Professional Documents
Culture Documents
Didaktika
Didaktika
Didaktika
koncept ve oko 350 godina. Unutranju strukturu toga sistema doradili su u 19.
veku Herbart i Ziller.
U vreme tih 350 godina istorije razredno- predmetno-asovnog sistema mnogi
su pedagozi ponudili svoje pedagoke koncepte za poboljanje obrazovnog
procesa, odnosno za utemeljenje takvog obrazovanja koji je blii prirodi i
potrebama deteta.
jednakih sposobnosti;
2. nastava se organizuje na osnovu nastavnog plana i programa za svaki razred,
a nastavne sadraje treba usvojiti u predvienom vremenu, a to je kolska
godina;
3. kolska godina poinje i zavrava se istog dana kalendarske godine. Uenik
koji nije savladao odreeni program, ne moe prei u stariji razred;
4. gradivo je podeljeno na nastavne predmete, a za svaki predmet postoji
odreeni fond asova;
5. nastavni as, koji traje 45 min., je osnovna jedinica vaspitno-obrazovnog
procesa, a izmeu njih su predvieni krai ili dui odmori.
Ideje Komenskog nisu bile odmah prihvaene te su u obrazovni sistem Evrope
ule tek pred kraj 18. veka. Uvoenje ovakvog obrazovnog sistema potpomogli
su vladari prosveenog apsolutizma donoenjem kolskog ustava. Meu prvima
je to uradio Fridrih Veliki koji je kolskom uredbom od 1763. god. pretvorio
kole u dravne ustanove, a uitelje u dravne slubenike. Dve godine kasnije
slina uredba doneta je i u leziji, a to je uinio Johan Felbiger, koji je kasnije,
po pozivu Marije Terezije, izvrio reformuu austrijskim kolama. Godine 1776.
izdat je Ustav i za pravoslavne kole u Temivarskom Banatu, a uskoro je
proiren i na sve srpske kole u Austriji. Reformu ovih kola i uvoenje
razredno-as. sistema sproveli su Felbiger i Todor Jankovi Mirijevski,
nadzornik banatskih kola.
Po ugledu na Austriju , izvrena je reforma u Rusiji i Francuskoj, a krajem 18.
veka , u svim zemljama koje su bile pod uticajem evropske kulture, uveden je
predmetno-razredno-asovni sistem, koji je postao vladajui u svetu jer se
proirio i na Severnu Ameriku, Englesku, itd.
Pored spoljanje organiz. nastave, Komenski je uredio i organizaciju rada na
asu, pa tako nastavnik treba gradivo da izloi celom razredu tako da ga svi
razumeju, zatim da pre asa pobudi interesovanje uenika, da im u toku rada
postavlja pitanja kako bi uvideo da li deca razumeju ono to im izlae, a zatim
da mu ponove gradivo izloeno na asu i sl.
Pored Komenskog, unapreivanjem organiz. nastavnog rada bavili su se i
Hajnrih Pestaloci, Johan Fridrih Herbart, Vilhelm August Laj i dr.
Pored brojnih prednosti ovaj sistem je imao i svoje mane te je iz tog razloga bio
podvrgnut raznim kritikama i preispitivanjima.
Kritike sistema u prolosti
Glavne kritike predm.-razr.-asovnog sistema odnose se na to to insistira na
asimilaciji sistema znanja koje je ogranieno na uenje i ponavljanje, a ne na
podsticanje inventivnosti i kreativnosti uenika. Ovom sistemu je zamerano i to
to zanemaruje individualne sposobnosti, individualan razvitak uenika i to da
je rad na asu odmeren prosenom ueniku iako je svaki uenik linost za sebe.
Kritikovani su i pojedinididaktiari kao Herbart i dr., koji su doprineli da se u
nastavni rad unese sistematinost i organizovanost. Kritikovan je i Herbartov
formalizam u organizovanju nastavnog asa u kojem je rad tekao po utvrenom
budu radna i uredna, bez nametanja discipline i autoriteta. Slabost ovog sistema
je to je zahtevao individualistiki pristup, nije bilo socializacije. Montesori je
doprinela unapreenju predkolskog vaspitanja kao i u izmenama u ambijentu
kola to je podrazumevalo da mora da se prilagodi dejoj psihi i potrebama.
Dekroli-metod
Dekroli je pokrenuo posebnu vrstu aktivne kole u zemljama francuskog jezika.
Metode rada koje je primenjivao na umno zaostalu decu, primenio je i na
normalnu. Njegov rad se temelji na centrima interesovanja koji pokreu deije
aktivnosti, a one izviru iz biolokih potreba, a to su: hrana, odevanje, odbrana
od opasnosti i grupni rad i odmor. Ovid Dekroli je smatrao da su potrebe dece
istovetne sapotrebama ljudi iz plemenskog ivota. Sve aktivnosti uenika
Dekroli je zasnivao na njihovim sklonostima. Smatra da na centrima
interesovanja treba graditi program osnovnih kola, celokupnu nastavu i
vaspitni rad. Veliku panju je posveivao kolektivnom radu i davao je takve
zadatke uenicima koji zahtevaju meusobnu saradnju. Tematiku jee uzimao iz
neposrednog okruenja , pa se nastava oslanjala na iskustvo i ivo posmatranje
uenika. Dekroli je smatrao da e se ovim metodom uenici najbolje pripremiti
za ivot. Smatrao je takoe da kolu treba prilagoditi pedagokim
mogunostima i potrebama uenika odreenog uzrasta. Mane ovog metoda su
to deija interesovanja tumai biolokim iniocem, nasleem. as nije dobro
planiran, jer moe da se pria o svemu i svaemu i nema organizovanog rada.
Ipak, njegovo ukazivanje na to da nastavu treba zasnivati na interesovanjima
uenika je umesno, jer doprinosi poveanju radne motivacije.
Dalton-plan
Dalton-plan je stvorila amerika uiteljica Helen Parkhurst od 1904. do 1920.
godine. Dobio ime po gradu Daltonu. Osnovno polazite je potpuna
individualitacija nastave. Istovremeno se radilo sa uenicima, razliitih uzrasta
u istom odaljenju, pa je individualizacija bila neophodno reenje. Dalton-plan se
primenjuje u radu sa decom starijom od 9 godina. Glavne karakteristike su:
naputanje frontalnog oblika rada i ustaljuje se raspored asova; nastavni plan i
program je zajedniki za sve uenike, ali je dat na 3 nivoa- minimalni, srednji i
maksimalni; svaki uenik napreduje svojim ritmom u skladu sa prethodnim
znanjem. Program je podeljen na mesece, a meseni na sedmice. Svakiuenik je
dobijao zadatak u pisanoj formi i uputstvo kako ga reiti. U koli nije bilo
uionica, ve laboratorije za svaki predmet koje su bile snabdevena potrebnom
literaturom i nastavnim sredstvima. Umesto razrednih uitelja, rad uenika su
kontrolisali predmetni nastavnici. Uenici koji nisu uspeno reili meseni
zadatak, ne mogu dobiti novi. Uenici koji zavre zadatak pre roka dobijaju
novi i tako im se omoguava bre napredovanje iy jednog ili vie predmeta,
zavisno od rezultata. Zajedniki asovi za celo odaljenje bili su: muziko i
fiziko vaspitanje i veronauku. Pozitivna strana ovog plana je to se uenici
osamostaljuju, do izraaja dolazi njihova inicijativa, brze napreduju. Slabosti-