Predavanje 1

Zagreb 2012.

Sveuilite u Zagrebu
Graevinski fakultet
Zavod za konstrukcije

Visoke graevine

doc.dr.sc. Goran Pu, dipl.ing.gra.

dr.sc. Anelko Vlai, dipl.ing.gra.
Tomislav Brozovi, dipl.ing.gra.

Predavanje 1:
1. Teme i cilj predavanja
2. Definicije
3. Povijest
4. Arhitektura
5. Projektiranje

Razlozi za gradnju iznimno visokih zgrada

Suvremeni neboderi grade se zbog visoke cijene
zemljita i naglog rasta gradova, ali najvie zbog
prestia
povijesne visoke graevine: vjera
danas: poslovna ili stambena namjena
poslovne zgrade: odgovor na potrebu poslovnih
aktivnosti da budu blizu, u sreditu vanog grada
simboli moi korporacija
visoke stambene zgrade
hoteli na lokacijama koncentrirane aktivnosti
stambene zgrade: na lokacijama gdje postoji
potreba za stanovima a mogunosti irenja grada
su ograniene (Hong Kong, Rio de Janeiro)
The Shard e promijeniti pogled na London i postati
simbolom grada koji e biti prepoznatljiv irom svijeta.
(Investitor o neboderu u izgradnji)

Definicije:
bavimo se samo zgradama namijenjenim za rad ili stanovanje
neboder: visoka zgrada, namijenjena radu ili stanovanju, s mnogo katova
graevinski: visoka graevina je ona na ije projektiranje, zbog njezine
visine, horizontalna djelovanja od vjetra i potresa imaju presudan utjecaj
arhitektonski: svaka zgrada koja se visinom izdvaja iz svoje okoline i
utjee na sliku grada moe biti nazvana neboderom

Visoke graevine kroz povijest

Stari Rim:
- drvene stambene etverokatnice,
konstrukcije sa stupovima i gredama
do poara 64. g.po.Kr.
- nakon poara: opeka, beton, drvo,
bavasti svod i luk do 7 (10?) katova
- insulae
- visinsko ogranienje gradnje:
car August, do 25 m
- gradnja vilja od 5 katova:
nedostatna vrstoa gradiva
opasnost od poara

Visoke graevine kroz povijest

Srednji vijek: talijanski stambeni
tornjevi
Ogranienje irenja grada van zidina:
potreba za stambenim graevinama
vee visine
Stambene kule: utoite obitelji,
sklonite za imetak i zalihe
Zidni plat horizontalno podijeljen
grednicima ili svodovima
Bologna: stambeni tornjevi, najpoznatiji:
97 m
Firenca: zakonom iz 1251. sve urbane
zgrade ograniene na najveu visinu od
26 metara
Manji gradovi sjeverne Italije, srednji
vijek: tornjevi od 51 m, San Giminiano

Visoke graevine kroz povijest

16. do 19. stoljee
Zgrade vilje od 6 katova su rijetke: problem vodoopskrbe
Visoke graevine: vjerska namjena (crkveni tornjevi)
Grad unutar zidina: Edinburgh, 17 st. do 14 katova
Grad Shrewsbury, Engleska, 1797.: okvirni sklop od lijevanog eljeza
Tornjevi na istoku
Egipat, 11. st.: zgrade do
14 katova visine Fustat, Kairo
Jemen: grad Shibam, 16. st.
stambeni tornjevi
obrambena svrha
Zgrade od nepeene opeke
do visine 11 katova

Visoke graevine kroz povijest

Suvremeni neboderi
kombinacija eline konstrukcije i klasine
gradnje: SAD, kraj 19. stoljea
New York: za razliku od drugih gradova
nema ogranienje visine zgrada
bitni tehnoloki preduvjeti za nebodere isplativost:
dizalo (lift, moderna izvedba 1852)
gradiva vee vrstoe (otpornosti):
elik i beton
konstruktivni sustav: elini okvir
sustav opskrbe vodom
Izmjena okolnosti: vii katovi postaju
atraktivni korisnicima
Flatiron Building, New York 1901.

Visoke graevine kroz povijest

prvi neboderi: klasina gradnja, beton i opeka
lake skeletne konstrukcije: eljezni okvir s openom ispunom
eljezni okvir s ovjeenom staklenom fasadom: Liverpool 1864.

Liverpool 1866.

Oriel Chambers, Liverpool 1864.

