Emocionalni i Socijalni razvoj

Eriksonova
teorija
psihosocijalnog
razvoja

nain

noenja pojedinca sa socijalnim

iskustvima utjee na razvoj njegove
linosti

Razvoj

kao stvaranje ego-identiteta tee

od odsustva identiteta prema egoidentitetu kroz niz unutarnjih i vanjskih
konflikata ili kriza

Kriza:

osjetljiv period razvoja u kojem smo na

prekretnici - povoljna prilika za razvoj
Dob pojave krize varira, ali redoslijed ne
Razrjeenje krize:
1.Zadovoljavajue razvoj ego-snage
(vrline)
2.Nezadovoljavajue usporen razvoj ega
Usvajanje

druge

jedne karakteristike, ali uz elemente

FAZA

1.

2.

3.

DOB

KRIZA

OPTIMALAN RAZVOJ

razvoj ope sigurnosti,

novoroene povjerenje - optimizma i povjerenja u druge
(0-1 g.)
nepovjerenje (zadovoljavanje potreba)

dojene
(1-3 g.)

rano
djetinjstvo
(3-6 g.)

autonomija
sram i
sumnja

inicijativa
krivnja

razvoj osjeaja autonomnosti i

samopouzdanja
(granice bez odbacivanja i
optuivanja)
razvoj inicijative u istraivanju i
manipuliranju okolinom
(iskustvo tolerancije i poticanja)

FAZA

4.

5.

6.

DOB
srednje
djetinjstvo
(6-12 g.)

adolescencija
(12-18 g.)

rana odrasla
dob
(18-25 g.)

KONFLIKT

OPTIMALAN RAZVOJ

marljivost inferiornost

uivanje i svladavanje
razvojnih zadataka u koli i
izvan nje (doivljaj uspjeha i
napretka)

identitet
konfuzija
identiteta

postizanje stabilnog osjeaja

identiteta i usmjerenosti
(osobno iskustvo uspjeha i
prihvaenosti)

intimnost
izolacija
(ljubav)

razvoj sposobnosti
odravanja bliskih odnosa
(otvorenost i povjerenje u
odnosu s bliskim osobama)

FAZA

7.

DOB

KONFLIKT

OPTIMALAN RAZVOJ

zadovoljenje osobnih i
obiteljskih potreba uz interes
generativnost
odrasla dob stagnacija za dobrobit drugih
(25-65 g.)
(siguran i zadovoljavajui
(briga)
osobni ivot)

8.
starost
(iznad 65
g.)

integritet
oaj
(mudrost)

prihvaanje starenja i mogue

smrti s osjeajem zadovoljstva
zbog prolosti i spremnost na
budunost
(uspjeh u prethodnim fazama,
zadovoljstvo ispunjenim
ivotom)

ADOLESCENCIJA

Adolescencija

zapoinje pubertetom, ali

njezin zavretak nije jasno odreen i ne
postoji neka jasna tjelesna, psiholoka ili
socijalna promjena koja bi odredila kraj
adolescencije i poetak odrasle dobi

Adolescencija

nije jednostavni nastavak

razvoja koji je zapoeo u djetinjstvu
nju oznaava stvarni preobraaj iz
ovisnosti djetinjstva u relativnu
neovisnost odrasle dobi

Promjene u adolescenciji

RAZVOJ IDENTITETA

Identitet je doivljaj vlastitog ja, pojam

kojeg pojedinac ima o sebi i kontinuiranom
postojanju vlastite linosti ije se bitne
karakteristike ne mijenjaju s obzirom na
vrijeme, mjesto ili situaciju

Zadatak adolescenta:
razviti koherentnu sliku osobnog identiteta
razviti pozitivno samopotovanje
razviti nezavisnost i socijalnu odgovornost

