BAROK

u europskim
knjievnostima

Milena Lokas, prof.

 Trajanje: 16. i 17. stoljee

Naziv: portugalski barocco je biser
nepravilna oblika i nevelike vrijednosti
Znaajke:
LIKOVNA UMJETNOST kienost
mnotvo ukrasa, razigranost forme,
bogatstvo, mnotvo zlatnih ukrasa...
KNJIEVNOST kienost izraza,
mnotvo stilskih izraajnih sredstava,
refleksivnost (religiozna teme o smrti i
prolaznosti

RAZLIITOST RENESANSNE I BAROKNE

SLIKE SVIJETA:

Za ovjeka renesansni svijet je logina i

dobro organizirana tvorevina u kojoj svatko
ima svoje mjesto.
U baroku se ta slika svijeta raspada. Barok
je doba proeto napetou izmeu
nepomirljivih suprotnosti: s jedne strane je
ostao sauvan renesansni optimizam, s
druge je strane pojaana religioznost,
refleksivnost i nijekanje svjetovnog.

KNJIEVNE VRSTE:
LIRIKA
Karakteristina je kratka lirska pjesma s
temama slinim renesansi (ljubavna bol i
prolaznost ovozemaljskih vrijednosti), ali s
naglaenom simbolikom i kienosti izraza
Pjesnici se slue KONETOM stilska figura
zasnovana na spajanju pojmova koji na prvi
pogled nemaju nita zajedniko, a njime se
istie pjesnikova domiljatost i duhovitost
Predstavnici: Luis de Gngora (panjolska)
Giambattista Marino (Italija)

EPIKA
Opsean ep i opsean roman
Baroknom religioznom epu uzor je
Vergilije
Tema mora biti aktualna i nacionalna, a
struktura epa vrsta, bez brojnih epizoda
Predstavnik: Torquato Tasso:
Osloboeni Jeruzalem

DRAMA
Nastaju nove dramske vrste povezane s
glazbom: melodrame, opere i oratoriji (oratorij je
vee vokalno-instrumentalno glazbeno djelo koje
prikazuje radnju iskljuivo glazbenim sredstvima
bez glume i pozornice)
Tema: ovjekova podvojenost izmeu
svjetovnosti i straha pred smru, a u sreditu
zanimanja je mistino, iracionalno, tajanstveno
Najznaajniji dramatiari:
Pedro Caldern de la Barca: ivot je san
Lope de Vega: Fuente Ovejuna/Ovje vrelo
Tirso de Molina: Seviljski varalica i kameni
gost (drama kojom uvodi lik Don Juana)

Barok u ostalim umjetnostima

SLIKARSTVO
Jake boje, snani svjetlosni kontrasti i iluzija
dubokog prostora koja se dobiva primjenom
radikalnih perspektivnih rjeenja
Sakralne i mitoloke kompozicije u kojima se
isprepliu religiozno patetini zanos i
senzualnost putenih golih aktova
Rembrant, Michengelo de Caravaggio, Peter
Paul Rubens, Anthony van Dyck

KIPARSTVO
Dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rjeenja
Glavni predstavnik barokne skulpture u Italiji je
Gianlorenzo Bernini

ARHITEKTURA
Dinamizirana
U crkvenom graditeljstvu tei se to veim efektima,
ostvaruju se nova prostorna rjeenja od kojih uglavnom
prevladava centralni tip tlocrta naglaen kupolom
Proelja su uznemirena i bogata niama, stupovima, a
prepoznatljivi elementi su oval (elipsa), konkavnost
konveksnost (udubljeno, ispupeno) i opa razigranost
masa
GLAZBENA UMJETNOST
Claudio Moteverdi, Henry Purcell, Antonio Vivaldi, Johan
Sebastian Bach, Georg Fridrich Hndel

Rembrandt, Nona straa, 1642., ulje na platnu

Rembrandt, Povratak
razmetnoga sina, 1662.,
ulje na platnu

Peter Paul Rubens, Podizanje

kria, 1611., ulje na platnu

Rubens, Otmica
Leukipovih keri,
1615.

Rubens, Parisov sud, 1630.

Caravaggio,
Pozivanje Svetog
Mateja, 1660.,ulje
na platnu

Caravaggio, David s
Golijatovom glavom,
1606., ulje na platnu

Anthony van Dyck, Samson i Dalila, 1630.

Anthony van Dyck,

Amor i Psiha, 1638.

Bernini, Ekstaza Svete Terezije,

1647. 1652.

Bernini, Fontana etiriju rijeka, Rim

Francesco Borromini,
Fasada crkve San Carlo
alle Quattro Fontane,
Rim

Christopher Wren,
Katedrala Svetog Pavla,
London

Versailles

Versailles (unutranjost)

Trg Svetog Petra u Rimu