Professional Documents
Culture Documents
Arthur Hailey - Kotači
Arthur Hailey - Kotači
nim bermuda hlaama i havajskoj ko ulji, a vitko mu je i gipko tijelo bilo vojniki us
pravno kao uvijek. Kada su se predstavili jedan drugome, Adam je parkirao svoja
kola pored sedam ili osam drugih sve sami najnoviji modeli, luksuznog tipa.
Kreisel poka e glavom prema kolima. Nekoliko je ljudi do lo sino. Neki jo spavaju. Kasn
ije e ih jo doi. On uzme Adamovu torbu sa stvarima za noenje i povede ga drvom popoen
m, natkritom pje akom stazom koja je vodila oko ljetnikovca, sa strane ceste. Sam j
e ljetnikovac bio vrsto graen, vanjski zidovi bili su oblo eni balvanima, a sredi nji
zapat poduprt runo tesanim, debelim gredama. Dolje, na razini jezera, bilo je plu
tajue pristani te, gdje je bilo usidreno nekoliko amaca.
Adam ree: Svia mi se tvoj ljetnikovac, Hank.
Hvala. Ja takoer mislim da nije lo e. Ali nisam ga je sagradio. Kupio sam ga od momk
a koji ga je sagradio. Previ e je love usuo u to pa mu je ustrebalo gotovine. Kreis
el se dvosmisleno osmjehne. Kao da to ne treba svima nama?
Zaustavili su se pred jednima od nekoliko vrata koja su se otvarala na pje aku staz
u.
Proizvoa dijelova stupi unutra ispred Adama. U li su ravno u spavaonicu, gdje je bli
stala ula tena drvenarija. U kaminu nasuprot dvostrukom krevetu gorjela je vatra. B
it e ti drago to je upaljena vatra. Noi su prilino hladne, ree Kreisel. On prie proz
. Dao sam ti sobu s lijepim pogledom.
Uistinu. Stojei pokraj svoga domaina, vidio je Adam svijetlu, bistru vodu jezera, ve
lianstvene plave boje koja je uz pje anu obalu prelazila u zeleno. Jezero Higgins je
le alo u brdima
posljednjih je nekoliko milja puta bio stalni uspon
a oko ljetnik
ovca
i jezera nalazili su se prekrasni umarci borova, omorika, balzamova drva, tamarak
a1, utih borova i breza. Sudei po pogledu s prozora, Adam je shvatio da je dobio n
ajbolju sobu.
Kada budete gotovi, ree Hank Kreisel, bar je otvoren. I kuhinja. Ovdje nemamo obroka
. Pie i hrana su na raspolaganju dvadeset etiri sata. Sve se drugo mo e urediti. Opet
se dvosmisleno nasmijulji kad je otvorio jedna vrata na suprotnoj strani sobe. M
o e se ui i izii na dvoja vrata
ova i ona. Oboja s bravom. To je za intimno ula enje i
izla enje.
Hvala, ako ustreba, sjetit u se.
Kada je Hank oti ao, Adam raspremi ono malo stvari to je donio i brzo zatim poe za s
vojim domainom kroz druga vrata. Otkrio je da ona vode u usku galeriju iznad sred
i nje prostorije za dnevni boravak, graene i namje tene u lovakom stilu. Galerija se p
rotezala oko cijele prostorije u koju se silazilo niza stube od kamenih ploa, koj
e su opet inile sastavni dio golemog kamenog kamina. Adam sie. Prostorija za dnevn
i boravak bila je prazna i on se uputi prema glasovima koji su dopirali izvana.
Na ao se na prostranoj otvorenoj terasi visoko iznad jezera. Okupljeni su ljudi ra
zgovarali. Upravo je jedan glas, nadjaavajui druge, ogoreno raspravljao. Ne bio ja o
naj tko sam, ako se vi u toj industriji ne pona ate sve vi e i vi e kao ivane usidjelice
. Postali ste prokleto osjetljivi na kritiku i previ e se branite. Potiete ekshibic
ioniste, koji se pona aju kao da su neki veliki mudraci, a ne obini lovci reklame k
oji samo ele da im se imena nau u novinama i na televiziji. Neki tip kupi jednu di
onicu kompanijine glavnice i odmah dijeli lekcije predsjedniku vijea, a ovaj samo
stoji i slu a. To je kao da se dopusti nekom glasau pojedincu, bilo kojem glasau, d
a doe lijepo u Wa-shington i odr i pridiku senatorima.
Ne, nije tako, ree Adam. uli su ga premda nije podizao glas. Glasa nema nikakva prava
na se') Tamarack vrsta amerikog ari a, listopadnog crno-gorinog drveta
natskoj tribini, ali dioniar ima prava na godi njoj skup tini, ak i ako ima samo jednu
dionicu. U tome se sastoji na sistem. I nisu sve kritike neosnovane. Ako budemo
tako mislili i prestanemo ih slu ati, vratit emo se tamo gdje smo bili prije pet go
dina.
Hej, povie Brett DeLosanto. Poslu ajte taj dostojanstveni nastup, pogledajte tko je do
o! Brett je bio egzotino obuen, oito po vlastitom dizajnu, u ne to to je bilo nalik na
rimsku togu, grimizne i ute boje. Zaudo, uspjelo mu je da to bude i otmjeno i prak
tino. U udobnim hlaama i u majici visokog ovratnika. Adam se uz njega gotovo osjeao
neprikladno odjevenim.
Nekolicina, koji su Adama poznavali, pozdravi e ga, meu ostalima i Pete O'Hagan, ovj
ek koji je govorio kada je on u ao. O'Hagan je predstavljao jedan od najva nijih asop
isa u Detroitu, a posao mu se sastojao u tome da u dru tvu udvara glave inama automo
bilske industrije
prepreden ali djelotvoran nain da doe do narud be za reklamiranje.
Veina je velikih asopisa Look, Life i drugi imala slina zastupstva, tako da su nji
hovi ljudi postajali katkada dobri prijatelji kompanijskih predsjednika i drugih
rukovodilaca na visokome polo aju. Ta su prijateljstva bila poznata reklamnim age
ncijama, i one su to po tovale, i kad je trebalo ograniiti reklamiranje, posljednje
bi na red za otkazivanje reklame do le one publikacije koje su imale dobrih veza
u industriji. Zato, tipino, O'Hagan nije pokazao da je povrijeen, nego se samo nas
mije io, unato tome to je Adam izravno protuslovio onome to je on rekao.
Doi, upoznaj se sa svima, ree Hank Kreisel. Vodio je Adama od ovjeka do ovjeka. Meu
tima se nalazio jedan lan Kongresa, jedan sudac, jedna linost iz televizijske mre e,
dva druga proizvoaa dijelova i nekoliko starje ina iz same Adamove kompanije, meu nj
ima i trojica kupovinskih agenata. Bio je tu i neki mladi koji mu pru i ruku i prij
ateljski se nasmije i kada mu se Adam pribli io. Smokev mi je priao o vama, gospodine.
Ja sam Pierre Flo-denhale.
Naravno, Adam se sjeti mladoga vozaa na trkama, kojega je vidio i u ulozi prodavaa u
zastupstvu Smokevja Stephensena. Kako vam ide trgovanje?
Kada naem vremena da na tom radim, prilino dobro, gospodine. Adam mu ree: Ostavi to .
ospodine'. Ovdje smo svi na ,ti'. Nisi imao sree u Day-toni 500.
Ne, nisam. Pierre Flodenhale zabaci natrag uperak plave kose i iskrivi lice. Prije
dva mjeseca je pro ao dvjesta osmadeset jezovitih zaokreta u Davtoni, vodio je s j
o samo dvadeset preostalih zaokreta, kada ga je eksplozija glave motora izbacila
iz trke. Do lo mi je da skaem od bijesa po krovu te krntije, povjerio mu je.
Da se to meni dogodilo, ja bih ih gurnuo u ponor.
Mo da u slijedei put bolje proi. Voza za trke se djeaki nasmije i. Bila je to ista
st koju je Adam ve prije kod njega zamijetio. I-mam osjeaj da u ove godine pobijedit
i u Talladegi 500.
Bit u u Talladegi ree Adam. Tamo prikazujemo jedan koncept Oriona. Dakle, navijat u z
tebe.
Odnekle odostrag umije a se glas Hanka Kreisela. Adame, to je Stella. Ona e za tebe
uiniti sve to za eli .
Kao, recimo, donijeti pie, ree umiljat djevojaki glas. Pokraj Adama se nae ljepu kast
itna crvenokosa djevojka. Imala je na sebi najoskudniji mogui bikini. Halo, gospod
ine Trenton!
Halo! Adam opazi u blizini jo dvije djevojke i sjeti se kako ga je Erica pitala Znai
li ,bez ena', uope bez ena ili samo bez supruga?
Drago mi je to vam se svia moj kupai kostim, ree Stella Pierreu, koji ju je istra iva
azgledao.
Trka ree: Nisam primijetio da imate kostim.
Djevojka se opet obrati Adamu: to je s piem? On narui krvavu Mary. Ostanite tu, ree
na. Odmah se vraam.
Pierre upita: to je to koncept Oriona, Adame?
To su posebna kola, napravljena u svrhu propagiranja novog modela prije pu tanja to
g novog modela u prodaju. Mi takva kola struno zovemo ,one off, mogli biste rei .i
zvanredni'.
Prema tome ona u Talladegi nee biti pravi Ori-on?
Ne, ree Adam. Pravi e Orion izai tek za mjesec dana. Koncept e biti nalik na Orion,
neemo rei do koje mjere. Mi emo ga naveliko okolo prikazivati. Svrha je toga da lj
udi ponu o njemu govoriti, razmi ljati o tome kako e izgledati konani Orion. Zatim dod
a: Mogli bismo rei da je to neka vrsta nadra ivanja.
Tu igru znam i ja, ree Stella. Vratila se s piem za Adama i za Pierrea.
Pridru i im se lan Kongresa. Imao je bujnu sijedu kosu, vedro pona anje i sna an, premd
a zapovjedan glas. Zanimljivo je ono to ste rekli o tome kako va a industrija slu a di
oniare, gospodine Trenton. Nadam se da se pomalo slu a i ono to ka u zakonodavci.
Adam je oklijevao. Bio je sklon da, kao obino, odgovori otvoreno, ali ovo je bila
zabava, a on je bio gost. Uhvatio je pogled Hanka Kreisela, koji kao da je posj
edovao umijee da se nae svugdje i uje sve to treba da uje, Osjeaj se slobodnim, re
el. Malo prepirke nam nee koditi. Doi e i jedan lijenik.
Adam ree lanu Kongresa: Ono to upravo sada dolazi od zakonodavaca uglavnom su besmis
lice onih ljudi koji ele vidjeti svoja imena u novinama; a znaju da e to postii pro
klinjanjem automobilske industrije, bilo to osnovano ili ne.
lana Kongresa oblije rumenilo, dok Adam nastavi: Jedan ameriki senator hoe da se u r
azdoblju od pet godina zabrane automobili koji imaju motore s unutra njim sagorije
vanjem, premda nema pojma ime e ih zamijeniti. Dakle, kad bi se to dogodilo, jedin
a dobra stvar koju bismo postigli bila bi to se on vi e ne bi mogao vozikati okolo
i dr ati glupe govore. Neke su dr ave povele sudske postupke u nastojanju da nas pri
sile da povuemo sva kola koja su proizvedena od
1953. godine i da ih preradimo prema odredbama o zabrani zagaivanja koje u Kalifo
rniji nisu postojale prije 1966, a drugdje prije 1968.
To su pretjerivanja, bunio se lan Kongresa. Govor mu je bio malo nesiguran i bilo j
e oito da mu pie koje dr i u ruci nije prvo toga dana.
Sla em se da su to pretjerivanja. Ali to je jedan primjer onoga to mi ujemo od zakono
davaca, a to je
ako se ne varam
ono to ste me pitali.
Hank Kreisel, koji se opet pojavio, ree veselo: Istina je. To je bilo pitanje. On p
otap a lana Kongresa po ramenu. Pazite, Woody! Ovi su mladi momci u Detroitu o troumni
. O troumniji nego oni na koje ste navikli u Washingtonu.
Ne biste vjerovali, obavijesti lan Kongresa grupu, kad smo ovaj tip Kreisel i ja bil
i zajedno u mornarici, on je meni salutirao.
Ako vam to nedostaje, generale ... Hank Kreisel, jo uvijek u elegantnim bermudskim
hlaicama, naglo se ukoi u stav mirno i izvede paradno salutiranje u stilu kopnene
vojske. Zatim zapovjedi: Stella, donesi senatoru jo jedno pie!
Nisam bio general, potu i se lan Kongresa. Bio sam obian .pra inar', pje adijski pukov
i nisam senator.
Nisi ti nikada bio .pra inar', Woody, uvjeravao ga je Kreisel. A dotjerat e do senator
. Vjerojatno preko le ine ove industrije.
To je, sudei po vama i ovome mjestu, jo prokleto zdrava le ina. lan Kongresa opet upra
i pogled na Adama. elite li jo malo mlatiti po politiarima?
Mo da, malo. Adam se nasmije i. Neki od nas misle da je vrijeme da na i tvorci zakona u
i neke korisne stvari, umjesto da kao papige samo ponavljaju ono to govore kritia
ri.
Korisne, kao na primjer?
Kao na primjer neke zakone o provedbi zakonskih odredbi. Uzmite jedan primjer: za
gaivanje zraka. U redu, protuzagaivaki standardi za novoproizvede-na kola postoje.
Veina se nas u industriji sla e da je to dobro, potrebno, i da je bilo krajnje v
rijeme
za to. Adam je primijetio kako se poveava grupa oko njih, kako se drugi razgovori
prekidaju. On nastavi: Ali ljudi kao to ste vi tra e od nas da proizvedemo protuzagai
vaki ureaj koji se nee kvariti, kojemu nee biti potreban pregled za itavo vrijeme tra
janja jednih kola. To je naprosto nemogue. Oekivati tako ne to bilo bi isto tako nel
ogino kao kad biste zahtijevali da neki stroj savr eno radi za svu vjenost. Dakle, to
nama treba? O tar zakon, zakon koji zahtijeva redovit pregled ureaja protiv zagaiva
nja, te popravak ili zamjenu, kada je to potrebno. Ali takav zakon javnost ne bi
dobro primila, jer javnosti se fuka za zagaivanje i jedino joj je stalo do udobno
sti. Zato se politiari pla e takvog zakona.
Javnosti je stalo do toga, ree lan Kongresa. Imam pisama kojima to mogu dokazati.
Stalo je nekim pojedincima. Ne dru tvu. Ve vi e od dvije godine mogu se kod nas dobiti
ureaji za kontrolu zagaivanja za starija kola. Ureaj zajedno s u-graivanjem stoji d
vadeset dolara, i mi znamo da je djelotvoran. Smanjuje zagaenost i u svakom sluaju
proi uje zrak. Ureaj je reklamiran, ogla avan na televiziji, radiju, oglasnim ploama,
li ga gotovo nitko ne kupuje. Posebni dijelovi za kola ak i za stara kola
kao bij
ele gume ili stereo magnetofoni, prodaju se vrlo dobro. Ali nitko nee ureaj protiv
zagaivanja; to je stvar koja se najmanje prodaje od svih koje smo ikada napravil
i. Pa ni zakonodavci, o kojima ste me pitali, koji nam, kad im opadne popularnos
t, dr e predavanja o istoi zraka, nisu pokazali ni najmanje zanimanje.
Stellin glas i jo nekoliko drugih poviu u zboru: Jelo! Jelo!
Skup se oko Adama i lana Kongresa prorijedio. Bilo je i vrijeme, ree netko. Ve cijeli
sat nismo jeli.
Pogled na gomilu hrane, sada na jednom stolu u pozadini terase, nad kojom je bdi
o kuhar s bijelom kapom, podsjeti Adama da zbog svae s Erikom nije dorukovao i da
Adam je bez urbe vozio oko etiri milje prema istonoj obali jezera. Kad im je bila n
a vidiku jedna pla a s visokim lisnatim drveem u pozadini, ugasio je motor i lagano
su plutali po plavoj, bistroj vodi. Jo se nekoliko amaca, ne mnogo, pojavilo i ot
plovilo. Bilo je oko tri sata. Sunce bija e visoko, nije bilo ni da ka vjetra. Prije
polaska Rovvena se presvukla u kupai kostim; bio je u uzorku leopardova krzna, a
ono to je otkrivao od njena stasa, kao i meko, svilenasto crnilo njene ko e, i te
kako je ispunjalo obeanja lanene haljine, koju je prije toga imala na sebi. Adam
je bio u kupaim gaicama. Kad su se zaustavili, zapalio je cigarete za oboje. Sjedi
li su na jastucima u amcu, jedno pored drugoga.
M-m, ree Rovvena. Ovo je lijepo. Zabacila je glavu, za mirila pred blje tavilom sunca
ezera. Usne su joj bile razmaknute.
On je lijeno izbacio kolut dima. To se zove pobjei od svega. Glas mu je, s nekog ra
zloga, bio nesiguran.
Ona se odjednom uozbilji i ree blago: Znam. To se ne dogaa esto. I nikada ne traje d
ugo.
Adam se okrene. Nagonski je osjeao, ako je dotakne, ona se nee opirati. No, oklije
vao je nekoliko sekundi, jer je bio nesiguran.
Kao da mu ita misli, Rowena se veselo nasmije. Bacila je cigaretu u vodu. Do li smo
plivati, sjea se?
Jednim jedinim brzim pokretom ona ustane i skoi preko ograde.
On za trenutak zamijeti njeno gipko, tamno tijelo, ravnih udova i nalik na strij
elu. Zatim se uz zvuk poput praska bia i pljusak izgubila s vidika. amac se blago zaljuljao.
Adam je opet oklijevao, a onda i on zaroni. Poslije vruine na suncu svje a voda jez
era bila je hladna kao led. Izronio je zadahtan, dr ui, i pogledao oko sebe.
Hej! Ovamo! Rowena se jo uvijek smijala. Ona zaroni pod povr inu, onda opet izroni, d
ok joj je voda curila niz lice i kosu. Zar nije predivno?
Kad mi opet proradi krvotok, rei u ti.
Tvojoj krvi treba grijanja, Adame. Ja idem na obalu. Dolazi ?
Mislim da dolazim. Ali ne mo emo pustiti Han-kov amac da otpluta.
Onda ga dovui. Ve plivajui sna no prema obali, Rovvena mu dovikne: To jest, ako se ne
a i ostati zatoen sa mnom na obali.
Polaganije, povlaei za sobom amac, Adam je po ao za njom. Kad je stigao na obalu, u iva
jui u toplini sunca, izvue amac na obalu, zatim se pridru i Roweni koja je le ala na pi
jesku, s rukama pod glavom. U pozadini pla e nalazio se jedan drveem okru eni ljetnik
ovac, ali zatvorenih kapaka i napu ten.
Kad si ve to nabacila, ree Adam, u ovaj as ne mogu sebi zamisliti nikoga s kime bih r
dije bio zatoen. On se takoer opruzi na pijesku, osjeajui se smirenijim nego to je bi
ve mjesecima.
Ni ta ne zna
o meni.
