-1-

HRVATSKA
OBRTNIKA
KOMORA

12. SUSRET RIBARA

Pag, 26 27. listopad 2007.

POETAK RADA VELETRNICE U POREU,

TE ULOGA RIBARSKE ZADRUGE "ISTRA"
MICHAEL TASI

Evo prolo je godinu dana otkada sam u Brelima prilikom 11. susreta ribara stao
pred ovim uvaenim skupom mojih kolega ribara i priao o veletrnici ribe u
Poreu, za ije je otvaranje bio predvien rok do kraja prole 2006 godine, a ona
eto naalost nije jo dovrena a njezino profunkcioniranje se moe nadzirati tek
zavretkom ove godine. Moram spomenuti odreene tekoe tijekom izgradnje,
to je po nama rezultat pomanjkanja komunikacije i nedovoljno iskustvo
investitora, zbog ega je u konanici i dolo do kanjenja. Poeljno bi bilo da se
takvi problemi kod buduih projekta unaprijed eliminiraju.
No ipak se konano pribliava dugo oekivana zavrna faza izgradnje veletrnice
ribe u Poreu, te njezino stavljanje u funkciju. To svakako za ribarski sektor u
Istarskoj upaniji znai veliki napredak u organizaciji trita ribom pogotovo sa
aspekta veterinarskog i sanitarnog nadzora, zatim dobivanje realnih statistikih
pokazatelja, a za ribara bi poslovanje preko veletrnice trebalo znaiti postizanje
najbolje mogue cijene za njegov proizvod, na osnovu realne ponude i potranje
i osiguran cjelokupni popratni servis ovisno o mogunostima zadruge ili zadruga
koje upravljaju veletrnicom. Najvaniji faktor za ribara je svakako promptna
naplata od kupaca, t.j. da ribar po zavrenoj transakciji raspolae odmah sa
novcima dobivenih od prodaje svoga ulova.
Da se podsjetimo, R.Z. Istra je osnovana prije tri i pol godine u trenutku kada se
je stvorila kritina masa nezadovoljnih ribara uslijed teke situacije u sektoru, a

-2uz ostale imbenike prvenstveno zbog visoke cijene pogonskog goriva i niskih
otkupnih cijena za ulovljenu ribu.
Danas smo kao ribarska zadruga funkcionalna cjelina, a po prometu ribe svojih
lanova predstavljamo kao poslovni subjekt znaajni faktor na lokalnom i
regionalnom tritu ribe.
Objedinjujemo sa 112 lanova veliku veinu ribara sa podruja Porea, a u
skladu sa naim pravilima je lanstvo pod jednakim uvjetima dostupno svim
ribarima naega podruja.
Od samog osnutka je naa ribarska zadruga prihvatila da bude pokretaka snaga
u razvoju ribarskog sektora a pogotovo u segmentu zadrugarstva, i time primjer
irokoj masi ribara u smislu kako i na koji nain se treba organizirati i udruiti.
Zbog toga je Ribarska zadruga Istra tijekom trogodinjih uspjenih aktivnosti i
dobila status ravnopravnog partnera u projektu izgradnje veletrnice ribe,
zajedno uz Ministarstvo poljoprivrede, umarstva i vodnoga gospodarstva,
upanije Istarske i Grad Pore.
Sada, kada se pribliava zavretak izgradnje veletrnice, spremni smo zatraiti i
prihvatiti upravljanje veletrnicom kroz koncesiju. a takav smo zahtjev poetkom
godine uruili partnerima u projektu.
Ribarska zadruga Istra se je dosada angairala maksimalno za meliorizaciju
poloaja svojih lanova, a kroz uspostavu otkupa i izvoza naeg ulova u Italiju,
smo uslijed novo nastale konkurencije na tritu ribe postigli znaajne rezultate u
vidu poveanja otkupnih cijena u odnosu na prijanje razdoblje, kada su
nekolicina veletrgovaca imali monopol i krojili politiku cijena po svojim mjerilima.
Stoga ne vidimo razloga da ne nastavimo zapoeto i dalje ne zastupamo interes
naih ribara upravo kroz upravljanje veletrnicom.
Imamo zaposlenike, opremu, vozila i znanje, a organizirali smo prikupljanje ribe
od naih ribara, te opskrbu ledom i kaetama po mnotvu luka i luica, pa zato
stvoriti i financirati sustav koji e upravljati veletrnicom kada takav funkcionalni
sustav u naoj ribarskoj zadruzi ve postoji ?
Miljenja smo, da je to nepotrebno jer bi se na takav nain samo duplicirali
trokovi koje e na kraju preko postignute cijene ribe morati snositi ribar, to je
kontraproduktivno poticanju ribara da postanu lanovima zadruga i da svoju ribu
plasiraju na veletrnicama.
Opravdanost naeg zahtjeva moemo dokazati prikazom poslovanja nae
ribarske zadruge, uz analizu raspoloivih proizvoda i trita, uzimajui u obzir
lokalne specifinosti sektora u odnosu na Italiju, a na osnovu ega je mogue
izraditi simulaciju budueg poslovanja veletrnice.

