POSLOVNA INTELIGENCIJA ZNAAJ I UTJECAJ NA MODERNO

POSLOVANJE
SEMINARSKI RAD

SADRAJ
1. UVOD.

2. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA ..
2.1. Razvoj informacijske tehnologije ...
2.2. Vanost informacijske tehnologije .

2
2
3

3. POSLOVNA INTELIGENCIJA .
5
3.1. Razvoj poslovne inteligencije
5
3.2. Sustav poslovne inteligencije kao strategijski resurs..
6
3.2.1. Skladita podataka
8
3.3. OLAP alati ..
9
3.3.1. Razvoj i obiljeja OLAP alata
9
3.4. Stilovi poslovne inteligencije s osvrtom na rudarenje podataka 10
3.4.1. Rudarenje podataka .. 12
4. ZAKLJUAK. 13
LITERATURA. 14
POPIS TABLICA... 14

1. UVOD

Suvremene organizacije posluju u izuzetno promjenjivom okruju. Metode upravljanja

koje su bile zadovoljavajue u organizacijama industrijskog doba teko mogu
udovoljiti izazovima modernog vremena. Stari modeli poslovanja i poslovni procesi

nastali na temelju nasljea i unapreenja prvobitno postavljenih obrazaca

funkcioniranja, jednostavno vie ne zadovoljavaju potrebe trita. Segmentacija
trita koja je otila tako daleko da se govori o individualnom pristupu kupcima,
umreavanje unutar tvrtki te izmeu njih uz kontroliranje cjelokupnog lanca
vrijednosti te eksponencijalni razvoj Interneta i elektronike trgovine, doveli su do
situacije kada je modele poslovanja suvremenih tvrtki nuno prilagoditi tim
trendovima, jer inae i najvei mogu, uz postojeu dinamiku trita, doivjeti propast.
Rad je podijeljen u etiri meusobno povezana dijela. Prvi dio, uvod, odnosi se
na definiranje predmeta i cilja rada te razradu strukture rada.
U drugom dijelu, Informacijska tehnologija, prikazan je razvoj i njena vanost
za moderno poduzee.
U treem dijelu, Poslovna inteligencija, opisan je razvoj i sustav poslovne
inteligencije, prikazana skladita podataka kao temelj organizacije i pohranjivanja
podataka, objanjen znaaj i razvoj OLAP alata te su opisani dominantni stilovi
poslovne inteligencije. Rudarenje podataka, kao jedan od stilova poslovne
inteligencije, posebno je opisan kroz definiciju, podruja i metode.
U zakljuku, posljednjem dijelu ovog rada, prikazan je pregled rezultata istraivanja
ovog seminarskog rada.

2. INFORMACIJSKA TEHNOLOGIJA
Informacijska

tehnologija

predstavlja

spregu

mikroelektronike,

raunala,

telekomunikacija i softvera, koja omoguuje unos, obradu i distribuciju informacija.

Informacijska tehnologija jedna je od kljunih generikih tehnologija jer prodire u sve

sfere gospodarstva, znanosti, drutvenog i privatnog ivota i u njih unosi radikalne

promjene.1

2.1. Razvoj informacijske tehnologije

Danas, u informacijskom dobu, velika brzina promjena u svim aspektima poslovanja,
oteava menadmentu upravljanje organizacijom pa je organizacija poslovnih
sustava

sve

vie

prepoznata

kao

neizostavan

mehanizam

koordinacije.

Promjenjivo okruenje stvara svakodnevno veliku koliinu novih informacija, koje

treba pravovremeno prikupiti i obraditi te pripremiti u obliku pogodnom za
odluivanje.
U suvremenim uvjetima poslovanja nije dovoljno uspjeno poslovati na kratki rok,
premda to nije zanemarivo. Suvremeni uvjeti posve su izmijenili nain poslovanja.
Upravo promjene svih vrsta trine, tehnoloke i druge odreuju mjesto i ulogu
poduzea u odnosu na druga poduzea na domaem, a jo i vie na svjetskom
tritu. Radi toga su informacijske tehnologije (IT) postale kljuni imbenik razvoja i
uinkovitosti organizacije.