Visoke graevine kroz povijest

elini okvir kao glavna konstrukcija: 1889.
dijagonalni spregovi u vertikalnim reetkama: 1891.
kraj 19. st.: arhitekti istrauju forme koje odraavaju nove konstrukcije
procvat gradnje, ali i problemi: sigurnost korisnika, ogranienja
elini okviri: vrhunac u Empire State Building
armirani beton: 1930-ih zgrada od 23 kata
zastoj u rekordnim visinama zbog ekonomske depresije
nakon II svjetskog rata: novi dometi nove strukture i arhitektura

Visoke graevine kroz povijest

Equitable Life Insurance Building, New York 1870., 8 katova
Home Insurance Building, Chicago, 1883., 11 katova
Park Row Building, New York, 1899., 30 etaa
Woolworth Building, New York, 1913., 60 katova
Empire State Building, 1931., 102 kata, 381 m
World Trade Center, New York, 1973., 110 k, 417 m
Sears Tower, Chicago, 1974, 109 katova, 442 m
Taipei 101, Tajvan, 2004, 448 m, 101 kat
Burj Dubai, Dubai, 2010, 828 m, 162 katova

Woolworth Building 1913.: s visinom

241 m rekord do 1930.
Neo-gotika katedrala trgovine

Prvi neboderi u Europi

razvitak struktura - SAD
Edificio Telefonica, Madrid 1929.
Boerentoren, Antwerpen, Belgija,
1932.: najvia zgrada u Europi 20
godina, 87,5 m

Neboderi u Sovjetskom Savezu

Staljinovi tornjevi vysotke: osobna elja diktatora da strancima pokae
Moskvu kao velegrad usporediv sa zapadnim metropolama neboderi?
sovjetski inenjering: ogromne rezerve sigurnosti u elinoj konstrukciji,
masivne betonske meukatne konstrukcije skromne visine

SAD: rekordni neboderi prije

ekonomske depresije
New York 1930.:
Chrysler Tower
Empire State Building
Natjecanje korporacija u prestiu:
General Motors i Chrysler
prostorni okviri od elinih greda
konstrukcija diktira unutranjost:
gust raspored stupova
isplativost ovisi o brzini izgradnje,
a ona o organizaciji graenja
inovacije u prefabrikaciji
elemenata i opremi za izgradnju

Izgradnja nebodera 1930.-ih

zahtjev Investitora: Empire State
Building mora biti vilji od Chryslerove
zgrade i dovren istovremeno
pregovori s izvoditeljima: Starrett
Bros. and Eken izjavljuju da nemaju
opremu za gradnju i da e je
projektirati posebno za projekt
fast-track construction (ubrzana
gradnja): poetak izvedbe prije
dovrenja projektne dokumentacije
naelo: svi dijelovi moraju biti
maksimalno dovreni pred ugradnju
(80 sati od visoke pei do montae)
ogranieno gradilite: dostava
dijelova tono pred montau
rezultat: 4,5 katova tjedno
i danas: primjer uzorne organizacije

Povijesni razvitak konstrukcija

Fazlur Khan 1960-ih: kruti elini okvir nije jedini

konstrukcijski sklop za visoke zgrade

razvitak novih sklopova: cijevni sustavi

prednost: oblikovna i ekonomska efikasnost

veliki otvoreni prostori u niim etaama

Sears Tower 1974. (danas Willis Tower) prva

visoka graevina sustava snopa cijevi

konstruktori danas - izbor sustava:

Okviri sa spregovima
Okviri s ispunom
Posmini zidovi
Okviri sainjeni od zidova
Okvirne cijevi
Konstrukcije sa jezgrom
Prostorne konstrukcije
Mjeane konstrukcije

Povijesni razvitak konstrukcija

razvitak kompjutorskih mogunosti za proraun:
oslobaanje kreativnih potencijala projektanta
razvitak sklopova s mijeanim konstrukcijskim
sustavom: nije nuno imati jednostavan model
konstruktor ima realan model cjelovite zgrade
umjesto slagalice brojnih stupova i greda
mogunost optimalizacije sklopa i pojedinih
konstruktivnih elemenata
prije ere raunala: jednostavan sklop kojeg je
mogue sagledati i analizirati ogranienim raunskim
modelom jasna konstrukcija
u eri raunala: pojava mjeovitih sklopova koji nisu
uvijek optimalni raunalo daje rezultate, ne
usmjerenje prema elegantnom rjeenju problema

Povijesni razvitak konstrukcija

gradovi s najvie nebodera sredite razvitka novih struktura:
Hong Kong, New York City, Chicago

Povijesni razvitak konstrukcija

Hong Kong: oko 8000 nebodera

Povijesni razvitak konstrukcija

New York City, oko 6000 nebodera

Povijesni razvitak konstrukcija

Shanghai, oko 1000 nebodera

Povijesni razvitak konstrukcija

najvei poslovni tornjevi dananjice grade se na dalekom istoku:
Petronas Twin Towers, Kuala Lumpur, Malezija, 1998.
Taipei 101, Taiwan, 2004.
Burj Khalifa, Dubai, Ujedinjeni Emirati, 2011.

