NASTAVNI PREDMET GEOGRAFIJA

Za etverogodinja strukovna zanimanja

KOMERCIJALIST
POLJOPRIVREDNI TEHNIAR
FITOFARMACEUT
1. razred
2. nastavni list

Autor: Tomislav Dolani, prof.

Donji Miholjac, 2009.

SADRAJ
II.PRIRODNA OBILJEJA ZEMLJINE POVRINE.3
II.1. Zonalna graa Zemlje i njezina geoloka prolost3
II.2. Litoloki i tektonski sastav Zemlje3
II.3. Globalna tektonika ploa i epirogeneza.4
II.4. Padinski i rijeni reljef5
II.5. Obalni i pustinjski reljef6
II.6. Krki i ledenjaki reljef..7
II.7. Obiljeja vremena i klime..7
II.8. Sunevo zraenje i temperatura zraka8
II.9. Tlak zraka, zrane mase i zrana strujanja.9
II.10. Voda u atmosferi..9
II.11. More...10
II.12. Gibanja mora..10
II.13. Vode na kopnu11
KONTROLNA ZADAA.12

II.PRIRODNA OBILJEJA ZEMLJINE POVRINE

II.1. Zonalna graa Zemlje i njezina geoloka prolost
Reljef je skup neravnina i zaravnina na Zemljinoj povrini. Reljef
nastaje djelovanjem unutranjih (endogenih) i vanjskih sila
(egzogenih). Unutranje sile su Zemljina toplinska energija i sila
gravitacije. Vanjske sile su Suneva energija i sila gravitacije.
Moemo rei da unutranje sile, stvarajui reljef, izazivaju visinske
razlike na Zemljinoj povrini, a vanjske tee izravnjavanju te
povrine.
Zemlja je graena zonalno iz tri glavna dijela (zone): jezgre, plata i
kore. Zemljina kora je gornji dio Zemlje i ujedno i najtanji dio.
Sastoji se od donjeg dijela koji se naziva sima i gornjeg dijela koji
se naziva sial. Zbog navedenih razlika u grai kore izdvajaju se tri
osnovna tipa kore: kontinentski, oceanski i prijelazni.
Cijelu geoloku prolost Zemlje (od njezinog nastanka do danas)
mogue je podijeliti na odreene vremenske odsjeke. Osnovni
vremenski odsjeci se nazivaju ere. Najstarija era se naziva
prekambrij, nakon nje slijedi paleozoik, pa mezozoik te najmlaa,
kenozoik. Zemlja je nastala (zapoeo prekambrij) prije 4,6
milijarde godina.

Koje su osnovne sile

odgovorne za nastanak
reljefa na Zemlji?

Na koji je nain
graena Zemlja?

Kako dijelimo geoloku

prolost Zemlje?

II.2. Litoloki i tektonski sastav Zemlje

Litoloki sastav Zemljine kore ine razliite vrste stijena. Osnovne
graevne jedinice svih stijena su minerali. Minerali su vrste tvari
jednolike grae i kemijskog sastava koji se moe izraziti kemijskom
formulom.
Stijene prema postanku dijelimo na magmatske, sedimentne i
metamorfne.
Magmatske stijene nastaju hlaenjem magme ili lave. Sedimentne
stijene nastaju taloenjem organskih ostataka ili ulomaka starijih
stijena. Metamorfne stijene nastaju promjenom ve postojeih
stijena pod utjecajem visokog tlaka i temperature.
Tektonski sastav Zemljine kore ine razliiti pojavni tektonski
oblici same Zemljine kore. Osnovni tektonski oblici su slojevi,
rasjedi, bore i navlake.
Sloj je svaka stijena jasno omeena donjom i gornjom plohom.
Bore su tektonski oblici koji izgledaju kao val. Nastaju djelovanjem
bonih pritisaka na slojeve stijena.

to su osnovne
graevne jedinice svih
stijena?
Kako dijelimo stijene
prema njihovom
nastanku?