2.2. Vanost informacijske tehnologije

Dananje je poslovanje nemogue zamisliti bez potpore informatikih rjeenja,
odnosno informacijske tehnologije (IT) kao nezaobilaznog izvora stjecanja poslovnog
znanja. Primjena prave tehnologije i rjeenja po mjeri kljuna je za trini opstanak

Bosilj Vuki, V. : Informacijska tehnologija u poslovanju, Element, 2004., str.2.

prvenstveno zbog toga to se temelji na cjelinama tono prilagoenima odreenom

poslovanju.
Informacije i znanje dva su temeljna resursa za uspjeno poslovanje. Za donoenje
kvalitetnih odluka potrebno je poznavati razliite vrste informacija o poslovanju
poduzea i o njegovoj okolini. Pritom su potrebne potpune i kvalitetne informacije
koje su ujedno i dostupne na vrijeme. Da bi se informacije mogle kvalitetno i u
potpunosti iskoristiti potrebno je znanje, odnosno poznavanje razliitih zakonitosti,
pravila i postupaka koji omoguuju racionalno koritenje informacija za rjeavanje
poslovnih zadataka.2
Ulaganja u IT uzimaju sve vei postotak u ukupnim ulaganjima tvrtki i svi se zapravo
pitaju koliko su ona opravdana, a sa druge pak strane, upotrebom suvremene IT
tvrtke mogu stei odreene konkurentne prednosti kojima mogu potpuno potisnuti i
marginalizirati konkurenciju na tritu.
Zbog toga se namee potreba kvalitetnog upravljanja informacijskom tehnologijom
u suvremenim tvrtkama i njegove organizacije na nain da iznosi najveu moguu
vrijednost za poslovanje.3
Da bi preivjele na dananjim zahtjevnim tritima i u uvjetima teke i globalne
konkurencije tvrtke moraju postati organizacije koje ue, s dugoronom politikom
obrazovanja i treninga i s informacijskom i komunikacijskom infrastrukturom koja
omoguuje online uenje, jednostavan i brz pristup informacijama, suradnju i
komunikaciju.Usavravanje poslovnih procesa i preustroj poslovne tehnologije uz
primjenu suvremenih IT postaju sastavni dio suvremenog upravljanja organizacijom.
Radi toga se od menadmenta oekuje primjena postupaka usavravanja i preustroja
poslovnih procesa i poznavanje takvih metoda razvoja suvremenih informacijskih
sustava koje e omoguiti uinkovito koritenje suvremenih IT i osigurati nesmetani
rast i razvoj organizacije. Meutim, implementacija suvremenih IT nije dovoljna sama
po sebi, ve je potrebno prilagoditi poslovne procese kojima su nove IT potpora, ali i
nain voenja organizacije, te poslovnu tehnologiju organizacije kao cjeline. Zato
suvremene organizacije moraju stalno usavravati svoje poslovne procese jer e im
to omoguiti bolju trinu poziciju i poboljanje kvalitete pruenih usluga.
2

Ibidem, str. 1.
Muller, J.,: Upravljanje informacijskom tehnologijom u suvremenim tvrtkama, str. 589
Ekonomski pregled, 52 (5-6) 587-612 (2001)

U svemu tome ne smiju se zaboraviti ljudi uposlenici, ije vjetine, znanja i

sposobnosti postaju presudnu u takvom jednom okruju. Preorijentiravi se s
operativnih i repetitivnih poslova koji se mogu automatizirati putem IT, uloga
uposlenika preteno postaje koritenje i interpretacija informacija kako bi se
identificirale poslovne prilike, poboljala usluga kupcima, te samim time i njihova
lojalnost. Tako poslovi postaju puno interesantniji, ali i zahtjevniji, to znai da e
obrazovanje odnosno znanje postati sve znaajniji faktor u suvremenom poslovanju.
Cijeloivotno obrazovanje postalo je imperativ bez kojeg tvrtke ne mogu kvalitetno
konkurirati u poslovnom svijetu.

3. POSLOVNA INTELIGENCIJA PODUZEA Business Intelligence (BI)

U novije vrijeme glavna tendencija tvrtki jest da izgrade svoj sustav poslovnog
izvjeivanja kako bi imali cjelovitu sliku o tritu, kupcima i konkurentima jer danas
se odlini poslovni rezultati teko postiu bez stalnog praenja, pouzdanog nadzora i
preciznog analiziranja poslovanja.