Probudila si u meni izvjesne porive. On se pridigne na laktove kako bi se uvjerio
da mu djevojka pokraj njega isto onako svojom ljepotom oduzima dah, kao to je to
bilo kada ju je prije nekoliko sati sreo, pa doda: Jedan je od njih radoznalost.
Ja sam netko koga si sreo na jednom od vikenda kod Hanka Kreisela. Za ove svoje z
abave Hank unajmljuje domaice. I, ukoliko te to zanima, on nas unajmljuje samo u
tu svrhu. Je li te to zanimalo?
Da.
Ona se tiho nasmije, ve se bio navikao na taj njezin smijeh. Znala sam. Izmeu tebe
i veine mu karaca razlika je u tome
to bi drugi lagali i rekli
ta.
Prije nego to joj je mogao uzvratiti ona skoi i strci niz obalu do jezera. S ruba
vode mu dovikne: Hank je rekao da si ti na glasu kao ljubezan ovjek, kada mi je re
kao da se posebno brinem za tebe. Hajdemo sada natrag.
U amcu, plovei prema zapadnoj obali, on upita: to je jo
rekao Hank?
Rovvena je razmi ljala. Pa dobro, rekao mi je da e ti biti najva nija linost ovdje i da
jednoga dana biti na elu kompanije.
Ovaj put se Adam nasmije.
Ipak, jo uvijek je bio radoznao to je htio Kreisel i kakve su bile njegove pobude.
Sunce je zalazilo, a zabava se u ljetnikovcu nastavila
iz sata u sat postajalo s
ve ivlje. Prije nego to je sunce konano za lo iza reda bijelih breza, koje su bacale
sjene kao vojnici na stra i, jezero je o ivjelo bojama. Povjetarac mu je mre kao povr in
u, donosei svje zrak, pun mirisa borovine. Spustio se sumrak, pa onda tama. Kad su
iza le zvijezde, no je postala prohladna i dru tvo se sa terase povuklo unutra, gdje
je u velikom kamenom kaminu gorjelo granje, naslagano zajedno s kladama.
Hank Kreisel, prijazan, pa ljiv domain, stizao je, inilo se, svuda, kao i itavoga dan
a. Oba su bara i kuhinja bili prepuni, pilo se i jelo neprestano, inilo se da je
istina ono to je prije rekao Kreisel, da se. pie
i hrana mogu dobivati dvadeset i etiri sata dnevno. U prostranoj dnevnoj sobi u l
ovakom stilu dru tvo se raspalo u grupice, koje su se ponegdje mije ale. Skupina oko
Pierrea Flodenhalea nizala je pitanja o automobilskim trkama: ... ka e se da se trk
a dobiva ili gubi na postajama za snabdijevanje benzinom. Je li to i va e iskustvo
? ... Da, ali i vozaevo planiranje je va no. Prije trke planirate kako ete voziti, dio
po dio puta. Za vrijeme trke planirate slijedei krug, mijenjate prvotni plan... L
inost s televizije, ranije prilino suzdr an, opustio se i vje to opona ao Predsjednika S
AD, koji navodno razgovara na televiziji s jednim proizvoaem automobila i jednim z
a titnikom ljudske okoline, nastojei ih obojicu smiriti.
I zagaivanje je, uprkos svim svojim manama, dio i dokaz na ih slavnih amerikih tehniki
h dostignua i napretka... Moji me znanstveni savjetnici uvjeravaju da kola sada m
anje zagauju nego to su zagaivala
ili bi barem tako bilo da im se broj ne poveava, (
a alj) ... Jamim da emo opet imati ist zrak u ovoj zemlji. Administracija radi na tome
da ga cijevima dovede u svaki dom... Meu slu ateljima jedan ili dvojica su izgledal
i kiselo, ali veina se smijala.
Neke su djevojke, meu njima i Stella i Elsie, i le od grupe do grupe. Rovvena je os
tala uz Adama.
Postepeno, dok je pono do la i pro la, dru tvo se prorijedilo. Gosti su zijevali, umorn
o se protezali i naskoro se zatim penjali uza stube, kraj kamina, neki su doviki
vali s galerije laku no onim izdr ljivijifna dolje. Jedan ili dvojica su izi li preko t
erase; vjerojatno idui u svoje sobe onim drugim putem, koji je Hank Kreisel prije
pokazao Adamu. Konano se i sam Kreisel popne uza stube, nosei bocu burbona. Adam
je primijetio da je brzo poslije toga i ezla i Elsie. Tako i Brett DeLosanto i crve
nokosa Stella, koji su posljednji sat proveli jedno uz drugo.
U velikom je kaminu vatra dogorijevala i pretvarala- se u ar. Osim Adama i Rovven
e, oboje na sofi pokraj kamina, ostala je jo samo jedna grupa na suprotnoj strani
sobe, koja je jo uvijek pila i galamila, oito s namjerom da dugo ostane.
Jo jednu a icu prije spavanja? upita Adam.
... .*'.
Rowena zatrese glavom. Posljednje je pie
blagi scotch s vodom pijuckala itav sat.
Cijelo su vee razgovarali, uglavnom o Adamu, premda on to nije elio, ali je Rovven
a vje to izbjegavala odgovore na pitanja o sebi. Meutim, saznao je da joj je struka
, koju je u koli predavala, engleski, to je priznala nakon to je smijui se citirala
Cervantesa: Pamenje mi je tako slabo, da esto zaboravim i svoje ime.
Adam ustane. Izaimo na zrak.
Dobro.
Dok su izlazili, nitko iz one druge grupe nije ih ni pogledao.
Mjesec je izi ao. No je bila hladna i svijetla. Mjeseeve zrake blistale su na povr ini
jezera. Osjetio je kako Rovvena dr e i ogrlio je rukom.
ini se, ree Adam, da su svi legli.
Opet Rovvenin dra esni smijeh. Vidjela sam te kako motri .
On je okrene k sebi, nakrene joj glavu i poljubi je. Poimo i mi.
Usne im se ponovno spoji e. On osjeti kako ga njena ruke tje nje obujimlju.
Ona apne: Ono to sam rekla je istina. Ovo nije u ugovoru.
Znam.
Djevojke mogu ovdje same ne to dogovoriti, ali Hank se brine za to da ne budu ni na
to prisiljene. Jae se priljubi uz njega. Hank bi elio da ti to zna . Stalo mu je do t
ga to ti o njemu misli .
U ovaj as, odgovori joj on apatom, uope ne mislim na Hanka.
U li su u Adamovu spavaonicu izvana
putem kojim je i ao to jutro kad je stigao. Soba
je bila topla. Netko je bio toliko pa ljiv i nalo io je vatru. Sada su jezici plamen
a bacali svjetlo i sjene na strop. S dvostrukog je kreveta bio skinut pokriva i p
lahte su bile odgrnute.
Adam i Rovvena su se ispred vatre oslobodili svega to su imali na sebi. Brzo posl
ije toga on je povede do kreveta.
Oekivao je nje nost. Umjesto toga na ao je u Rovveni divljinu, to ga je najprije iznen
adilo, zatim
ubrzo uzbudilo i nedugo zatim i on je podivljao. Ni ta u njegovim dosada njim iskust
vima nije ga pripremilo za ovu divlju, olujnu strast, koju je ona raspojasala. T
a strast je kod oboje potrajala cijelu no s pauzama koje su zahtijevale granice l
judskih mogunosti.
Pred zoru vragolasto ga je upitala: Misli li jo uvijek da je crno lijepo?
On joj ree: Vi e nego ikada, a tako je i mislio.
Le ali su mirno jedno pokraj drugoga. Tada se Rovvena pridigne i pogleda ga. Smije i
la se. Nisi ni ti tako lo za jednog bjelakog seronju.
Kao i juer popodne, on zapali dvije cigarete i jednu dade njoj. Poslije nekog vre
mena ona ree: Ja mislim da je crno lijepo, kako ka u. Meutim, mislim da je sve lijepo
u to gleda onaj pravi dan!
Je li danas takav dan?
Zna to bih danas rekla? Rekla bih da je lijepo i ono to je ru no!
Svitalo je. Adam ree: Htio bih te opet -vidjeti. Kako da to uredimo?
Po prvi put je Rovvenin glas bio o tar. Ni ta neemo urediti, i oboje to znamo. Kad je o
n poeo protusloviti, stavi mu ona prst na usta. Dosada nismo jedno drugome lagali.
Nemojmo sada poeti.
Znao je da ona ima pravo, da e ono to je tu poelo tu i zavr iti. Detroit nije ni Pari
z ni London, ak ni New York. Detroit je, u stvari, jo uvijek malen grad, koji je,
dodu e, sada ne to tolerantniji nego to je bio nekada ali on ni na koji nain nije moga
o imati i Detroit i Rovvenu. Ta ga misao rastu i. Ta se tuga zadr ala u njemu cijeli
dan, pa i kad je napustio jezero Higgins i uputio se natrag prema jugu pod veer
toga dana.
Kada je prije odlaska zahvalio svome domainu, Hank Kreisel mu ree: Nismo mnogo razg
ovarali, Adame. Htio bih da smo za to imali vi e prilike. Ima li to protiv toga da t
e nazovem slijedei tjedan?
Rekao je Kreiselu da mo e.
Rovvene, s kojom se Adam nasamo oprostio jedan sat ranije iza dvaju zakljuanih vr
ata, nije bilo u blizini.
16.
O, Kriste! ree Adam. Zaboravio sam nazvati enu. Sjetio se, s osjeanjem krivnje, da j
d subote ujutro namjeravao nazvati Eriku i izgladiti prepirku od onog jutra prij
e njegova odlaska. Sada je bila nedjelja uveer i jo uvijek je nije nazvao. U meuvre
menu se, dodu e, pojavila Rowena, koja je zasjenila sve ostalo, i Adam se takoer os
jeao nelagodno ha pomisao kako e poslije onoga pogledati Eriki u oi.
Da skrenemo i potra imo javnu govornicu? upita Pierre Flodenhale. Vozili su meudr avnom
cestom 75, smjerom prema jugu, blizu predgraa Flint, i Pierre je vozio Adamova k
ola, kao to je to inio cijelo vrijeme otkad su napustili ljetnikovac na jezeru Hig
gins. Mladi je trka do ao u ljetnikovac s nekim tko je rano oti ao i Adam mu je sa za
dovoljstvom ponudio mjesto u svojim kolima, ve i zato da ima dru tvo na povratku u
Detroit. Jo i vi e, Adam je sa zahvalno u prihvatio Pierreov prijedlog da on vozi i dr
ijemao je prvi dio puta.
Sada se smrkavalo. Njihova su svjetla, zajedno sa svjetlima mnogih drugih kola k
oja su se vraala u grad, promicala usnulim krajolikom.
Ne, ree Adam. Kad bismo se zaustavili, samo bismo izgubili vrijeme. Nastavimo put.
On neodluno ispru i ruku prema oda iljau ra-dio-linije ispod ploe s instrumentima. Brzo
e stii do ireg podruja Detroita, a bilo je mogue da je Erica ukljuila prijemnik u ku
inji, kao to je imala obiaj na radne dane. Ali onda spusti ruku, odluiv i da ne naziv
a. Osjeao je sve jai nemir na pomisao o razgovoru s Erikom, a taj se nemir i poveav
ao, kada su poslije pola sata pro li Bloomfield Hills, zatim, brzo poslije toga, n
apustili auto-put i skrenuli na zapad prema Quarton Lakeu.
Namjeravao je pustiti Pierrea, koji je ivio u Dear-bornu, da se kolima odveze dal
je, nakon to njega is-krca. Umjesto toga Adam pozove Pierrea u kuu i osjeti olak anj
e kad je ovaj prihvatio poziv. Bar e, mislio je Adam, Eriki neko vrijeme skrenuti
pa nju na ovog stranca prije nego to se bude morao suoiti s njome nasamo.
Nije se trebao brinuti.
Kad su kola za kripala zaustavljajui se na pijeskom posutom prilaznom putu k Trento
novoj kui, otvorila su se prednja kuna vrata, izi la je Erica i toplo pozdravila Ad^
ma.
Dobro do ao, dragi! Nedostajao si mi. Poljubila ga je i on je znao da mu na taj nain
pokazuje da je pre la preko onoga incidenta u subotu i da ga vi e ne treba spominjat
i.
Meutim, Adam nije znao da je Erikino dobro raspolo enje potjecalo djelomino od ukra en
og sata koji je imala na sebi, a koji je stekla opet jednom pustolovnom kraom u p
rodavaonici za vrijeme njegove odsutnosti.
Pierre Flodenhale ustane -sa svoga mjesta za volanom i izie. Adam ga predstavi.
Erica se nasmije i svojim najdra esnijim smije kom. Vidjela sam vas na trkama. Dodala je
: Ipak, da sam znala da vi vozite Adama kui, bila bih malo uznemirena.
On vozi mnogo polak e od mene, ree Adam. Ni jednom nije prekoraio dopu tenu brzinu.
Kakva dosada! Nadam se da je zabava bila ivahni ja.
-J-
., ;,
Ne osobito, gospoo Trenton. U usporedbi s nekima na kojima sam bio, bilo je mirno.
Tako je to, mislim, kad su mu karci sami.
Nemoj pretjerivati, dra kane!, elio mu je Adam rei. Vidio je kako je Erica lukavo po
gledala Pierrea i posumnjao da mladi voza nije navikao da bude u dru tvu inteligent
nih ena, koje umiju zapa ati. Ipak je bilo jasno da se Erica sna no dojmila Pierrea,
mlada i lijepa u svojoj svilenoj pid ami, kreaciji Pucci, dok joj je pepeljastopla
va kosa padala na ramena.
U li su u kuu, umije ali pie i ponijeli ga u kuhinju, gdje je Erica za sve troje prire
dila sendvie s peenim jajima i kavu. Adam je naas ostavio njih dvoje same da bi oba
vio jedan telefonski razgovor i, premda je bio umoran, da skupi spise koje je tr
ebao obraditi te noi i pripremiti se za sutra nji dan. Kad se vratio, Erica je pa lji
vo slu ala raspravu o automobilskim trkama oito nastavak onoga to je Pierre priao oni
ma koji su se oko njega okupljali u ljetnikovcu.
Pierre je ra irio jedan papir, na kojem je nacrtao dio trkake staze. ... Tako kad vo
zite prema glavnom dijelu trkali ta ispred gledali ta, elite to je mogue ravniju crtu.
Kod dvjesta milja na sat gadno gubite na vremenu, ako dopustite da kola skreu. Vj
etar obino pu e popreno, tako da se dr ite zida, grlite taj stari zid to vr e mo ete
Vidjela sam vozae kako to ine, ree Erica. To u meni uvijek izazove stravu. Ako udarit
u zid kod takve brzine ...
Ako udarite, onda je sigurnije da se to dogodi po du ini, gospoo Trenton. Ja sam bio
na nekoliko zidova ...
Zovite me Erica. Stvarno ste udarili o zid? Adam se zabavljao slu ajui ih. Vodio je E
riku na automobilske trke, ali nikada nije primijetio da se ona za njih toliko z
anima. Mislio je: mo da to njezino zanimanje dolazi odatle to su se Pierre i ona in
stinktivno odmah svidjeli jedno drugome. Da je to bilo tako, bilo je oito, i mlad
i je voza sjao sreom, djeaki reagirajui na Erikino zanimanje. Adam je bio zahvalan Pi
erreu to je na sebe skrenuo pozornost njegove ene i tako mu dao priliku da se u miru sredi i ponovno stekne unutra nju ravnote u. P
remda se vratio kui, sjeanje na Rovvenu bilo je jo uvijek ivo u Adamu.
Voza, Erica, mora nauiti vladati, govorio je Pierre, svakom stazom, kao..., oklijevao
je s analogijom, a zatim dodao: kao violinom.
Ili enom, ree Erica. Oboje se nasmijalo.
Mora znati gdje se na toj stazi nalazi bilo kakva neravnina, udubina, kako se pov
r inski pona a na vrelini sunca, ili kada ga smoi ki a. Tako vje ba i vje ba, vozi i vozi,
sve dok ne nae najbolji put, najbr i obilazak.
Sjedei na drugoj strani sobe, sa spisima pokraj sebe, Adam dobaci: To zvui sasvim
kao ivot.
inilo se da je to ono dvoje preulo. Adam zakljui da njima oito nee smetati ako on nas
tavi o-bavljati svoj posao.
Kad vozi neku dugu trku, recimo pet stotina milja, govorila je Erica, da li ti misli
ikad odlutaju? Pomisli li ikada na ne to drugo?
Pierre se nasmije i na svoj djeaki nain. Zaboga, ne! Ne, ako misli pobijediti ili uop
zii odanle umjesto da te iznesu na nosilima. On objasni: Ima toliko stvari koje mor
a neprekidno kontrolirati i pamtiti. Kako napreduju ostali vozai, kako e pretei ostal
e, ili kako e barem izbjei da oni tebe prete-knu. Ili mo da ima nekih neprilika, kao n
a primjer ako nepa ljivom vo njom istro i gumu, to e ti smanjiti brzinu za desetinku sek
unde. Kad to osjeti , sjeti se o emu se radi, rauna u glavi, sve prorauna i tek onda
ui kad e se zaustaviti i promijeniti gumu, jer ta odluka mo e znaiti hoe li pobijedi
i izgubiti. Provjerava pritisak ulja pedeset jardi prije svakog ulaska u zavoj, z
atim, na ravnom dijelu staze, provjerava sve instrumente i nauli oba uha da uje kako
zvui motor. Zatim mora paziti i na signale ekipe na postajama. Ponekad bi vozau dob
ro do la tajnica ...
Adam je sabrano itao dopise i ogradio se od Eri-kina i Pierreova glasa.
O svemu tome nisam imala pojma, ree Erica. Sada u nekako drugaije gledati trke. Osje
se kao jedna od vas.
Volio bih da me vidi dok vozim, Erica. Pierre baci pogled na drugu stranu sobe. Mal
o snizi glas. Adam je rekao da ete doi na Talladegu 500, ali ima jo
trka i prije
toga.
Gdje?
U Sjevernoj Karolini, na primjer. - Mo da bi ti mogla doi. Gledao ju je pravo u oi i o
na je prvi put primijetila crtu bahatosti, sindrom zvijezde, svijest o tome da z
a gomilu predstavlja heroja. Pretpostavljala je da je u Pierreovu ivotu bilo mnog
o ena.
Sjeverna Karolina nije tako daleko. Erica se smije ila. Moglo bi se o tome razmisliti
, zar ne?
Malo kasnije u Adamovu svijest prodre injenica da je Pierre Flodenhale ustao.
Ja bih krenuo, Adame, ree Pierre. Hvala ti na vo nji i na ovom pozivu u kuu.
Adam vrati jedan svezak spisa u torbu procjenu preseljavanja stanovni tva u razdob
lju od deset godina, pripremljenu u svrhu prouavanja u vezi s kretanjem sklonosti
potro aa prema odreenim kolima. On se ispria: Nisam se pokazao kao dobar domain. Nada
se da je moja ena nadoknadila moj propust.
I te kako.
Mo e uzeti moja kola. Ma io se u d ep za kljuevima. Telefoniraj sutra mjojoj tajnici,
gdje su i ona e se pobrinuti da se ode po njih.
