.44)

, odnosno u izrazu (2.42)

se odnosi na
Diferencijsko pojaanje izraunato za asimetrian izlaz
pad napona samo u jednoj grani diferencijskog pojaala. Za simetrian izlazni napon diferencijsko
=
, odnosno
pojaanje je dvostruko vee, jer je izlazni napon
(2.45)
2
2 0,88 10 sin
17,6 sin
mV.

Zadatak 3.
Za pojaalo na slici 6. zadano je:
=
= 12 V,
=
= 2,2 k i
= 2,2 k. Tranzistori
= 6,75 mA,
= 3,6 V i = 0,0033 V-1. Odrediti zajedniko
T1 i T2 imaju jednake parametre
i diferencijsko pojaanje
i faktor potiskivanja . Koliki je izlazni napon
uz ulazne
= 3,5 sin (t) mV i
= 3 sin (t) mV. Pri odreivanju statike radne toke
izmjenine signale
zanemariti nagib izlaznih karakteristika tranzistora u podruju zasienja.

Slika 6. Unipolarno diferencijsko pojaalo

Rjeenje:
Statika analiza
Pretpostavimo da tranzistori rade u podruju zasienja, i zbog simetrinosti diferencijskog
i
tranzistora T1 i T2 su jednake, i moemo pisati
pojaala struje
(2.46)

Zbog jednostavnosti izrauna a i zbog malog utjecaja na konani rezultat, zanemaruje se utjecaj
parametra modulacije duine kanala . Ulazni krug tranzistora T1 i T2 moemo opisati slijedeim
izrazom
2
.
(2.47)
Rjeavanjem sustava jednadbi (2.46) i (2.47), gdje nam je
slijedee kvadratne jednadbe
2

nepoznanica, moe se doi do

0.

(2.48)

Uvrtavanjem zadanih vrijednosti dolazimo do slijedeeg izraza

17

29,7

226,8

229,4

(2.49)

0.

a rjeenje kvadratne jednadbe (2.48) je

226,8

27253

51438
59,4

3,82

(2.50)

2,62 V.

za n-kanalni spojni FET mora biti izmeu napona

i nule, fizikalno realno
Iz razloga to napon
rjeenje je -1,2 V. Sada se prema izrazu (2.46) moe izraunati struja
kao,
(2.51)
1,2
6,75 10 1
3 mA.
3,6
Napon uvoda tranzistora T1 i T2 moe se izraunati, uz kratko spajanje izmjeninih naponskih izvora
i
prema slijedeem izrazu
(2.52)
0 1,2 V 1,2 V.
Pa prema tome je izlazni napon

jednak

12

3 2,2

1,2

4,2 V.

(2.53)

Dinamika analiza
Pri odreivanju dinamikih parametara, izraz za struje odvoda tranzistora T1 i T2 u podruju
zasienja moe se pisati u obliku
1

(2.54)

Deriviranjem izraza (2.54) u statikoj radnoj toki, moe se izraunati strmina tranzistora T1 T2 kao
2
1
1
2 6,75 10
3,6
Dinamiki otpor odvoda

1,2
3,6

(2.55)
1

0,0033 4,2

i faktor naponskog pojaanja

1
1

0,0033 3 10

2,5 10

2,53 mA/V.

moe izraunati pomou slijedeih izraza

100 k.

(2.56)

253.

(2.57)

100 10

Na slici 7. prikazan je nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja diferencijskog

=
= .
pojaala. Za zajedniko pojaanje vrijedi

Slika 7. Nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja

Zajedniko pojaanje

raunamo prema slijedeim izrazima,

(2.58)
18

(2.59)
(2.60)

253 2,2
2 2,2 254 100

2 1

0,456.

2,2

(2.61)

Za diferencijski nain rada vrijedi

/2 i
/2 , jer analiziramo samo polovicu
pojaala, pa se uzima samo pola narinutoga diferencijskog napona . Poto se uz diferencijski napon
struje kroz otpornik RS ponitavaju, u nadomjesnoj shemi ga izostavljamo. Nadomjesni sklop za
diferencijsko pojaanje je prikazan na slici 8.

Slika 8. Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja

raunamo prema slijedeim izrazima,

Diferencijsko pojaanje

1
2
Faktor potiskivanja

/2

1
2

(2.62)

(2.63)

1 253 2.2
2 100 2.2

2,72.

(2.64)

definiran je slijedeim izrazom

|
|

|
|

2,72
0,456

5,96

15,5 dB.

(2.65)

Amplitude zajednikog i diferencijalnog signala raunamo prema slijedeim izrazima,

3,5sin

3sin

3,25sin

2
3sin

3,5sin

mV,

0,5sin

mV .