http://www.infoprofil.info/edu/buducnost_edu.htm

Poslovna

inteligencija

predstavlja

skup

metoda

koje

organizacijama

omoguuju da iskoriste informacije koje posjeduju i na temelju njih steknu uvid u

prirodu poslovanja, to im omoguuje donoenje kvalitetnijih poslovnih odluka. 5

3.1. Razvoj poslovne inteligencije

Sustav poslovne inteligencije se intenzivno poeo razvijati kada su poduzea
automatizirala

svoje

poslovne

procese,

odnosno

implementirala

razliite

transakcijske sustave, koji su se vrlo brzo pokazali kao generatori velikih koliina
podataka. S tehnike strane, poslovna inteligencija je proces kojim se sirovi podaci
pretvaraju u informacije. Te informacije se zatim analiziraju i koriste u procesu
odluivanja u poduzeu.
Na dananje mogunosti poslovne inteligencije bitno je djelovala seljenje
procesorske snage raunala na radne stolove. To je omoguilo analitiku obradu na
onim radnim mjestima i u ono vrijeme kada je to bilo potrebno. Konano, dolazi do
migracije poslovne inteligencije na Internet

pa Web aplikacije za poslovnu

inteligenciju, koje ne trae nita vie osim Internet preglednika, postaju dostupne i s
mobilnog telefona. 6

Na temelju podataka koje je objavio Nigel Pendse moe se vidjeti razvoj BI trita
kroz posljednjih 10 godina.7

godina

vrijednost u milijardama USD

1997.

1,45

1998.

2,05

1999.

2,50

Ibidem, str.10.
http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=43&KatID=5&ClanakID=504
7
http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=43&KatID=5&ClanakID=504
6

2000.

3,00

2001.

3,30

2002.

3,50

2003.

3,70

2004.

4,30

2005.

4,80

2006.

5,50

2007.
Razvoj BI trita

5,90

Danas se na tritu nude cjeloviti sustavi poslovne inteligencije prepoznatljivih

tvrtki kao to su Micosoft, Oracle i Sap, a kada se govori o domaim proizvodima
vano je spomenuti da je na svjetskom tritu prisutan na sustav BI Manager 2000.

3.2. Sustav poslovne inteligencije kao strategijski resurs

Sustav poslovne inteligencije je takav sustav koji uva informacije i znanje o

konkurenciji,

kupcima,

dobavljaima,

procesima.

On

omoguava

poslovno

pregovaranje i brojano argumentirani nastup prema kupcima i dobavljaima,

kvalitetno operativno planiranje, praenje ponaanja konkurencije, promatranje
pojedinih trinih segmenata te predvianje buduih pojava. Takoer, sustav
poslovne inteligencije nudi bolje razumijevanje vlastitih kupaca i spoznaju to ih
potie na odreeno ponaanje.8

http://hr.wikipedia.org/wiki/Poslovna_inteligencija

Sustav poslovne inteligencije nudi:9

1. prikupljanje podataka izdvajanje informacija iz razliitih izvora
2. analizu podataka sintetiziranje korisnih informacija koristei analitike
tehnike
3. objektivizaciju povezivanje korisnih injenica i ignoriranje nevanih
informacija
4. procjenu rizika prepoznavanje odgovarajuih odluka i smjerova
djelovanja, odmjeravajui rizike i dobiti
5. potporu odluivanju koritenje aplikacija i alata za donoenje odluka i
utvrivanje strategije.
Proces realizacije sustava poslovne inteligencije prema Herbertu Meyeru moe
se podijeliti u etiri koraka:10
1. Izgradnja intelligence profila tvrtke odreivanje to se eli znati o okolini
kako bi se kvalitetnije upravljalo tvrtkom, te identifikacija izvora potrebnih
podataka
2. Informacije definirane u prvom koraku pristiu pa je slijedei korak izgradnja,
kupnja ili koritenje postojeih modula za pretraivanje informacija (search
engine) koji moe sluiti kao potpora za postavljanje eljenih upita. Dobivene
informacije treba integrirati u postojee interne poslovne informacije kako bi se
dobio uvid u poslovanje tvrtke.
3. Pretvaranje informacija u inteligenciju odnosno identifikacija i analiza
relevantnosti dobivenih informacija za poslovanje tvrtke. Potrebno je
uspostaviti sustav koji od dobivenih informacija utvruje koje su relevantne i
na koji nain.
4. Na temelju identificiranih relevantnih informacija treba poduzeti odgovarajue
poslovne korake, kao odgovor na stanje poslovne okoline. Preduvjet za
poduzimanje odgovarajuih akcija je slanje odgovarajuih BI izvjea
relevantnim pojedincima koji imaju utjecaja na donoenje poslovnih odluka.