Pierre je oklijevao. Hvala, ali Erica je rekla ... Erica bane u dnevnu sobu, navlaei
preko pid ame lagani ogrta za kola. Ja u Pierrea odvesti kui. Adam zausti: Ali, neme
trebe ...
Lijepa je no, bija e ona uporna. Osim toga, eljna sam malo zraka.
Poslije nekoliko asaka vani su zalupila vrata, motor se upalio i kola su se polak
o udaljavala. U kui je bilo tiho.
Adam je radio jo pola sata, zatim se popeo gore. Upravo je ulazio u krevet kad je
uo kako se kola vraaju i Erica ulazi, ali dok je ona stigla do spavaonice, on j
e ve bio zaspao.
Sanjao je o Rovveni.
Erica je sanjala o Pierreu.
17.
Meu planerima proizvodnje automobila vlada u-vjerenje da se najuspje nije ideje za
nova kola javljaju nenadano poput nove zvijezde u svemiru, za vrijeme neslu benih,
nevezanih razgovora, s nogama na stolu, u sitne none sate.
Neki su sluajevi ve dokazali ispravnost toga mi ljenja. Fordov Mustang
koji je posli
je drugog svjetskog rata u Detroitu najvi e zapanjio uspjehom kod potro aa i koji je
bio prethodnik itavog jednog pokoljenja Fordovih, GM-ovih, Chrvslerovih i America
n Motorsovih proizvoda
nastao je na taj nain, a tako i drugi, premda manje uoljivo
. To je bio razlog zbog kojeg su proizvodne ekipe katkad ostajale u uredu, dok s
u drugi ve bili u postelji, pu ei, razgovarajui, nadajui se
poput Pepeljuga
da e
na neki nain dotai njihove mozgove.
Jedne su noi poetkom lipnja dva tjedna poslije vikenda u vili Hanka Kreisela Adam
Trenton i Brett DeLosanto bili pro eti istom eljom.
Budui da je Orion takoer nastao nou, nadali su se zajedno s drugima da e mo da na isti
nain umilostiviti muzu za Farstar, slijedei veliki projekt. Posljednjih je nekoli
ko mjeseci bilo odr ano bezbroj sjednica na kojima se intenzivno razmi ljalo neke u
velikim grupama, neke u malim, a jo vi e udvoje
kao Adam i Brett ali ni iz jedne nije proiza lo ni ta to bi utvrdilo smjer, o kojem j
e naskoro trebalo odluiti. Posao postavljanja kamena temeljca (kako ga je nazivao
Brett DeLosanto) bio je obavljen. Skupljeni su projektni papiri koji su vi e ili
manje postavljali ovakva pitanja i na njih ujedno davali odgovore: Kakva je situ
acija danas? Tko kome prodaje? Sto ini-mo ispravno? Neispravno? Sto ljudi misle d
a ele od automobila? to oni stvarno ele? to e biti s njima, a to s nama za pet godina
Politiki? Socijalno? Intelektualno? Seksualno? Koliko e porasti stanovni tvo? Ukusi
? Mode? Kakvi e se novi problemi ili sporovi razviti? Kako e se grupirati dobne sk
upine? Tko e biti bogat? Siroma an? Tko e biti u sredini? Gdje? Za to?
Sva ova i milijarde drugih pitanja, injenica, statistika, provlaeno je kroz kompju
tore. Ali ono to je njima trebalo kompjutor nije mogao simulirati: unutra nje osjean
je, slutnju, trenutak pronicavosti, na-dahnutost genija.
Jedan je od problema bio kako odrediti vanjski izgled Farstara, trebalo je prvo
znati kako e proi Orion. Ali s Orionom se moralo ekati jo etiri mjeseca; pa i onda se
o njegovu uspjehu nee moi u potpunosti suditi prije nego to proe bar pola godine. Z
ato su planeri morali initi ono to je automobilska industrija uvijek inila zbog dug
ih priprema, potrebnih za nove modele
nagaali su.
Noa nja je sjednica
za Adama i Bretta
poela u prostoriji za razgradnju.
To nije bila obina prostorija. Bio je to itav odjel smje ten u dobro uvanoj zgradi
sk
ladi te tajni, u koje je malo tko izvana mogao prodrijeti. A taj je mogao ustanovi
ti da je to izvor apsolutno po tenih obavje tenja, jer je zadatak ovog odjela bio da
ra lani proizvode svoje kompanije kao i one njenih konkurenata, pa da ih nepristra
no meusobno usporedi. Svaka je od tri velike automobilske kompanije imala ovakav
odjel, ili ne to slino.
Ako su kola nekoga konkurenta, ili neki njihov sastavni dio, bila vr a, ako su kola
bila laganija, ekonominija, bolje sastavljena, ili na bilo koji nain bo
lja, to bi otkrila analiza u ovom odjelu. Na njihovu ocjenu nije nikada utjecala
lojalnost vlastitoj kompaniji.
In enjeri i dizajneri kompanije, koji bi uinili neku gre ku bili bi katkada u neprili
ci zbog otkria u ovom odjelu, ali bili bi u jo veoj neprilici, kad bi to procurilo
u novine ili u javnost To se rijetko dogaalo. Isto tako kompanije nisu obavje taval
e ni o propustima svojih konkurenata, jer su znale da bi se takva taktika vrlo b
rzo osvetila. U svakom sluaju, svrha razgradnje bila je pozitivna cilj je bio usa
vr iti vlastite proizvode i nauiti od drugih sve ono to je kod njih dobro.
Adam i Brett su do li da proue troja mala kola koja su bila rastavljena: jedan Mini
compact njihove kompanije, jedan Volkswagen i jo jedna uvozna kola
japanska.
Tehniar, koji je na Adamov zahtjev ostao na poslu, otvori im vanjska vrata, koja
su bila zakljuana, i uvede ih u osvijetljeno predvorje, zatim kroz jo nekoliko vra
ta u veliku prostoriju s visokim stropom, gdje su uz zidove od poda do stropa bi
le police.
ao mi je to vam kvarim veer, Neil, ree Adam. Nismo mogli doi ranije.
Ne smeta, gospodine Trenton, ovo mi se rauna u prekovremeni rad. Postariji tehniar,
vje t mehaniar, koji je nekada radio na tekuoj vrpci za sastavljanje, a sada pomagao
kod rastavljanja kola, povede ih do jednog dijela polica, od kojih su neke bile
izvuene. Pripremio sam sve to ste tra ili.
Brett DeLosanto pogleda oko sebe. Premda je ve mnogo puta bio tu, rastavljanje ni
kada nije prestalo djelovati na njega kao arolija.
Taj je odjel kupovao kola preko zastupnika kao i ostali kupci. Kupovalo se na im
e pojedinaca, tako da nijedan zastupnik nikada nije znao, da su kola koja je pro
u.
Sada su se njih petorica
Adam, Brett, Braith-waite, jo dvojica iz odjela za plani
ranje proizvodnje razmiljela po Adamovu uredu, naoko samo dangu-bei, ali u stvari
u nadi da e usmjerenim razgovorom jedni u drugima probuditi ideje. Prazne alice o
d kave i vrhom pune pepeljare neuredno su le ale po stolovima i prozorskim daskama
. Pro la je pono.
Mislio sam da ta groznica za malim kolima nee biti duga vijeka, nastavi Braithwaite
. Proe rukom kroz svoju srebrnastosivu grivu, koja je noas bila ne-uredna, to nije
bilo uobiajeno. Prilino je mnogo ljudi mislilo kao ja, ali nismo imali pravo. Kako
vidim, ova e se industrija usmjeriti na mala kola, a za sna nim kolima jo dugo nee bi
ti velike potra nje.
Mo da nikada vi e, ree'drugi planer. Bio je to bistar mlad Crnac s velikim naoarima, po
imenu Ca-staldv, kojega su prije godinu dana doveli izravno s Yalea.
Ni ta nije zauvijek, protuslovio je Brett DeLosanto. Bilo da se radi o du ini suknje il
i nainu e ljanja, ili nainu govora ili kolima. Meutim, ovog asa sla em se s Elrovem
su kola postala simbol dru tvenoga polo aja i ini se kao da e tako ostati.
Ima ih, ree Adam, koji misle da su mala kola negacija simbola. Ka u da ljudima jednost
avno vi e nije stalo do dru tvenog polo aja.
Brett uzvrati: Ti to ne vjeruje , kao to ne vjerujem ni ja.
Ni ja, ree Srebrni lisac. Prilino se mnogo toga izmijenilo ovih nekoliko posljednjih
godina, ali se osnovna ljudska narav nije izmijenila. Svakako, to je sindrom .pr
otupolo aja', koji je popularan, ali on samo dokazuje, kao i uvijek do sada, da ne
ki pojedinci nastoje biti drugaiji od ostalih ili iznad ostalih. Cak i oni otpadn
ici od sistema koji se ne peru hoe time pokazati da imaju neki svojevrsni polo aj.
Zato bi nam mo da, ubaci Adam, trebala kola koja e imati sna nu privlanost za one koji
a e protupolo aj.
Srebrni lisac zatrese glavom. Ne potpuno. Jo uvijek se moramo obazirati na one sta
lo ene, koji sainjavaju veliku, vrstu okosnicu kupaca.
Castaldv primijeti: Ali veina onih stalo enih ne voli tako misliti o sebi. Zato pred
sjednici banaka nose zaliske.
Zar ih ne nosimo mi svi? Braithvvaite prstima dotakne svoje.
Nakon to su se na to nasmije ili, ree Adam: Mo da to nije ni tako smije no. Mo da ba to
zuje put do vrste kola kakvu ne elimo. To jest
ne to to je nalik na uobiajena kola ko
ja smo do sada proizvodili.
Vrlo zama an zadatak, ree Srebrni lisac.
Brett promrmlja: Ali ne i neizvediv.
Castaldv, mladi s Yalea, napomene: Sve je danas dio protupolo aja, ako emo to tako na
zvati. Hou rei, javno mi ljenje, nesuglasice, manjine, ekonomski pritisci i sve osta
lo.
Tako je, ree Adam i doda: Znam da smo o tome mnogo puta raspravljali, ali nabrojimo
opet faktore okoline.
Castaldv pogleda neke bilje ke. Zagaivanje zraka: ljudi ele ne to uiniti protiv toga.
Gre ka, ree Brett. Oni zapravo hoe da netko drugi ne to uini. Nitko se ne eli odrei
prijevoza, vo nje u vlastitim kolima. To pokazuju sva na a istra ivanja.
Bila to gre ka ili ne, ree Adam, proizvoditelji kola ine ne to u vezi sa zagaivanjem,
jedinci i tako ne mogu bogzna to uiniti.
Ali ipak, bija e uporan Castaldv, mnogi su u-vjereni da mala kola manje zagauju nego v
elika, pa misle da na taj nain mogu dati svoj doprinos. I to su pokazala na a istra i
vanja. Opet baci pogled na svoje bilje ke. Mogu li nastaviti?
Nastojat u da ti ne podmeem nogu, ree Brett. Ali ne jamim za to.
U ekonomici, nastavi Castaldv, potro nja benzina nije vi e tako va na kao to je bila, a
su to sad tro kovi parkiranja.
Adam kimne glavom. To se ne mo e porei. Prostor za parkiranje na ulici sve je te e nai,
javna i privatna parkirali ta sve su skuplja i skuplja.
Meutim, u mnogim gradovima parkirali ta zaraunavaju manje za mala kola i to se sve vi e
posvuda prihvaa.
Srebrni lisac ree otresito: Sve mi to znamo. I ve smo se sporazumjeli da prijeemo na
proizvodnju malih kola.
Iza naoala Castaldvjev je pogled odavao povrijeenost.
Elroy, ree Brett DeLosanto, djeak nam poma e misliti. Pa ako je to ono to eli , pres
Brett podigne asopis sa slikom buggvja i poka e je drugima. On primijeti: Ove stvari
vra ki idu!... Vozio sam jedan. Opet je promatrao ilustraciju Ali ba je ru an kukin si
.
Adam pomisli: Takav je i lunarni modul.
Stvarno ru an: sami o tri rubovi, uglovi, izboine, nastranosti, nesklad, nedovoljno s
imetrije, malo istih krivulja. No budui da je lunarni modul velianstveno obavio svo
j zadatak, porazio je ru nou i, na kraju, postao na svoj nain lijep.
Sjetio se izraza koji mu je nedostajao.
Izrekla ga je Rovvena. Ujutro, poslije zajedno provedene noi, rekla je: Zna li to bi
h danas rekla? Rekla bih: ru no je lijepo.
Ru no je lijepo.
Lunarni je modul ru an. I buggy. No oboje je svrsishodno, korisno. Graeni su za odr
eenu svrhu i postigli su je. Za to, dakle, ne i kola? Za to ne bi namjerno, hrabro po
ku ali proizvesti kola, ru na prema
postojeim pravilima, ali koja bi toliko odgovarala potrebama, okolini i sada njem v
remenu vijeku korisnog
da bi postala lijepa?
Mo da imam ideju za Farstar, ree Adam. Nemojte me po urivati. Dopustite da vam je polak
izlo im.
Drugi su utjeli. Sreujui misli, bri no birajui rijei, Adam pone.
Bili su i previ e iskusni
svi koji su tu bili okupljeni
a da bi se odmah zaletjeli
zbog samo jedne ideje. Meutim, osjetio je kako je odjednom zavladala napetost, k
oje dotle nije bilo, i kako raste zanimanje dok je govorio. Srebrni lisac je bio
zami ljen, s polu-spu tenim onim kapcima. Mladi se Castaldv grebao po uhu
to mu je bi
o obiaj kad je nastojao da se sabere, dok je drugi planer proizvodnje, koji je. d
otle malo govorio, netremice gledao Adama. Prsti Bretta DeLosanta nisu se smiriv
ali. Kao da je Brett nesvjesno privlaio k sebi blok za skiciranje. Brett je bio o
naj koji je skoio, kad je Adam zavr io, i poeo koracima mjeriti sobu. Nabacivao je m
isli, nepotpune reenice, kao isjeke jedne slike ... Stoljeima su umjetnici u ruinoi
vidjeli ljepotu... Pogledajte iskrivljene, izmuene likove u kiparstvu od Michelan
gela do Henryja Moorea... A u dana nje doba, otpaci metala bez reda nabacani na ku
p bezoblian za neke koji se rugaju, ali ih ima mnogo koji se ne rugaju... Sjetite
se slikarstva avangarde: ko are za jaja, limenke za spremanje juhe... Ili sam ivot
lijepa mlada djevojka ili zapu tena trudnica; to je ljep e?... To uvijek ovisi o tom
e kako gledate. Oblik, simetrija, stil, ljepota, nikada nisu bili jednoznani.
Brett sna no udari akom o dlan. Picasso nam je bio pod nosom, a mi smo stvarali kola
koja kao da-su si la ravno s nekoga Gainsboroughova platna.
Negdje u Genezi1) postoji izreka, ree Srebrni lisac. Mislim da glasi ovako: ,Oi e vam
se otvoriti' On oprezno doda: Ali nemojmo se prenagliti! Mo da smo ne to napipali. Meu
tim, ak i ako je tako, pred nama je jo dug put.
Prva knjiga Staroga zavjeta
Brett je ve olovkom crtao obrise, oblike, a onda ih odbacivao. Po podu su padali
listovi, koje je trgao iz svoje crtanke. Kod dizajnera je to nain razmi ljanja, upr
avo kao to su drugi razmjenjivali misli rijeima. Adam pomisli kako poslije treba s
akupiti i spremiti te skice; ako ova no urodi nekim plodom, skice e imati povijesn
o znaenje.
Meutim, znao je da je ono to je rekao Elrov Braith-uaite istinito. Srebrni lisac j
e dulje nego itko od njih ovdje gledao kako se nova kola razvijaju od prvih zami
sli do svr enoga proizvoda, ali je i trpio zbog projekata koji su u ideji obeavali,
da bi kasnije bili odbaeni zbog nepredvienih razloga ili, katkada, bez ikakva raz
loga.
Unutar kompanije koncept novih kola mora svladati bezbrojne prepreke, podnijeti
bezbrojne prigovore, beskrajna zasjedanja, na kojima je trebalo prevladati proti
vljenje. Pa ako bi zamisao i pre ivjela sve to, jo uvijek su izvr ni potpredsjednik,
predsjednik i predsjednik vijea imali pravo veta ...
Ali neke su se zamisli probijale i postajale stvarnost.
Tako je bilo s Orionom. Tako e mo da biti... samo mo da... s ovim prvim poetnim koncep
tom, sjemenom zasijanim sada i ovdje, za Farstar.
Netko je donio jo kave i nastavili su razgovarati duboko u no.
18.
Reklamna agencija OJL, u osobi Keitha Yates--Browna, bila je uzrujana i nabru ena,
u.
Kako je VVingate i slutio, ni Rollie ni May Lou nisu razumjeli prvu zabranu, nit
i je Rollieju poznato da mu druga zabrana
po pravilima sindikata u kompaniji mo e
donijeti dokaz.
Ima razloga za to, ree Wingate Zabrane prireuju vrlo mnogo posla odjelu za plae, to
paniju stoji novaca.
Rollie izlane: Govna! Ustane i poe hodati po sobi.
Leonard Wingate uzdahne. Ako vas zanima moje po teno mi ljenje, ja mislim da imate pr
avo. Zato u vam nastojati pomoi, ako budem mogao. Ako vi to elite.
May Lou letimino pogleda Rollieja. Ona ovla i usne. eli on da mu pomognete, gospodine
. Posljednje vrijeme uope vi e nije bio pri sebi. Bio je... Dakle, stvarno uzrujan
.
Wingate se pitao za to. Ako je Rollie tek danas saznao ono o zabranama, kako je re
kla May Lou, oito se nije uzrujavao zbog toga. Odluio je da ne inzi-stira.
Evo to mogu uiniti, ree im rukovoditelj, i morate shvatiti, to je mogue samo ako se
s tim sla ete, mogu nekome rei da mjesto vas pregleda va e novano stanje, da ga poprav
imo ako mo emo i da vam poku amo pomoi da ponete iznova.
Obja njavao im je dalje djelovanje sistema
koji je izmislio Jim Robson, Chryslerov
upravitelj odjela za pogonsko osoblje, i za kojim su se povele i druge kompanij
e.
Objasnio je Rollieju i Mayi Lou da mu odmah na licu mjesta moraju dati popis svi
h svojih dugova. On e ga predati jednom vi em personalnom slu beniku u pogonu gdje ra
di Rollie. Personalac, koji taj izvanredni posao radi u slobodno vrijeme, pregle
dat e sve, da vidi koliko je dugovanje. Onda e nazvati vjerovnike, jednoga po jedn
oga, nagovarati ih da prihvate skromne otplate kroz dugo razdoblje i da zauzvrat
povuku zabranu. Obino bi pristajali na to, jer bi im se naglasila jedina alterna
tiva: zadu eni ovjek gubi posao i oni ne dobivaju ni ta, sa zabranom ili bez nje.
.."* *'. *
Namje tenika bi
u ovom sluaju Rollieja Knighta
upitali: S kojom najmanjom svotom mo e
te pro ivjeti tjedan dana?