Navedi i objasni
osnovne tektonske
oblike Zemljine kore!

Slika 1. Bonim pritiscima nastaje bora.

Rasjedi su tektonski oblici koji nastaju kada se dogodi pucanje

stijenske mase pri emu se vertikalno kreu dva novonastala
stijenska bloka du pukotine (rasjedne plohe).

Slika 2. Shematski prikaz rasjeda.

Navlake su tektonski oblici koji nastaju kada se dogodi navlaenje
jednog sloja na drugi sloj.

II.3. Globalna tektonika ploa i epirogeneza

Osnovni unutranji proces, koji u mnogoemu utjee na sve ostale
unutranje procese, jest kretanje litosfernih (tektonskih) ploa.
Zemljina kora nije jedinstvena i cjelovita, nego je sastavljena od
vie litosfernih ploa. Neke su povrinom vee (Euroazijska,
Sjevernoamerika, Junoamerika, Afrika, Tihooceanska,
Australoindijska i Antarktika), a neke manje (Karipska,
filipinska).Teorija koja objanjava kretanje i meudjelovanje tih
ploa zove se globalna tektonika ploa.
Dvije tektonske ploe mogu doi u tri potencijalna meusobna
odnosa. Mogu se meusobno razmicati ili udaljavati jedna od
druge. Mogue je da se jedna ploa podvlai pod drugu, te da se
dvije ploe meusobno uzduno kreu jedna pored druge. Sva
kretanja tektonskih ploa (nekoliko centimetara na godinu)
uzrokovana su krunim kretanjima magme u Zemljinom platu.
Epirogeneza jest dugotrajno i postupno izdizanje ili sputanje
velikih dijelova Zemljine kore bez vidljivih promjena u grai
reljefa.

to je globalna
tektonika ploa?
Navedi neke tektonske
ploe!

U kakve sve odnose

mogu doi dvije
tektonske ploe?
to je epirogeneza?

Slika 3. Podvlaenje, razmicanje i uzduno kretanje dvije litosferne

ploe

II.4. Padinski i rijeni reljef

Koja sila jest glavni

imbenik nastanka
padinskih procesa?

Padinski reljef jest tip reljefa koji je vezan za nagnutije dijelove

Zemljine povrine. Osnovna sila koja utjee na nastanak specifinih
padinskih procesa jest sila gravitacije. Na padinama se esto dogaa
kretanje materijala pod utjecajem sile gravitacije i oborinskih voda. Navedi neke padinske
procese!
Osnovni padinski procesi su klienje, uruavanje, spiranje,
odronjavanje i teenje materijala.
ijim primarnim
djelovanjem nastaje
Rijeni reljef predstavlja tip reljefa koji nastaje primarnim
rijeni reljef?
djelovanjem veeg ili manjeg vodotoka. Tekuice oblikuju reljef
razaranjem stijena, prijenosom razorenog materijala i njegovim
taloenjem.Razaralaki rad vode tekuice zove se rijena erozija i
djeluje na razliite naine. U prvom redu to je djelovanje same vode
koja vue stjenski materijal s dna i rubova korita. Tu je i erozijski
rad tog kamenja, oblutaka ljunka i estica pijeska noenih rijekom.
Rijeni materijal tako dodatno produbljuje i proiruje korito rijeke.
Nakon erodiranja stjenskog materijala, njegova prijenosa, dolazi i
do taloenja tog materijala. U niim dijelovima toka esti su
meandri, tj. zavojiti dijelovi rijeke. esto rijeka zna presjei
meandar pri emu nastaje jezero u obliku potkove, tzv. mrtvaja.

Kako se naziva
razaralaki rad
tekuica?
to je meandar?
to je mrtvaja?

Slika 4. Skica nastanka mrtvaje.

Opii rijenu dolinu!