ZNAAJKE ADOLESCENATA
adolescentni

egocentrizam - davanje
prevelike vanosti vlastitom miljenju, ne
razumijevanje ostalih

fenomen

izmiljen publike - vjerovanje

kako ih stalno neko promatra i prosuuje

idealistina

ideja o posebnosti i
neranjivosti sklonost rizicima

Sukobi s
roditeljima

RODITELJSKI
STILOVI

TO PLI NA
visoko

KONTROLA

nisko

visoko AUTORITATIVAN

AUTORITARAN

nisko

RAVNODUAN

POPUSTLJIV

 najei

sukobi u dobi od 11 do 16 godina

adolescent testira granice roditelja i spreman je na borbu kad
roditelji pokuavaju kontrolirati njegovo ponaanje
da bi odrastao i potom s roditeljima izgradio zrele odnose,
adolescent se mora od njih odvojiti, a proces odvajanja je sloen
za obje strane i esto praen sukobima
sukobi s roditeljima su prisutni u svakoj obitelji, ali u pravilu
nestaju s vremenom
emocionalna podrka koju roditelji pruaju adolescentu utjee na
to kako e uspjeno njihova djeca razrijeiti krizu identiteta
snaga sukoba s roditeljima nita ne govori o kasnijim odnosima;
tetniji su odnosi u kojima se sukobi potiskuju i na razliite
naine zaglauju

KRIZE U ADOLESCENCIJI
niz

normativnih kriza, odnosno normalnih faza

pojaanih sukoba koje karakteriziraju visoki
potencijal rasta

kriza

donosi potencijal za napredovanje i

proirenje granica linosti

potrebno

je vrijeme da adolescent razrijei krizu

identiteta te da pronae potrebne uloge, stavove,
socijalne veze i profesionalnu orijentaciju

MOGUI ISHODI RAZVOJA

IDENTITETA
KRIZA

DA

NE

postignut osobni
identitet

preuzimanje
identiteta drugih

NE

RJEAVANJE
KRIZE

DA

raspreni identitet

moratorij/ odgaanje
razvoja identiteta

DEPRESIVNOST U ADOLESCENCIJI
Depresivnost

je sastavni dio adolescencije jer:

je to vrijeme separacije i deidealizacije
roditelja
vrijeme kada mlada osoba naputa dotadanja
razmiljanja, interese i stavove tragajui za
novima
osjeaji praznine i otuenosti,
koji su tipini za sve adolescente, mogu
generirati depresivnost

RAZVOJ
SAMOPOIMANJA I
SAOPOTOVANJA
U DJETINJSTVU I
ADOLESCENCIJI

ZADATAK
DVIJE

PREDNOSTI S KOJIMA STE

ROENI
DVIJE VAE KVALITETE ILI
POZITIVNE OSOBINE
DVIJE VJETINE KOJE STE USPJENO
SVLADALI
DVA VAA USPJEHA
DVA PROBLEMA KOJA STE USPJENO
RIJEILI
DVA CILJA KOJA PLANIRATE
OSTVARITI

POJAM O SEBI (SAMOPOIMANJE)

SELMANOV MODEL
dojenatvo

dijete ne razlikuje fiziko ponaanja (plakanje) i istovremene

emocije(tuga)
rano

djetinjstvo

dijete vjeruje da su misli i osjeaji izravno predoeni u vanjskom izgledu

i ponaanju
srednje

djetinjstvo

dijete uvia da se osjeaji i motivi mogu razlikovati od ponaanja; ja se

moe sakriti
predadolescencija

vjeruju da ljudi mogu opaziti i vrednovati svoje unutarnje ja

adolescencija

adolescenti vjeruju da ja nikada nije do kraja spoznatljiv

SAMOPOTOVANJE
- na samopotovanje UTJEU BROJNI
IMBENICI (osobni, socijalni), a moe
utjecati i to kako sebe doivljavamo i to
od sebe oekujemo
Teorija neusklaenih pojmova o sebi
(Higgins, 1987):
do

negativnih emocija dolazi zbog

nesuglasja izmeu onog kakvi jesmo i
onog kakvi bismo eljeli ili kakvi mislimo
da bismo trebali biti