Kada se to jednom odlui, Rolliejev e platni ek svaki tjedan biti zadr an i poslan per
sonalnom odjelu. Tamo e se on javiti svaki petak i potpisom prenijeti ek na person
alca koji posreduje. Ured personalca rekao im je Wingate
obino vrvi od radnika, n
jih oko pedesetak, koji su bili u novanim neprilikama i kojima su pomogli i sredi
li ih. Veinom su za to zahvalni.
Poslije e personalac polo iti Rolliejev platni ek na poseban raun na ime personalca,
jer kompanija slu beno nije sudjelovala u nagodbi. S toga e rauna . izdavati ekove vj
erovnicima na pogoene svote, a Rollieju e dati drugi ek
na razliku od njegove plae,
od koje e morati ivjeti. Kada svi dugovi budu ra -i eni, personalac e odstupiti i Roll
na uobiajen nain primati svoje platne ekove.
Zapisi su pristupani za nadgledanje i usluge se vr e samo zato da bi se pomoglo rad
nicima u novanim pote koama, potpuno besplatno.
Nee vam biti lako, opomenuo je VVingate. Da bi to uspjelo, morat ete ivjeti s vrlo ma
o novaca.
Rollie kao da se htio pobuniti, ali May Lou brzo ubaci: Izdr at emo, gospodine. Gleda
la je Rollieja i VVingate je u njenim oima vidio mje avinu autori teta i dje
tinje ljubavi. Uinit e to, bila je uporna. Da, uinit e to.
Napola se smije ei, Rollie slegne ramenima.
No bilo je jasno da je Rollie Knight bio jo uvijek zabrinut
zbog neega drugog. Pon
ovno se pitao to bi to moglo biti.
Kad je Leonard VVingate stigao, Barbara Zaleski ree: Sjedili smo ovdje i razmi ljali
hoe li ono dvoje isplivati.
Barbara, jedina od te grupe koja je bila lan Press Cluba, bila je domain ostaloj t
rojici. Ona, Brett DeLo-santo i VVes Gropetti ekali su Leonarda u baru. Sada su s
ve etvoro pre li za stol, u blagovaonicu.
Kakvi su klubovi novinara inae, detroitski je bio najbolji u zemlji. Bio je malen
, dobro upravljan, s izvrsnom kuhinjom, i mnogi su tra ili da se u njega ulane. udno
vato, usprkos uzbudljivoj svakodnevnoj bliskosti s automobilskom industrijom, na
zidovima kluba nije gotovo uope bilo svjesno, mi ljahu neki
niega to bi podsjealo
tu vezu. Jedino to je posjetioce na ulazu pozdravljalo bila je stara naslovna str
o takve ili jo gore; opa nevolja i siroma tvo najveega dijela geta. On je bio u getu,
prolazio njegovim ulicama, ali nikada s ovim razumijevanjem i osjeajem gorine, ka
kvo je osjetio u posljednjih nekoliko sati.
Tra io je od Barbare da mu dopusti da veeras gleda snimanje, djelomino iz radoznalos
ti, a djelomino zato to je ona bila tako zauzeta oko toga projekta da ju je u posl
jednje vrijeme malo viao. Nije oekivao da e ga to toliko zaokupiti.
To nije znailo da on nije i dotle bio svjestan problema geta u Detroitu. Promatra
jui oajne, mrane kue u kojima se tu stanovalo, nije bio toliko lud da pita: Za to se t
i ljudi ne presele nekamo drugamo? Brett je ve znao da su ljudi osobito crni ljud
i ovdje ekonomski i socijalno zarobljeni. Koliko god su tro kovi ivota u sredi tu gra
da visoki, u predgraima su jo vei, ak i kada bi predgrae dopustilo Crncima da se dose
le neka ne bi dopustila, vr ei diskriminaciju na tisuu prikrivenih naina, ali bilo je
naina koji i nisu bili ba skriveni. Dearborn, na primjer, u kojem je Fordova auto
mobilska kompanija imala svoje glavno upravno sjedi te, kod posljednjega prebrojavanja nije imao ni jednog Crn
ca meu stanovni tvom, zahvaljujui neprijateljstvu bijelih obitelji srednjega stale a,
koje su podupirale podmuklo manevriranje svoga predsjednika opine, solidnog, imuno
g graanina. Brett je takoer znao da se dobronamjerni komitet novog Detroita u novi
je vrijeme zvan Udru eni novi Detroit, ustanovljen poslije nemira na tom podruju go
dine 1967, trudio da pomogne sredi tu grada. Utemeljene su zaklade, poelo se gradit
i. Ali, kako se izrazio jedan lan toga komiteta: Bogati smo proklamacijama, ali si
roma ni opekama.
Netko drugi podsjeti na rijei koje je na samrti izrekao Cecil Rhodes: Tako je malo
uinjeno
tako mnogo ostaje da se uini.
Obje su izjave potjecale od pojedinaca, koji su bili nestrpljivi zbog toga to je
tako malo uinjeno od strane skupina, skupina koje su obuhvaale grad, dr avu, federal
nu vladu. Premda je od nemira u 1967. godini pro lo ve nekoliko godina, nije uinjeno
ni ta, osim pojedinanog krpanja, da bi se popravile prilike koje su bile uzrok nem
ira. Brett se pitao: kad su toliki, udru eni, iznevjerili nade, kako se jedan poje
dinac mo e nadati da e ne to uiniti?
Onda se sjetio: netko je jednom ovako pitao o Ralphu Naderu.
Brett osjeti na sebi Barbarin pogled i okrene se prema njoj. Ona se smije ila, ali
nije komentirala njegovu utljivost; dovoljno su ve poznavali jedno drugo i nisu m
orali obja njavati svoja raspolo enja ili razloge koji su do njih doveli. Barbara vee
ras odlino izgleda, pomisli Brett. Za vrijeme razgovora lice joj je odra avalo uzbue
nost, zanimanje, shvaanje, toplinu. Ni jednu od djevojaka koje je poznavao Brett
nije tako visoko cijenio, i zato se stalno s njom sastajao, premda je ona tvrdog
lavo odbijala da s njim legne u krevet.
Brett je znao da je za Barbaru bilo veliko zadovoljstvo baviti se ovim filmom i
raditi s Wesom Gro-pettijem.
Sada Gropetti odgurne svoj tanjur, bri ui ubrusom usta i bradu. Mali filmski redate
lj, koji je jo uvijek imao na glavi svoju crnu kapicu, jeo je govedinu Stroganoff s rezancima, ispir
ui ih obilato chianti-jem. Zaroktao je od zadovoljstva.
Wes, ree Brett, elite li se ikada anga irati i stvarno pomoi ljudima koje snimate?
Redatelj je izgledao iznenaen. Mislite, voditi kri arski rat? Dizati ljude na pobunu
?
Da, prizna Brett, da, to mislim.
Guja ga ujela! Svakako, zanima me to, zainteresiran sam, moram se zainteresirati.
Ali, nakon toga snimam, mladiu. To je sve.
Gropetti protrlja bradu, ukloni komadi rezanca, koji ubrusom nije zahvatio. On do
da: Bilo da se radi o rascvjetalom krajobrazu bilo o kanalizaciji
im ga ugledam, s
ve to elim su lee, polo aj kamere, svjetla, sinhro zvuka. Manite se anga iranja! To zah
tijeva itava ovjeka.
Brett kimne i ree zami ljeno: Tako i ja mislim.
U svojim kolima, vozei Barbaru kui, Brett ree: Dobro napreduje, zar ne? Film.
Odlino! Sjedila je gotovo u sredini prednjega sjedala, uurena pokraj njega. Kad bi ok
enuo lice u stranu, dotaknuo bi joj ustima kosu, to je ve nekoliko puta i uinio.
Drago mi je zbog tebe. Ti zna da uistinu tako mislim!
Da, ree ona, znam.
Mirno.
Ovo je moja ena Dorothv, ree Kreisel. On predstavi Eriku i Adama.
Adam shvati za to je Zoe ostala u gradu.
Meutim, kad je gospoa Kreisel nalila kavu i dok su avrljali, inilo se da ona ne vidi
ni ta udno u tome to su oni bili negdje vani na veeri, dok je ona
s bilo kakva razloga
bila od toga iskljuena. ak ih je pitala kakva je hrana u D
etroit Athletic Clubu.
Mo da se, razmi ljao je Adam, Dorothv Kreisel pomirila s tim ivotom svoga mu a izvan kue
s raznim njegovim ljubavnicama u uredima za vezu, za koje je Adam uo. U stvari, Ha
nk Kreisel nije tajio svoje izlaske, a dokaz je za to bila te veeri Zoe.
Erica je raspolo eno avrljala. Bilo je oito da joj se Hank Kreisel svia i da joj je p
rijala veera u restoranu i ovo kupanje. Izgledala je blistavo, oitovala se njena m
ladost. Meu kupaom odjeom na la je bikini koji je tono pristajao njenu visokom, vitkom
stasu, i Adam je nekoliko puta ulovio Kreisela kako sa zanimanjem upravlja pogl
ed prema Eriki.
Poslije nekog vremena njihov domain kao da je postao nemiran. Ustao je. Adame, bis
te li se presvu-kli? Ima ne to to bih vam htio pokazati, mo da bismo o tome mogli
porazgovarati.
Dakle, napokon, pomisli Adam, dolazi ono glavno
to god bilo.
Tajanstveni ste, Hank, ree Erica; nasmije ila se na Dorothv Kreisel. Mogu li ja vidje
ti tu izlo bu?
Hank Kreisel se osmjehne s njemu svojstvenim kosim osmijehom. Bilo bi mi drago ka
da biste to uinili.
Poslije nekoliko minuta oprostili su se od gospoe Kreisel, koja je ostala u sobi
za boravak, smireno pijuckajui kavu.
Kada su se obukli, Hank Kreisel povede Adama i Eriku kroz visoko prizemlje kue, o
bja njavajui da ga je sagradio pokojni automobilski mogul, suvremenik VValtera Cryslera i Henrvja Forda. vrsto. Vanjski zidovi se mogu mjeriti s Had
rijanovima.1 Ja sam sru io unutra njost i dao zgradi novu utrobu. Proizvoa dijelova otv
ori jedna vrata, oblo ena drvenim ploama, i otkrije vijugave stube, koje su vodile
dolje, pa prvi pone silaziti. Za njim je i la Erica, opreznije, a za njom Adam.
Pro li su podzemnim hodnikom, a onda je Hank Kreisel izabrao jedan od nekoliko klj
ueva na obruu i otvorio siva, metalna vrata. Kad su u li u prostoriju, razvilo se fl
uorescentno svjetlo.
Adam je vidio da se nalaze u radionici za in e-njerijske pokuse. Bila je prostrana
, ureena, i spadala meu najbolje opremljene radionice svoje vrste koje je on ikada
vidio.
Provodim ovdje vrlo mnogo vremena. Pravim pokuse, obja njavao je Kreisel. Kada se poj
avi novi posao za moju tvornicu, donesem ga ovamo dolje. Onda izmi ljam najbolji n
ain proizvodnje uz najni i tro ak po jedinici. Isplati se.
Adam se sjeti neega to mu je rekao Brett DeLo-santo; naime, da Hank Kreisel nema i
n enjerske diplome i da je njegova jedina praksa prije nego se dao na samostalan p
osao bio posao strojara i pogonskog predradnika.
Ovamo. Kreisel ih povede do niskog, prostranog radnog stola. Jedan je predmet na n
jemu bio pokriven platnom, koje on skine. Adam je radoznalo gledao metalnu konst
rukciju koja je bila ispod pokrivaa
sklop elinih sipki, metalnih ploa i meusobno pov
zanih unutarnih dijelova, otprilike veliine dva bicikla. Izvana je bila ruka. Kad
ju je Adam okrenuo da bi isku ao, dijelovi unutar konstrukcije su se pokrenuli.
Adam slegne ramenima. Hank, predajem se. to je to, do avola?
To je oito ne to, ree Erica, to e on predlo iti muzeju za modernu umjetnost.
Mo da je tako. Mo da bi trebalo da to uinim. Kreisel se smije io, a onda upita: Zna li
o o poljodjelskim strojevima, Adame?
0 Rimski car, poznat po utvrenom zidu koji je dao podii na sjevernoj granici
rimske provincije Britanije
Zapravo, ne. On opet pokrene ruku.
Hank Kreisel mirno ree: To je vr ilica, Adame. Nije nikada bilo sline, ni tako malene
. I funkcionira. Glas mu poprimi neki zanos, koji ni Erica ni Adam nisu 'otle kod
njega uli. Ovaj stroj mo e vr iti svaku vrstu zrna
p enicu, ri u, jeam. Tri do pet mj
na sat. Imam slike koje to dokazuju.
biti u zabludi, zato to smo mi Detroit! Takvi smo bili i u drugim stvarima. Zagaiv
anje. Sigurnost. Na tom je podruju postalo tako vrue da smo se morali promijeniti.
A osim toga jo ima vrlo mnogo nazora, koji su uvrije eni kao religija.
S velikim sveenicima, ubaci Erica, koji ne vole kad se netko opire starim vjerovanji
ma.
Adam je neraspolo eno pogleda, kao da joj hoe rei: Prepusti to meni!
On upozori: Mnogi koji se u industriji uspinju vjeruju u promjenu starih ideja i
ve se vide rezultati. Ali kad ti govori o stroju na runi pogon
kakvu god stroju to
nije promjena u znaku napretka; to je vraanje natrag k stanju koje je vladalo pri
je Henrvja Forda. On doda: Uostalom, ja sam ovjek automobila i kamiona. A ovo su po
ljodjelski strojevi.
Tvoja kompanija imao odio za proizvode za poljodjelstvo.
Ja ne radim na njima, a ni ne oekujem da u ikada raditi.
Ali tvoja uprava radi. A i ti si u tom dru tvu.
Reci ne to, ree Adam, oni te slu aju. Jesi li to predlo io na im ljudima u proizvodnj
elskih strojeva? Jesu li te odbili?
Proizvoa dijelova kimne. I oni i drugi. Sad mi treba netko tko e me uvesti u sobu gd
je se vijea. Kako bih u tim ljudima mogao pobuditi zanimanje. Nadao sam se da e ti
uvidjeti vrijednost ovoga stroja.
Napokon je bilo jasno to zapravo eli HankKrei-sel. Adamovu pomo, da mu bude omoguen
pristup do korporacijskog vrha njegove kompanije i, po mogunosti, da ga saslu a pre
dsjednik ili predsjednik vijea.
Erica ree: Zar to ne mo e uiniti za njega?
Adam zatrese glavom, ali joj Hank Kreisel ree: Najprije bi on sam morao vjerovati
u tu zamisao.
Stajali su gledajui napravu s rukom, tako tuu svemu to je Adam dotle poznavao.
Pa ipak, Adam je znao da su se automobilske kompanije esto upu tale u projekte koji
su imali malo
ili ni ta zajednikoga s njihovom glavnom djelatnosti, proizvodnjom kola. General Mo
tors je prvi proizveo mehaniko srce za upotrebu u kirurgiji, kao i neke druge med
icinske ureaje. Ford radi na sistemu komunikacija putem svemirskih satelita, Chrv
sler je eksperimentirao s projektiranjem planiranih naselja. Bilo je i drugih pr
imjera, a lukavi je Hank Kreisel dobro znao da je do tih programa do lo samo zato t
o je u poetku netko na visoku polo aju u kompaniji pokazao za njih osobno zanimanje
.
Bio sam dolje u VVashingtonu zbog te vr ilice, ree Kreisel. Ispitao sam vrlo mnogo lju
di u dr avnoj upravi. Oni su odu evljeni. Govore o narud bi od dvjesta tisua strojeva g
odi nje za pomo inozemstvu. To bi bio poetak. Meutim, Ministarstvo vanjskih poslova n
e mo e proizvoditi.
Hank, ree Adam, za to uope proizvoditi preko neke druge kompanije? Ako si tako uvjeren
za to to ne bi sam proizvodio i prodavao?
Postoje dva razloga. Prvi je ugled. Ja nemam imena. Velika kompanija, kao to je tv
oja, ima i jedno i drugo. Isto tako ima i organiziranu prodaju. Ja sve to nemam.
Adam kimne glavom. To je bilo tono.
Drugi je razlog financiranje. Ja ne bih mogao smoi lovu. Bar ne za veliku proizvod
nju.
Ali, s tvojim dosada njim poslovnim uspjesima, banke...
Hank Kreisel se nasmije. Banke me ve kreditiraju. Toliko, da katkada misle da sam
ih opljakao. Nikada nisam imao mnogo vlastite gotovine. Iznenauje koliko mo e postii b
ez gotovine.
I to je Adam razumio. Mnogi su pojedinci, pa i kompanije, poslovali na taj nain,
i gotovo je sigurno da su tvornice Hanka Kreisela, njihovi ureaji, inventar, ova
kua, njegov ljetnikovac na jezeru Higgins bili te ko optereeni hipotekom. Ako bi Kre
isel jednom prodao svoje poduzee, ili njegov dio, mogao bi po njeti milijune gotovi
ne. Dok to ne uini, i nadalje e, kao i drugi, iz mjeseca u mjesec imati pote koa s go
tovinom.
Proizvoa dijelova opet pokrene ruku vr ilice. Unutra nji se mehanizam pokrenuo, premda
sada nije ni ta vr io; trebalo mu je klasje koje bi zahvatio, a koje bi se dosipalo
s vrha u ko od etvrt galona.
Naravno, ovo je ne to neuobiajeno. Mogao bih rei da je to bio jedan od mojih snova. S
nivao sam ga dugo. Hank Kreisel je neko vrijeme oklijevao, kao da ga zbunjuje to
priznanje, ali onda nastavi: To mi je palo na um u Koreji. Promatrao sam one momk
e i ene u selima, kako mlate ito kamenjem. Primitivno: mnogo naprezanja, a malen ui
nak. Uoio sam potrebu, pa sam poeo smi ljati ovu napravu. Sve od tada sam vi e manje s
talno radio na ovome.
Erica je pa ljivo promatrala lice Hanka Kreisela.
I ona je znala pone to o njegovoj pro losti, ne to je ula od Adama, ne to drugdje. Odjedn
om se u njenoj glavi uobliila jedna slika: grubi momak u mornarici Sjedinjenih Dr a
va, u te kim borbama u tuoj, neprijateljskoj zemlji, a ipak za to vrijeme promatra
tamo nje seljake s takvim razumijevanjem i suosjeanjem, da je jedna zamisao koja se
u to vrijeme rodila mogla godinama poslije toga ivjeti u njemu poput plamena.