Arhitektura visokih zgrada

investitor

arhitekt

konstruktor

projektant
opreme

nametnuta ogranienja suavaju mogunost odabira optimalnog nosivog sklopa:

planiranje unutarnjeg prostora
odabrani materijali
metoda graenja i rokovi
odabir vanjske obloge - fasada
ogranienja lokacije
poloaj instalacijskih sustava
veliina horizontalnih optereenja
proporcije i visina konstrukcije
sigurnost
NY: One World Trade center,
108 katova, 541 m (1776 ft)

Arhitektura visokih zgrada

poetak 20. stoljea: detalji starijih, niih zgrada
kopirani na visoku graevinu (Art Deco)
vei dio 20 st.: jednostavne geometrijske forme,
internacionalni stil (World Trade Center)
kraj 20. stoljea: povijesni historicistiki elementi
zgrade prilagoeni i reinterpretirani
arhitekti nastoje u oblik zgrade unijeti obiljeja
povijesti kraja u kojem se nalazi (pagoda, islamski
geometrijski principi, razni simboli...)

Woolworth Building 1913., detalj

Sjedite UN 1950.

Arhitektura
internacionalni stil: John Hancock Center, Chicago 1969,
h=457 m
historicistiki elementi:
Tuntex Sky Tower, Kaoshung,
Tajvan 1997, h=378 m
arhitekt: Kevin Fields

Arhitektura: trendovi
trend u arhitekturi: kreiranje zgrada nepravilnih oblika
tlocrtna sloenost, visinska promjenjivost
konstruktor ih nee moi svrstati u pojedini konstrukcijski sustav

Capital City, Moskva,

toranj Moskva, 76
katova, 302 m
toranj St. Petersburg,
257 m,
dovreni 2010.
Freedom Tower,
1 World Trade
Center,

Najvii u Europi do
2012.

Arhitektura: trendovi

Neboderi i razvitak gradova

Perspektiva
tranzicijskih
zemalja

Varava
1991. 2011.
Nova poslovna sredita:
Capital City Moskva

Canary Wharf London

La Defanse, Pariz

Arhitektura: trendovi
stanovanje u neboderu: poeljno ili ne?
ekoloki i humani neboderi: novi izazovi
konstrukterima

Arhitektura: namjena i konstruktivno oblikovanje

bitna razlika poslovnih i stambenih zgrada
poslovni prostor:
korisnik organizira radne prostorije trai se sloboda u postavljanju
pregrada
potreba za velikim predvorjem, restoranima, konferencijskim
dvoranama, etaama sa slobodnim prostorom
stambeni prostor:
pojedinani samostalni stambeni prostori
poarna zatita i akustike barijere izmeu stanova
ponavljanje rastera kroz etae
servisne etae prostori koji slue za opremu, ne za korisnika

Arhitektura visokih zgrada

raspored prostora unutar poslovne zgrade:
sredinja jezgra, servisni prostor
hodnici oko jezgre
pojedinane kancelarije uz fasade ureuje korisnik

Njemaka: Frankfurter Buro Center,

1981., 40 katova

Arhitektura

Tajvan: Taipei 101,

2004., 101 kat

Arhitektura visokih zgrada

raspored prostora u hotelu ili stambenoj zgradi
vei zahtjevi na pregrade
trai se manja fleksibilnost prostora

Stambeni toranj:
Seatle, 2010.
posmini zidovi i
vanjski stupovi

Arhitektura: namjena i konstruktivno

oblikovanje
razlika poslovnih i stambenih zgrada
poslovni prostor:
instalacije se vode horizontalno - u stropovima
tipina visina kata poslovne zgrade 3.5 m ili vie
stambeni prostor:
instalacije se vode vertikalno
visoke stropne konstrukcije nisu potrebne,
eventualno na hodnicima
tipina visina kata za stambene i hotelske zgrade
iznosi od 2.7 m
Poslovna i stambena zgrada iste katnosti mogu se
visinom razlikovati za 20%

