CEDULJA 1

1. Osnivanje srednje/osnovne kole, odnosno predkolske ustanove.

2. Svjedodba, vrste i namjena.
3. Vlada Federacije BiH.

CEDULJA 2

1. Odvijanje odgojno-obrazovnog rada u koli/predkolskoj ustanovi.

2. Matina knjiga.
3. Parlament Federacije BiH.

CEDULJA 3
1. Upis uenika u prvi razred kole, odnosno u predkolsku ustanovu.
2. Razredna knjiga (Dnevnik rada).
3. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.

CEDULJA 4

1. Slubeni jezik u Federaciji BiH.

2. aka knjiica.
3. Vrste srednjih kola/osnovnih/predkolskih ustanova.

CEDULJA 5
1. Organ upravljanja-Organ rukovoenja u koli/predkolskoj ustanovi.
2. Matina knjiga.
3. Struktura vlasti u Federaciji BiH.

CEDULJA 6

1. Ocjenjivanje uenikog znanja.

2. Struni organi u koli/predkolskoj ustanovi nadlenosti.
3. Izvrna vlast u Federaciji BiH.

CEDULJA 7
1. Radna sedmica nastavnika/odgajatelja.
2. Razredni, predmetni i vanredni ispiti.
3. Kantonalne vlasti u Federaciji BiH.

CEDULJA 8

1. Neposredni vaspitno obrazovni rad nastavnika/odgajatelja.

2. Razredni, predmetni i vanredni ispiti.
3. Opinske vlasti u Federaciji BiH.

CEDULJA 9
1. Nastavni plan i program.
2. Pravila kole/predkolske ustanove.
3. Ljudska prava i slobode po ustavu Federacije BiH.

CEDULJA 10

1. Normativ nastavnih sredstava.

2. Evidencija i dokumentacija u koli/predkolskoj ustanovi i rokovi trajnosti.
3. Podjela nadlenosti izmeu federalne i kantonalne vlasti po ustavu Federacije BiH.

CEDULJA 1
1. Osnivanje srednje osnovne kole, odnosno predkolske ustanove.
2. Svjedodba, vrste i namjena.
3. Vlada Federacije BiH.
1.) Osnovnu kolu moe osnovati domae i strano, pravno i fiziko lice u svim
oblicima svojine uz odobrenje ministra i uz prethodnu saglasnost Vlade Kantona.
Osnovnu kolu kao javnu ustanovu moe osnovati Kanton samostalno ili sa drugim
pravnim odnosno fizikim licima, kada Kanton ocijeni da za njeno osnivanje postoji
javni interes.
Osnovna kola kao javna ustanova moe biti osnovana:
- Ako postoji dovoljan broj uenika za formiranje najmanje 18 odjeljenja za
redovnu O, 9 odjeljenja za specijalnu O, 12 odjeljenja za Osnovnu muziku
kolu i 8 odjeljenja za osnovnu baletsku kolu.
- Ako je osiguran odgovarajui struni, nastavni kadar u skladu sa nastavnim
planom i programom
- Ako su ispunjeni uslovi propisani Standardima i Normativima
Osnovna kola kao javna ustanova upisuje se u Registar osnovnih kola koji vodi
Ministarstvo obrazovanja i nauke Kantona Sarajevo, upisuje se i u Sudski registar i
danom upisa stie status pravnog lica.
Odluka o osnivanju sadri:
- naziv osnivaa
- naziv i sjedite kole
- vrstu kole koja se osniva
- izvore i nain obezbjeivanja sredstava za rad
- nastavni plan i program po kojem e se raditi
- broj nastavnika i nastavnica i drugog osoblja
- zgrade i objekte koji e biti obezbjeeni i koji e se koristiti
- lice koje e do imenovanja organa rukovoenja predstavljati i zastupati kolu
i njegova ovlatenja i odgovornosti
- rok za donoenje pravila kole, imenovanje kolskog odbora i direktora
- druga pitanja znaajna za rad kole
Sistem odgoja i obrazovanja je regulisan slijedeim zakonima:
-Ustav FBiH
-Zakon o O
-Zakon o S
-Zakon o Univerzitetu
-Pedagokim standardima

2.) Svjedodba je javna isprava uenika. U O svjedodba se izdaje na kraju

zavrenog kolovanja. U O svjedodba se izdaje na kraju zavrenog kolovanja, a u
S na kraju zavrenog svakog razreda.
Uz svjedodbu O je duna ueniku da izda i list profesionalne orjentacije.
Svjedodba sadri:
1. naziv i sjedite kole
2. kolska godina za koju je izdata
3. ope podatke o ueniku
4. kola i razred koji uenik pohaa
5. ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja
6. broj matine knjige
7. podatke o upisu srednje kole u registar
8. datum izdavanja
9. potpis razrednika i direktora i mjesto za peat
10. djelovodni broj
Podaci se unose mastilom. Ocjene iz predmeta se upisuju slovima i brojem, kao i
opi uspjeh uenika. Ocjene iz vladanja se upisuju slovima. Podatke upisuje
odjeljenski starjeina, koji je odgovoran za tanost podataka. Ueniku koji sa
uspjehom zavri poloi maturu zavrni ispit, kola izdaje diplomu zavrna
svjedoanstva.
Uvjerenje sadri:
1. naziv i sjedite kole
2. opi podaci o ueniku
3. ocjene iz nastavnih predmeta i vladanja po razredima (V, VI, VII)
4. broj matine knjige
5. datum izdavanja
6. potpis direktora i mjesto za peat
7. djelovodni broj
Spisak izdatih uvjerenja:
1. naziv kole
2. redni broj
3. ime i prezime uenika
4. broj matine knjige uenika
5. broj protokola i datum izdavanja
6. izdato uvjerenje o zavrenom razredu i razredima
7. preuzeo uvjerenje (potpis)

3.) Vlada Federacije BiH predstavlja izvrnu vlast F BiH. Vlada F BiH sastoji se od
premijera i vijea ministara i to 8 ministara Bonjaka, 5 ministara Hrvata i 3
ministra Srbina.
Vlada ima i premijera/predsjednika Vlade koji ima dva zamjenika iz razliitih
konstitutivnih naroda, koji se biraju iz reda ministara. Predsjednik Federacije, uz
saglasnost oba potpredsjednika F BiH, imenuje Vladu, nakon konsultacije sa buduim
premijerom.
Vlada je izabrana tek nakon to njeno imenovanje veinom glasova potvrdi
Zastupniki dom F BiH. Vlada donosi odluke koncenzusom 2/3 veine.
Vlada se moe smijeniti bilo odlukom Predsjednika Federacije i uz saglasnost
dopredsjednika Federacije, bilo veinskim izglasavanjem nepovjerenja Vladi u
jednom i drugom Domu.
Predsjednik Federacije smjenjuje ministre i zamjenike ministara na prijedlog
Premijera.