9
10

http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=43&KatID=5&ClanakID=504
http://www.infoprofil.info/edu/bi_edu.htm

Suvremene svjetske tvrtke osnivaju odjele za poslovnu inteligenciju, te

imenuju voditelje tih odjela (BIO Business Intelligence Officers) koji se brinu o tijeku
poslovnih informacija kroz tvrtku.

3.2.1. Skladita podataka

Sustavi poslovne inteligencije temelje se na odgovarajuoj organizaciji i
pohranjivanju podataka te analizi tih podataka. Temelj organizacije i pohranjivanja
podataka su skladita podataka koja omoguuju agregiranje podataka iz veeg broja
odvojenih izvora, to je neophodno da bi se mogla napraviti analiza utjecaja i veza
izmeu raznovrsnih tipova podataka.11
Skladitenje podataka vaan je koncept uinkovitog sustava potpore odluivanju.
Donosi ideju aktivnog pronalaenja i nuenja informacija menaderu, potrebnih u
procesu odluivanja. Koristi se postupcima analitike obrade, rudarenja podataka i
otkrivanja znanja iz podataka.
Skladite podataka skup je podataka organizacije na kojem se temelji sustav potpore
odluivanju. Namijenjeno je menaderima i svima koji u svom poslu obavljaju
analitike zadatke.12
Izvori podataka za izradu uspjenog skladita podataka: 13
1. Unutarnji podaci pripadaju poduzeu i generirani su u sustavu za obradu
transakcija . opisuju aktivnosti koje se odvijaju unutar poduzea.
2. Vanjski podaci opisuju aktivnosti koje se odvijaju izvan poduzea. Pribavljaju
se posredstvom specijaliziranih institucija koje se bave prikupljanjem i
distribucijom informacija. Vanjski podaci su od velike vanosti za strateko
odluivanje jer preko njih poduzee uoava povoljne prilike, ali i prijetnje.

3.3. OLAP alati

11
12
13

Ibidem, str.10.
Ibidem, str.400
Ibidem, str.402.

Od samih poetaka poslovne inteligencije stvoreni su sustavi OLTP i OLAP.

OLTP sustav (on-line transaction processing) je transakcijski sustav i njegova je
logika izgraena tako da obrauje poslovne promjene. OLTP sustav uvjet je za
izgradnju OLAP sustava (on-line analytical processing) jer analitika obrada nije
mogua ako ne postoje transakcijski podaci. Dugotrajnim i kvalitetnim koritenjem
OLTP sustava nastaju sve vee zbirka podataka koje mogu prerasti i u skladita
podataka.
3.3.1. Razvoj i obiljeja OLAP alata
Termin OLAP skovao je britanski matematiar E. F. Codd, koji je
postavio temelje tzv. relacijskog rauna i 1970. godine predstavio relacijski model
podataka. Taj model podataka osnova je danas najpopularnijeg tipa baza podataka
relacijskih baza podataka.
Proizvoai softvera ubrzo su shvatili potencijale koje primjena Coddove
teorije moe imati na praksu upravljanja podacima pa su prionuli razvoju
odgovarajuih softverskih rjeenja za analitiku obradu podataka. Danas gotovo da i
nema vanijeg proizvoaa softvera koji ne nudi svoje OLAP alate. 14

Ponua
Microsoft
Hyperion
Cognos
SAP
Oracle
Cartesis
Comshare
IBM

Trini dio (u%)

24.4
22.9
12.6
5.2
4.7
2.7
2.2
2.2

Tablica 1. Stanje na tritu OLAP alata

krajem 2002. godine

14

Panian, ., Klepac, G.: Poslovna inteligencija, Masmedia, str.235, 236.

Glavna obiljeja OLAP alata:15

1. OLAP predstavlja konceptualni i individualni model kojega i oni korisnici koji
nisu posebno obrazovani i specijalizirani za obavljanje analitikih poslova mogu lako
razumjeti i brzo primijeniti u svom radu. Model se zasniva na metodologiji
multidimenzijske analize, to znai da podatke moe istovremeno gledati kroz vei
broj filtara.
2. OLAP alati omoguuju obavljanje vrlo brzih analiza. Brzina rada OLAP
sustava omoguuje menaderima i strunjacima postavljanje pitanja i dobivanja
odgovora u vrlo kratkom vremenu.
3. OLAP alati u sebi ukljuuju vrlo robusne sposobnost raunanja, potrebne za
zadovoljavanje specifinih proraunskih zahtjeva koje postavlja viedimenzijska
struktura. Broj dimenzija prema kojima se mogu analizirati relevantne pojave nije
niim ogranien pa u nekim sluajevima nadilazi i kognitivne mogunosti prosjenog
ovjeka pa se moe rei da kvalitetno OLAP alati predstavljaju proirenje ili
nadogradnju ljudske inteligencije.