-3-

Poslovanje R.Z. "Istra"

Organizacijski ustroj
R.Z. Istra ima ukupno 112 registriranih lanova ribara, te 6 djelatnika (1
knjigovodstvo, 1 poslovoa-skladitar, i 4 vozaa u otkupu). Ribarskom
zadrugom rukovodi upravitelj, koji poslovne odluke donosi u dogovoru sa
predsjednikom Skuptine, te Nadzornom odboru koji se sastoji od 9 lanova.
Ribarska zadruga Istra se prvenstveno bavi komercijalizacijom ulova svojih
lanova, a zatim uvozom i prodajom repromaterijala za potrebe ribara. Da bi
mogli organizirati budue poslovanje veletrnice moramo upoznati sadanji
model otkupa ribe koji se vri cjelodnevno sa tri teretna vozila po svim lokalnim
lukama i luicama. Koordinira ga voditelj skladita na nain to svakodnevno u
vie navrata kontaktira ribare, te rasporeuje vozila po povratku ribarskih
brodova. Ujedno se ribare opskrbljuje ledom, kaetama i repromaterijalom. Riba
se izvae neposredno prije ukrcaja u vozilo, te vozai imaju obvezu da vre prvu
kontrolu kvalitete i pecature, a za predani ulov voza izdaje ribaru Primku.
Prikupljeni ulov se nakon obilaska svih prispjelih ribarskih brodova dovozi u
skladite, gdje ga nai djelatnici istovare, pa zatim sortiraju, standardiziraju po
teini, deklariraju i spremaju za jutarnji izvoz.
U periodima jaih ulova taj dio posla zna potrajati do jutarnjih sati pogotovo kada
ribari odlaze u ribolov rano ujutro a vraaju se tek kasno naveer u luku. U
takvim prilikama se moraju esto angairati pomoni radnici, jer dio stalnih
zaposlenika ve rano ujutro odlazi prikupiti ulov od onih ribara koji su ribarili po
noi, a to su uglavnom plivariari i koari.
Plava se riba po pravilu kaetira i zaledi neposredno pri utovaru u kamion sa
kojim e se odmah isto jutro i izvoziti, a ujutro prikupljena koarska lovina se
izvozi tek sljedeeg jutra.
U vrijeme sezone lista se ulovi od ribara prikupe kasnije prijepodne, te je za taj
otkup po pravilu zaduen samo jedan voza, koji redom obilazi sve luke i luice.
Sa tvrtkom Meduza doo. iz Karlovca je naa ribarska zadruga sklopila ugovor
o posredovanju u izvozu nae ribe. Izvoznika provizija iznosi 5% vrijednosti ribe
sa izvozne fakture u to su ukljueni dio trokova veterinara i pedicije, te
koritenje njihovog skladinog prostora.
Skladite je registrirani izvozni objekt, a dio od ca 250 m2 koji naa zadruga
koristi, raspolae sa dvije rashladne komore, dva ledomata kapaciteta 2500
kg/24 h sa pripadajuim rashladnim komorama, prostorom za istovar i pripremu,
kancelarijama za veterinara i zaposlenike, te ostalim uobiajenim sadrajima.
Veliina prostora trenutno zadovoljava nae potrebe u pogledu koliine
komercijalizirane ribe.

-4-

Podignuta je razina kvalitete i pripreme ribe za ponudu na tritu, posao se izvodi