Rei u ti ne to, Adame, ree Kreisel. I vama, Erica. Ova zemlja ne prodaje poljodjelske
rojeve u prekomorske zemlje. Barem ne mnogo. Na e su predod be previ e ma tovite, previ e
istanane. To je kod nas neka vjera
kao to sam rekao: sve mora biti motorizirano; m
ora biti elektrino, ili se slu iti nekim motorom, ili im god. Zaboravljamo da ljudi
na Istoku moraju neizmjerno te ko raditi. Ako tra i jednog momka za okretanje ruke, do
trat e pedese-torica, kao muhe ili mravi. Ali mi tu predod bu ne volimo. Ne volimo v
idjeti da se nasipi grade tako da kuliji nose kamenje. Ta nas predod ba vrijea. Mis
limo da to daje premalen uinak, da nije ameriki; ka emo da je to nain na koji su graen
e piramide. Pa ta onda? injenica je da je tamo takvo stanje. I jo se dugo nee promij
eniti, ako se ikada i promijeni. Ne to drugo: tamo nema dovoljno radionica u kojim
a bi se popravljali slo eni strojevi. Zato treba da
strojevi budu jednostavni. Skinuo je ruku s vr ilice, iju je ruku stalno okretao. Eto
to je.
Adam je razmi ljao: udnovato, dok je Hank Kreisel govorio
rjeito za ovjeka inae krta
rijeima i pokazivao to je stvorio i u to je vjerovao, imao je u sebi ne to od Lincol
na, to je njegova visoka, vitka pojava jo nagla avala.
Hoe li se ta zamisao pokazati uspje nom? pitao se Adam. Postoji li za time potreba
kako to vidi Hank Kreisel? Da li je to dovoljno vrijedan projekt, da bi mu jedna
od tri velike automobilske kompanije stavila na raspolaganje svoj svjetski ugl
ed?
Adam je poeo s paljbom pitanja koja su se temeljila na njegovu iskustvu planera p
roizvodnje u kritikim analizama. Pitanja su obuhvaala te i te, oekivanu prodaju, raspod
jelu, sastavljanje na licu mjesta, tro kove, dijelove, tehniku utovara, brodskoga
prijevoza, popravke. inilo se da je Kreisel ve razmi ljao o svakoj stvari koju je Ad
eli ? eli ?
Naravno da elim.
Pa za to me onda vi e ne uzima ? Zar ne zna da su pro la ve dva mjeseca od posljednji pu
A prije toga, tjedni i tjedni. I, pu ta me da ti ja to ka em, pu ta me da se osjeam tako
jeftina!
Napustili su glavnu cestu. Osjeajui gri nju savjesti, Adam zaustavi kola. Erica je j
ecala, lica pritisnuta uz prozor na drugoj strani. On je blago uzme za ruku.
Ona otrese njegovu ruku. Ne diraj me!
Slu aj, ree Adam, ini mi se da sam prvorazredni glupan...
Ne! Nemoj tako govoriti! Nemoj ni ta govoriti! Erica je gutala suze. Misli li da bih h
tjela da me uzme sada? to misli kako se osjea ena koja mora prosjaiti?
On je neko vrijeme ekao, osjeajui se bespomono, ne znajui to bi uinio ili rekao. Zat
pokrene kola i ostatak su puta do Ouarter Lakea pre li utei.
Kao obino, Adam pusti Eriku da izie prije nego to je po ao prema gara i. Odlazei, ona m
ree mirno: Mnogo sam razmi ljala, i to nije samo veeras. elim rastavu.
On ree: Razgovarat emo o tome.
Erica zatrese glavom.
Kad je u ao, ona je ve bila u gostinskoj sobi, iza zakljuanih vrata. Te su noi, prvi
put poslije vjenanja, bili u istoj kui a spavali odvojeno.
20.
Reci mi lo e vijesti, ree Smokev Stephensen svojoj knjigovotkinji Lottie Potts. Koliko
sam zaglibio?
Lottie, koja je izgledala kao enski Uriah Heep i esto se tako pona ala, ali imala pa
met o tru poput britve, brzo srauna tankom, zlatnom olovkom.
Raunajui ona kola koja smo upravo isporuili, gospodine Stephensen, etrdeset tri tisue
dolara.
Koliko ima gotovine u banci, Lottie?
Mo emo ovaj tjedan podijeliti plae i slijedei tjedan, gospodine Stephensen. Ne mnogo
vi e.
Hm! Smokev Stephensen jednom rukom pogladi gustu bradu, onda se izvali na naslon p
repleui prste na trbuhu, koji mu se u posljednje vrijeme poveao; podsjeao je samoga
sebe da brzo mora ne to poduzeti protiv debljine, mo da dr ati dijetu, premda mu je po
misao na to izazivala poti tenost.
Znaajno je bilo da Smokevja nije uzbuivala novana stiska u kojoj se odjednom to jut
ro na ao. Pretu-rio je on njih vi e preko glave pa ce se nekako snai i u ovoj. Razmi lj
ao je nad Lottmim brojkama i poeo sam izraunavati.
Bio je utorak u prvom tjednu kovoza, i njih se dvoje nalazilo u Smokevjevu uredu
u polukatu velikog
automobilskog zastupstva u predgrau, Smokev za svojim stolom, u plavom svilenom K
aputiu i s Kravatom svijetla uzorka, to je izgledalo Kao neka uniforma. Lottie je,
njemu nasuprot, ekala s po tovanjem, a oko nje je le alo nekoliko otvorenin knjiga r
aunovodstva.
Smokev je razmi ljao: u dana nje doba nema mnogo ena Lottina kova. Ali, uostalom, ako
se priroda ve kod roenja neprijateljski ponijela prema tebi i uinila te ru nom kao L
ottie, mora to na neki nain nadoknaditi. Bogati!
bila je ru na kao pas. U dobi od ok
o trideset pet godina, izgledala je kao da joj je pedeset, bucmasta, obje ena lica
, isturenih sjekutica, malo kiljava, nemogue kose koja je str ila na sve strane, kao
da je najprije rasla na kokosovu orahu, a glas joj je kripao poput metalnih kotaa
po kaldrmi... Smokev otjera te misli, podsjeaj'ui se da je Lottie potpuno odana,
neosporno ispravna, nepogre iv oslonac, i da su se njih dvoje ve zajedno izvlaili iz
kripaca, koje nikada ne bi pre ivio bez njena rada.
Smokev se itav ivot dr ao jednoga naela: ako hoe da ena dr i uza te, onda izaberi ru
Lijepe su djevojke u itak, ali nestalan u itak. Ru ne ostaju da re u mesu i mije aju sok p
eenke.
Jo je jedna ru na djevojka toga jutra podjarila krizu. Smokev joj je za to bio zahv
alan.
Zvala se Yolanda i nazvala ga je kui sino kasno.
Yolanda je radila u gradskoj banci, s kojom je poslovao Smokev i koja je krediti
rala njegov zastupniki inventar kola. Bila je tajnica potpredsjednika i mogla doi
do povjerljivih obavijesti.
Jo je ne to bilo kod Yolande, naime, da je samo u grudnjaku i gaicama bila te ka dvjes
ta funti.
U trenutku kad ju je Smokev vidio, pro le godine prilikom jednog posjeta banci, os
jetio je da bi mu mogla postati saveznik. Poslije je nazvao, pozvao Yolandu na r
uak, i od tada je nastojao da njihovo prijateljstvo jaa. Sada su se sastajali otpr
ilike svaka dva mjeseca; u meuvremenu joj je slao cvijea, ili slatki a koje je ona de
rala na funte, a dva puta ju je Smokev zadr ao preko noi u motelu. O tim prilikama
radije nije previ e razmi ljao, ali je Yolanda
koja je imala malo
takvih do ivljaja
ostala dirljivo zahvalna, a tu je zahvalnost iskazivala tako da
mu je povremeno dostavljala korisne podatke iz banke.
Na i kontrolori spremaju iznenadan pregled zaliha u zastupstvima, javila mu je sino t
elefonski. Mislila sam da bi to elio znati
tvoje je ime na popisu.
Upitao ju je, probudiv i se odmah: Kada poinju pregledi?
Prvi sutra, premda se smatra da nitko za to ne zna. Yolanda je dodala: Nisam mogla
nazvati prije, jer sam do kasno radila, a mislila sam da ne treba da se poslu im u
redskim telefonom.
Ti si bistra djevojica. Koliko je dug popis?
Na njemu je osam zastupnika. Prepisala sam imena. Da ih proitam?
On je blagosivao njenu temeljitost. Budi tako dobra, djete ce.
Smokevju je laknulo, kad je uo da je njegovo ime predzadnje7. Ako se kontrolori b
udu dr ali reda na popisu, to bi bilo prirodno, to bi znailo da e do njega stii tek za
tri dana. Tako je on imao dva dana da se time bavi, to nije bilo mnogo, ali bolj
e nego da mu sutra iznenada dou da izvr e pregled. Pribilje io je imena drugih zastup
nika. Trojica su bili njegovi znanci i on e im javiti; drugom bi mu prilikom mogl
i platiti tu uslugu.
Rekao je Yolandi: Lijepo je od tebe to si me nazvala. Nismo se mnogo viali u poslje
dnje vrijeme.
Zavr ili su razgovor razmjenom ljubavnih izjava i Smokev je shvatio da e ga to staj
ati jo jednu no u motelu, ali vrijedilo je toliko.
Rano slijedeega jutra pozove Lottie, koju je takoer povremeno obvezivao na onaj te
meljni nain, ali koja nikada, ni u kojem asu, nije propu tala da ga oslovi sa gospodi
ne Stephensen. Slijedio je njen izvje taj da je Stephensenovo zastupstvo ozbiljno p
rekr ilo obaveze prema banci.
To je znailo da je Smokev prodao kola a da nije o tome obavijestio banku koja mu
je posudila novac da ih kupi. Kola su bila za banku osiguranje zajma. Zato je ba
nka, budui da nije dobila drukiju obavijest,
vjerovala da su kola jo uvijek u sigurnosti u Smo-kevjevu inventaru. U stvari je e
trdeset tri tisue dolara vrijednosti k^la potro eno.
Neke su prodaje u posljednjih nekoliko tjedana javljene banci, ali nikako sve, i
pregled bi zastupnikova skladi ta
kojega su se banke i kompanije povremeno laale
o
tkrio manjak.
Biv i je voza na trkama razmi ljao gladei opet bradu.
Smokev je, kao svi automobilski zastupnici, znao da je prirodno da neko zastupst
I to je bilo sve. Ni ta se drugo nee uiniti i poslije dva dana kola e biti vraena njih
ovim vlasnicima tono onakva kakva su i dopremljena, osim to e biti oi ena.
U meuvremenu e, meutim, biti pri ruci u svrhu prebrojavanja i uvida od strane banko
vnih kontrolora, koji e, Smokev se nadao, biti zadovoljni to je njegov inventar ne
prodanih kola onoliki koliki treba da bude.
Smokev ree zami ljeno: Ti e momci iz banke mo da tek prekosutra stii ovamo. A ljudi e
vati da im kola budu vraena sutra naveer. Morat e poslije podne svima telefonirati,
izmisliti hrpu isprika za to e ih zadr ati jo jedan dan.
Ne brini, uvjeravao ga je Vince Mixon, izmislit u dobre razloge.
Poslodavac ga o tro pogleda: Neu se brinuti sve dok ostane daleko od boce.
Sitni ef servisa podigne ruku.
Ni kapi, dok ovo ne proe. Obeajem.
Smokev je iz iskustva znao da e Vince odr ati o-beanje, ali je isto tako znao da je
time to mu je iznudio ovo obeanje, zapravo osigurao da e se Vince ubrzo nakon ovoga
napiti do besvijesti. Tom se strategijom Smokev vrlo rijetko slu io, ali morao je
biti siguran u Vincea Mixona za slijedeih etrdeset osam sati.
to emo s kilometarskim brojilima? upita ef servisa. Neka e od tih kola imati sada ve
oliko stotina milja.
Smokev je razmi ljao. To je stvarno predstavljalo opasnost; neki su bankovni kontr
olori poznavali mudrolije zastupnika i pregledavali sve na novim kolima, pa i ki
lometarska brojila. A petljati s brojilima u dana nje je doba kakljivo zbog dr avnih
propisa; ositn toga su ovogodi nji modeli imali specijalne brojae kilometara koje s
e nije moglo krivotvoriti.
Ni ta nije nemogue, izjavi Mixon, kad ga je Smokev na to podsjetio. Sef servisa izvad
i iz d epa garnituru malih metalnih kljueva. Vidi li ovo? Napravili su ih u radionici
alata i matrica za odljeve, zovu se .strunjaki specijaliteti', a njima mo emo po vo
lji pode avati brojae kilometara, samo ti reci to eli .
A to emo s novim brojilima
s bijelim crtama, koje se poka u ako promijeni broj?
Crte su od plastina materijala, napravljene tako da se slome ako oko njih prtlja . A
li isti ljudi koji prave ove kljueve prodaju i nove plastine omotae, koji se ne kid
aju, dolar po komadu. Ja sam vani kupio dva tuceta, za vee koliine tra e narud bu. Mixo
n se naceri: Prepusti to meni, efe. Svako u brojilo koje pokazuje vi e od pedeset mil
ja vratiti natrag. A onda, prije nego to vlasnik dobije kola natrag, podesit u ih
opet onako kako je bilo.
Smokev sretno potap a svoga namje tenika po ramenu. Vince, mi smo genijalci.
Oko deset sati izjutra slijedeega dana izgledalo je da je tako.
* *'"*% '
Kako je Smokev predvidio, troja Se kola nisu pojavila, ali drugih deset dovezeno
je prema dogovoru, a to je bilo uvrh glave dosta za njegove svrhe. U odjelu za
servis u urbano su prali, istili i premazivali kotae, emu je data prednost pred ostal
im poslovima. Nekoliko je kola ve bilo prevezeno na skladi no parkirali te, odvezao i
h je osobno Vince Mixon.
Daljnja je dobra vijest bila da se bankovni kontrolori kod pregleda dr e reda po k
ojem su imena zastupnika bila na Yolandinom popisu. To su potvrivale i vijesti dv
ojice od trojice zastupnika koje je Smokev juer upozorio, a oni su ga sada obavje t
avali
0 pregledu kod njih i u drugim zastupstvima. To je znailo da e
Vozila Stephense
n
sigurno doi na red sutradan, ali oni e biti spremni ve to popodne.
Smokev uope nije bio osobito zabrinut. Samo da sretno prebrodi dana nji i sutra nji d
an, i da ne bude otkriveno pravo stanje njegovih zaliha. Poslovanje je uglavnom
bilo odlino, zastupstvo zdravo, a on je znao da e svoje knjige moi opet srediti i
da za otprilike mjesec dana nee vi e biti ozbiljno ugro en. Priznavao je samome sebi
da je malo predaleko oti ao, ali on je
1 do tada igrao i dobivao. To je i bio razlog to se uspio tako dugo odr ati kao us
pje an automobilski zastupnik.
U pola dvanaest Smokev se odmarao u svome uredu na polukatu, pijuckajui kavu s br
andvjem, kad je Adam Trenton u ao nenajavljen.
Smokev Stephensen se poeo osjeati malo nelagodno zbog Adamovih posjeta, kojih je b
ilo nekoliko nakon njihova prvog sastanka poetkom godine. Jo manje mu se svialo neg
i.jt,,.
- i
A da li mi u to vjerujemo?
ovjek vi e ne zna to bi mislio, gospodine De-Losanto. Na i nam vlastiti ljudi ka u da sm
rije ili problem ispu nih plinova. Vjerujete li vi u to?
U Detroitu vjerujem. Kada doem ovamo, posumnjam.
Brett je znao da se sve svodi na ravnote u izmeu ekonominosti i brojki. Kompanije bi
mogle odmah poeti proizvodnju potpuno istih motora, ali tro kovi gradnje takvih motor
a bili bi toliko veliki da bi svakida nja upotreba takvih automobila postala isto
toliko nedosti na kao to su neko plemike koije bile nedosti ne pje aku-seljaku. Da bi s
ro kovi zadr ali unutar razumnih granica, morali su se dopu tati tehniki kompromisi, no
, ak i uz te kompromise sada nja je kontrola ispu nih plinova bila izvrsna
daleko bol
ja nego to se to moglo predvidjeti prije pet godina. Meutim, sama mno ina automobila
dnevno, tjedno, mjeseno, godi nje poveanje broja automobila
poni tavala je krajnji u
ak, to je dokazivao i ovaj oblak smoga nad Kalifornijom.
Do li su do kola, kojima e se Brett slu iti za vrijeme svoga boravka ovdje.
Ja u voziti, ree Brett. Uzeo je od Barclava kljueve.
Po to je odlo io prtljagu u Beverlv Hiltonu i oslobodio se Barclava Brett se sam odv
ezao u Visoku kolu za dizajn u Zapadnoj treoj ulici. U blizini se uzdizao CBS Tele
vision Citv,1 a iza njega se uurila robna kua Farmers Market. Bretta su doekali i pri
mili s dvostrukim odu evljenjem
kao predstavnika kompanije koja upo ljava svake godi
ne veliki broj onih koji zavr avaju tu kolu, i kao istaknutog aka ove kole.
Razmjerno malene zgrade koled a vrvjele su, kao obino, tako da je sav raspolo ivi pro
stor bio ispunjen i ni ta se nije gubilo na ukrase. Predvorje je, jako maleno, bil
o produ etak kolskih prostorija i trajno u upotrebi za neslu bene sastanke, razgo
vore i uenje.
') Televizijski grad Columbia Broadcasting Svstem
Proelnik Odjela za industrijski dizajn, koji je Brettu za elio dobrodo licu usred amor
a i razgovora, rekao mu je: Mo da emo jednoga dana nai vremena da napravimo nacrte za
ti e sveti te znanosti.
Kada bih mislio da za to postoji mogunost, uzvrati Brett, savjetovao bih vam da to n
e inite. Ali i tako neete imati za to vremena. Ovo mjesto mora ostati uzavreli kot
ao kao to je sada.
Bila je to njemu dobro poznata atmosfera
trajno upravljena prema radu, s naglask
om na profesionalnoj disciplini. Ovo nije za amatere, pisalo je u prospektu koled a,
ovo je stvarno. Za razliku od mnogih drugih kola, tu su zadaci bili ozbiljni zahtj
evi, tra ili su od studenata da proizvode, proizvode__
danima, noima, subotom, nedjeljom, na blagdane... ostavljajui im malo a katkada ni
malo vremena za neki drugi interes osim kole. Od vremena do vremena studenti bi s
e pobunili, to pritisak nikada ne popu ta, i nekolicina bi ispala, ali se veina pril
agoavala i, kako je to pisalo u prospektu: Za to bismo im lagali da je ivot za koji s
e pripremaju lak? Nije i nee nikada biti.
Ba to nagla avanje rada i nepopustljivost u mjerilima bili su razlozi zbog kojih su
proizvoditelji automobila po tovali taj koled i zbog ega su bili trajno u vezi s pr
ofesorima i studentima. esto su se kompanije otimale za najbolje studente jo prije
nego to bi polo ili zavr ni ispit. I drugdje je bilo takvih kola za dizajn, ali jedin
o je ova u Los Angelesu imala poseban teaj za auto-dizajn, najmanje polovica de-t
roitske godi nje etve dizajnera dolazilo je iz Los Angelesa.
Uskoro po dolasku, okru en skupinom studenata, Brett poe u izvide u unutra nje dvori te
, u sjeni drvea, gdje su se studenti okupljali, ispijali kave i sokove i jeli
u tipke.
Ni ta se nije promijenilo, primijeti on. Kao da sam se vratio kui.
Prilino pretrpana dnevna soba, ree jedan od studenata.