CEDULJA 2
1. Odvijanje odgojno-obrazovnog rada u koli/predkolskoj ustanovi
2. Matina knjiga.
3. Parlament Federacije BiH.
1.) Odvijanje odgojno-obrazovnog rada u koli Odgojno-obrazovni rad
ostvaruje se na osnovu nastavnog plana i programa za osnovni odgoj i obrazovanje.
- Nastavni plan je temeljni nastavni dokument, kojim se propisuju odgojnoobrazovna podruja, odnosno nastavni predmeti, koji e se izuavati u O,
redoslijed izuavanja po razredima, sedmini i godinji fond sati za svaki predmet,
a u vezi s tim i struktura kolske godine.
- Nastavni program je kolski dokument, kojim se propisuje obim, dubina i
redoslijed nastavnih sadraja u pojedinim nastavnim predmetima.
Nastavne planove i programe za sve vrste kola donosi Ministarstvo u skladu
sa zajednikim jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propie Agencija za
nastavne planove i programe i objavljuje ih u Slubenim novinama KS.
U redovnoj O realizuje se nastavni plan i program za uenike normalnog
psihikog razvoja i dodatni programi za nadarene uenike, individualni prilagoeni
programi za djecu sa posebnim potrebama i NPP za odrasle.
U odjeljenje redovne O moe se ukljuiti i dijete s posebnim potrebama s
kojim se realizuje individualni prilagoeni plan i program. Individualni prilagoeni
plan i program izrauje razredni nastavnik u saradnji sa strunim timom (pedagog,
defektolog, logoped). Struni tim prati realizaciju IPP-a.
O moe organizovati produeni ili cjelodnevni boravak i odreene teajeve
za odrasle uz saglasnost ministra.

 kolska godina traje od 1. septembra tekue godine do 31. augusta naredne

godine.
Ministar propisuje kolski kalendar za svaku kolsku godinu i objavljuje ga
najkasnije 10 dana prije poetka nastave.
Nastava u O izvodi se po polugoditu i traje 37 radnih sedmica, s tim da se
NPP realizuje u okviru 35 nastavnih sedmica. Razlika u broju nastavnih i radnih
sedmica koristi se za realizaciju posebnih programskih sadraja, obiljeavanje
dravnih i vjerskih praznika, kulturnih, sportskih i drugih aktivnosti kole utvrenih
Godinjim programom rada. U I polugoditu nastava traje 17 nastavnih sedmica, a u
II polugoditu 18 nastavnih sedmica, osim za uenike I i VIII razreda (njima oba
polugodita traju po 17 nastavnih sedmica).
Nastavni proces se organizuje u petodnevnoj radnoj sedmici.
Nastavni as traje 45 minuta (40 minuta u specijalnoj koli).
Broj asova u toku radne sedmice utvruje se NPP s tim da u toku dana uenici
od I do III razreda ne mogu imati vie od 4 asa, uenici IV, V i VI razreda ne
mogu imati vie od 5 asova, a uenici VII, VIII i IX razreda ne mogu imati vie
od 6 asova redovne nastave.
Odgojno-obrazovni rad se ne smije prekidati u toku polugodita (kolske
godine) izuzev u sluaju elementarnih nepogoda, epidemije, drugih posebno
opravdanih razloga, bez odluke ministra.
kola je obavezna da u toku kolske godine realizuje NPP. Ako kola nije
realizovala godinji fond nastavnih asova, nastava se produi dok se ne ostvari
planirani godinji fond nastavnih asova. Odgojno-obrazovni rad realizuje se na
osnovu Godinjeg programa rada kole, koji mora biti zasnovan na NPP.
Godinji program rada kole utvruje Nastavniko vijee na prijedlog
direktora, usvaja ga kolski odbor, a njime se utvruju obaveze kole i rad u cjelini
u tekuoj kolskoj godini. Sastavni dio godinjeg programa rada kole je Izvjetaj o
realizaciji Godinjeg programa rada kole u protekloj kolskoj godini.
kola donosi Godinji program rada najkasnije do 30.09. za tekuu kolsku godinu.
Vannastavne aktivnosti obuhvataju razliite aktivnosti u koli i organizaciji
kole izvan programa redovne nastave. Zadaci i programski sadraji utvruju se
Godinjim programom rada kole u skladu sa standardima, a utvruje se putem
drutava, sekcija, klubova, grupa i sl. i na dobrovoljnoj je osnovi.
Izleti, posjete, ekskurzije, logorovanja, drutveno koristan rad u prirodi i drugi
oblici odgojno-obrazovnog rada predvieni planom organizuju se i izvode u okviru
radnih dana, a organizuju se u skladu sa Pravilnikom o organizaciji i realizaciji koji
donosi ministar.
kolski udbenik je obavezno nastavno sredstvo za uenike i nastavnike (u
udbeniku su sadraji Nastavnog programa odreenog predmeta), a nastavna
sredstva su i prirunici, zbirke, knjige za lektiru. Udbenike odobrava ministar.

