REGIONALNE

EKONOMSKE INTEGRACIJE

prof. Dr. Sc. Ljubo Juri

Ekonomski fakultet Zagreb

REGIONALNE
EKONOMSKE INTEGRACIJE
Ciljevi regionalnih ekonomskih
sporazuma je smanjivanje prepreka
u meusobnoj trgovini (meu
potpisnicima sporazuma) i
diskriminacija trgovine s drugim
zemljama nelanicama integracije
2

Ekonomske integracije

Zona slobodne trgovine

slobodna meunarodna trgovina meu lanicama zone, svaka

lanica zadrava vlastiti carinski sustav prema nelanicama

Carinska unija

Zona slobodne tgovine + zajednike carine prema

treima

Zajedniko trite

Carinska unija + sloboda kretanja rada i kapitala

Ekonomska zajednica (ekonomska i monetarna unija)
usklaivanje ekonomskih politika

Politika zajednica

Zajedniki ustav, parlament

Glavni tipovi
regionalnih ekonomskih integracija ovisno o
dubini
Nema vidljivih
internih
ogranienja
trgovine
SLOBODNO
TRGOVINSKO
PODRUJE
CARINSKA
UNIJA

Zajednika
vanjska
trgovinska
ogranienja

Nema
nevidljivih
internih
ogranienj
a trgovine

Slobodno
kretanje
proizvodnih
faktora i
financijske
imovine

Zajednik
a valuta

Zajednika
ekonomska
politika

X
X

JEDINSTVENO
TRITE ROBA

ZAJEDNIKO
TRITE

MONETARNA
UNIJA

EKONOMSKA
UNIJA

U vidljiva trgovinska ogranienja spadaju carine te razna kvantitativna ogranienja poput kvota.
Nevidljive barijere trgovini ukljuuju standarde proizvoda koji se razlikuju od zemlje do zemlje i preferenciju javne uprave da kupuju
od domaih dobavljaa.
[1]
[2]

Izvor: Hansen, J. D. i Nielsen, J. U. (1997) An Economic Analysis of the EU. 2. izdanje. London: McGraw-Hill International. str.4.

UVJETI KOJI DOVODE DO

EKONOMSKIH INTEGRACIJA

Visoke carinske prepreke

Veliina zemlje i brojnost zemalja

(vea

mogunost da e unija dobiti efikasnijeg proizvoaa)

Geografska blizina, manji transportni

troak

Veliina razmjene prije integracije

5

Efekti ekonomskih
integracija

poveanje trita
poveanje konkurencije
ekonomija obujma
stimulacija investicija (tariff
factories)
bolje koritenje resursa (mobilnost
rada i kapitala
6

Efekti ekonomskih
integracija

Efekt liberalizacije nastaje jer neki

trgovaki tokovi nailaze na manja
ogranienja nego prije.

Efekt distorzije nastaje jer su robe koje

uvozi neka lanica optereena razliitim
carinskim stopama (tarifama) ovisna o
njihovom podrijetlu ( zemlji iz koje se
uvozi)
7

Efekti ekonomskih
integracija

Efekt stvaranja trgovine nastaje jer jedan

dio domae proizvodnje zamjenjuje
uvozom jeftinijih proizvoda efikasnijih
proizvoaa iz unije.

Efekt skretanja trgovina nastaje kad se

uvoz jeftinijih proizvoda izvan unije
zamjenjuje skupljim proizvodom iz unije (
jer njegov uvoz nije optereen carinom)
8

EFEKTI STVARANJA I SKRETANJA TRGOVINE

PREFERNCIJALNOG TRGOVINSKOG SPORAZUMA

Sa

Da

P*a
a
Pb
D

Pw

Da i Sa = krivulje domae ponude i

potranje
Sp = krivulja ponude iz zemlje
partnerice
Sw = krivulja ponude iz ostatka
svijeta
Pa Pw = carina
F c + e = prihod od carine
S*w

C b

B
E

c
e

G d

Sw
Da

Sa
0

Sp

Qp Qp

Q
c

Qc

EFEKT STVARANJA I EFEKT

SKRETANJA TRGOVINE
Stvaranjem preferencijalnog trgovakog podruja
ukida se carina na uvoz iz zemlje (partnera) P,
a zadrava se na uvoz iz ostatka svijeta W.
Potronja se poveava od 0Q na 0Qc.
Domaa proizvodnja se smanjuje s Q p na Qp.
Gubi se prihod od carine c +e
Potroaev viak se poveava za a + b + c + d
Proizvoaev viak se smanjuje za a
Neto korist potroaa i neto uteda resursa b + d
10

EFEKTI KREIRANJA CARINSKE UNIJE

MODEL PARCIJALNE RAVNOTEE
b+ d = efekt stvaranja trgovine
e = efekt skretanja trgovine
(b+ d- e) = neto korist carinske
unije

P
DA

SA

P0
PA

Xw+t
a

PP

XP
l

Pw

Xw

NETO EFEKT KREIRANJA CARINSKE

UNIJE
MODEL PARCIJALNE RAVNOTEE

Ma = potranja za uvozom zemlje A (Ma = Da Sa)

Razlika izmeu proizvoaevog i potroaeva vika je c
+b+d
Gubitak od carine je c +e
Neto korist je b + d - e