Brett se nasmije. Kao i sve drugo u ovom koled u, i dvori te je bilo premaleno; bilo
je previ e studenata,
koji su se laktima borili za prostor. Koled je bio pretijesan iako su u ovu kolu p
rimali samo istinski nadarene, i mada bi samo najbolji izdr ali izvanredan napor t
rogodi njeg kolovanja.
Nastavili su razgovor
jer zbog toga je Brett i do ao.
Prirodna zagaenost zraka zaokupljala je studente; ak joj se ni u ovom dvori tu nije
moglol'umai. Sunce se, umjesto da blista s plavoga neba, samo prigu eno probijalo k
roz gustu, sivu maglu, koja je u debelom sloju pokrivala metropolu. I ovdje su oi
i nos bili stalno nadra eni i Brett se sjeti nedavnoga upozorenja od strane Narod
nog zdravlja SAD, da je udisati zagaeni zrak u New Yorku isto to i popu iti kutiju c
igareta dnevno, i da tako nepu ai bez svoje krivnje podlije u vjerojatnosti da e umrij
eti od raka kao i pu ai. Pretpostavljao je da isto vrijedi i za Los An-geles, mo da j
o i vi e.
U vezi sa zagaivanjem, Brett sa zanimanjem upita: Recite mi, momci, to vi o tome mi
slite. Za desetak e godina ovi sada nji studenti sudjelovati u usmjeravanju razvoja
u industriji.
Kada ivite ovdje, ubaci jedan glas iz pozadine, postane vam jasno da ovako vi e ne ide
. Ako ovako nastavimo, jednoga e se dana svi u ovome gradu po-gu iti.
Brett upozori: Los Angeles je poseban sluaj. Tu je smog gori zbog zemljopisnog pol
o aja, zbog toplotne inverzije i obilja sunanoga svjetla.
Nije ba tako poseban, ubaci drugi. Jeste li u zadnje vrijeme bili u San Franciscu?
Ili u New Yorku?
Ili u Chicagu?
Ili u Torontu?
Ili ak i u malim pokrajinskim gradiima o sajamskim danima?
Brett povie preko gomile okupljenih: Hej! Ako tako mislite, mo da su se neki od vas
odluili za krivi posao. Za to biste uope crtali kola?
Zato to smo ludi za kolima. Volimo ih! Ali nas to ipak ne spreava da mislimo. Ili d
a znamo to se dogaa i da budemo zabrinuti. To je govorio visoki
mladi neuredne plave kose, koji je stajao u prednjim redovima gomile. On prijee ru
kom kroz kosu, pokazujui duge, vitke prste umjetnika.
Kada slu ate ljude sa Zapadne obale i drugdje, Brett je glumio ulogu provokatora, ini
vam se da budunost pripada masovnim prijevoznim sredstvima.
To je stara, otrcana ala!
Nitko se zapravo ne eli slu iti javnim prijevozom, izjavi jedna od malobrojnih djevoj
aka u skupini, Ako se ikako mogu upotrebljavati automobili i ako su ljudi u moguno
sti da ih posjeduju. Osim toga javni je saobraaj prijevara. Kad se zbroje novane p
ripomoi, porezi, vozarine, vidi se da javni prijevoz za vi e novaca daje manje nego
osobni automobili. Tako su svi prevareni. Pitajte Njujorane! Naskoro ete moi to up
itati i stanovnike San Francisca.
Brett se nasmije i. Vas e u Detroitu obo avati.
Djevojka nestrpljivo zatrese glavom. Ne ka em to zato.
Dobro, ree Brett drugima, pretpostavimo da e automobili jo pola stoljea, a mo da i m
du e, biti glavni oblik prijevoza. Kakvi automobili?
Bolji, ree jedan miran glas. Mnogo bolji nego to su sada. I malobrojniji.
to se tie pobolj anja nema ta da se raspravlja, ali se uvijek postavlja pitanje: kako?
Osim toga zanima me kako to mislite da ih bude manje?
Moramo tako misliti, gospodine DeLosanto. To jest, ako gledamo daleko u budunost, t
o nam u krajnjoj liniji mo e samo koristiti.
Brett je radoznalo gledao posljednjeg govornika, koji je sada istupio naprijed,
a ostali u prvom redu su se razmakli da ga propuste. I on je bio mlad, ali oniza
k, crnomanjast, ve s poveim trbuhom i vanj tinom nalik na sve drugo samo ne na intel
ektualca. Ali njegov je glas privlaio pozornost i drugi su u ut-jeli, kao da je ist
upio njihov predstavnik.
Mi ovdje esto diskutiramo, ree crnomanjasti student. Oni izmeu nas koji se osposoblja
aju za dizajn vozila ele pripadati automobilskoj industriji. Ta nas ideja uzbuuje.
Kola nas odu evljavaju. Ali to ne znai da e itko od nas otii u Detroit s naonjacima n
a oima.
Da ujemo dalje, bodrio ga je Brett. Govorite dalje! Doi opet ovamo, ponovno slu ati i
ena gledi ta studenata
gledi ta koja jo nisu optereena porazima, razoaranjima, preveli
im poznavanjem stvarnih mogunosti i financijskih ogranienja
izazivalo je kod Brett
a osjeaj kao da mu se njegove osobne baterije nabijaju strujom.
Automobilska se industrija danas, ree crnoma-njasti student, u ivjela u osjeaj odgovor
osti. Kritiari to katkada ne ele priznati, ali to je stvarnost. Postoji nov osjeaj.
Zagaivanje zraka, sigurnost, kvaliteta, svi ti pojmovi nisu vi e samo predmet za r
azgovor. Ovaj put je to stvarno, na tome se ozbiljno radi.
Drugi su jo uvijek utjeli. Jo se nekoliko studenata pridru ilo skupini. Brett je nagaa
o da su to polaznici drugih teajeva. Premda se u koli osim grupe auto-moto-dizajna
moglo studirati jo dvana-estak drugih umjetnosti, ono to se ticalo automobila iza
zivalo je uvijek zanimanje svih studenata.
Dobro, nastavi isti student, automobilska industrija ima jo neke odgovornosti. Jedna
je od njih prevelik broj automobila.
Zanimljivo je, pomisli Brett, da je upravo prije dolaska ovamo, na uzleti tu, i on
razmi ljao o tome.
Mno ina nas izjeda, ree crnomanjasti student meka glasa. Podriva svaki napor to ga in
judi automobilske industrije. Uzmimo sigurnost automobila. Konstruiraju se i pro
izvode sigurnija kola, ali to se dogaa? Vi e automobila izlazi na ceste, i broj nesr
ea raste, umjesto da se smanjuje. Isto je sa zagaivanjem zraka. Kola koja se sada
prave imaju bolje motore nego to su ih ikada imala, i oni manje zagauju nego to je
to ikada ijedan motor inio. Bit e jo istiji. Zar ne?
Brett kimne glavom. Tako je.
Ali broj automobila raste. Mi se trenutno hvalimo da proizvodimo deset milijuna n
ovih kola godi nje, i tako se ukupno zagaivanje poveava bez obzira na to koliko svi
paze na ispu ne plinove. To je ludo!
Pretpostavljajui da je to sve istina, to da se ini? Da prodajemo automobile na .tokic
e'?
Netko ree: Za to ne?
Dopustite da vas ne to upitam, gospodine DeLo-santo, ree tamnoputi student. Jeste li i
kada bili na Bermudi?
Brett zatrese glavom.
To je otok povr ine dvadeset jedne etvorne milje. Da bi osigurala prostor za kretanj
e, bermudska vlada ograniava broj kola. Prvo, ograniuje snagu motora, du inu i irinu k
oljke. Zatim, dopu taju samo jedna kola po domainstvu.
Jedan glas izmeu prido lih prigovori: Glupost!
Ja ne ka em da bi trebalo da i mi budemo tako o tri, bio je uporan prvi sugovornik. Sam
o ka em da bi trebalo utvrditi neku granicu. I kod toga automobilska industrija ne
bi propala, proizvodila bi isti broj kola koji proizvodi sada, ljudi bi se sna li
. Na Bermudi se izvrsno snalaze.
Kada biste to ovdje poku ali, ree Brett, moglo bi doi do nove amerike revolucije. Osi
oga, ne mo e prodati onoliko kola koliko ljudi ele kupiti, to znai ograniavanje slobod
e poduzetni tva. Nasmije io se, ubla iv i tako o trinu svojih rijei. To je hereza.
Znao je da bi mnogi u Detroitu tu ideju uistinu smatrali herezom. Ali on se pita
o: je li zaista tako? Kako e dugo jo automobilska industrija, kod kue i u prekomors
kim zemljama, moi proizvoditi vozila
s kakvim god izvorom energije
u sve veim kolii
nama? Nee li netko, negdje, na neki nain morati zapovjediti, kao to su to uinili na
Bermudi. Dosta! Ne pribli ava li se dan, kada e mjere za nadziranje broja automobil
a postati neophodne za ope dobro? Taksiji su svuda brojano ogranieni, a isto tako,
donekle, i kamioni. Za to ne i osobna kola? Osim toga, ako se to ne uini, na kraju
bi u itavoj Sjevernoj A-merici moglo doi do opeg zastoja u prometu. Ponekad su ve bi
li blizu toga. Zar ne bi zato automobilska industrija postupila mudrije, dalekov
idnije i odgovornije, kada bi sama sebe zakoila?
Meutim, sumnjao je da e to uiniti.
Svje se glas ubaci: Svi ne mislimo kao Harvev. Neki misle da jo ima dovoljno mjesta
za gomile kola.
f 1
I mi namjeravamo izraditi nacrte za neke od njih.
Tako je!
ao mi je, Harv! Svijet jo nije spreman za tebe.
Ali se s vi e strana uo i amor negodovanja i bilo je jasno da tamnoputi student, Har
vev, ima sljedbenika.
Vitki, plavokosi mladi, koji je ranije izjavio: Ludi smo za kolima, povie: Priajte na
o Orionu!
Dajte mi jedan notes, ree Brett. Pokazat u vam.
Netko mu ga doda i glave se ispru enih vratova nadnije e nad ono to je crtao. Brzo je
nacrtao Orion u profilu i s prednje strane, jer je poznavao linije tih kola kao
to kipar pozna kip koji je izradio. uli su se uzvici odobravanja: Ah! i Stvarno
velianstveno!
Slijedila su pitanja. Brett je otvoreno odgovarao. Kada im je bilo mogue, hranili
su studente dizajna tim mrvicama privilegija kao opojnim mamcem, da bi odr ali in
tenzitet njihovog zanimanja. Meutim, Brett nije zaboravio poslije saviti crte i gu
rnuti ga u d ep.
Kada su se studenti poeli vraati natrag u uionice, sastanak u dvori tu se zavr io. U vr
emenu koje je Brett proveo u Visokoj koli za dizajn
toga i slijedeega dana
odr ao je
jedno zvanino predavanje, razgovarao pojedinano sa studentima automobilskog dizaj
na i kritiki ocijenio eksperimentalne modele za koje su ekipe studenata izradile
nacrt i konstruirale ih.
Brett je kod studenata te godine otkrio sklonost prema strogosti dizajna, poveza
noj sa svrsishodnosti i korisnosti. Zaudo, bila je to ista ona kombinacija ideja
za koju su se bili odluili one nezaboravne noi, prije dva i pol mjeseca, kada je i
zronila prvotna zamisao za Farstar, i Brett, Adam Trenton, Elroy Braith-vvaite i
drugi. U toku rada na kreiranju prvih dizajna Farstara, na kojima se jo radilo u
dobro uvanom studiju u Detroitu, kao i sada ovdje, Brett je bio zapanjen tono u Adam
ove izreke: Ru no je lijepo!
Povijest je pokazala da su umjetniki smjerovi okvir cjelokupnog komercijalnog diz
ajna uvijek poinjali nenametljivo i kada se najmanje oekivalo. Nitko nije znao za to se umjetniki ukus promijenio, ili kako, ili gdje doi do slijedee
stepenice razvoja; jednostavno se inilo da su ljudsko umijee i zapa anje uznemireni,
spremni za pokret. Promatrajui sada rad studenata
prelazei preko stanovitog stupn
ja naivnosti i nesavr enosti
i sjeajui se svojih vlastitih dizajna posljednjih mjese
ci, Brett osjeti radost to pripada izrazito novom smjeru koji se upravo raa.
Ne to se njegova odu evljenja, kako se inilo, prenijelo i na studente, s kojima je ra
zgovarao drugi dan svoga boravka u koli. Ravnajui se prema razgovorima, Brett je o
dluio preporuiti dva studenta, od onih koji su se nalazili pred diplomskim ispitom
, kompa-nijinu odjelu za kadrove i organizaciju. Jedan je od njih bio onaj onisk
i crnomanjasti student, Harvev, koji je uno raspravljao u dvori tu; njegova je bilje n
ica dizajna odavala natprosjenu sposobnost i ma tovitost. Za koju god kompaniju bud
e radio, Harvevja su vjerojatno oekivale pote koe i sukobi u Detroitu. On je bio ori
ginalan mislilac, koji e ii svojim putem i nee ga lako moi u utkati ili odvratiti od n
jegovih vrstih nazora. Automobilska je kompanija, premda se nije uvijek na njih o
bazirala, sreom hrabrila samostalne mislioce, znajui kolika je njihova vrijednost
kao brane protiv samodopadnog mi ljenja.
to god se dogodilo, Brett je nasluivao da e De-troit i Harvev biti jedan drugom zan
imljivi.
Kao drugoga kandidata izabrao je visokog vitkog mladia neuredne plave kose, koji
je takoer bio izrazito nadaren. Kada mu je Brett govorio o buduem namje tenju, rekao
mu je student da je to ve drugi put to mu netko pristupa. Jedna mu je druga autom
obilska tvrtka, jedna od Velike trojice, ve obeala posao na dizajnu, ako eli, po to di
lomira.
Ali ako postoji i malo nade da u raditi uz vas, gospodine DeLosanto, ree mladi ovjek,
sigurno u doi u va u kompaniju.
Bretta je to dirnulo i laskalo mu, ali nije znao to bi mu odgovorio.
Uzrok je njegove nesigurnosti bila njegova odluka, koju je donio pro le noi u svojo
j hotelskoj sobi
u Los Angelesu. Sada je bila sredina kolovoza, a Brett je odluio da e krajem godin
e, ukoliko ne to temeljito ne izmijeni njegovo mi ljenje, zauvijek napustiti automob
ilsku industriju.
Vraajui se na Istok, u zraku, odluio je jo ne to: Barbara Zaleski e to prva saznati.
22.
Tog kolovoza dok je Brett DeLosanto boravio u Kaliforniji
detroitski pogon za sa
stavljanje kola, gdje je Matt Zaleski bio pomonik upravitelja pogona, bio je u ka
otinu stanju.
Prije dva tjedna obustavljena je proizvodnja kola. Struni su se monteri brzo u nj
ega uselili sa zadaom da staru proizvodnu vrpcu demontiraju i da postave novu, na
kojoj e se sastavljati Orion.
Taj je posao trebalo obaviti u roku od etiri tjedna. Na kraju ta etiri tjedna prvi
Orion iz redovne proizvodnje napustit e proizvodnu vrpcu, a onda e se za daljnja
tri ili etiri tjedna stvoriti zaliha kola, spremnih da udovolje narud bama to su ih
oekivali poslije slu benoga prikazivanja javnosti u rujnu. Poslije toga e se, ako se
predvianja o prodaji obistine, tempo proizvodnje pojaati, i iz tvornice e tei na de
setke tisua komada Oriona.
Preostalo je jo dva tjedna do roka kada je preureenje pogona trebalo da bude dovr en
o i, kao svaki put kad se prelazilo na novi model, Matt Zaleski se pitao da li e
to pre ivjeti.
Najvei dio redovne radne snage iz pogona za sastavljanje ili je bio otpu ten ili po
slan na plaeni odmor, tako da je dnevno dolazilo na posao samo najnu niji broj po s
atu plaenih namje tenika. Ali daleko
od toga bi Mattu Zaleskom i drugima iz grupe upravljaa pogonom bio tim prestankom
redovnog rada ivot olak an, naprotiv, teret rada se poveavao, brige umnogostruile, t
ako da im se na kraju obian proizvodni dan, u usporedbi s tim, inio praznikom.
Ekipa montera postavljala je zahtjeve kao okupatorska vojska. Tako isto i in enjer
i iz uprave kompanije, koji su savjetovali, pomagali i, katkada, smetali montere
.
Upravitelj pogona Val Reiskind i Matt na li su se u unakrsnoj vatri zahtjeva za ob
avje tenjima, hitnih sastanaka i naloga, a ovi bi obino morali biti izvr eni. Veinu je
poslova oko upravljanja pogonom rje avao Matt, jer je Reiskind bio mlad i nov. On
je prije svega nekoliko mjeseci do ao na mjesto dotada njega upravitelja pogona McK
ernona i premda je in enjerska kao i poslovna svjedod ba toga novog ovjeka ostavljala
dojam, manjkala mu je Mattova zrelost i vje tina, koje je stekao tokom dvadeset g
odina rada. Premda je Matt bio razoaran to nije dobio McKarnonov posao i to mu je p
retpostavljen mlai ovjek, svidio mu se Reiskind, koji je bio dovoljno bistar da sp
ozna svoje nedostatke i odnosi se pristojno prema Mattu.
Najvi e je glavobolje bilo oko novih, slo enih strojnih alatki za sastavljanje koje
su teoretski dobro radile, ali su u praksi esto zakazivale. Tehniki je izvoa monters
kih radova s kojim je sklopljen ugovor, bio odgovoran za to da postigne da cijel
i sistem besprijekorno funkcionira, ali je Matt Zaleski znao da e, kad monteri od
u, on naslijediti sve ono to oni ostave u neispravnom stanju. Zato ih je sada sta
lno nadzirao.
Vrijeme je bilo najvei neprijatelj. Nikada nije bilo dovoljno vremena da bi se ov
akav posao preina-avanja izvr io tako glatko, da bi se na unaprijed odreeni dan zavr e
tka radova moglo rei: Svi ureaji start! To je kao kad se gradi kua, koja nikada nije
gotova na dan koji je odreen za useljenje, samo to se useljenje mo e odgoditi, a rok
za isporuku kola ili kamiona rijetko kada.
Jedan je neoekivani dogaaj takoer uinio Matto-vo breme jo te im. Uvidom u zalihe, prij
nego to je
obustavljena proizvodnja pro logodi njega modela, otkriveni su u skladi tu tako veliki
manjkovi, da je odmah poelo ozbiljno ispitivanje. Uvijek je i u svakoj tvornici
automobila bilo te kih gubitaka uslijed krae. Budui da su tisue radnika jedne smjene
zavr avale s radom istodobno kad su tisue drugih nastupale rad, bilo je kradljivcim
a bilo da se radilo o namje tenicima ili takvima koji bi se uvukli izvana
lako izn
ijeti ukradene predmete iz tvornice.
Meutim, ovaj put je bilo jasno da je tu na djelu ovea grupa lopova. Meu predmetima
koji su manjkali bilo je vi e od trista etverostepenih mjenjaa brzine, na stotine gu
ma, kao i znatnih koliina radio--aparata, magnetofona, klima-ureaja i drugih dijel
ova opreme.