2.) Matina knjiga sadri:

1.Ope podatke o ueniku
2.Vrijeme upisa i ispisa tj. zavretka kolovanja
3.naziv i broj dokumenta na osnovu kojeg je uenik upisan
4.razlog prestanka kolovanja
5.broj registra
6.ocjene iz predmeta po razredima
7.opi uspjeh sveden na dvije decimale
8.ocjene iz vladanja
9.broj, datum izdavanja uvjerenja i svjedoanstva
10.potpis razrednika
Matina knjiga se vodi posebno za uenike i posebno za lica koja su
polaganjem ispita ili pohaanjem drugih oblika nastavnog rada zavrila razred. Opi
podaci o ueniku unose se u roku od 30 dana od poetka nastave. Upis podataka vri
razrednik i odgovoran je za tanost podataka. Ocjene iz predmeta i druge podatke
u matinu knjigu upisuje razrednik nakon utvrivanja opeg uspjeha uenika.
Matina knjiga numerie se rimskim brojevima, a svaka knjiga u evidenciji
upisanih uenika zapoinje rednim brojem 1, a zavrava se rednim brojem posljednje
strane te matine knjige.
Tanost podataka u matinoj knjizi nakon zavrenog obrazovanja, prekida
obrazovanja ili ispisa uenika, ovjerava svojim potpisom direktor kole. Podaci se
unose trajnim mastilom ili dokumental hemijskom olovkom.
Uz matinu knjigu vodi se registar. On sadri:
- Redni broj
- Prezime i ime uenika
- Redni broj uenika u MK
- Broj MK
- Datum upisa uenika
Upis uenika u registar vri razrednik ili drugo lice po ovlatenju direktora. I
registar i MK su dokumenti trajne vrijednosti.
3.) Parlament Federacije BiH sastoji se iz dva doma
Zastupniki dom (98 zastupnika)
Dom naroda (58 delegata, po 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda ostalih).
Zastupnike u Zastupnikom domu na izborima biraju birai s pravom glasa na
izravnim izborima na podruju cijele F BiH. Delegate Doma naroda
biraju
kantonalne skuptine iz reda svojih delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi
stanovnitva. Delegate Bonjake, Hrvate, Srbe iz svakog kantona biraju zastupnici
iz reda tih naroda u skladu sa izbornim rezultatima. Funkciju delegata u Domu
naroda ne moe vriti zastupnik u Zastupnikom domu, niti vijenik opinskog
vijea.
Dom naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih
zakonodavnih tijela. Svaki Dom veinom glasova usvaja Poslovnik o radu i meu

svojim lanovima e izabrati predsjedavajueg i dva potpredsjedavajua koji ne

mogu biti iz istog konstituivnog naroda ili reda ostalih. Kada predsjednik F BiH
utvrdi da nisu u mogunosti donositi potrebne zakone on moe uz saglasnost
Potpredsjednika F BiH raspustiti jedan ili oba doma. Odluke Parlamenta F BiH
zahtijevaju saglasnost oba Doma (zajednika komisija najvie po 10 lanova iz
svakog doma). Ukoliko zajednika komisija ne postigne saglasnost pitanje se
prosljeuje Ustavnom sudu F BiH da donese konanu odluku.

CEDULJA 3
1. Upis uenika u prvi razred kole, odnosno u predkolsku ustanovu.
2. Razredna knjiga (Dnevnik rada).
3. Dom naroda Parlamenta Federacije BiH.
1.) Upis u redovnu O obavlja se u dva upisna roka: APRIL i AVGUST na osnovu
spiskova kolskih obaveznika, koji kolama dostavlja nadleni organ opine na ijoj
teritoriji je kola (u muziku i beletsku u maju). Upis u I razred O iji osniva
nije Kanton vri se na osnovu javnog konkursa. kolski odbor utvruje kriterije za
upis uenika u I razred i na prijedlog direktora imenuje komisiju za upis uenika.
Ocjenu sposobnosti djece pri upisu obavlja komisija sastavljena od pedagoga,
psihologa, nastavnika razredne nastave uz prethodno dostavljeno ljekarsko
uvjerenje. kolskim obveznikom redovne O smatra se dijete koje je 1. marta
tekue godine navrilo pet i po godina ivota. U matinu knjigu prvai se upisuje na
osnovu rodnog lista. Za upis, redovno pohaanje nastave i uredno izvravanje
obaveza odgovoran je roditelj.
O obavezna je da po obavljenom upisu kolskih obaveznika dojavi izvjetaj o upisu
osnivau, Ministarstvu i Opini na ijem podruju se nalazi, najkasnije do 15. juna za
aprilski rok i najkasnije do 31. avgusta za avgustovski upisni rok.
2.) Razredna knjiga (Dnevnik rad) sadri:
Uputstvo
nastavni kalendar
raspored asova
pregled predmeta i nastavnika koji izvode nastavu
ime uenika, opi podaci o uenicima, ocjene po predmetima, opi uspjeh,
vladanje, opravdane i neopravdane asove, rubriku za pohvale, nagrade i
odgojno-disciplinske mjere
Dnevnik rada redovne, dopunske i dodatne nastave, rad odjeljenske zajednice
podatke o saradnji sa roditeljima
zapisnik sa roditeljskih sastanaka i sjednica odjeljenskih vijea
pregled uspjeha (tabelarni)
pregled ostvarenja mjesenog i godinjeg fonda sati po predmetima
uva se devet godina.

3.) Dom naroda Parlamenta Federacije BiH sastoji se od 58 delegata (po 17 iz

svakog konstitutivnog naroda i 7 iz reda ostalih). Mandat traje 4 godine ako se Dom
naroda ranije ne raspusti. Delegate biraju kantonalne skuptine iz reda svojih
delegata proporcionalno nacionalnoj strukturi stanovnitva. U Domu naroda funkciju
ne moe vriti zastupnik u Zastupnikom domu, niti vijenik opinskog vijea. Dom
naroda saziva se prvi put najkasnije 20 dana nakon izbora kantonalnih zakonodavnih
tijela.

CEDULJA 4
1.Slubeni jezik F BiH.
2.aka knjiica.
3.Vrste osnovnih/srednjih kola/predkolskih ustanova.
1.) Slubeni jezik FBiH nastava u kolama izvodi se na sva tri jezika
konstitutivnih naroda. Koriste se oba pisma (latinica i irilica).
2.) aka knjiica je javna isprava kojom se u toku osnovnog odgoja i obrazovanja
dokazuje status uenika osnovne kole. Upisanim uenicima na poetku kolovanja
kola izdaje aku knjiicu koja vai do kraja odgoja i obrazovanja u O.
U aku knjiicu se unose:
Opi podaci o ueniku i naziv kole koju pohaa
Uspjeh uenika na kraju I polugodita i na kraju kolske godine (po
predmetima i razredima).
Podaci o pohvalama, nagradama, disciplinskim mjerama
Podatke upisuje razrednik u roku od 15 dana od dana poetka nastave za tekuu
godinu, a podatke o uspjehu u roku od 7 dana od dana utvrivanja uspjeha uenika.
Ueniku zavrnog razreda u aku knjiicu se ne upisuju ocjene ukoliko je sa
uspjehom zavrio razred, nego u svjedoanstvo.
3.) Osnovne kole:
Redovna
Paralelna (osnovna muzika i osnovna baletska)
Specijalna
Srednje kole:
Gimnazije
Uiteljska kola
Srednja tehnika
Srednja umjetnika
kola za vjerske slube
Srednja struna
Specijalna srednja kola