Osnovni reljefni oblik rijenog reljefa jest rijena dolina. Ona je
izdueno udubljenje koje je otvoreno u pravcu otjecanja vodotoka.
Nastaje djelovanjem rijenih procesa: rijene erozije, prijenosa
materijala i taloenja materijala.

II.5. Obalni i pustinjski reljef

Obala je uski pojas izmeu kopna i mora ili jezera. Oblik i izgled
obala neprestano se mijenja uslijed djelovanja valova, morskih
mijena (plime i oseke)i morskih struja. Razaralaki rad valova
naziva se abrazija. Veina se svjetskih obala danas oblikuje upravo
abrazijom. Glavni pokreta abrazije je gibanje morske (jezerske)
vode koja u vidu valova udara u obale i tako ih mijenja. Takav rad
valova osobito dolazi do izraaja na strmim obalama s veim
dubinama. Val ima najjai udar u razini vode. Dodatnu mu
razornost daje kamenje koje val pokree. Tijekom vremena valovi
na takvoj strmoj obali oblikuju polukruno udubljenje potkapinu.
Slojevi stijena iznad potkapine postupno gube oslonac i uruavaju
se. Tako nastaje klif strma obala nastala radom valova.
Na niskim obalama prevladava taloenje stjenovita materijala
nastalog abrazijom. Osim valova, u oblikovanju niskih obala vanu
ulogu imaju morske mijene i morske struje. Du niskih obala
taloeni materijal oblikuje pjeanu ili ljunanu plau, pjeani
sprud, tombolo
Tombolo nastaje kad se otok morskim nanosima spoji s kopnom.

Slika 5. Tombolo.
Poseban tip obale ine razliite vrste zaljeva: estuarij, rijas i fjord.
Estuarij jest zaljev niskih obala koji je nastao potapanjem rijenog
ua.
Rijas je zaljev strmih obala nastao takoer potapanjem rijene
doline.
Fjord je zaljev strmih gotovo vertikalnih obala nastao potapanjem
ledenjakih dolina.
Posebnu vrstu obale grade koralji. To su kolonije morskih ivotinja
koje ive u toplim i istim morima. Rastom koraljnih kolonija,
obino uz neki vulkan, oblikuje se prstenasti otok atol.

to neprestano mijenja
oblik i izgled morskih
obala?
to je abrazija?

to je klif i kako
nastaje?

to je tombolo?

Navedi tri vrste

zaljeva?
to je estuarij?
to je fjord?
to je rijas?
to je i kako nastaje
atol?

Slika 6. Atol.

Pustinjski tip reljefa se razvija iskljuivo u pustinjskim prostorima.

Pustinjske prostore obiljeava velika sunost, a oblikovanje reljefa
u takvim krajevima iskljuivo ovisi o velikim temperaturnim
razlikama i vjetru. Razaralaki rad vjetra u pustinjama zovemo
korazija. Korazija uvijek najjae zahvaa nie dijelove stijena pa
se u kamenitim pustinjama razvijaju esto neobini gljivasti oblici.
Vjetar ostrugani pijesak moe nositi na velike udaljenosti. Taloi ga
tek kad mu padne brzina ili tamo gdje naie na prepreku. Uzvisine
nastale nakupljanjem pijeska zovu se dine.

O emu ovisi
oblikovanje reljefa u
pustinjama?
to je korazija?

II.6. Krki i ledenjaki reljef

Krki reljef je posebna vrsta reljefa, iskljuivo vezana uz topive
stijene kao to su vapnenac, dolomit, sol i gips. Za oblikovanje
krkog reljefa najvanija je topivost stijenske podloge. Takav nain
kemijskog troenja stijena naziva se korozija. Osim na povrini
kra, korozija se odvija i u njegovoj unutranjosti zbog
vodopropusnosti stijenske podloge. Najvaniji vanjski oblici krkog
reljefa koji nastaju otapanjem stijenske podloge su: kamenice,
krape, ponikve, uvale i polja u kru.