Posljedica je toga bila da je tvornica vrvjela od uvara sigurnosti i posebno anga i
ranih detektiva. Premda nije u to bio umije an, Matt je morao detektivima satima o
dgovarati na pitanja o tvornikom radu. Zasada je izgledalo da jo nije ni ta naeno to b
i vodilo do rje enja toga sluaja, premda je ef sigurnosti rekao Mattu: Imamo neke ide
je i ima nekoliko va ih radnika na proizvodnoj traci koje bismo htjeli isplatiti k
ad se vrate. U meuvremenu su se detektivi i dalje motali svima pod nogama, a to je
bio samo jo dodatni povod za razdra enost u vrijeme ovako napornog rada.
Matt se dotle, usprkos svemu, probijao, osim jednoga malog sluaja koji se ticao n
jega samog, ali koji sreom nitko od va nijih ljudi u tvornici nije primijetio.
Pro le subote po podne bio je u svome uredu, jer je za vrijeme prijelaska na novi
model bio uobiajen sedmodnevni radni tjedan i jedna mu je od starijih sekretarica
, Iris Einfeld, koja je takoer radila, donijela kavu. Matt joj je bio zahvalan za
to i poeo je piti. Odjednom, bez vidljiva razloga, nije bio u stanju da dr i alicu
i ona mu ispadne iz ruke, a kava se prolije preko njegova odijela i po podu.
Ljutito, jer je mislio da mu se to dogodilo zbog nepa nje, Matt ustane
a tada svom
te inom padne koliko je dug na pod. Kada je poslije o tome razmiL.
,--t-^
%'-""
ljao, inilo mu se da je osjeao kao da nema lijeve noge i sjeao se takoer da je kavu d
r ao u lijevoj ruci.
Gospoa Einfeld, koja se jo uvijek nalazila u Mattovu uredu, pomogla mu je da sjedn
I na mene.
Vjerojatno misli da smo u du i svi mi jednaki. A za to i ne bi tako mislio?
Provezli su se jo jednom pustom ulicom i, pri kraju ulice, njihova prednja svjetl
a obasja e jedan lik, koji se kretao u sjeni. Pokazalo se da je to jedan od susjed
a Zaleskijevih, koji se vraao kui.
Rollie je i eznuo. Brett upitno pogleda preko prednjega sjedala kola. Znamo gdje stanu
je.
Oboje je znalo to se krije iza Brettova oklijevanja. Nou je u starom dijelu Detroi
ta moglo biti opasno. Oru ani prepadi i napadi spadali su u svagdanje pojave.
Ona zatrese glavom. Noas ne mo emo vi e ni ta uiniti. Idemo kui.
Polako. Mora biti nekog reda. On skrene kola uz plonik. Ljubili su se.
Za tebe je ,kui', ree Brett pa ljivo, na novoj adresi Countrv Club Manor, West Maple
Tele-graph.
Premda je oboje zbog dogaaja te veeri bilo poti teno, on se osjeao uzbuenim, bez daha,
dok je kolima kretao prema sjeverozapadu.
Mnogo kasnije, dok su le ali jedno pored drugoga u zamraenoj spavaonici u Brettovu
stanu, ree Barbara tiho: Jesu li ti oi otvorene?
Jesu. Prije nekoliko minuta Brett se izvrnuo na lea. Sada je, s rukama pod glavom,
gledao u nejasni strop.
0 emu si razmi ljao?
O neemu neumjesnom to sam ti jednom rekao. Sjea li se?
Da, sjeam se.
Bilo je to one noi kada je Barbara ovdje bila priredila veeru, a Brett je bio dove
o Leonarda Win-gatea kada su se njih troje prvi put sastali. Poslije je Brett po
ku avao nagovoriti Barbaru da te noi ostane kod njega, a kada nije htjela, izjavio
je: Tebi je dvadeset devet godina, nemogue je da si djevica; dakle, u emu je stvar?
Nisi ni ta rekla kad sam to rekao, naglasi Brett, a ipak si bila.
uo je njen tihi smijeh poput ubora. Ako je itko u stanju da to zna ...
Dobro, dobro.
Ona osjeti da se on smije i, a tada se on okrene na stranu, tako da su opet bili o
krenuti jedno prema drugome. Za to mi nisi rekla?
O, ne znam. To je stvar o kojoj se ne razgovara. Uostalom, zar je to stvarno bilo
va no?
Meni je bilo va no.
U utjeli su, a onda Barbara ree: Ako ba hoe znati, i meni je bilo va no. Vidi , uvijek
ljela da prvi put bude s nekim koga istinski volim. Ona ispru i ruku i prstima blag
o prijee preko njegova lica. Tako je i bilo na kraju.
Brettove se ruke ovise oko nje, njihova se tijela opet spoji e, dok je on aputao: I
ja tebe volim.
Bio je svjestan da u iva u jednom od rijetkih i dragocjenih asova ivota. Jo nije reka
o Barbari svoju
odluku, koju je stvorio u Los Angelesu, niti joj je govorio o svojim namjerama z
a budunost.
Brett je znao da e, ako joj ka e, razgovarati do jutra, a razgovor nije bio ono to j
e on te noi najvi e elio
Tada je arka elja, uzvraena, izbrisala sve druge misli.
Poslije, kada su opet mirno le ali, zadovoljni jedno pokraj drugoga, Barbara ree: Ak
o hoe , rei u ti ne to.
Go"vori!
Ona uzdahne. Da sam znala da je to tako divno, ne bih tako dugo ekala.
23.
Veza Erike Trenton s Pierreom Flodenhaleom poela je prvih dana lipnja. Poela je ub
rzo poslije njihova prvog susreta, kad je mladi automobilski as otpratio Adama T
rentona kui, poslije vikenda na Hig-gins Lakeu.
Nekoliko dana poslije te nedjeljne veeri Pierre je nazvao Eriku i predlo io da zaje
dno ruaju. Prihvatila je poziv. Sutradan su se sastali u jednoj zabaenoj gostionic
i u Sterling Heightsu.
Za tjedan dana sastali su se opet i ovaj put su se poslije ruka odvezli u jedan m
otel, gdje je Pierre ve bio unajmio sobu. Bez mnogo okoli anja su legli u krevet, g
dje se Pierre pokazao kao potpuno zadovoljavajui seksualni partner, tako da se Er
ica, kada je kasno poslije podne do la kui, du evno i tjelesno osjeala bolje nego mjes
ecima prije toga.
Cijeli su lipanj, sve do duboko u srpanj iskori tavali svaku priliku za sastanak,
preko dana kao i uveer, ako bi Adam Eriki unaprijed rekao da e do kasna ostati na
poslu.
Za Eriku su to bila radosna seksualna zadovoljenja, kojih je i predugo bila li ava
na. U ivala je u Pier-reovoj mladosti i svje ini, a i zato to ju je uzbuivalo njegovo
strastveno u ivanje u njenu tijelu.
.,': . ., >
si
^ *
Njihovi su sastanci o tro odudarali od onoga nepo-novljenog sastanka, od prije nek
oliko mjeseci, s trgovakim putnikom Olliejem. Kada bi Erica pomislila na taj do ivl
jaj a radije nije mislila na to
gadila se samoj sebi to je dopustila da se to dog
odi, premda ju je u ono doba tjelesno nespokojstvo tjeralo u oajanje.
Sada nije bilo oaja. Erica nije imala pojma kako dugo e trajati njena veza s Pierr
eom, ali je znala da ni za jedno ni za drugo to nikada nee biti ni ta drugo nego tj
elesna veza i da e jednom sigurno prestati. Ali za sada je bez gri nje savjesti u iva
la, a inilo se da je tako i s Pierreom.
U ivanje je oboma stvaralo osjeaj povjerenja i tako dovelo dotle da vi e nisu pazili
da ih javno ne vide zajedno. Jedno od njihovih omiljenih mjesta za veernje sastan
ke bila je ugodna okolica svrati ta Dear-born, gdje je posluga bila prijazna i hra
na dobra. Jo je jedna stvar bila privlaiva kod svrati ta Dear-born, a to je bila lad
anjska kua
jedna od mnogih na tom podruju
vjerna slika nekada nje kue Ed-gara Allana
Poea. U prizemlju su Poeove ladanjske kue bile dvije dra esne sobe i kuhinja, a gor
e u potkrovlju male na spavaonica. Prizemlje i kat su bile odijeljene cjeline i iz
davali su ih zasebno gostima svrati ta.
U dva navrata, kada Adama nije bilo u Detroitu, stanovao je Pierre Flodenhale u
donjem katu.Poeova ljetnikovca, dok bi Erica za sebe unajmila potkrovlje. Kad su
kuna vrata bila zakljuana, nitko se nije imao razloga zanimati tko se penjao ili
silazio stubama.
Erica je tako voljela taj mali povijesni ljetnikovac, s njegovim starinskim namj
e tajem, da je jednom legla na krevet i uskliknula: Kakvo savr eno mjesto za ljubavni
ke! Ne bi trebalo da za bilo to drugo slu i!
Ahaa, to je bilo sve to je Pierre na to rekao, to je pokazivalo koliko je on malo bi
o sklon razgovoru i, u stvari, kako se openito ni za to drugo ne zanima osim za on
o to je u vezi s trkama ili to izravno ukljuuje seks. O trkama je Pierre mogao i zn
ao dugo i ivahno razgovarati. Ali drugi predmeti razgovora bili su mu dosadni. Su
oen s tekuim zbivanjima,
politikom, umjetnosti
o kojima bi Erica katkada poku ala razgovarati ili bi zijeva
o ili bi se vrpoljio poput nemirna djeaka, iju pa nju nije bilo mogue zadr ati du e od n
koliko asaka. Usprkos svemu seksualnom zadovoljstvu, Erica je esto po eljela da njih
ov odnos bude potpuniji.
Otprilike u vrijeme kada se ta elja poela pretvarati u blagu srd bu protiv Pierrea,
objavljen je u detroitskim novinama lanak koji je doveo u vezu njihova imena.
Bilo je to u dnevnoj dru tvenoj rubrici, koju je ureivala Eleonor Breitmever, koju
su mnogi smatrali najboljim reporterom za dru tvene skandale u cjelokupnom novinst
vu Sjeverne Amerike. Pronicavosti gospoice Breitmever ne bi promaklo gotovo ni ta o
d onoga to se zbivalo u krugovima visokog dru tva grada motora. Njezin je komentar gl
asio:
Naoiti, simpatini automobilski as Pierre Flodenhale, i mlada, lijepa Erica Trenton
e
na planeta automobilske proizvodnje Adama i dalje u ivaju u uzajamnom dru enju. Pro li
petak, dok su zajedno do-rukovali u Steering Wheelu, kao obino, nijedno od njih n
ije poklonilo nikome drugom ni jedan letimian pogled.
Te su rijei, ovako tiskane na papiru, Eriku potresle i zaprepastile. Prvo na to je
zbunjeno pomislila dok ih je itala, bilo je to da e ih jo prije isteka dana tisue l
judi u irem Detroitu
meu njima i njeni i Adamovi prijatelji
proitati i da e razgova
ati o toj bilje ci. Odjednom je Erica po eljela otrati u' neko skrovi te i sakriti se.
Uvidjela je koliko su ona i Pierre bili nevjerojatno nehajni, kao da su upravo t
ra ili da se to sazna, ali sada, kad se dogodilo, oajniki je alila to su tako inili.
Taj je novinski lanak objavljen krajem srpnja oko tjedan dana prije objeda Trento
novih s Hankom Kreiselom i njihova posjeta njegovoj kui u Grosse Pointeu.
One veeri kada je lanak objavljen donio je Adam kui Detroit News, kao to je to obino
nio, i oboje su ih itali, rastaviv i listove, dok su pili martini prije objeda.
-rei
-L;
Pfte
Dok je Erica itala enski dio, koji je ukljuivao i dru tvene vijesti, prelistavao je A
dam prve stranice. No Adam bi jednako sustavno pregledao itave novine, i Erica se
pla ila da e svratiti pa nju na onaj dio koji je bio kod nje.
Zakljuila je da bi bilo pogre no ukloniti ikoji dio novina iz dnevne sobe, jer, kol
iko god bi to uinila kao sluajno, Adam bi vjerojatno primijetio.
Umjesto toga Erica je oti la u kuhinju i odmah iznijela veeru, nadajui se da je vari
vo kuhano. Nije bilo, ali kada je Adam sjeo za stol, jo uvijek nije pogledao nije
dnu od posljednjih stranica novina.
Kad se poslije objeda vratio u dnevnu sobu, Adam je, kao obino, otvorio svoju tor
bu i dao se na posao. Kad je Erica pospremila blagovaonicu, u la je, uzela Adamovu
alicu od kave, slo ila neke asopise i pokupila komade novina i htjela ih odnijeti.
Adam je pogleda. Ostavi novine. Nisam ih do kraja proitao.
Ona je provela ostatak veeri kao na iglama. Pretvarajui se da ita neku knjigu, Eric
a je ispod oka pratila svaki Adamov pokret. Kada je napokon naglo zatvorio torbu
, Erikina je napetost rasla, dok nije, na njeno olak anje, u to gotovo nije mogla v
jerovati, oti ao na kat u krevet, kao da je potpuno zaboravio novine. Ona je onda
novine sakrila i sutradan ih spalila.
Meutim, Erica je znala da spaljujui taj jedan primjerak ne mo e sprijeiti da Adamu ne
tko drugi poka e lanak ili se na njega osvrne u razgovoru, to bi bilo isto. Sigurno
su mnogi od Adamovih namje tenika i drugih s kojima se dru io itali ili uli za tu sonu
priicu, pa je tako Erica slijedeih nekoliko dana ivjela u nervnoj napetosti, oekujui
svaki put ponovno da e Adam kada doe kui zapodjeti razgovor o tome.
U jednome jedila sigurna: ako Adam sazna za tu novinsku bilje ku, ona e to znati. A
dam nije nikada izbjegavao probleme, niti je spadao u onu vrstu mu eva koji stvara
ju svoj sud, a da eni ne daju prilike da se brani. Ali Adam ni ta nije rekao i nako
n tjedan dana Erica se poela smirivati. Poslije je poela nasluivati da su svi smatr
ali kako Adam zna za to pa
su izbjegavali da to napomenu, ili iz obazrivosti ili zato to im je bilo neugodno
. Kakav god bio uzrok, ona je bila zahvalna.
Bila je takoer zahvalna to je imala prilike da odredi svoj odnos prema obojici mu ka
raca, Adamu i Pierreu. Zakljuila je da joj je Adam bio daleko va niji, u svakom pog
ledu osim seksa i osim toga to joj je poklanjao premalo vremena. Na nesreu ili mo da
sreom
seks je i nadalje bio va an u Erikinu ivotu, pa je zato pristala da se poslij
e nekoliko dana opet sastane s Pierreom, iako ovaj put oprezno i s druge strane
rijeke, u Windsoru u Kanadi. Meutim, ovaj se sastanak pokazao kao najneuspjeliji
od svih dotada njih.
injenica je bila da se Erica divila Adamovoj ivoj inteligenciji i svestranom inter
esu. Pierre nije bio takav. Usprkos tome to je bio opsjednut svojim radom, Adam j
e uvijek bio u dodiru sa sveukupnim ivotom oko sebe; imao je sna ne nazore i dru tven
u svijest. Erica je u ivala kad je Adam govorio
o stvarima koje se nisu odnosile n
a automobilsku industriju. Meutim, kad bi Pierrea pitala za njegovo mi ljenje o pri
jepornom stambenom pitanju u gradu Detroitu, to je tjednima ispunjavalo naslovne
stranice novina, Pierre nije nikada ni ta o tome znao. ta se to mene tie?, odgovorio b
i spremno. On nije nikada ni glasao. Ne bih znao kako da glasam, a i ne zanima me
.
Erica je. uvidjela slijedee: da neka veza bude uspje na i da donosi zadovoljstvo, p
otrebno je da sadr i ne to vi e od iskljuivo seksualnog i ivljavanja.
Kada je sebi postavila pitanje: s kime bih, izmeu svih mu karaca koje poznam, najra
dije imala ljubavnu vezu, otkrila je u sebi odgovor: s Adamom.
Samo kad bi Adam u svemu bio pravi mu .
A kako je onda?
Do vraga, Erica, neko se vrijeme neemo viati
to je sve.
Kako dugo? Mjesec? est mjeseci? Ili ak jednu godinu?
On odgovori neodreeno: Ja mislim da ovisi o tome kako e stvari tei.
&^m -*.-*&:.
1" "
<& !>*$L"
Koje stvari?
Pierre slegne ramenima.
A poslije, nastavila je uporno Erica, poslije toga neodreenog razdoblja, hoe li me na
vati, ili da ja tebe nazovem? Znala je da pretjeruje, ali je postala nestrpljiva
zbog njegova izmotavanja. Budui da nije odgovorio: dodala je: Mo da orkestar svira .
Vrijeme je da se ka e zbogom'? Je li ovo zbogom? Ako je tako, onda reci i svr i s ti
m.
Jasno, Pierre odlui ugrabiti priliku koja mu se pru a. Da, ree, mislim da bi mogla re
a je tako.
Erica duboko uzdahne. Hvala ti to si mi napokon po teno odgovorio. Sada bar znam na e
mu sam.
Smatrala je da zapravo nema razloga da se tu i. Uporno je htjela saznati i sada jo
j je rekao, premda je Erica ve od poetka razgovora nasluivala na to Pierre smjera. O
vaj su as njeni osjeaji bili pomije ani, ali je na prvom mjestu bio povrijeen ponos,
jer je smatrala, ako bi trebalo da jedno od njih odlui da se raziu, onda bi to tre
balo da bude ona. Ali ona nije bila spremna za razlaz pa je sada uz uvredu osjeal
a i gubitak, tugu, znajui da e biti osamljena. Bila je dovoljno razborita i znala
je da time to bi se branila i prepirala ne bi ni ta postigla. Erica je jedno saznal
a o Pierreu, naime, da je dobio svaku enu koja mu je trebala ili koju je po elio; z
nala je takoer da je prije nje bilo i drugih kojih se Pierre zasitio. Odjednom je
osjetila potrebu da zaplae na pomisao da je ona samo jedna u nizu, ali se snagom
volje suzdr ala. Prije e se ubiti, nego to e polaskati njegovom ,ja' time to e mu dop
stiti da vidi koliko je zapravo pogoena njihovim rastankom.
Erica ree hladno: S obzirom na okolnosti, nema mnogo smisla da budemo ovdje.
Hej!, ree Pierre. Nemoj se srditi.
Htjede je dohvatiti ispod pokrivaa, ali mu se ona izmakne i sklizne s kreveta, te
poe s odjeom u kupaonicu da se obue. U poetku njihovih odnosa Pierre bi potrao za nj
om, uhvatio je i prisilio veselo da se vrati u krevet, kao to se to dogodil
o jednom
prije, kada su se posvadili. Sada to nije uinio, premda se ona tomu malko i nadal
a.
