Elektrootporno Zagrijavanje

You might also like

Download as ppt, pdf, or txt
Download as ppt, pdf, or txt
You are on page 1of 28

Elektrootporno

zagrijavanje

Elektrootporno zagrijavanje je nain


elektrinog zagrijavanja kod kojeg materijal
kroz koji prolazi struja ima dovoljan(veliki)
elektrini otpor

Konverzija (prelaz) elektrine energije u


toplotnu odvija se po Dulovom zakonu

Q= P t = U I t

Postoje dva naina ovog zagrijavanja :


Direktno elektrootporno zagrijavanje
Indirektno elektrootporno zagrijavanje

Direktno elektrootporno zagrijavanje:


Kod ove vrste zagrijavanja, toplota se
razvija proticanjem struje kroz sami
materijal koji se treba zagrijati i razvija se
usljed otpora materijala.
Prednost ove vrste zagrijavanja je da se
el. energija pretvara u toplotu direktno u
materijalu koji se zagrijava.

Prenos toplote ostvaruje se provoenjem.


Zraenje i strujanje toplote predstvavljaju
gubitke toplote materijala koji se grije.
Mana ovog sistema zagrijavanja je da nije
primjenjiv za materijale malog specifinog
otpora (), jer se visoke temperature mogu
ostvariti jedino proticanjem velikih struja koje
tetno utiu na materijal sa malim ().

Ovaj nain zagrijavanja ima primjenu kod:


Pei za topljenje metala (u metalurgiji)
Aparata za elektrootporno zavarivanje
(takasto i avno)
Aparata za grijanje tenih fluida
Pei za termoelektrolizu aluminijuma

Indirektno elektrootporno zagrijavanje


Kod ovog sistema zagrijavanja u pe se
ugrauje otpornik velikog otpora (1) kroz koji
protie struja.
Materijal koji trebamo zagrijati (2) apsorbuje
toplotu iz otpornika (1).
Prenos toplote ostvaruje se strujanjem i
zraenjem.

Razlikuju se dva sistema ovakvog


zagrijavanja:
a) Sistem zagrijavanja do 700C gdje se
prenos toplote ostvaruje preteno strujanjem
(konvekcija), a mali dio zraenjem (radijacija).
b) Sistem zagrijavanja preko 700C kod kojeg
se prenos toplote ostvaruje uglavnom
zraenjem (radijacija).

Toplota se ne akumulira samo u materijalu


koji grijemo nego se troi i na pokrivanje
gubitaka koji nastaju usljed odvoda toplote
kroz zidove pei.
Vrijeme zagrijavanja materijala zavisi od vrste
materijala, veliine materijala i oblika
materijala.

Izbor i dimenzioniranje otpornika za


indirektno elektrootporno zagrijavanje
Postoji vie metoda koje se koriste za
dimenzioniranje otpornika.
Metoda specifine povrinske snage:
Poznati parametri jednog grijaa su:
Napon (U), struja (I), snaga (P).

Za materijal od kojeg se rade elektrini otpori


(i grijai) proizvoai daju max. povrinsku
snagu Ps
Potrebno je odrediti duinu (l) i popreni
presjek (s) grijaeg elementa (otpornika).

Elektrolune pei

Koriste svojstvo el. luka da proizvodi visoke


temperature

Prema nainu proizvodnje luka razlikujemo


tri vrste pei:

1. El. lune pei sa direktnim ili otkrivenim


lukom

2. El. lune pei sa indirektnim


lukom

3.El. lune pei sa pokrivenim


lukom ili elektroredukcione pei

1- El. luna pe sa direktnim lukom

Elektrode su grafitne ili ugljene


El. luk nastaje direktno izmeu elektroda i
are (taline)
Elektrode su meusobno udaljene, uvrene
su za konstrukciju svoda i izmeu njih ne
nastaje luk
Upotrebljavaju se u proizvodnji
visokolegiranih elika

Snaga ovih pei zavisno od kapaciteta kree se od 200 KVA


do 100000 KVA
Kapaciteta su od 5 do 200 tona
Potronja elektroda je 5-9kg po toni elika
Potronja el.energije zavisi od kapaciteta pei, kod pei
srednje veliine kree se od 650 do 750 KWh po toni elika
Proces u ovoj pei se sastoji od vie etapa:
a) Topljenje metala
b) Oksidacija
c) Oplemenjavanje , gdje se iz metala odstranjuju
neistoe

Potronja elektrine energije zavisi od


mogunosti regulacije sekundarnog napona
na transformatoru
Transformatori za napajanje pei grade se sa
mogunou viestepene regulacije
sekundarnog napona
Sekundarni napon zavisi od faze tehnolokog
procesa i moe biti max od 500 do 560V , a
min od 120 do 150V

El. lune pei sa indirektnim lukom

Kod ove vrste pei luk se uspostavlja izmeu


elektroda
Elektrode su grafitne i postavljene su
horizontalno u cilindrinoj elinoj komori
koja je obloena vatrostalnom oblogom
Ove pei su znatno manjeg kapaciteta od
predhodnih ( od 100 do 600kg)
Rade iskljuivo kao monofazne

Snaga ovih pei je do 400KW


Upotrebljavaju se u livnicama za topljenje
bakarnih legura, nikla i td ( uglavnom za
obojene metale)

3.El. lune pei sa


pokrivenim lukom ili
elektroredukcione pei

Kod ove vrste pei elektrode su uronjene u


aru
El.energija se pretvara u toplotnu u el.luku i u
otporu are kroz koju protie struja( Dulovi
gubitci)
Ove pei imaju 3 elektrode, reguliu se
automatski a pogon je hidraulini
Snaga je od 18 do 100MW

Potronja el. energije je od 2000 do


2500KWh po toni
Odlikuju se ravnomjernom potronjom el.
energije to je dobro za napojnu mreu

Ove pei daju i gas koji ima veliku toplotnu


mo i moe se iskoristiti

Instalacija elektro lunih pei

Napon na primaru transformatora je od 6 do


35KV, a na sekundaru od 0,06 do 0,4 KV
Ovi transformatori su specijalne konstrukcije

You might also like