Slika 7. Kamenica.

to je korozija?

Navedi neke oblike

krkog reljefa?

Navedi dva najvanija

unutranja oblika
krkog reljefa?
U koja dva osnovna
oblika na Zemlji se
javlja led?

Najvaniji unutranji ili podzemni oblici kra su: spilje i jame.

Jame su preteito vertikalno usmjerene upljine a spilje preteito
horizontalno.
Ledenjaki reljef jest tip reljefa koji je vezan za hladna podruja u
kojima led ima dominantno znaenje u preoblikovanju reljefa. Led
se javlja u dva osnovna oblika na Zemlji: kao kontinentski led
(ledene kape) i led planinskih ledenjaka. Da bi uope mogao nastati
bilo koji od dva navedena oblika potrebno je da prostor bude iznad to je snjena granica?
takozvane snjene granice. Snjena granica jest visinska granica
to je cirk?
iznad koje se snijeg nikada ne topi.
Planinski ledenjak nastaje iznad snjene granice podno planinskog
vrha nakupljanjem snijega u amfiteatralnom udubljenju koje se
naziva cirk. S vremenom taj se snijeg pretvara (pod visokim
tlakom) u ledenjaki led te se preljeva van cirka niz padinu planine
u podnoje. Na svome putu stvara duboku ledenjaku dolinu (slinu
onoj koju radi rijeka).

II.7. Obiljeja vremena i klime

Vrijeme je trenutano stanje atmosfere. Dakle, to je kategorija koja
je izuzetno promjenjiva. Klima je prosjeno stanje vremena. Dakle,
statistiki promatrano srednje vrijeme kroz 30 godina. Klimatski
elementi su oni elementi koje mjerimo kako bi dobili informacije o
vremenu ili klimi na dui period. Klimatski elementi su: Sunevo
zraenje, temperatura zraka, tlak zraka, vlaga zraka, vjetar,
padaline, naoblaka, snjeni pokriva. Klimatski elementi se
neprestano mijenjaju , i to zbog utjecaja klimatskih modifikatora.
Klimatski modifikatori su stalni i oni jaaju ili slabe veliinu
klimatskih elemenata. Klimatski modifikatori su: rotacija i
revolucija, geografska irina, atmosfera, nadmorska visina,
odnos kopna i mora, morske struje, jezera, reljef, tlo i biljni
pokrov i ovjek. Primjerice s porastom nadmorske visine opadaju
tlak zraka i temperatura, a poveavaju se postotak Suneva zraenja
i, do odreene visine, koliina padalina.
Atmosfera je dio Zemlje, ali i prijelazni sloj izmeu nje i svemira.
Mjeavina je vie plinova od kojih su najzastupljeniji duik 78 % i
kisik 21%. Uobiajena je podjela atmosfere na slojeve. Kao temelj
razlikovanja slojeva uzeta je temperatura zraka. Ti slojevi su od
najnieg prema najviem: troposfera, stratosfera, mezosfera,
termosfera i egzosfera.

to je vrijeme?
to je klima?
to su klimatski
elementi?
to su klimatski
modifikatori?
Nabroji klimatske
modifikatore!

Koji su plinovi
najzastupljeniji u
atmosferi?
Na koje slojeve
dijelimo atmosferu?