rutinski i organizacijski ustroj je postavljen. Ta injenica je vana i u kontekstu
pred pristupnih zahtjeva vezanih uz pravila standardizacije svjeine i veliine ribe
sukladno EU normama.
Takav scenariji je vrlo lako prenosiv na veletrnicu, to e sa daljnjim, detaljno
postavljenim pravilima omoguiti i garantirati funkcioniranje veletrnice odmah.
Iz tabelarnog prikaza strukture ulova je vidljivo da od 2005. do 2007. godine
nema znaajnijih promjena meu prvim najvie zastupljenim vrstama, te da su to
muzgavci, trlje i listovi.
Prikazani promet ribom je ostvaren kroz kontinuiranu ili povremenu kooperaciju
sa 50 lanova zadruge (27 ribara-koara, 17 ribara-mreara, i 6 ribaraplivariara) u okviru trenutnih prostornih mogunosti.
Po naoj slobodnoj procijeni bi se ukljuili daljnjih 25 % lanstva u kooperaciju sa
Ribarskom zadrugom kada budemo upravljali veletrnicom. Obzirom da se
ukupno ca 30 % naeg lanstva bavi izlovom koljkaa za kojih trenutno ne
postoji trite, jer se ne mogu izvoziti u E.U., isti ne posluju preko zadruge.
Nacionalna potranja za koljkaima je zanemariva u odnosu na ulovljene
koliine, pa pretpostavljamo da e se veliki dio ribara ukljuiti u poslovanje
veletrnice kada se stvore uvjeti za izvoz koljkaa.
Za oekivati je i proirenje lanstva na osnovu povoljnijih uvjeta poslovanja na
veletrnici koje to lanstvo donosi.
Uz realno oekivani porast dosadanjih financijskih pokazatelja za 20 - 30 %,
planirani godinji promet na veletrnici u Poreu bi mogao dosei iznos od
10.000.000,00 Kn (1.370.000,00 Eu) to nas stavlja u ravnopravni poloaj sa
veinom manjih talijanskih veletrnica, a usporedbe radi se u nastavku nalazi
tabelarni prikaz nekih talijanskih veletrnica sjevernog Jadrana sa podatcima o
prometu, upravljanja, broju kupaca i veliine veletrnice.
Ako prilikom izrauna raspoloivih sredstava za pokrivanje trokova odravanja
veletrnice, te dijela poslovanja, uzimamo u obzir samo izvoznu proviziju u
iznosu od 5 % kojih trenutno izdvajamo, te pomnoimo oekivani promet od
10.000.000,00 sa istim postotkom, dobijemo iznos od 500.000,00 kn. Takav bi
iznos trebao naelno biti dostatan za pokrivanje onog dijela troka koji e nastati
upravljanjem veletrnice.

-5-

Analiza trita:

Potranja na domaem tritu za strukturom ribe kojom raspolaemo je relativno

mala. Radi se prvenstveno o potranji za kvalitetnom ribom za ugostiteljstvo, te
komercijalnim vrstama za ribarnice.
Potronja muzgavaca, kao daleko najvie zastupljenom vrstom u strukturi ulova
je izuzetno mala u Hrvatskoj, stoga ovisimo skoro potpuno o njegovom izvozu u
sjevernu Italiju gdje ga se najvie troi. Shodno tome i poslovanje naih ribara
direktno ovisi o prodajnoj cijeni muzgavca.
Periodina pojava velike koliine muzgavca kao monoproizvoda za koji ne postoji
zainteresirano domae trite, rezultirati e naglim padom njegove cijene na
veletrnici to svakako elimo izbjei. Prilikom posjeta veletrnicama u Italiji nam
je nakon prezentacije situacije na naem lokalnom tritu u vie navrata
sugerirano, da emo uz poznate kupce na veletrnici morati imati i inozemne
kupce koji e direktnom pogodbom otkupiti trne vikove, da ne bi isti na
veletrnici poremetili cijene.
Na veletrnici moramo kreirati politiku prodaje na nain, da se to bolje procijeni
dnevna potranja za koliinom odreene vrste ribe, koje e se stavljati u prodaju,
znajui pri tome da e ista postii najviu moguu cijenu. Samo skladan odnos
izmeu potranje i ponude e zagarantirati ribaru postizanje kvalitetne cijene, to
je nama prioritetni cilj.
U Italiji je takav odnos zagarantiran samom situacijom na tritu gdje na
proizvoakim veletrnicama uglavnom uvijek postoji vea potranja nego
ponuda jer Italija samo 43 % potrebe za svjeom ribom uspije namiriti
nacionalnim ulovom a 57 % uvozi.

Upravljanje veletrnicom

Po nama je upravo primjer nae poreke veletrnice, kojom bi upravljala ribarska

zadruga, klju za stvaranje poticaja kod naih ribara, da se udrue u zadruge ili
ulane u ve postojee, te da su zadruge na taj nain garancija funkcioniranja
veletrnica, jer emu veletrnice bez ribara i njegove ribe ? Ako ribari veletrnice
financiraju prodajom svoje ribe, isti ti ribari imaju pravo upravljati veletrnicama,
te kreirati i prilagoditi funkcioniranje istih svojim potrebama.