(2.66)
(2.67)

Izlazni napon se moe izraunati prema izrazu,

0,456 3,25sin
0,12sin

2,72
mV.

0,5sin

(2.68)

19

Diferencijska pojaala s MOS-tranzistorima

Zadatak 1.
Za pojaalo na slici 1. zadano je:
=
= 20 V,
=
= 1 k,
=
= 1 k i
= 1 k. Tranzistori T1 i T2 imaju jednake parametre
= 2,62 mA/V2, =v0,0015 V-1 i
= 1,5 V. Odrediti statiku radnu toku pojaala i izraunati zajedniko
i diferencijsko
. Pri odreivanju statike radne toke zanemariti modulaciju duine kanala.
pojaanje

Slika 1. Diferencijsko pojaalo s MOSFET-ima

Rjeenje:
Statika analiza
Kako bi odredili pojaanja trebamo prvo odrediti statiku radnu toku, a potom dinamike
parametre tranzistora. Kod prorauna statike radne toke izmjenini naponski izvori se kratko
spajaju. Uz pretpostavku da tranzistori rade u podruju zasienja i s obzirom da ulazni krugovi
tranzistora T1 i T2 jednaki, moe se pisati
(3.1)

Zbog jednostavnosti izrauna a i zbog malog utjecaja na konani rezultat, zanemaruje se modulacija
duine kanala. Ulazne krugove tranzistora T1 i T2 moemo opisati slijedeim izrazom
2
Rjeavanjem sustava jednadbi (3.1) i (3.2), gdje nam je
kvadratne jednadbe
1

(3.2)

nepoznanica, moe se doi do slijedee

0.

(3.3)

Uvrtavanjem zadanih vrijednosti dolazimo do slijedeeg izraza

2,62

6,86

14.1

0.

(3.4)

rjeenje kvadratne jednadbe (3.4) je

1,31

2,66 V.

(3.5)

20

za n-kanalni MOSFET mora biti vei od napona

, fizikalno realno
Iz razloga to napon
rjeenje je 3,97 V. Zbog simetrinosti pojaala vrijedi
, i prema izrazu (3.1) moe
se izraunati
(3.6)
2,62 10
3,97 1,5
7,99 mA.
2
Napon uvoda tranzistora T1 i T2 moe se izraunati, uz kratko spajanje izmjeninih naponskih izvora
i
prema slijedeem izrazu
0
Pa prema tome je izlazni napon

3,97 V

3,97 V.

(3.7)

jednak

20

7,99 1

3,97

15,98 V.

(3.8)

Dinamika analiza
Pri odreivanju dinamikih parametara, izraz za struje odvoda tranzistora T1 i T2 u podruju
zasienja moe se pisati u obliku
1

(3.9)

Deriviranjem izraza (3.9) u statikoj radnoj toki, moe se izraunati strmina tranzistora T1 i T2 kao
1
2,62 10
Dinamiki otpor odvoda

3,97

1,5 1

(3.10)

0,0015 15,98

6,63 mA/V.

i faktor naponskog pojaanja moe izraunati pomou slijedeih izraza

1
1
83 k.
(3.11)

0,0015 7,99 10

6,63 10

83 10

550.

(3.12)

Na slici 2. prikazan je nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja diferencijskog

pojaala. Za zajedniko pojaanje vrijedi
=
= .

Slika 2. Nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja

Zajedniko pojaanje

raunamo prema slijedeim izrazima,

2

2 1

(3.13)
(3.14)
(3.15)

550 1
2 551 1 83

0,46.

(3.16)
21

/2 i
/2, jer analiziramo samo polovicu
Za diferencijski nain rada vrijedi
pojaala, pa se uzima samo pola narinutoga diferencijskog napona . Poto se uz diferencijski napon
struje kroz otpornik RS ponitavaju, u nadomjesnoj shemi ga izostavljamo. Nadomjesni sklop za
diferencijsko pojaanje je prikazan na slici 3.

Slika 3. Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja

raunamo prema slijedeim izrazima,

Diferencijsko pojaanje

1
2
Faktor potiskivanja

1
2

/2

(3.17)

(3.18)

1 550 1

2 83 1

3,27.

(3.19)

definiran je slijedeim izrazom

|
|

|
|

3,27
0,46

7,1

17 dB.

(3.20)

Zadatak 2.
Za pojaalo na slici 4. zadano je:
=
= 12 V, I0 = 18 mA,
= 1,5 k,
=
= 1 M i
= 4,7 k. Tranzistori T1 i T2 imaju jednake parametre = 1 mA/V2,
= 2 V i = 0,001 V-1.
i diferencijsko pojaanje
, te
Odrediti statiku radnu toku pojaala i izraunati zajedniko
faktor potiskivanja . Pri odreivanju statike radne toke zanemariti modulaciju duine kanala.