II.8. Sunevo zraenje i temperatura zraka

Danas znamo da je energija koja dolazi od Sunca jedini i konani
uzrok svih energetskih promjena u atmosferi . Ona grije zrak, vodu
i tlo, pokree morske struje i vjetrove, isparava vodu i utjee na sav
ivot na Zemlji.Do Zemlje dolaze tri najvanije vrste Suneva
zraenja: ultraljubiasto, vidljivi dio spektra i infracrveno ili
toplina. Zbog Zemljina oblika, njezine rotacije i revolucije energija
koja dolazi sa Sunca nije jednoliko rasporeena na naem
planetu.Na temelju kuta upada Sunevih zraka i osunavanja na
Zemlji imamo pet toplinskih pojaseva: arki (izmeu obratnica),
sjeverni i juni umjereni (izmeu obratnica i polarnica) te
sjeverni i juni hladni pojas.
Temperatura zraka je zapravo toplinsko stanje zraka izmjereno
termometrom. Temperatura zraka nekog mjesta ovisi o pet
imbenika: osunavanju, geografskoj irini, vrsti zagrijavane
podloge, odnosu kopna i mora te nadmorskoj visini.
Temperatura se mjeri tijekom cijelog dana, a iz tih se vrijednosti
onda izraunava srednja dnevna temperatura zraka. Kada se
zbroje srednje dnevne temperature i podijele s brojem dana u
mjesecu, dobiva se srednja mjesena temperatura.

Koja najvanija tri tipa

Suneva zraenja
dolazi do Zemlje?
Navedi sve toplinske
pojaseve na Zemlji?
O emu ovisi
temperatura zraka
nekog prostora?
Kako raunamo
srednju dnevnu
temperaturu zraka?

II.9. Tlak zraka, zrane mase i zrana strujanja

Budui da i zrak ima teinu, ta masa zrak ini odreeni pritisak na
povrinu Zemlje. Taj pritisak zovemo tlak zraka. Pritisak zraka na
nula metara nadmorske visine, pri 0 i na 45 g.. iznosi 1013 ha
(hektopaskala). To je normalni tlak zraka, a ujedno predstavlja
granicu izmeu visokog i niskog tlaka zraka. Tlak se mjeri ivinim
barometrom i ameroidom.
Na Zemlji postoje prostrana podruja s jednolikom podlogom, kao
to su pustinja Sahara, ledom pokrivena Antarktika ili tropski dio
oceana. Kada se zrak dulje zadri iznad nekog takvog podruja, on
od podloge poprimi izvjesna svojstva (temperaturu, tlak zraka,
vlagu ) Takva prostrana podruja zraka ujednaenih svojstava
nazivaju se zranim masama.
Pod zranim strujanjima podrazumijevamo gibanja zraka u
atmosferi. Strujanje zraka je prirodni mehanizam kojim se nastoje
izjednaiti razlike u tlaku zraka i temperaturi na malim podrujima,
ali i na Zemlji kao cjelini. Vodoravna komponenta zranog strujanja
je vjetar. Svaki vjetar ima brzinu (m/s) i smjer (odakle pue
strana svijeta). Primjerice bura (hrvatski vjetar na Jadranu) jest brz i
sjeveroistoni vjetar.

to je tlak zraka?
to je normalni tlak
zraka?

to su zrane mase?
to su zrana strujanja?

Kako definiramo
vjetar?

II.10. Voda u atmosferi

Zrak u atmosferi sadri i dio vodene pare (voda u plinovitom
agregatnom stanju). Vodenu paru u atmosferi nazivamo vlaga
zraka. Apsolutna vlaga zraka jest koliina vodene pare u 1 m
zraka izraena u gramima. Relativna vlaga zraka jest omjer
izmeu postojee i najvee mogue koliine vodene pare u 1m
zraka pri odreenoj temperaturi. to je vea temperatura nekom
volumenu zraka to on moe primiti veu koliinu vodene pare i
obratno. Relativna vlaga zraka se izraava u postotcima.
Temperatura pri kojoj neki volumen zraka ne moe vie primiti
vodene pare te postaje zasien naziva se rosite tada nastupa
kondenzacija vika vodene pare ili sublimacija (ovisno o
temperaturi).
Oblaci su vidljive nakupine sitnih kapljica vode i/ili estica leda u
slobodnoj atmosferi.

to je apsolutna vlaga
zraka?

Slika 8. Rodovi oblaka.