CEDULJA 5
1.Organ upravljanjarukovoenja u koli.
2.Matina knjiga.
3.Struktura vlasti i FBiH.
1.) Organ upravljanjarukovoenja u koli
ORGAN UPRAVLJANJA je kolski odbor. kolski odbor (ako je osniva Kanton)
broji 5 lanova, a sainjavaju ga 1 predstavnik kojeg imenuje Ministarstvo, 1
predstavnik Opine, 1 predstavnik roditelja i 2 predstavnika iz reda uposlenika
kole.
kolski odbor treba da odrava etniki sastav lokalne zajednice u kojoj kola
djeluje. Nain rada O regulie se Poslovnikom o radu. lanovima O mandat traje
4 godine, sa mogunou jednog reizbora.
Predsjednika i lanove O osnovne kole kao javne ustanove imenuje i razrjeava
Vlada Kantona. Sve u vezi sa O donosi Vlada Kantona.
kolski odbor obavlja slijedee poslove:
Donosi pravila kole
Imenuje i razrjeava direktora
Vri izbor pomonika direktora
Objavljuje konkurse za izbor nastavnika i strunih saradnika te imenuje
komisiju za izbor uposlenika kole
Odluuje o albama po konkursu i prestanku prava nastavnika i strunih
saradnika za daljnji odgono-obrazovni rad
Usvaja Godinji program rada kole
donosi finansijski plan i usvaja godinji obraun
usmjerava, kontrolira i ocjenjuje rad direktora
prati uspjeh uenika i preduzima mjere za poboljanje odgojno-obrazovnog
rada
donosi svoj program rada, a izvjetaj o svom radu podnosi ministarrstvu
obavlja druge poslove u skladu sa zakonom i Pravilima kole
ORGAN RUKOVOENJA je direktor kole. Direktora O koja nije javna ustanova
imenuje i razrjeava kolski odbor na osnovu javnog konkursa i uz saglasnost
osnivaa, a direktora kole kao javne ustanove imenuje i razrjeava kolski odbor
na osnovu javnog konkursa, miljenja Ministarstva i uz saglasnost Vlade Kantona.
Direktor kole se imenuje na period od 4 godine i moe biti ponovo imenovan u
skladu sa zakonom o ustanovama.
Za direktora O moe biti imenovano lice koje ima najmanje VII stepen strune
spreme odgovarajueg profila za nastavnika kole u koju konkurie ili pedagoga.
Mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva u nastavi ili na pedagoko-psiholokim
poslovima, a naroito se istie svojim radom u organizaciji odgojno-obrazovne
djelatnosti.

Potrebno radno iskustvo podrazumijeva rad u nastavi sa VII ili VI stepenom strune
spreme.
O moe razrijeiti dunosti direktora i prije isteka mandata zbog dokazanog
krenja zakona.
Direktor obavlja slijedee poslove:
1.) predlae Godinji program rada kole i preduzima aktivnosti za njegovo
provoenje
2.) na prijedlog Komisije za izbor uposlenika vri izbor i postavljanje uposlenika i
sa njima zakljuuje ugovor o radu, odnosno donosi rjeenje o prestanku ugovora
o radu.
3.) odluuje o rasporeivanju nastavnika i drugih zaposlenika u koli na odreene
poslove
4.) prati i ocjenjuje rad nastavnika i strunih saradnika
5.) najmanje jednom godinje podnosi Izvjetaj o uspjehu i postignutim
rezultatima odgojno-obrazovnog rada kolskom odboru, osnivau, PPZ-u, ministru
i nadlenom organu opine, i na kraju prvog polugodita i na kraju kolske godine
izvjetaj o uspjehu u uenju i vladanju uenika.
6.) obavlja i druge poslove utvrene pravilima kole
ORGAN KONTROLE POSLOVANJA u osnovnoj koli je nadzorni odbor. Broji tri
lana, a sainjavaju ga jedan predstavnik kojeg odreuje Ministarstvo, jedan
predstavnik opine i jedan predstavnik kole.
Predsjednika i lanove Nadzornog odbora kole koja nije javna ustanova imenuje i
razrjeava osniva, a predsjednika i lanove Nadzornog odbora kole kao javne
ustanove ustanove imenuje i razrjeava Vlada Kantona.
Nadzorni odbor kole obavlja slijedee poslove:
- kontrolira donoenje i realizaciju finansijskog plana i godinjeg obrauna
- kontrolira izvravanje obaveza iz ugovora o zakupu (ukoliko kola stie
prihode na osnovu zakupa)
- kontrolira priliv finansijskih sredstava na osnovu donacija pravnih i fizikih
lica, odravanja kurseva instruktivne nastave i prodaje proizvoda,
intelektualnih i drugih usluga
- informira se o prihodima koje osnovna kola stie iz legata, poklona i
zavjetanja.
2.) Matina knjiga sadri:
1.Ope podatke o ueniku
2.Vrijeme upisa i ispisa tj. zavretka kolovanja
3.naziv i broj dokumenta na osnovu kojeg je uenik upisan
4.razlog prestanka kolovanja
5.broj registra
6.ocjene iz predmeta po razredima
7.opi uspjeh sveden na dvije decimale