Arhitektura konstrukcija - financije

nedostaci visokih u odnosu na konvencionalne graevine
via cjena izgradnje po jedinici povrine
manje korisnog prostora
via cijena odravanja
oblikom i geometrijom konstruktor i arhitekt nastoje opravdati investiciju to vie
kvalitetnog prostora za iznajmljivanje
efikasnost: oblikovanje jezgre i racionalnost konstruktivnih elemenata

Burj Khalifa 2010., tlocrt kata

Jezgra
Posmini zidovi
Obodni stupovi

Arhitektura konstrukcija - financije

uinkovitost: omjer netto povrine prema ukupnoj povrini
netto povrina: prostor za iznajmljivanje
gubitak: jezgra + nosivi elementi
uinkovitost znatno ovisi o lokalnim prilikama:
Njemaki propisi ploa do 8 m raspona, uinkovitost do 70%
London: ploa od 11 m raspona daje uinkovitost od 80%
Daleki istok: rasponi do 15 m
WTC, NY
Statistika: etverokatnica uinkovitost 85%
40 i vie katova: oko 70%

Arhitektura konstrukcija financije

formiranje tlocrta
max 8 15m

Jezgra: liftovi,
instalacije,
stubita,
poarno
stubite
Vanjski nosivi
elementi

JEZGRA

PROSTOR ZA
IZNAJMLJIVANJE

Stropna
konstrukcija
Iskoristivi
prostor

VANJSKI NOSIVI ELEMENTI

Arhitektura konstrukcija financije

formiranje visinskog rasporeda

Sky lobby: prijelazna etaa,

..
...
.
.. .
..
.

Oprema i instalacije: servisne etae,

Ekspresni liftovi (do prijelaznih etaa)

Lokalni liftovi ogranien broj etaa

..
..

Servisni liftovi ograniena uporaba,

velika nosivost, sve etae
Poarni liftovi posebna izolacija

..
..

..
..

...
..

Projektiranje
uinkovitost visokih graevina:
gradivo
tehnike mogunosti izvedbe
mogunostima servisiranja potreba
korisnika
brzina izgradnje bitno utjee na
isplativost
nepristupano i skueno gradilite u
sreditu grada
gradnja: ponavljanje radnji iz kata u kat,
prefabrikacija
posebne oplate, pumpe za beton
(ostvarena visina od 606m), toranjske
dizalice i velike pokretne dizalice

Projektiranje
glavni imbenici: sigurnost, funkcionalnost (uporabljivost) i odravanje
zahtjevi su esto suprotstavljeni
nosiva struktura podreena arhitekturi
arhitektura: raspored prostora i estetika

Uinkovitost novih sustava:

John Hancock Center:
100 katova 344 m visine
100 kg elika/m2 tlocrta
Empire State Building 1931.:
102 kata, 381 m visine
200 kg elika/m2 tlocrta

Projektiranje - koncept
poetak: koncept
primjeren osnovnim
zahtjevima
glavni nosivi elementi:
stupovi i zidovi
zidovi: odvajaju i
zatvaraju prostorije
jezgre: zatvaraju dizala
stupovi: prenose
gravitacijsko optereenje,
u nekim sluajevima i
horizontalne sile, imaju
ulogu u arhitektonskom
oblikovanju (fasada)
meukatne konstrukcije:
lake i tanke

Primjer Sears Tower

Projektiranje - koncept
namjena diktira tlocrtnu povrinu i visinu
etae promjene po visini: Shard at
London Bridge
propisi, pravila i norme koje univerzalno
vrijede za visoke graevine ne postoje
graevinska pravila mnogih drava
ograniavaju visinu ili katnost zgrada
u nekim dravama (Rusija) zgrade iznad
75 m (25 katova) ne podlijeu normama,
ve se za svaku razrauju posebni tehniki
uvjeti specifikacije koje podlijeu reviziji
dravnih organa

Projektiranje
stalno + korisno optereenje po katovima:
teina stropne konstrukcije etae po jedinici
povrine stalna, neovisno o visini
optereenje na stup: linearno se poveava s
visinom
momenti savijanja uzrokovani poprenim
optereenjima rastu s kvadratom visine
graevine

Projektiranje
investitor

arhitekt

konstruktor

utjecaj opremanja zgrade na nosivi sustav:

liftovi: broj, raspored, nosivost
opskrba vodom: spremnici, otkazivanje instalacije
fasade: prijenos optereenja na nosivi sklop
grijanje, ventilacija, klimatizacija: otvori, visine,
isputanje topline (HVAC)
sigurnosna oprema (poar)
posebna oprema
strojarnice + pumpe i spremnici za vodu +
grijanje:
servisne etae

projektant
opreme

izvoditelj

Institut IGH d.d.