Sve oblike padajue vode u krutom ili tekuem stanju iz atmosfere
nazivamo padaline. Razlikujemo vie vrsta padalina: snijeg, tua,
rosa, mraz, kia, inje

Kako definiramo
padaline?

to je relativna vlaga
zraka?

to je rosite?
to su oblaci?

II.11. More
Ukupna koliina vode na Zemlji je stalna i iznosi 1,4 milijarde km,
od toga 96 % otpada na morske vode. Sadanji odnos mora i kopna
na povrini Zemlje iznosi 71 : 29 posto.
More na Zemlji je povezano i jedinstvena je prirodna cjelina.
Dijelimo ga na oceane, mora u uem smislu rijei, zaljeve i
morske prolaze. Prema povrini redoslijed je oceana sljedei: Tihi
ocean, Atlantski ocean i Indijski ocean. Mora u uem smislu rijei
su sve ostale morske povrine s jasnim nazivnikom more. Zaljevi
su manji dijelovi mora koji plie ili dublje ulaze u kopno. Morski
prolazi su suenja mora izmeu istaknutih dijelova kopna i vrlo su
vani u pomorskom prometu. Razlikujemo prirodne (Gibraltar) i
umjetne morske prolaze (Sueski i Panamski kanal).

Kakav je povrinski
odnos kopna i mora u
postotcima?
Kako dijelimo svjetsko
more?
to su morski prolazi te
navedi jedan prirodni i
umjetni !

Slika 9. Sueski kanal.

More, odnosno morska voda posjeduje razliita fizika, kemijska i
organska svojstva. Najvanija svojstva mora su: slanoa,
temperatura, prozirnost i boja.

II.12. Gibanja mora

More ili morska voda nikada ne miruje. Tri osnovna gibanja mora:
morske struje, morske mijene (plima i oseka) i valovi.
Morske struje su horizontalna strujanja morske vode na velike
udaljenosti. Dijelimo ih na tople i hladne (ovisno o temperaturi
okolne vode kroz koju teku). Najpoznatija od svih struja je topla
Golfska struja. Morske mijene su okomite promjene razine mora.
Opaaju se kao plima i oseka. Plima je razdoblje podizanja, a oseka
razdoblje sputanja morske razine. Na pojavu mijena najvie utjeu
privlane sile Mjeseca i Sunca. Valovi predstavljaju povrinsko
kruno gibanje morske vode. Nastaju zbog povrinskog trenja mora
djelovanjem vjetrova.

Navedi najvanija
svojstva mora!

Koja su tri osnovna

gibanja mora?
to je plima, a to
oseka?

10

II.13. Vode na kopnu

Vode na kopnu ine samo 3,5 % voda na Zemlji.U njih ubrajamo:
ledenjaki led, vodu u podzemlju, tekuice, jezera i atmosfersku
vodu. Ledenjaki led pokriva ukupno gotovi 70 % svih zaliha
slatke vode na Zemlji. Razlikujemo dva osnovna tipa ledenjakog
leda ledeni pokrovi (na Antarktici i Grenlandu) te planinski
ledenjaci. Voda u podzemlju obuhvaa vodu ispod povrine kopna
i u sastavu Zemljine kore. Najvei dio vode u podzemlju potjee od
atmosferskih padalina koje se procjeuju kroz tlo ili stijene do
dubljih dijelova kore. Voda koja cjelovito i povezano ispunjava sve
praznine u zoni podzemlja zove se voda temeljnica. Jezero je
udubljenje na kopnu ispunjeno vodom. U odnosu na razinu mora,
moe biti depresija ili kriptodepresija. Depresija je jezero koje je u
cijelosti ispod razine mora. Kriptodepresija je jezero ija je
povrina iznad, a dno ispod razine mora.

Slika 10. Jezera u odnosu na morsku razinu.