Slika 4. Unipolarno diferencijsko pojaalo

Rjeenje:
22

Statika analiza
Kako bi odredili pojaanja, trebamo prvo odrediti statiku radnu toku, a potom dinamike
parametre tranzistora. Kod prorauna statike radne toke svi kondenzatori imaju beskonano veliki
otpor, a izmjenini naponski izvori se kratko spajaju. S obzirom da ulazni krugovi tranzistora T1 i T2
kroz pojedine tranzistore, bez obzira na nesimetrinost
jednaki, i upravo oni odreuju struje
diferencijskog pojaala u izlaznom krugu. Struje e biti jednake zato to zanemarujemo porast struje
i kada bi se struja mijenjala s
odvoda u zasienju. Tranzistori T1 i T2 rade s razliitim naponima
tada bi struje IDQ1 i IDQ2 bile razliite. Dakle, za struje
moe se pisati
18 10
2

(3.21)

9 mA.

Struje odvoda tranzistora T1 i T2 u zasienju moemo izraunati pomou slijedeeg izraza. Zbog
jednostavnosti izrauna a i zbog malog utjecaja na konani rezultat, zanemaruje se modulacija duine
kanala.

odnosno napone

(3.22)

moemo pomou izraza (3.22) izraunati kao

2

29
1

4,24 V.

(3.23)

za n-kanalni MOSFET mora biti vei od napona

, fizikalno realno
Iz razloga to napon
rjeenje je 6,24 V. Nesimetrinost pojaala se oituje u razliitim izlaznim naponima tranzistora
i
, ali zbog male ovisnosti izlazne struje
o izlaznom naponu
u podruju zasienja,
i
priblino su jednake.
struje tranzistora
Napon uvoda tranzistora T2 moe se izraunati prema slijedeem izrazu
0
Pa prema tome je izlazni napon

6,24

6,24 V.

(3.24)

jednak

12

9 1,5

6,24

4,74 V.

(3.25)

Dinamika analiza
Pri odreivanju dinamikih parametara, izraz za struje odvoda tranzistora T1 i T2 u podruju
zasienja moe se pisati u obliku
1

(3.26)

Deriviranjem izraza (3.26) u statikoj radnoj toki, moe se izraunati strmina tranzistora T1 i T2 kao
1
1 10
Dinamiki otpor odvoda

6,24

2 1

0,001 4,74

i faktor naponskog pojaanja

1

(3.27)

1
0,001 9 10
4,26 10

4,26 mA/V.
moe izraunati pomou slijedeih izraza
111 k.

111 10

473.

(3.28)
(3.29)

23

Da bi odredili zajedniko i diferencijsko pojaanje, potrebno je prvo odrediti napone prisutne

na upravljakim elektrodama tranzistora T1 i T2. Zajedniki i diferencijski napon su definirani
slijedeim izrazima
(3.30)
,
2
.

(3.31)

Odnosno, putem zajednikog i diferencijskog napona mogu se izraziti naponi na upravljakim

elektrodama tranzistora T1 i T2 kao
(3.32)
,
2
2
U naem sluaju je

(3.33)

= 0, pa se prema izrazima (3.30) i (3.31) moe pisati

2

(3.34)

,
,

(3.35)

odnosno naponi koji se pojavljuju na upravljakim elektrodama se mogu prikazati putem zajednikog i
diferencijskog napona, odnosno izraza (3.32) i (3.33) kao
2

(3.36)

(3.37)

Za izraun, koristiti e se metoda superpozicije u kojoj e se zasebno razmatrati utjecaj zajednikog

ulaznog napona, na pojaani izlazni napon zajednikim
, odnosno
i diferencijskog
. Iz tog razloga ulazni su naponi rastavljeni prema izrazima (3.36) i
diferencijskim pojaanjem
na masu, na
(3.37). Pa bez obzira to je upravljaka elektroda tranzistora T2 spojena otpornikom
njoj se javlja zbroj zajednikog i diferencijskog napona prema izrazu (3.37).
Pojaalo je simetrino, pa je dovoljno analizirati jednu granu. Na slici 5. prikazan je
nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja
. koji odgovara tranzistoru T2 U dinamikoj
analizi kondenzatore kratko spajamo. Takoer se vorovi u kojima su spojeni istosmjerni naponi
napajanja spajaju na masu. Zbog idealnog strujnog izvora, kojem je izlazni otpor beskonaan, imamo
=
/ = 0.
prekid u izlaznom krugu i

Slika 5. Nadomjesni sklop za izraun zajednikog pojaanja

prikazan je na slici 6. Poto se uz narinuti

Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja
diferencijske struje suprotnog smjera kroz strujni izvor ponitavaju, njega u
diferencijski signal
nadomjesnoj shemi kratko spajamo.