P0
Xw+t
c

b+d

XP

Xw
M
a
M0

M1

M (uvoz)

CARINSKA STOPA, RAZLIKA U EFIKASNOSTI I UTJECAJ NA

BLAGOSTANJE
carinska stopa, t
P0-Pw
C
B
A

45

nema
efekata na

P0-Pw

pozitivni
efekti na

negativni
efekti na

razlika u
efikasnosti, P0Pw

DVA UVOZNA DOBRA I

SUPSTITUTIVNOST
P

PP+tp
PP

XP+tp
a

XP

XW+tW

PW+tW
PW

XW

MA1
M0
(a)

M1

Mp

M1

M0
(b)

MA0

MW

DVA UVOZNA DOBRA I

KOMPLEMENTARNOST
P

PW+tW

XW+tW

PW

XW

MA0
M0

M1

MA1
MW

Primjer

vicarska

Tri mogua scenarija:

Bilateralni ugovori
EU
EU+EMU

16

Uinci moguih scenarija na glavne

makroekonomske indikatore
BILATERALNI EUROPSK
UGOVORI
A UNIJA

EU+EM
U

BDP

2,0

2,9

2,2

BNP

2,2

3,3

3,8

BDP per capita

0,6

1,5

0,8

Blagostanje
stanovnitva (kao %
od GDP)

1,0

1,2

2,5

Raspoloivi dohodak
per capita

1,8

2,1

4,6

Privatna potronja

3,2

3,9

6,4

Investicije

2,4

1,4

-1,5

Izvor: Mller T., Grether J.-M.: Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in Europa, Table:Aggregier

Uinci moguih scenarija na glavne

kretanje kapitala i cijenu rada
EUROPSK
BILATERALNI
A
UGOVORI
UNIJA

EU+EMU

Stopa rasta kapitala

2,0

1,0

-2,1

Ponuda rada

1,4

1,4

1,4

Kamatna stopa

-0,1

0,0

4,0

Prosjena promjena realnih

nadnica

0,5

-0,3

-2,8

Realne nadnice-akademici

0,8

0,2

-4,0

Realne nadnice-VSS

0,5

0,1

-2,6

Realne nadnice-tehnika
kola

0,5

-0,5

-2,3

Realne nadnice-zavrena
srednja kola

Izvor: Mller T., Grether J.-M.: Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in
Europa, Table:Aggregierte Ergebnisse Beitritt und bilaterale Vertrge, 1999. pg.9

0,5

-1,4

18

-2,5

Uinci moguih scenarija na izvoz i uvoz

BILATERALN
I UGOVORI

EUROPSKA
UNIJA

EU+EMU

Ukupni izvoz

0,7

8,3

3,8

Izvoz u EU

1,7

14,5

12,2

-1,0

-1,7

-9,9

Ukupni uvoz

1,8

7,9

8,3

Uvoz iz EU

2,2

15,5

15,9

promjena u %

Izvoz
u
svijeta

Uvoz
iz
svijeta

ostatak

ostatka

Izvor: Mller T., Grether J.-M.: Langfristige Auswirkungen der Integration der Schweiz in
Europa, Table:Aggregierte Ergebnisse Beitritt und bilaterale Vertrge, 1999. pg.9

0,0

-22,2

-21,7
19

Dugoroni efekti bilateralnih ugovora u

odnosu na pristupanje Europskoj Uniji
Bilateralni
ugovori

Pristupanje EU

Bogatstvo

0,5%

1,0%

GDP per capita

0,6%

3,0%

Rast
zaposlenosti*)

+10000

+55000

2,9%

15,7%

2,0%

9,8%

0,4%

-1,1%

Ukupni
robe

izvoz

Ukupni
robe

uvoz

Realne nadnice

Izvor: Mller A., van Niewkoop R.:EU-Integration der Schweiz *) imigracija

wirtschaftliche Auswirkungen, ECOPLAN, Bern, 1999 pg.10

20

Ekonomske integracije
- ekonomije visokog i srednje visokog dohotka

APEC Asia Pasific Economic

Cooperation
CEFTA - Central European Free
Trade Area
EU - European Union
NAFTA North America Free Trade
Area

Ekonomskeintegracije
- Latinska Amerika i Karibi

ACS Association of Caribbean States

Andean Group
CACM- Central American Common Market
CARICOM Caribbean Community and
Common Market
Central American Group of Four
Group of Three
LAIA Latin American Integration Association
MERCOSUR Southern Cone Common Market
OECS Oganisation of Eastern Caribbean States

Ekonomske integracije

Bliski Istok i Azija

Arab Common Market

ASEAN Association of South- East Asian
Nations
Bangkok Agreement
Eaec East Asian Economic Caucus
ECO Economic Cooperation Organisation
GCC Gulf Cooperation Council
SAARC South Asian Association for Regional
Cooperation
UMA Arab Maghreb Union

Ekonomske integracije
- Africa

CEMAC Economic and Monetary Community of Central

Africa
CEPGL Economic Community of the Countries of the Great
Lakes
COMESA Common Market for Eastern and Southern Africa
Cross- Boarder Initiative
ECCAS- Economic Community of Central African States
ECOWAS Economic Community of West African States
Indian Ocean Commission
MRU Mano River Union
SADC Southern African Development Community
UDEAC Central African Customs and Economic Union
UEMOA - West African Economic and Monetary Union