-6U konkretnom sluaju veletrnice ribe Pore bi upravljanje R.Z.Istra znailo

sljedee:
Statut veletrnice koje e izraditi partneri projekta, e odrediti pravila
funkcioniranja po uzoru na talijanske proizvoake veletrnice, to znai da e se
Statutom propisati tko, na koji nain i pod kakvim uvjetima upravlja veletrnicom,
te tko i na kakav nain moe prodavati ili kupiti na veletrnici.
Predlaemo da institucija koja e kontrolirati rad upravljakog tijela veletrnice
bude sadanji N.O. tvrtke Veletrnica ribe Pore doo. a da direktor tvrtke ostaje
zaposlenik Grada Porea, te da shodno svojim obvezama u tvrtki prima
simbolinu naknadu. Tvrtka Veletrnica ribe Poredoo. kao vlasnik objekta e
sklopiti ugovor o koncesiji sa Ribarskom zadrugom, te dogovorno odrediti
koncesijsku naknadu za cijelu zgradu osim za prostorije banke. Koncesijska
naknada mora biti dostatna za pokrivanje predvienih trokova odravanja
zgrade veletrnice i funkcioniranja tvrtke Veletrnica ribe Pore doo.
Ribarska zadruga koncesijom preuzima obvezu organizacije poslovanja
veletrnice u skladu sa Pravilima veletrnice, te provizijom od prodane ribe,
prihodom od prodaje repromaterijala i prihodom od usluno - promotivnog bara,
pokriva sve trokove poslovanja zadruge u to spadaju sve trokove koje nastaju
koritenjem zgrade veletrnice ukljuujui amortizaciju opreme. Upravitelj
zadruge koji je ujedno i direktor veletrnice, e u dogovoru sa Predsjednikom
Skuptine i N.O. Ribarske zadruge izraditi poslovni plan u skladu sa procjenom
potrebnih sredstava za pokrivanje trokova poslovanja, te predloiti postotak
provizije od prodane ribe. Ribari koji nisu lanovi zadruge e morati svoju ribu
sami dovoziti, te izdvojiti vei postotak provizije od lanova zadruge, to e se
pravilima veletrnice urediti.
Za poetak predlaemo da jednostavno poslovanje nae zadruge preselimo na
veletrnicu, te da postupno pokuamo uvoditi aukciju kao nain komercijalizacije
ulova.
Obzirom da nemamo praktinog iskustva sa drabama, a ribari su po prirodi
nepovjerljivi, treba istima dokazati prednosti takve prodaje. Isto tako nisu
ovdanji veletrgovci, vlasnici stacionarnih i ambulantnih ribarnica navikli ribu
kupiti na takav nain, pa i njih treba animirati i privui. Otpor kod potencijalnih
kupaca e izazvati svakako i odredba da na veletrnici moraju deponirati
bankovnu garanciju ili uplate novani polog ako ele uestvovati u aukciji.
Po naoj procjeni e takva obveza negativno utjecati na interes kupaca, pa treba
aplicirati postupno.
U poetku bi se tek mali dio ulova prodalo licitacijom a vei dio bi se izvozio
neposrednom pogodbom postojeim inozemnim kupcima. Kako se bude
poveavala potranja sa strane kupaca, tako e se sve vie ribe plasirati na
aukciji, uvijek imajui u vidu da prevelike koliine imaju neminovno za rezultat
pad cijene.

-7-

Nemogue je predvidjeti detaljan razvoj poslovanja, pa e sigurno biti potrebno

da se svakodnevno prilagodimo novonastalim situacijama. U poetnoj fazi e biti
tehniki nemogue plasirati ribu svakog pojedinog ribara na aukciji, jer se riba
prilikom preuzimanja u vozilima izmijea, te se mora u skladitu preslagati i
konfekcionirati.
Vrlo je i nevjerojatno da e ribar koji je koario 24 sata, dovesti svoj ulov na
veletrnicu, uskladititi ga, te dolaziti ponovo u odreeno vrijeme da prisustvuje
aukciji, umjesto da se odmori za sljedei izlazak na more. Isto se ne moe
oekivati ni od ribara koji polae mree stajaice tijekom ribolovne sezone
listova, i koji ujutro u 04,00 odlazi dizati mree, pa zatim iste cijeli dan isti da bi
ih naveer uspio opet polagati.
Iz svega ovoga je vidljivo da Veletrnice kod nas naalost nee moi funkcionirati
na isti nain kao one u Italiji, jer je situacija u hrvatskom sektoru ribarstva
drugaija tj. puno sloenija.
Nalazimo se u jednom zaaranom krugu iz kojeg je teko izai. Taj krug poinje
sa zastarjelom flotom malih plovila koji ne mogu po svakakvom vremenu odlaziti
u ribolov, preko nepostojanja ribarskih luka i potrebne pratee infrastrukture, do
neorganiziranog sektora jer nema dobrostojeih, velikih ribarskih zadruga.
Stvaranje ribarskih zadruga se sa strane drave treba jo vie stimulirati, da se
one osposobe da postanu nositeljima trinog vodstva, te beneficijama za
lanstvo privui iroku masu ribara koje e svojim poslovanjem preko zadruge
zagarantirati njezin prosperitet i time utjecati na meliorizaciju cijelog lokalnog
ribarskog sektora.
Na kraju naravno sve to je novo je svojevrstan pilot projekt, ali sama elja za
organiziranjem i postignuti rezultati govore u prilog mogunosti uspjenog
upravljanja veletrnicama, to je svima nama u interesu.

Autor: Michael Tasi 19.10.2007.