24

Slika 6. Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja

Diferencijsko pojaanje moemo izraunati prema slijedeim izrazima

1
2
Faktor potiskivanja

/2

1
2

(3.38)

(3.39)

1 473 1,5 4, 7

2 111 1,5 4,7

2,4.

definiran je slijedeim izrazom

|
|
.
|
|

(3.40)

(3.41)

Zadatak 3.
Za pojaalo na slici 7. zadano je:
=
= 5 V,
=
= 1 k. Tranzistori T1, T2 i T3
imaju jednake parametre = 1,5 mA/V2,
= 2 V i = 0,0005 V-1. Uz izlazni diferencijski napon
=

odrediti zajedniko
=
/ i diferencijsko pojaanje
=
/ , te faktor
=
, s amplitudom 10 mV od vrha do vrha, izraunati i
potiskivanja . Za izmjenine signale
,
i
=
. Pri odreivanju statike radne
skicirati jedno ispod drugog izlazne napone
toke zanemariti modulaciju duine kanala.

Slika 7. Unipolarno diferencijsko pojaalo sa strujnim izvorom

Rjeenje:

25

Statika analiza
Statiku analizu moemo zapoeti odreivanjem statike radne toke tranzistora T3. Napon
je jednak
0.

(3.42)

Struja odvoda tranzistora T3 u zasienju moe se izraunati pomou slijedeeg izraza. Zbog
jednostavnosti izrauna a i zbog malog utjecaja na konani rezultat, zanemaruje se modulacija duine
kanala.
1,5 10
(3.43)
0 2
3 mA .
2
2
S obzirom da su struje

Napone

jednake polovici struje

moe se pisati
1
1,5 mA.
2

(3.44)

tranzistora T1 i T2 moemo pomou izraza (3.43) izraunati kao

2

2 1,5
1,5

1,41 V.

(3.45)

Iz razloga to napon
za n-kanalni MOSFET mora biti pozitivniji od napona
realno rjeenje je 0,58 V.
Napon uvoda tranzistora T1 i T2 moe se izraunati prema slijedeem izrazu

, fizikalno

0
Pa prema tome je izlazni napon

0,58

jednak

0,58 V.

1,5 1

(3.46)
0,58

2,92 V.

(3.47)

Dinamika analiza
Pri odreivanju dinamikih parametara, izraz za struje odvoda tranzistora T1 i T2 u podruju
zasienja moe se pisati u obliku
1

(3.48)

Deriviranjem izraza (3.48) u statikoj radnoj toki, moe se izraunati strmina tranzistora T1 i T2 kao
1
1,5 10
Dinamiki otpor odvoda

0,58

2 1

(3.49)

0,0005 2,92

i faktor naponskog pojaanja

2,13 mA/V.

moe izraunati pomou slijedeih izraza

(3.50)

1,22 10

2,6 10

2840.

(3.51)

= 0. Razlog tome je apsolutna simetrinost

Zajedniko pojaanje jednako je nuli, odnosno
=
, odnosno
=

= 0.
obje grane diferencijskog pojaala, pa su naponi
moe se izraunati u skladu sa slikom 8.
Diferencijsko pojaanje

26

Slika 8. Nadomjesni sklop za izraun diferencijskog pojaanja

Uz zanemarenje porasta struje odvoda u podruju zasienja izlazni dinamiki otpor FET-a
Diferencijsko pojaanje je,
1
1
1
2,13 10 1 10
1,06.
,
2 /2
2
2
Faktor potiskivanja

definiran je slijedeim izrazom

|
|
.
|
|

.
(3.52)

(3.53)

S obzirom da je izraunato diferencijsko pojaanje pojaala, moemo izraunati napone na

,
i simetrian izlazni napon
=
prema slijedeim izrazima
izlazima
(3.54)

1,06 10sin
10,6sin
mV.

1,06
10,6

10sin

10,6sin

mV.

(3.55)

10,6sin

21,2sin

mV.

(3.56)

Na slici 9. su izraunati naponi skicirani.

5.3 mV

-5.3 mV
5.3 mV

uiz1

Vrijeme

uiz2

0
-5.3 mV

Vrijeme

uiz = uiz2 - uiz1

10.6 mV
0
-10.6 mV
Vrijeme

Slika 9. Izlazni naponi

27