8.ocjene iz vladanja
9.broj, datum izdavanja uvjerenja i svjedoanstva
10.potpis razrednika
Matina knjiga se vodi posebno za uenike i posebno za lica koja su polaganjem
ispita ili pohaanjem drugih oblika nastavnog rada zavrila razred.
Opi podaci o ueniku unose se u toku od 30 dana od poetka nastave. Upis podataka
vri razrednik i odgovoran je za tanost podataka. Ocjene iz predmeta i druge
podatke u matinu knjigu upisuje razrednik nakon utvrivanja opeg uspjeha
uenika, a najkasnije 30 dana.
Matina knjiga ima oblik sveske, povezane u poluplatno, a tampa se za 160, 320 i
480 uenika, vodi se na obrascu veliine 30x40 cm.
Matina knjiga numerie se rimskim brojevima, a svaka knjiga u evidenciji
upisanih uenika zapoinje rednim brojem 1, a zavrava se rednim brojem
posljednje strane te matine knjige (posljednjeg uenika upisanog u MK)
Za uenike koji su doli iz druge kole u matinu knjigu upisuje se broj i
datum izdavanja prevodnice, naziv kole koja je izdala prevodnicu i mjesto
kole.
Ako je uenik preao u drugu kolu, moe se ispisati kada se dobije izvjetaj
da je uenik upisan u drugu kolu. U prostor za ispisivanje uenika upisuje se
broj i datum izvjetaja o upisu i naziv kole koja je uenika upisala.
Tanost podataka u MK nakon zavrenog obrazovanja, prekida obrazovanja ili
ispisivanja uenika iz kole, ovjerava svojim potpisom direktor kole. Podaci se
unose trajnim mastilom ili dokumental hemijskom olovkom.
MK je dokument trajne vrijednosti i kola je duna da je uva u metalnim ormarima
ili drugim adekvatnim prostorima otpornim na poar i druge vrste unitavanja.
Uz MK vodi se registar koji sadri redni broj, prezime i ime uenika, redni broj
uenika u MK i broj MK kao i datum upisa uenika.
Upis uenika u registar vri razrednik ili drugo lice po ovlatenju direktora. I
registar je dokument trajne vrijednosti.
3.) Struktura vlasti u FBiH
Zakonodavna vlast

Zastupniki dom se sastoji od 98 zastupnika. Poslanici u Predstavnikom

domu (zastupnikom) biraju se demokratskim putem na neposrednim
izborima, tajnim glasanjem na teritoriji cijele Federacije. Svaki bira ima
pravo tajno glasati za bilo koju registriranu stranku. Prije svakih izbora,
svaka registrirana stranka objavljuje izbornu listu kandidata. Izabrani
poslanici u Zastupnikom domu iz svake stranke osobe su sa vrha liste te
stranke, prema broju dobijenih glasova .
Zastupniki dom se saziva prvi put najkasnije 20 dana nakon objave
rezultata izbora.

Dom naroda 58 delegata po 17 iz reda konstitutivnih naroda i 7 iz reda

ostalih. Dom naroda se saziva prvi put najkasnije 20 dana nakon to su
izabrana kantonalna zakonodavna tijela.
Kada Predsjednik Federacije utvrdi da domovi nisu u mogunosti donositi
potrebne zakone, on moe, uz saglasnost Potpredsjednika Federacije
raspustiti jedan ili oba doma, s tim da nijedan dom ne moe biti rasputen u
periodu od godinu dana od njegovog prvog sazivanja.
Izvrna vlast

predsjednik i potpredsjednik FBiH tri konstitutivna naroda. Bira ih

Zastupniki dom, veinom glasova, na osnovu zajednike liste tri kandidata
za predsjednika i potpredsjednike Federacije, a zatim ih potvruje Dom
naroda FBiH. Mandat predsjednika i potpredsjednika FBiH je etiri godine.

Vlada FBiH sastoji se od Prmijera, koji je predsjednik Vlade, zamjenika

Premijera i ministara. Predsjednik FBiH uz saglasnost oba potpredsjednika
imenuje Vladu FBiH nakon konsultacija sa Premijerom ili kandidatom za tu
funkciju. Za imenovanje Premijera potrebna je sagalasnost veine u
Zastupnikom domu. Vlada FBiH sastoji se znai od Premijera i 16 ministara
8 Bonjaci, 5 Hrvati i 3 Srbi.
Sudska vlast
Sudsku funkciju u Federaciji vre sudovi Federacije:
Ustavni sud
Vrhovni sud
Sud za ljudska prava
Imenuje i smjenjuje ih Visoko sudsko i tuiteljsko vijee.
Ustavni sud - sastoji se od 9 sudija. Od kojih su najmanje po 2 iz reda
konstitutivnih naroda i jedan iz reda ostalih, a broj se utvruje zakonom. Odluke
Ustavnog suda su konane i obavezujue.
Presude Vrhovnog suda su konane i obavezujue. Broj sudija Vrhovnog suda ne
moe biti manji od 9 sudija. Vrhovni sud najvii je albeni sud Federacije.
Sud za ljudska prava sastoji se od tri suca, po jedan iz reda konstitutivnih
naroda. Ovlast obuhvataju pitanja koja se odnose na ustavne ili druge zakonske
odredbe u vezi s ljudskim pravima i temeljnim slobodama.

CEDULJA 6
1. Ocjenjivanje uenikog znanja.
2. Struni organ kole.
3. Izvrna vlast u FBiH.
1.) Provjeravanje i ocjenjivanje znanja i vjetina je sastavni dio odgojno-obrazovnog
procesa u koli kojim se uenici kontinuirano podstiu na savjesno i aktivno
usvajanje znanja, vjetina i navika. Ocjenjivanje uenikog znanja je brojano i
opisno . Javno je i kontinuirano. Uz brojanu ocjenu upisuje se i datum.

Zakljuna ocjena se izvodi na polugoditu i na kraju kolske godine. Pored ocjena

daju se i karakteristike uenika, vezano za njihovo napredovanje, sklonosti, a
posebne osobine u pisanoj formi na kraju kolovanja.
Na osnovu pedagokog kartona, uenici sa posebnim potrebama dobiju pismeni
godinji izvjetaj koji opisuje rezultate koje je uenik postigao u realizaciji NPP.
Ako im specijalno obrazovanje omoguava mogu da budu ocjenjeni i ocjenama.
Za uenike devetogodinjeg obrazovanja ocjenjivanje je opisno za I i II razred, za
uenike III razreda, I polugodite je opisno, a na kraju kolske godine i opisno i
brojano. Od IV razreda, pa do kraja kolovanja, ocjenjivanje je samo brojano.
Opi uspjeh uenika izvodi se na osnovu zakljunih ocjena iz nastavnih
predmeta i utvruje se na osnovu svakog polugodita
Zakljunu ocjenu u razrednoj nastavi utvruje nastavnik razredne nastave, a
zakljunu ocjenu u predmetnoj nastavi utvruje odjeljensko vijee na
prijedlog predmetnog nastavnika
2.) Struni organi kole su:
Nastavniko vijee
Odjeljensko vijee
Struni aktiv
Nain rada strunih organa regulira se Poslovnikom o radu strunih organa kole.
Nastavniko vijee sainjavaju svi nastavnici i struni saradnici. Njime rukovodi
direktor kole.
Nastavniko vijee obavlja slijedee poslove :
1. Utvruje prijedlog Godinjeg programa rada kole
2. Donosi odluke o organizaciji odgojno-obrazovnog rada
3. Prati ostvarivanje NPP i podnosi izvjetaj kolskom odboru
4. Vri osvrt na postignua uenika, kao i kontinuitet ocjenjivanja
5. Vri izbor razrednika
6. Analizira uspjeh uenika i rad odjeljenskog vijea
7. Analizira rad nastavnika i strunih saradnika
8. Imenuje komisije za polaganje ispita
9. Razmatra odgovarajue odgojno-disciplinske mjere
Odjeljenskim vijeem rukovodi razrednik, a sainjavaju ga svi nastavnici koji izvode
nastavu u tom odjeljenju.
Odjeljensko vijee obavlja slijedee poslove :
1. Analizira uspjeh uenika i rad nastavnika
2. Odluuje o programima za nadarene uenike i one koji zaostaju
3. Utvruje zakljune ocjene
4. Izrie i predlae odgojno-disciplinske mjere
5. Analizira rad nastavnika i strunih saradnika i predlae mjere za unapreenje
rada