Neusklaeni pojam o sebi

Aktualno JA

Traeno JA

Nesuglasje
Socijalna
anksioznost

Aktualno JA

Idealno JA

Nesuglasje

Depresija

Preklapanje pojmova o sebi

Zadovoljstvo

SAMOPOTOVANJE

esto govore ja sam takav i to tu

mogu
Radi stvari na odreeni nain samo
zato jer se to tako radi

Ne voli se razlikovati od drugih

Osjea se jadno i za to krivi svog

efa, posao, partnera, okolnosti i
drutvo

Kae ili misli to e rei ljudi

Ne voli biti prva koja e neto

uiniti ili rei

Prihvaa lo proizvod ili uslugu jer

se ne voli aliti

Osoba niskog samopotovanja

Otporniji su na stres

Zadovoljnija je svojim poslom,

kolom i osobnim ivotom

Bolje su raspoloeni i manje

depresivni

Spremniji su suprostaviti se
drugima i lake podnose kritiku

Procjenjuju sebe sretnijima i

zadovoljnijima od veine

ee planiraju, sudjeluju u
raspravama, surauju s drugima i
postavljaju pitanja u koli

Uvjerenije su da e njihovi
napori dovesti do uspjeha

Osoba visokog samopotovanja

RAZLIKE U SAMOPOTOVANJU S OBZIROM

NA SPOL I DOB
u

ranoj adolescenciji djeaci i djevojice imaju sline razine

samopotovanja
s dobi raste razlika u korist djeaka
djevojice u prosjeku imaju bolji kolski uspjeh
djeaci svoj uspjeh (u srednjem djetinjstvu) u teim
intelektualnim zadacima pripisuju svojoj sposobnosti, dok su
djevojice sklonije svoj uspjeh potcjenjivati
kvaliteta socijalnih interakcija kljuna je za razvoj
samopotovanja kod djevojica, dok su kod djeaka to
dominacija, kolsko postignue, sportski uspjeh i sl.
djevojice i ene se u veoj mjeri u odnosu na djeake
procjenjuju na temelju izgleda

Utjecaj kolskog uspjeha na samopotovanje u djece

i mladih
socijalne usporedbe
lo kolski uspjeh se

vrijednou uenika

NEGATIVNI

izjednaava s loom opom

UINCI:

uenici niskog samopotovanja manje prihvaaju odgovornost

za svoj kolski uspjeh
lake poputaju pritisku vrnjaka
skloniji odustajanju
skloniji delinkventnom ponaanju te emocionalnim
potekoama

ODNOSI S VRNJACIMA

ULOGA
NASTAVNIKA U
RAZVOJU
SAMOPOTOVANJA
I POZITIVNE SLIKE
O SEBI

KAKO KOMUNICIRATI S CILJEM POTICANJA

SAMOPOTOVANJA I POZITIVNE SLIKE O SEBI?

I jo..
Nikada

ne izjednaavati uenikovo postupanje

ili postignue s njegovom vrijednou
poruke
tipa:nikada nita od tebe, stvarno ne zna nita, opet
Ti nita
ne moe,
si naopako napravio, kada se ti misli popraviti, dobro kad e se
opametiti

Ovaj put nisi dovoljno uio, ini mi se da si se trebao vie

potruditi, misli li da ti mogu pomoi, savjetujem ti da pokua
drugaije, to to si napravio jako je povrijedilo mene/drugog
uenika i sl.

PRI PLANIRANJU AKTIVNOSTI

TREBA ZNATI:
uenici

imaju razliite interese treba ih

uvaavati
uenici mogu osjeati zadovoljstvo i ponos ako
ih se stavlja u situacije u kojima mogu doivjeti
uspjeh
uenike treba ukljuiti u planiranje aktivnosti
jer tako osim to mogu bolje zadovoljiti svoje
potrebe, preuzimaju odgovornost za iste

Umjesto zakljuka
Uenici

e razvijati pozitivnu sliku o sebi i

visoko samopotovanje ako:

aktivno sudjeluju u razrednim interakcijama

imaju priliku odluivati i birati (autonomija)
imaju priliku nauiti to ih zanima (kompetencija)
imaju priliku doivjeti uspjeh
imaju priliku razvijati prijateljske odnose s
vrnjacima (povezanost)
imaju njegujue odnose s uiteljima i
nastavnicima