Projektiranje: oprema
Dizala (liftovi)

vertikalna prometna sredstva liftovi mogu biti

efikasniji od horizontalnih autobusa ili metroa:
nastanak malih gradova u visokim neboderima
ogranienje brzine i akceleracije uzrokovano
ogranienjima ljudskog organizma
prometno planiranje: evakuacija

WTC:
expresna dizala
kapaciteta 55 putnika,
svaki toranj 72 lifta
rezultat: uinkovitost 75%

Projektiranje: oprema

Dizala (liftovi)

u zgradama iznad 80 katova broj dizala znatno

smanjuje korisni prostor etae
sky lobby prijelazna etaa
tipovi dizala:

Lokalni lift neposredno servisira etae

Ekspresni lift do prijelazne etae (sky lobby)

Servisni lift: velika nosivost, samo ovlateno osoblje

Vatrogasni lift: odijeljeni

protupoarni zidovi

vodonepropusni

aht,

double-decker liftovi: kabine jedna iznad druge

maksimalna brzina: do 64 km/h (18m/s)
nosivost: do 5 tona

Projektiranje: oprema

Opskrba vodom

servisiranje potreba korisnika + protupoarna zatita + klima ureaji + hlaenje

vodovod: vano ogranienje u projektiranju nebodera
prvotno - jednostavne visokotlane pumpe crpile su vodu u spremnike na vrhu
nebodera
meucrpke i spremnici za vodu (mechanical floors)
crpke na svakoj servisnoj etai snabdjevaju
gornji trakt, tankovi dre rezerve vode
za normalnu i za hitnu potronju

primjer : Burj Khalifa

sustav dovodi prosjeno 946,000 l vode na dan
kroz 100 km cijevi
+ 213 km cijevi slui sustavu za zatitu od poara
+ 34 km za rashladnu vodu za sustav klimatizacije.

Projektiranje: oprema
HVAC: sistem grijanja, ventilacije i klimatizacije
sloena i teka oprema: masa, vibracije, ahtovi
problem ugradbe i servisiranja
energetska efikasnost

HVAC

Projektiranje: oprema
Taipei 101 - priguiva

Stabilizator - ureaj ugraen u vitku

konstrukciju za smanjenje amplitude
mehanikih vibracija

posebna oprema

Projektiranje: oprema
Fasade

vanjska djelovanja + spreavanje ulaza vode i zraka u

unutranjost zgrade
najee: paneli koji se montiraju usporedno s gradnjom
optereenja:
Stalno

Dvostruka fasada: dvije povrine izmeu

kojih cirkulira zrak, razmak 20 cm do 2 m

Vjetar
Potres (usidrenje: relativni pomaci panela 75 mm)
Termalno optereenje (dilatacije panela omoguuju
skupljanje i irenja, problem brtvljenja, vezano uz
skupljanje i puzanje te ostale deformacije)
Eksplozija (neke zgrade zatvorene su fasadom
odreene otpornosti na eksploziv)
Poar (spreavanje irenja vatre s kata na kat)
Poseban problem: odravanje sljubnica

Odravanje i upravljanje
zasebna disciplina (struka)
Regulativa: Zakon o prostornom ureenju i gradnji
poglavlje: Uporaba i odravanje graevine
...poslove praenja stanja graevine, preglede graevine i utvrivanje
potrebe za obavljanje popravaka vlasnik ili upravitelj graevine mora
povjeriti osobama koje ispunjavaju propisane uvjete za obavljanje tih
poslova posebnim zakonom....
odravanje zgrade na godinjoj razini: do 10% investicije

Odrivost visokih zgrada

odrivi razvoj: iskoritavanje resursa, usmjeravanje ulaganja, orijentacija
tehnolokog razvitka i institucijske promjene usmjerene tako da sadanji i budui
potencijali ispune ovjekove potrebe i elje
preduvjet za razvoj nebodera: jeftina energija i materijali
utroak gradiva i energije za izgradnju i funkcioniranje visokih graevina su vei
nego za niske graevine
rasvjeta, klimatizacija, liftovi, energetske etae...
prednost: uteda prostora neboder zauzima manju tlocrtnu povrinu u odnosu
prema iskoristivom prostoru u zgradi