Strunim aktivom rukovodi predsjednik aktiva, a sainjavaju ga nastavnici

odreenih oblasti.
Struni aktiv obavlja sljedee poslove:
1. Prati realizaciju NPP, predlae mjere za njihovo unapreenje
2. Predlae izmjene NPP
3. Daje prijedlog o podjeli predmeta za nastavnike
4. Uestvuje u izboru i izradi programa strunog usavravanja nastavnika
5. Uestvuje u radu asocijacije strunih aktiva O iz iste nastavne oblasti
3.) Izvrna vlast u FBiH Predsjednik FBiH ima dva potpredsjednika iz razliitih
konstitutivnih naroda. Izbor za predsjednika i dva potpredsjednika FBiH zahtijeva
prihvatanje zajednike liste tri kandidata, veinu glasova u Zastupnikom domu, a
zatim i veinu glasova u Domu naroda. Mandat im traje 4 godine.
Vlada FBiHine je premijer i 16 ministara (8 Bonjaka, 5 Hrvata i 3 Srbina).
Premijer ima dva zamjenika. Predsjednik FBiH uz saglasnost potpredsjednika
imenuje Vladu FBiH nakon konsultacije sa premijerom ili kandidatom za tu funkciju.
Vlada FBiH je izabrana nakon to je njeno imenovanje potvrdio Zastupniki dom.
Vlada se moe smijeniti odlukom predsjednika FBiH ili izglasavanjem nepovjerenja
Vladi u oba doma Parlamenta FBiH.

CEDULJA 7
1.Radna sedmica nastavnika.
2.Razredni, predmetni i vanredni ispit.
3.Kantonalne vlasti u FBiH
1.) Radna sedmica nastavnika-40-satna sedmica utvruje se Godinjim
programom, a u skladu sa standardima. U okviru radne sedmice nastavnik moe imati
najvie 25 asova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada. U
odgojno-obrazovnom procesu u okviru cjelodnevnog boravka kole nastavnik moe
imati najvie 30 asova svih vrsta neposrednog odgojno-obrazovnog rada s
uenicima u skladu sa Pravilima kole.
2.) Razredni, predmetni i vanredni ispitiuenik koji iz opravdanih razloga nije
mogao redovno pohaati nastavu i biti ocjenjen iz jednog ili vie predmeta moe
polaganjem ispita ili drugih oblika nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i
stei osnovno obrazovanje u redovnom roku.
Uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohaati nastavu, pa je sa
nastave izostao u odreenom razredu 1/3 od ukupnog fonda sati predvienih NPP
moe polagati predmetni ili razredni ispit u toku k. godine kako bi u redovnom roku
zavrio odgovarajui razred O. Nastavniko vijee u svakom konkretnom trenutku
cijeni opravdanost razloga ne pohaanja nastave i donosi odluku o polaganju ispita.

3.) Kantonalne vlasti-kantoni u F BiH su:

Unsko-Sanski (sa sjeditem u Bihau)
Posavski (sa sjeditem u Oraju)
Tuzlanski (sa sjeditem u Tuzli)
Zeniko-Dobojski (sa sjeditem u Zenici)
Bosansko-Podrinjski (sa sjeditem u Goradu)
Srednjobosanski (sa sjeditem u Travniku)
Hercegovako-Neretvanski (sa sjeditem u Mostaru)
Zapadno-Hercegovaki (sa sjeditem u irokom Brijegu)
Kanton Sarajevo (sa sjeditem u Sarajevu)
Zapadno-Bosanski/Livanjski (sa sjeditem u Livnu)
Svaki Kanton ima zakonodavno tijelo koje se sastoji od jednog doma iji se broj
zastupnika odreuje srazmjerno sastavu stanovnitva, ali ne moe biti manji od 30 i
vei od 50. Mandat zastupnika je 4 godine. Biraju se na u izborima. Prije izbora
svaka registrovana politika stranka objavljuje spisak kandidata. Kantonalni
zastupnici biraju se meu osobama koje su na vrhu izborne liste stranke. Izmeu
zastupnika se bira predsjednik i donosi Poslovnik. Kantonalno zakonodavno tijelo prvi
put e se sazvati najkasnije 10 dana nakon objave rezultata izbora. Svako
zakonodavno tijelo Kantona donosi veinom glasova svoj Poslovnik. Tri kandidata koja
potvrdi Skuptina Kantona odluuju izmeu sebe ko e biti predsjedavajui.
Izvrna vlast-svaki Kanton ima predsjednika-bira se veinom glasova Skuptine
Kantona. Mandat je 2 godine. Vladu imenuje predsjednik i odobrava Skuptina.
Odrava nacionalni sastav stanovnitva.
Sudstvo-Kantonalne suce predlae Predsjednik Kantona, a bira ih Skuptina.
Nacionalni sastav odrava nacionalni sastav Kantona. Svaki Kantonalni sud bira svog
predsjednika. Suce Kantonalnih sudova, ukljuujui i predsjednike sudove, bira,
imenuje, provodi stegovni postupak protiv i smjenjuje Visoko sudsko i tuiteljsko
Vijee Federacije sukladno zakonu.