Tekuice su najvaniji dio voda na kopnu. Svaka tekuica
posjeduje vodostaj razina vode u koritu, porjeje prostor s
kojeg vode pritjeu toj rijeci i razvodnicu zamiljenu liniju koja
odvaja njeno porjeje od susjednih porjeja.

to sve ubrajamo u
vode na kopnu?
Koja dva osnovna tipa
ledenjakog leda
razlikujemo?
to ini vodu u
podzemlju?

Koja je razlika izmeu

jezera koje je depresija
u odnosu na ono koje je
kriptodepresija?

to je porjeje,
vodostaj i razvodnica?

11

KONTROLNA ZADAA
ZAOKRUITE TOAN ODGOVOR (toan je uvijek samo jedan)
1. Najstarija geoloka era u povijesti Zemlje se naziva
a) mezozoik
b) paleozoik
c) prekambrij
d) kenozoik
2. Stijene koje nastaju taloenjem organskih ostataka ili ulomaka
starijih stijena nazivaju se
a) metamorfne
b) sedimentne
c) magmatske
d) nita od navedenog
3. U koliko potencijalnih meusobnih odnosa mogu doi dvije
tektonske ploe ?
a) 2
b) 4
c) 3
d) nita od navedenog
4. Koji od navedenih pojmova ne predstavlja tip zaljeva ?
a) atol
b) estuarij
c) rijas
d) fjord
5. Krki reljef je posebna vrsta reljefa, iskljuivo vezana uz
a) lomljive stijene
b) meke stijene
c) nevezane stijene
d) topljive stijene
6. Klimatski elementi se neprestano mijenjaju , i to zbog utjecaja
a) klimatskih elemenata
b) klimatskih modifikatora
c) ovjeka
d) nita od navedenog

Preporuena stranica
3

10

7. Sadanji odnos mora i kopna na povrini Zemlje iznosi

a) 61 : 39
b) 71 : 29
c) 69 : 31
d) nita od navedenog

12

DOPUNITE SLJEDEE TVRDNJE

5
8. U niim dijelovima toka rijeke esti su ___________, tj. zavojiti
dijelovi rijeke.
7
9. Krki reljef je posebna vrsta reljefa, iskljuivo vezana uz topive
stijene kao to su_____________,_____________ , sol i gips.
7
10. Planinski ledenjak nastaje iznad snjene granice podno
planinskog vrha nakupljanjem snijega u amfiteatralnom udubljenju
koje se naziva __________.
9
11. Relativna vlaga zraka jest omjer izmeu postojee i ________
_____________koliine vodene pare u 1m zraka pri odreenoj
_______________.
11
12. Kriptodepresija je jezero ija je povrina__________, a dno
___________razine mora.
9
13. Oblaci su vidljive nakupine sitnih ____________________ i/ili
estica _______________ u slobodnoj atmosferi.
11
14. Voda koja cjelovito i povezano ispunjava sve praznine u zoni
podzemlja zove se___________________________.
AKO JE TVRDNJA TONA ZAOKRUITE T, A AKO NIJE
N
9
15. Pritisak zraka na nula metara nadmorske visine, pri 0 i na 45
g.. iznosi 1012 ha (hektopaskala).
T-N
9
16. Temperatura pri kojoj neki volumen zraka ne moe vie primiti
vodene pare te postaje zasien naziva se rosite.
T-N
8
17. Na temelju kuta upada Sunevih zraka i osunavanja na Zemlji
imamo etiri toplinskih pojaseva
T-N
8
18. Klimatski modifikatori su stalni i oni jaaju ili slabe veliinu
klimatskih elemenata.
T-N

13

19. Upii slova koja predstavljaju odgovarajue tvrdnje na prazne

linije !
___
___
___
___

prstenasti otok
strma obala nastala radom valova
razaralaki rad valova
zaljev

a) klif
b) rijas
c) atol
d) abrazija
8

20. Poredaj navedene slojeve atmosfere od najnieg prema

najviem: stratosfera, egzosfera, mezosfera, troposfera i
termosfera.
1. ____________
2. ____________
3. ____________
4. ____________
5. ____________

14