3.4. Stilovi poslovne inteligencije s osvrtom na rudarenje podataka

Uzimajui u obzir povijesni razvitak aplikacija i tehnologije, danas se moe
govoriti o 5 dominantnih stilova poslovne inteligencije: 16
1. Poslovno izvjetavanje Odnosi se na iroku lepezu izvjetaja raznih
formata namijenjenim operativnom poslovnom izvjetavanju te poredbenih tablica
rezultat poslovanja i poslovnih kontrolnih ploa namijenjenih primjeni od strane
korisnika informacija razliitih profila. Najznaajnije obiljeje svakog sustava
poslovnog izvjeivanja jest njegova sposobnost podravanja vrlo fleksibilnih formata
izvjetaja, tako da se podaci u njima mogu predstavljati u bilo kojem obliku prema
kojemu korisnici iskazuju posebne sklonosti. Osim fleksibilnost vane su i sljedee
karakteristike:

15
16

Ibidem, str. 236,237.

Panin, .,: Poslovna inteligencija: studije sluajeva iz hrv. prakse, Narodne novine, 2007., str. 58.

1. Podrka svim vrstama i oblicima poslovnih izvjetaja

2. Izvjetavanje putem Weba prema zahtjevima kupaca
3. Precizan i primjeren dizajn izvjetaja.
2. OLAP kocke Analitiki alati koji omoguuju ''presijecanje i raslojavanje''
ogranienih skupova podataka namijenjenih menaderima i ostalim djelatnicima, koji
zahtijevaju sigurno i jednostavno okruenje za provedbu bazinih analiza podataka.
OLAP kocke pruaju korisnicima mogunosti promatranja podataka sadranih
u poslovnim izvjetajima iz razliitih aspekata. Osnovne kvalitete OLAP kocke:
1. Analiza i rukovanje izvjetajima ''brzinom misli''
2. Prigodno

''svrdlanje''

iz

sumarnih

podataka

prema

transakcijskim

pojedinostima
3. Razmjena i dijeljenje OLAP kocki s personaliziranim aspektima uz visok
stupanj sigurnosti odnosno pouzdanosti
4. Automatsko stvaranje i sinkroniziranje OLAP kocki.
3. Ad hoc upiti i analize Softver koji korisnicima omoguuje postavljanje
praktiki neogranienog broja i vrsta upita prema svim raspoloivim podacima i OLAP
analizu cjelokupnih baza podataka sve do razine detaljnih transakcijskih podataka
ako je neophodno. Namijenjen je preteito istraivaima i naprednijim poslovnim
korisnicima. Oslanja na prigodne, ad hoc upite i analize.
4. Rudarenje podataka Aplikacije koje omoguuju cjelovitu i sloenu
matematiku financijsku i statistiku obradu podataka za svrhe analize korelacije,
analize trendova, trinih analiza, financijskih analiza te predvianja buduih
dogaaja i procesa, odnosno otkrivanje prikrivenih znanja iz raspoloivih podataka.
Namijenjene su profesionalnim analitiarima.
5. Alarmni alati i sustavi ranog obavjetavanja Alati i sustavi za proaktivno,
rano obavjetavanje i upoznavanje irokog kruga korisnika prema unaprijed
utvrenim kriterijima i dogaajima koji e posluiti kao poticaj za aktiviranje
obavjetajnog mehanizma. Namijenjeni su podjednako unutarnjim i vanjskim
korisnicima informacija.