CEDULJA 8
1 Neposredni odgojno-obrazovni rad nastavnika.
2.Razredni, predmetni i vanredni ispit.
3.Opinske vlasti u FBiH
1.) Neposredni odgojno-obrazovni rad nastavnika - odgojno-obrazovni rad
nastavnika realizuje se na osnovu Godinjeg programa rada kole koji mora biti
zasnovan na osnovu NPP. To je rad nastavnika na asovima redovne, dopunske,
dodatne i instruktivne nastave. Pravilima kole utvruje se raspored radnog vremena
nastavnika i strunih saradnika u okviru radne sedmice i koritenje godinjeg
odmora, u skladu sa Standardima. Nastavnik u okviru radne sedmice moe imati
najvie 25 asova svih vrsta i oblika neposrednog odgojno-obrazovnog rada.

Godinjim programom utvruju se nastavne obaveze, rad na profesionalnoj

orjentaciji uenika, slobodne aktivnosti uenika, oblici, sadraji, obim, raspored
obrazovnog rada i druge aktivnosti O. Godinji program utvruje Nastavniko
Vijee na prijedlog direktora kole, a usvaja ga kolski odbor, najkasnije do 30
septembra tekue godine.
Nastavnik je lice kvalificirano za izvoenje odgojno-obrazovnog rada sa djecom i
odraslima, koje treba da ima iroko i temeljno ope obrazovanje, da dobro poznaje
disciplinu koju predaje, da poznaje psiholoko-pedagoke i metodike osnove
nastave i odgoja, kao i da ima ljudske kvalitete neophodne za nastavniku profesiju.
2.) Razredni, predmetni i vanredni ispiti uenik koji iz opravdanih razloga nije
mogao redovno pohaati nastavu i biti ocjenjen iz jednog ili vie predmeta moe
polaganjem ispita ili drugih oblika nastavnog rada nadoknaditi izgubljeno vrijeme i
stei osnovno obrazovanje u redovnom roku.
Uenik koji iz opravdanih razloga nije mogao redovno pohaati nastavu pa je sa
nastave izostao u odreenom razredu 1/3 od ukupnog fonda sati predvienih NPP
moe polagati predmetni ili razredni ispit u toku k. godine kako bi u redovnom roku
zavrio odgovarajui razred O. Nastavniko vijee u svakom konkretnom trenutku
cijeni opravdanost razloga ne pohaanja nastave i donosi odluku o polaganju ispita.
3.) Opinske vlasti FBiH u Opini se ostvaruje lokalna samouprava. Svaka opina
ima Opinsko vijee. Mandat lanova traje etiri godine, s tim da mandat prvih
lanova Opinskog vijea traje jednu godinu. Biraju ih glasai na izborima, na
cijelom podruju opine.
Opinsko vijee obavlja slijedee:
Priprema i 2/3-skom veinom glasova usvaja status opine
Bira naelnika
Odobrava budet, propise i uredbe o oporezivanju. Opina ima Sudove.
Opinske Sudove osniva i finansira Kantonalna vlast. Nadleni su u svim
graanskim i kaznenim procesima. Suce imenuje i smjenjuje predsjednik
najvieg Kantonalnog Suda

CEDULJA 9
1.Nastavni plan i program
2.Pravila kole
3.Ljudska prava i slobode po Ustavu FBiH
1.) Nastavni plan i program
Nastavni plan je temeljni nastavni dokument, kojim se propisuju odgojno-obrazovna
podruja, odnosno nastavni predmeti, koji e se izuavati u O, redoslijed
izuavanja po razredima, sedmini i godinji fond sati za svaki predmet, a u vezi s
tim i struktura kolske godine.

Nastavni program je kolski dokument, kojim se propisuje obim, dubina i redoslijed

nastavnih sadraja u pojedinim nastavnim predmetima.
Nastavne planove i programe za sve vrste kola donosi Ministarstvo u skladu sa
zajednikim jezgrom nastavnih planova i programa, kako to propie Agencija za
nastavne planove i programe i objavljuje ih u Slubenim novinama.
2.) Pravila kole donosi ih kolski odbor uz saglasnost Ministra. Ona su osnovni
opi akt.
Pravilima kole se utvruju:
1. Naziv, sjedite i peat kole
2. Osniva kole
3. Djelatnost kole
4. Unutranja organizacija
5. Odgojno-obrazovni rad u koli
6. Pravila i dunosti uenika, nastavnika i radnika
7. Voenje pedagoke dokumentacije i evidencije
8. Struni organi kole
9. Organi upravljanja, rukovoenja i kontrole poslovanja
10. Nain izbora predstavnika roditelja u kolski odbor
11. Formiranje i rad Vijea roditelja
12. Formiranje i rad Vijea uenika
13. Ostvarivanje javnosti rada kole
14. Prava uenika koji su stekli zvanje vrhunskih sportista
15. Organizacija rada u produenom boravku
16. Sadraji i oblici drutvene, kulturne i sportske aktivnosti kole
17. Nain napredovanja uenika
18. Odgojno-disciplinske mjere uenicima i nastavnicima
3.) Ljudska prava i slobode po Ustavu F BiH Sve osobe u F BiH uivaju slijedea
prava: na ivot, slobodu, jednakost pred zakonom, slobodu rase, boju koe, vjeru,
uvjerenja, pravedan krivini postupak, zabranu muenja, privatnost, slobodu
kretanja, azil, zatitu porodice i djece, imovinu, slobodu govora i miljenja,
okupljanja, udruivanja, socijalnu zatitu, zdravstvenu zatitu, na utoite,
obrazovanje, zatitu manjina, na prehranu...
Svi graani uivaju prava:
1. Osnivanje i pripadanje politikim strankama
2. Politika prava
3. Da biraju i budu izabrani

CEDULJA 10
1.Normativi nastavnih sredstava
2.Evidencija i dokumentacija u koli
3.Podjela nadlenosti izmeu Federalne i Kantonalne vlasti
1.) Normativi nastavnih sredstava Normativima se utvruju:
Radni prostor-specijalizirane uionice, kabineti, predkabineti i ostave
Oprema, nastavna sredstva, uila i kolski namjetaj
Nastavna sredstva su kao i sva druga sredstva rada, pretpostavka uspjene
realizacije nastavnih sadraja i utvrena su Normativima radnog prostora, opreme,
nastavnih sredstava i uila po predmetima za O.
kole se opremaju na osnovu Normativa, nastavnih sredstava svih predmeta,
uvaavajui pri tome njihovu opu namjenu i didaktiku multimedijsku funkciju.
2.) Evidencija i dokumentacija u koli
Dokumenti (trajna vrijednost):
1. Matina knjiga i registar
2. Ljetopis
3. Knjiga zapisnika sjednica Nastavnikog vijea
4. Knjiga zapisnika o radu Komisije za polaganje ispita
5. Knjiga zapisnika organa upravljanja i organa nadzora
Evidencija:
1. Odjeljenska knjiga za redovnu nastavu
2. Dnevnik rada za ostale vidove nastave
3. Knjiga evidencije o slobodnim aktivnostima uenika
4. Godinji planovi i programi redovne nastave
5. Raspored asova
6. Evidentni list
7. Spisak djece za upis u O
8. Spisak stairanja pripravnika i evidencije o realizaciji plana stairanja
pripravnika
9. Prijave za polaganje ispita
10. Zapisnik o polaganju ispita
11. Spisak izdatih uvjerenja, svjedodbi
12. Pedagoki kartoni
3.) Podjela nadlenosti izmeu Federalne i Kantonalne vlasti
Postoje tri vrste ovlatenja:
1. Iskljuiva ovlatenja F BiH
2. Ovlatenja F BiH i Kantona
3. Ovlatenja Kantona

Ovlasti F BiH:
1. Organizovanje i voenje odbrane Federacije i zatita njene teritorije
2. Dravljanstvo Federacije
3. Ekonomska politika
4. Donoenje propisa o finansijama i finansijskim institucijama
5. Suzbijanje meunarodnog i meukantonalnog kriminala
6. Dodjela elektronskih frekvencija za radio, TV i druge svrhe
7. Energetska politika
8. Finansiranje institucija i djelatnosti pod pokroviteljstvom Federacije Vlade
Ovlasti Federacije i Kantona:
1. Zatita ljudskih prava
2. Zdravstvo
3. Ekoloka politika
4. Socijalna politika
5. Komunikacijska i saobraajna infrastruktura
6. Provoenje zakona o dravljanstvu i putnim ispravama, boravak i kretanje
stranaca
7. Turizam
8. Iskoritavanje prirodnih resursa
Ovlasti Kantona:
1. Policija
2. Obrazovanje
3. Kultura
4. Stambena politika
5. Provoenje socijalne politike
6. Javne slube
7. Koritenje javnog zemljita
8. Lokalno poslovanje
9. Turistiki resursi
10. Finansiranje djelatnosti Kantonalne vlasti
11. Medijska politika
Gradske vlasti-kao jedinica lokalne uprave i samouprave. Gradske vlasti ne mogu
imati manje od 15 niti vie od 30 vijenika. Sastav Gradskog vijea ini jednak broj
vijenika iz svake opine. Gradsko vijee ine predsjednik, dva zamjenika, sekretar i
25 vijenika. Gradsku upravu ine gradonaelnik i zamjenici.
Odgovornosti grada:
1. Finansije i porezna politika
2. Zajednika infrastruktura
3. Urbanistiko planiranje
4. Javni promet i druge nadlenosti koje Gradu povjeri Kanton

Gradonaelnik:
1. Provodi gradsku politiku
2. Imenuje i smjenjuje gradske slubenike
3. Osiguravanje saradnje gradskih slubenika sa ombudsmenima
4. Podnoenje izvjetaja Gradskog vijea i javnosti o provoenju gradske
politike
5. Nadzor nad gradskim ustanovama, objektima i presuzeima
Mandat traje koliko i Gradsko vijee.

DODATNA PITANJA

LJETOPIS KOLE je dokument trajne vrijednosti. U kolskom ljetopisu unose se

podaci o vanijim dogaajima iz ivota i rada kole. Vodi se u tvrdo ukorienoj
svesci (knjizi). Podaci se unose hronolokim redom kako su se odvijali. Preporuuje
se da se ti podaci unose za svaku kolsku godinu od 1. septembra do 31. augusta
posebno i to po mjesecima. Uz saeto iskazane podatke o vanijim dogaajima ili
promjenama stavlja se datum.
Odvajanje jedne kolske godine od prethodne vri se na taj nain to se na cijelom
listu istakne tekua kolska godina. Podatke unosi direktor kole ili njegov pomonik.
Podaci se unose mastilom paljivo i uredno. Preporuljivo je da se najvaniji
dogaaji iz ivota rada kole dokumentuju i fotografijama.

PREVODNICA se izaje samo u periodu od 1.9. do 30.06. Za vrijeme ljetnog

raspusta, prevodnica se ne izdaje, a upis se vri na osnovu uvjerenja o prethodno
zavrenom razredu.
Zahtjev zaprevodnicu sadri: Izvjetaj o upisu kole u koju je upisan uenik, naziv
kole kojoj se vraa izvjetaj, ime uenika, razred, datum.
Prevodnica sadri: naziv kole, broj protokola, datum, kolska godina za koju se
izdaje, opi podaci o ueniku, razred za koji je izdata, ocjene po predmetima, potpis
razrednika i direktora kole.
Prevodnica se dostavlja slubenim putem kada uenik mijenja kolu. Nova kola
pismeno podnosi zahtjev za izdavanje prevodnice u staroj koli. Na osnovu tog
dokumenta uenik se upisuje u matinu knjigu nove kole, nakon ega nova kola
vraa staroj odrezak sa potvrdom da je uenik upisan, na osnovu kojeg stara kola
ispisuje dijete iz matine knjige i odjeljenske knjige.

NEKA SE NAE ZA SVAKI SLUAJ:

Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar

unutranjih poslova-Muhidin Ali

pravde-Meliha Vidovi
finansija-Vjekoslav Bevanda
energije, rudarstva i industrije-Vahid Heo
prometa i komunikacijerada i socijalne politike-Perica Jeleevi
raseljenih osoba i izbjeglica-Eldin Mui
za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilakog rata-Zahid Crnki
zdravsta-Safet Omerovi
obrazovanja i nauke-Meliha Ali
kulture i sporta-Gavrilo Grahovac

Ministar
Ministar
Ministar
Ministar
Ministar

trgovine-Desnica Radivojevi
prostornog ureenja
poljoprivrede, vodoprivrede i umarstva-Damir Ljubi
razvoja, poduzetnitva i obrta-Velimir Kuni
okolia, turizma-Nevenko Herceg