3.4.1. Rudarenje podataka

Rudarenje podataka, odnosno otkrivanje znanja u bazama podataka je
netrivijalan postupak pronalaenja novih, valjanih, razumljivih i potencijalno korisnih
oblika podataka. Pod oblikom podataka misli se na neku otkrivenu pravilnost meu
podatkovnim varijablama. Ako se otkrivena pravilnost odnosi na sve podatke, radi se
o otkrivenom modelu, a ako se pravilnost odnosi samo na dio populacije podataka,
radi se o otkrivenom uzorku.
Rudarenje podataka provodi se na velikim koliinama podataka iz baza
podataka da bi se iz njih otkrilo novo znanje i potom iskoristilo za donoenje boljih
poslovnih odluka.17
Glavni cilj rudarenja podataka je otkrivanje karakteristinih obrazaca i
algoritama u ve postojeim podacima, zahvaenima obavljanjem rutinskih poslovnih
aktivnosti, koji se mogu koristiti za predvianje buduih dogaaja, procesa i rezultata
upravo poduzimanih aktivnosti.18
Kao posebna podruja rudarenja podataka razvijaju se rudarenje Weba i
rudarenje tekstova. Rudarenje Weba je analiza podataka o posjeti Web stranica i
analiza putova kojima posjetitelji Weba dolaze do portala s podacima. Takve analize
otkrivaju mogunost praenja zanimanja kupaca, analize korisnosti, odnosno
kvalitete portala, sve do personalizacije Web stranice, gdje se posjetitelju nude
upravo informacije koje bi ga mogle zanimati. Kod rudarenja tekstova analiziraju se
tekstovi i unutar njih trae uzorci i pravila koji se koriste pri kategorizaciji lanaka. 19
U rudarenju podataka koristi se niz metoda poznatih iz statistike, matematike i
raunarstva.
Metode rudarenja podataka: 20
1. Metoda najblieg susjeda
2. Grupiranje
3. Asocijativna pravila
4. Stabla odluivanja
5. Neuronske mree
6. Genetski algoritmi
17

Bosilj Vuki, V., op. cit.. str. 211.

18

Panian, ., Klepac, G.: op. cit., str. 72.

19

Bosilj Vuki, V., op. cit, str. 213.

Ibidem, str. 214.

20

4. ZAKLJUAK
Moderna informacijska tehnologija temelji se na koritenju raunala i
raunalnih mrea te suvremenih informatikih metoda i tehnika. Ona doivljava
buran razvoj i ima velik utjecaj na sva podruja rada i ivota razvijenih drutava.
Njezina je primjena od ivotna vanosti za opstojnost poduzea u uvjetima sve
vee trine konkurencije.
Dananje je poslovanje nemogue zamisliti bez potpore informatikih rjeenja, a
informacije i znanje dva su temeljna resursa za uspjeno poslovanje te zbog toga,
da bi preivjele na dananjim zahtjevnim tritima i u uvjetima teke i globalne
konkurencije tvrtke moraju postati organizacije koje ue, s dugoronom politikom
obrazovanja i treninga i s informacijskom i komunikacijskom infrastrukturom.
Sustav poslovne inteligencije je sustav koji uva informacije i znanje o
konkurenciji, kupcima, dobavljaima, procesima te

omoguava

poslovno

pregovaranje i brojano argumentirani nastup prema kupcima i dobavljaima. Od

samih poetaka poslovne inteligencije stvoreni su sustavi OLTP i OLAP.
Proizvoai softvera ubrzo su shvatili potencijale OLAP alata pa danas gotovo da
i nema proizvoaa softvera koji ne nudi svoje OLAP alate.
Poto su se BI programska rjeenja poela tek nedavno implementirati u
znaajnijem obimu, za oekivati je da e razvoj IT, kao i iskustva dobivena tijekom
prvih godina implementacije, dovesti u budunosti do kvalitetnijih rjeenja i uz
povoljnije cijene.

LITERATURA:
KNJIGE:
1. Bosilj Vuki, V. : Informacijska tehnologija u poslovanju, Element,
Zagreb, 2004.
2. Panian, .: Poslovna inteligencija : studije sluajeva iz hrvatske prakse,
Narodne novine, Zagreb, 2007.
3. Panian, ., Klepac, G.:Poslovna inteligencija, Masmedia, Zagreb, 2003.

LANCI:
1. Muller, J.,: Upravljanje informacijskom tehnologijom u suvremenim tvrtkama,
str. 589., Ekonomski pregled, 52 (5-6) 587-612 (2001)

OSTALI IZVORI:
1. http://www.infoprofil.info/edu/buducnost_edu.htm
2. http://www.trend.hr/clanak.aspx?BrojID=43&KatID=5&ClanakID=504
3. http://hr.wikipedia.org/wiki/Poslovna_inteligencija

POPIS TABLICA:
Tablica 1. Razvoj BI trita
Tablica 2. Stanje na tritu OLAP alata krajem 2002. godine