Umjesto toga, kad je Erica izi la iz kupaonice, Pierre je takoer ve bio obuen, a posl
ije samo nekoliko minuta su se kratko, tek povr no poljubili i rastali. Izgleda da
osjea olak anje, mislila je Erica, to su se razi li s tako malo pote koa.
Pierre se odvezao svojim kolima, hvatajui brzinu uz kripu kotaa, kad je napu tao park
irali te motela. Erica je iza njega, u svom kabrioletu, vozila polaganije. Posljed
nje to je od njega vidjela bilo je kad joj je smije ei se domahnuo rukom.
Kada je stigla do prvoga kri anja, Pierreova su kola
ve bila i ezla s vidika.
Provezla se pokraj jo jednog i pol bloka kua, kad je postala svjesna da ne zna kud
a ide. Bilo je blizu tri sata poslije podne i ki a je jednolino padala, kao to je bi
lo najavljeno. Kuda da ide, to da radi?... preostali dio dana, preostali dio ivota
. Odjednom su je, poput bujice ispred koje je sru ena brana, preplavili poti tenost,
razoaranje, gorina, sve to je u motelu bila potisnula. Osjeala se odbaenom i oajnom
oi joj se napuni e suzama, kojima sada dopusti da slobodno teku niz obraze. Jo uvij
ek vozei kola, Erica je nesvjesno prolazila kroz Birmingham, ne hajui kamo ide.
Postojalo je samo jedno mjesto na koje nije eljela stii, a to je bio njen dom, kua
u Quarton Lakeu. U njemu je bilo previ e uspomena, obilje nedovr ena posla, pote koa s
kojima se sada nije bila sposobna boriti. Provezla se pokraj jo nekoliko blokova,
zaobi la nekoliko uglova, i onda je vidjela da je stigla do So-merset Malla u Tro
yu, trga gdje je, bilo je tome ve gotovo godinu dana, digla parfem
njena prva kraa
objasni: Ova je ena ukrala torbu koju dr i u ruci. Zaustavila sam je kad je htjela o
tii.
U redu, ree poslovoa, idemo otraga. On se pona ao hladnokrvno kao i detektivka, kao d
na to treba da ini i potpuno e izvr iti svoju odvratnu du nost. Jedva da je Eriku i pog
ledao, tako da se ona ve osjeala bezlinom, samo jedan od prijestupnika.
I
X-""
uli ste, ree detektivka. Ona uhvati Eriku za zglavak ruke i povue je prema dnu trgovi
ne, gdje su se vjerojatno nalazili uredi, koji se nisu vidjeli.
Ne! Ne! Erica se nije htjela pomaknuti, upirui se nogama. Vi ste u zabludi.
Takvi su ljudi, kao to ste vi, u zabludi, sestro, ree detektivka. Podrugljivo upita
poslovou: Jeste li ikada imali posla s nekim tko nije rekao to isto?
inilo se da je poslovoi neugodno. Erica je podigla glas; nekoliko je ljudi u trgov
ini podiglo glave i promatralo. Poslovoa, koji je oito htio da taj prizor ne bude
izlo en pogledima, estoko je davao glavom znakove.
U tom je asu Erica poinila odsudnu pogre ku. Da je slijedila to dvoje kako su zahtij
evali, sigurno bi prema njoj primijenili gotovo ablonski postupak. Najprije bi je
vjerojatno grubo
ispitivala detektivka, poslije ega bi, vi e nego vjerojatno, Eric
a klonula, priznala' krivnju i molila da s njom budu obazrivi. Za vrijeme ispiti
vanja bi otkrila da je njen mu vi i slu benik u automobilskoj industriji.
Nakon priznanja krivnje od nje bi se tra ilo da potpi e priznanje. Ona bi to, premda
protiv svoje volje, vlastoruno potpisala.
Poslije toga bi joj dopustili da ide kui i sluaj bi
to se tie Erike
kao zakljuen.
Erikinu bi izjavu poslovoa trgovine poslao jednom istra nom uredu Dru tva trgovaca na
malo. Da je prije bilo jo prijestupa, do la bi u obzir istraga. Kod prvoga se prij
estupa
to je slu beno bio sluaj kod Erike
ne bi vi e ni ta poduzimalo.
Trgovcima su u predgrau Detroita, osobito onima blizu bogata kih etvrti poput Birmin
ghama i Bloom-field Hillsa, na alost, ene kradljivice koje su krale bez potrebe bi
le svakida nja stvar. Trgovaki namje tenici nisu bili du ni da budu psiholozi kao trgov
ci, ali je ipak veina njih znala da su razlozi u pozadini takvih kraa bila seksual
na razoaranja, osamljenost, potreba za pa njom
sve okolnosti u kojima su ene automob
ilskih rukovodilaca bile izuzetno ranjive. Jo su ne to znali u trgovinama, naime, d
a bi istraga i reklama koju bi im donijelo pojavljivanje nekog velikog imena pred sudom njihovu poslu prouzroila vi e tete nego koristi. Ljudi iz autom
obilske industrije bili su povezani kao jedan klan i lako bi se moglo dogoditi d
a* trgovina koja bi vodila sudski postupak protiv jednoga od njih do ivi opi bojkot
.
Zbog toga su se trgovine na malo slu ile drugim nainima. Gdje bi prijestupnica bila
primijeena i nepoznata, uruili bi joj raun za predmete koje je digla i obino su ti
rauni plaeni bez opiranja. U drugim je sluajevima, kada bi ustanovili o kome se rad
i, na isti nain slijedio raun. I strah od zatvora, uz neprijateljsko ispitivanje, e
sto je bio dovoljan da te ene za itav ivot odvrati od krae. Ali kakvom se god metodo
m koristili, detroitski trgovci su svakako nastojali zadr ati mir i diskreciju.
Erica, u svom u asu i oaju, nije ostavila mogunost ni za jedno od tih mirnijih rje enj
a. Naprotiv, is-trgla se iz ruke detektivke i jo uvijek vrsto ste ui ukradenu torbu
ala se u bijeg.
Istrala je iz trgovine kovezima na natkriveni trg i uputila se prema vanjskom, gla
vnom izlazu, kroz koji je u la. Detektivka i poslovoa, zateeni, sekundu-dvije nisu n
i ta poduzeli. Prva je do la k sebi ena. Pojurila je za Erikom viui Zaustavite je! Zaus
avite tu enu! Ona je kradljivka!
uvar u uniformi na hodniku, koji je avrljao s djetetom, naglo se okrene. Detektivk
a ga opazi. Ona zapovjedi: Uhvatite onu enu! Onu to tri! Uhapsite je! Ukrala je onu
torbu koju nosi!
uvar se hitro pokrene i potri za Erikom, dok su kupci u hodniku zurili otvorenih u
sta i ispru enih vratova, da bi bolje vidjeli to se dogaa. Drugi, kad su uli viku, na
gnu e van iz trgovine. Ali nitko ne poku a zaustaviti Eriku, dok je trala kuckajui pet
icama po podu hodnika. I la je dalje prema vanjskim vratima, a uvar je jo uvijek tut
njio za njom.
Za Eriku su sada ti jezoviti povici, ljudi koji na prolazu zure u nju, koraci ko
ji je progone i pribli avaju joj se bili kao te ak san. Zar se to uistinu dogaa? To j
li.
Poslije toga su je uveli u jednu sobicu s prozorom s re etkama, u stra njem dijelu p
olicijske stanice, zakljuali je i ostavili samu.
ef policije u predgrau, Wilbur Arenson, nije bio ovjek kojemu se uri bez potrebe. Ce
sto je ef Arenson za vrijeme svoga slu bovanja ustanovio da se sporost, kada ju je
bilo mogue primijeniti, kasnije isplatila, i tako nije tedio vrijeme itajui nekoliko
izvje taja o priznatoj krai u trgovini, koja se dogodila u rano popodne, nakon tog
a poku aj okrivljene da pobjegne, policijski radio-poziv i, kasnije, hvatanje i za
tvor. Zatvorena je okrivljenica, neka Erica Marguerite Tren-ton, stara dvadeset
pet godina, udata, nastanjena u Quarton Lakeu, suraivala i poslije potpisala izja
vu, u kojoj priznaje prijestup.
Po uobiajenom bi postupku sluaj i ao dalje redovnim tokom: podizanje optu nice, zatim
suenje i, najvjerojatnije, osuda. Ali kod policije u detroitskom predgrau nije sve
uvijek i lo redovnim tokom.
Nije bio sluaj da se ef bavi pojedinostima jednog obinoga sluaja neznatna prijestupa
, pa ipak su uz nijem pristanak podreenih
stanoviti sluajevi nalazili put do njego
va stola.
Trenton. Na to je ime zatitrala jedna struna u njegovu mozgu. ef nije tono znao ka
ko i gdje je to ime ve uo, ali je znao da e njegova pamet i a-kati odgovor, ako se ne
ude urio. U meuvremenu je dalje itao.
Drugo je odstupanje od redovna toka bilo to to narednik policijske pisarnice, poz
najui dobro naine i elje svoga efa, nije jo okrivljenicu unio u knjige. Tako jo nije
ostojao zapisnik u kopijama s njenim imenom, optu bom, koji bi mogli zloupotrijebi
ti novinski izvjestitelj. Nekoliko je stvari kod toga sluaja pobudilo zanimanje ef
a. Ponajprije, novana nesta ica oito nije bila povod. Lisnica, koja je okrivljenoj i
spala
u bijegu na parkirali tu, sadr avala je vi e od sto dolara gotovine kao i karte Americ
an Expressa i Diner-sa, pa kreditne mjenice mjesnih trgovina. ekovna knji ica u runo
j torbici okrivljene pokazivala je dobro novano stanje.
ef Arenson je dobro poznavao imune kradljivce po trgovinama i njihove mogue pobude,
pa ga novano stanje nije iznenadilo. Zanimljivije je bilo to to okrivljena nije h
tjela ni ta rei o svome mu u i telefonirati mu, kada joj je to dopu teno.
To nije ni ta mijenjalo na stvari. Policijski slu benik koji ju je ispitivao, ustano
vio je ija su kola kojima se vozila i pokazalo se da pripadaju jednome od Velike t
rojice proizvoditelja automobila, a daljnjim se istra ivanjem kod slu be sigurnosti t
e kompanije otkrilo da su to slu bena kola kompanije, jedna od dvojih kola koja su
data na upotrebu gospodinu Adamu Trentonu.
ovjeku iz slu be sigurnosti te kompanije omak-nuo se taj podatak o dvojim kolima, p
remda za to nije bio pitan, i policijski je slu benik, koji je preko telefona istr
a ivao, to zabilje io u svom izvje taju. Sada je ef Arenson, vrsto graen mu karac u kasn
pedesetim godinama, s poetkom ele, sjedio za svojim stolom i razmi ljao o toj bilje ci
.
ef policije je dobro znao da se mnogo automobilskih rukovodilaca koristi kolima k
ompanije. Ali samo rukovodilac na visoku polo aju mo e od kompanije dobiti dvoja kol
a jedna za sebe, druga za svoju enu.
Tako nije trebalo velike umne sposobnosti da bi se zakljuilo, da je okrivljena Er
ica Marguerite Trenton, sada zatvorena u jednoj maloj sobi za ispitivanje, a ne
u eliji jo jedan plod domi ljatosti narednika iz pisarnice udata za prilino va na o
.
Ono to je trebalo da ef sazna bilo je: koliko va na? I koliko je utjecajan mu gospoe T
renton?
injenica da je ef uope tro io vrijeme na takva pitanja pokazivala je za to su detroitsk
e prigradske opine zahtijevale da odr avaju svoje vlastite mjesne policijske snage.
Povremeno su se pojavljivali prijedlozi da se dvadesetak zasebnih policijskih s
naga irega
Detroita spoji u jednu jedinstvenu gradsku policiju. Takvo bi ureenje, dokazivali
su, osiguralo bolji rad time to bi se iskljuilo podvostruavanje pa bi bilo i jefti
nije. Gradski je sistem, ukazivali su njegovi zagovornici, drugdje ve uspje no uved
en.
Ali su se predgraa Birmingham, Bloomfield Hills, Troy, Dearbon, Grosse Pointe i d
ruga
uvijek tome sna no opirala. Zbog toga, a i zato to su itelji tih opina imali utj
ecaja tamo gdje je to bilo va no, prijedlog je svaki put propao.
Sistem malih, nezavisnih policijskih snaga mo da nije predstavljao najbolji nain da
se postigne jednaka pravda za sve, ali je uglednim mje tanima davao mogunosti da n
au izlaz, kada bi zakon prekr ili njihovi roaci ili prijatelji.
Tu smo!
ef se sjetio gdje je ve uo ime Tren-ton. Prije est ili sedam mjeseci ef Aren
on kupio je kola za svoju enu od zastupnika Smokevja Stephen-sena. efa je zastupni
k Smokev, za vrijeme dok je razgledavao u zastupstvu izlo ena kola, predstavio Ada
mu Trentonu iz glavne uprave automobilske kompanije. Poslije, dok su Smokev i ef
nasamo sklapali posao kupoprodaje, spomenuo je Smokev opet Trentona proriui mu da e
se dalje popeti u kompaniji i da e jednoga dana postati njen predsjednik.
Razmi ljajui o tom sluaju i njegovu sada njem zapletu, ef Arenson je bio zadovoljan to
e nije urio. Sada je znao ne samo da je uhap ena ena znaajna osoba, nego je saznao ta
koer gdje e tra iti posebna obavje tenja, koja bi mogla biti od pomoi u tom sluaju.
Poslu io se jednom vanjskom linijom na svom stolu i nazvao Smokevja Stephensena.
24.
Sir Perceval McDovvall Stuvvesant, baronet, i Adam Trenton poznavali su se i pri
jateljevali ve vi e od dvadeset godina. Bilo je to labavo prijateljstvo. Katkada bi
pro le po dvije godine i vi e da se ne vide, pa ak i da se jedan drugome ne javljaju
, ali kad god bi se na li u istom gradu, to se povremeno dogaalo, sastali bi se i s
lakoom obnovili stare veze, kao da nikada nisu ni bile prekinute.
Mo da je razlog njihova trajnog prijateljstva bila njihova razlinost. Adam je, iako
obdaren ma tom, u prvom redu bio majstor organizacije, pragmatiar koji je svoje id
eje ostvarivao. Sir Perceval, takoer jake ma te i sve uveniji kao sjajan znanstvenik
, bio je u biti sanjar, kojemu je bilo jako te ko svladavati svakodnevne ivotne pra
ktine probleme
vrsta ovjeka koji bi mogao izumiti patentni zatvara a zaboraviti pov
ui zatvara na rasporu vlastitih hlaa.
Bili su i razliita porijekla. Sir Perceval je bio posljednji izdanak jedne loze e
ngleskoga seoskog plemstva, otac mu je umro i naslijeeni mu je naslov bio nepatvo
ren. Adamov je otac bio radnik u eliani u Buffalu, u dr avi Nevv York.
Sreli su se u koled u
na sveuili tu Purdue. Bili su istih godina i diplomirali su zaj
edno, Adam tehniku, a Perceval, kojega su prijatelji zvali Perce, fiziku.
%.' *>-Poslije je Perce proveo jo nekoliko godina berui znanstvene diplome kao usput, kao
to dijete bere tratinice, a onda je radio neko vrijeme za istu automobilsku kompa
niju kao i Adam. To je bilo u Odjelu za znanstvena istra ivanja
u umnom rezevoaru
gd
je je Perce ostavio za sobom trag otkriem novih primjena za elektronski mikroskop
.
U tom su razdoblju provodili zajedno vi e vremena nego u bilo koje drugo vrijeme
b
ilo je to prije Adamove enidbe s Erikom, a i Perce je bio ne enja
i tijekom tog raz
doblja sve su se bolje osjeali jedan s drugim.
Neko se vrijeme Adam pomalo zanimao za Perceov hobby, pravljene pseudoantiknih vio
lina, a Perce bi u svaku od njih, osobenom duhovito u, prilijepio Stradivarijevu oz
naku. Meutim, kada ga je Perce nagovarao da zajedno ue ruski, odbio je. Perce se s
am dao na taj posao, i to samo zato to ga je netko pretplatio na jedan sovjetski a
sopis, i za manje od godinu dana s lakoom je itao ruski.
Sir Perceval Stuvvesant bio je vitak, dugonog, i Adamu se inilo da je uvijek isti
: sumoran, to nije bio, i trajno odsutan duhom, to je stvarno bio.
Bio je dobre naravi i ni ta ga nije izbacivalo iz njegova mira, a kada bi se sabra
o u razmi ljanju o nekom znanstvenom pitanju, zaboravio bi na sve oko sebe, ukljuuj
ui i sedmoro male, bune djece. To je leglo nastalo raajui se po jedno godi nje, otkada
se Perce o enio, to se dogodilo ubrzo nakon to je napustio automobilsku industriju.
O enio se dopadljivom, privlaivom vjetropirkom, sada lady Stuvvesant, i posljednji
h je nekoliko godina obitelj, koja se sve vi e poveavala, ivjela u svom domu u San F
ranciscu koji je bio nalik na veselu ludnicu.
Iz San Francisca je Perce doletio u Detroit posebno da posjeti Adama. Sastali su
se u Adamovu uredu u kasno popodne jednoga dana u kolovozu.
Kad je prethodnoga dana Perce nazvao da najavi svoj dolazak, Adam ga je usrdno n
agovarao da ne ide u hotel, nego da doe k njemu u Quarter Lake. Eriki se Perce sv
iao. Adam se nadao da e dolaskom staroga
r a '
Meutim, Perce je odbio. Bolje da to ne inim, sr: stari dru e. Ako se sretnem s Erikom,
ona e htjeti znati za to sam do ao, a i ti e joj to po svoj prilici htjeti rei na svoj
nain.
Adam je upitao: A za to dolazi ?
Mo da se elim zaposliti.
Ali sir Perceval nije tra io posao. Pokazalo se da je do ao da Adamu ponudi posao.
Jedna je kompanija na Zapadnoj obali, koja se bavila eksperimentalnom elektrinom
i radarskom tehnologijom, tra ila glavnog rukovoditelja. Perce, koji je bio jedan
od utemeljitelja te kompanije, bija e i njen znanstveni potpredsjednik pa se na Ad
ama obratio koliko u ime svojih kolega toliko i u svoje ime.
Izjavio je: elimo te postaviti za predsjednika, stari prijatelju. Poet e na vrhu.
Adam ree suho: To je i Henry Ford rekao Bufi-kieju Knudsenu.
Ovo bi moralo ispasti bolje. Jedan je razlog za to to bi bio na financijski jaku p
olo aju! Perce se malo namr ti gledajui Adama. Molim te za jednu ljubaznost dok sam ovd
je, a to je da me shvaa ozbiljno.
To sam uvijek inio. To je bila jedna od osobina njihova odnosa, pomisli Adam
temelj
io se na obostranu po tovanju sposobnosti drugoga, i to s dobrim razlogom. Adam je
postigao dobre uspjehe u automobilskoj industriji, a Perce je, usprkos svojoj p
ovremenoj maglovitosti i rastresenosti kada se radilo o svakida njim stvarima, sva
ku stvar koju bi dotakao na znanstvenom polju pretvorio u znatan uspjeh. I prije
toga susreta Adam je uo o Perceovoj West Coast kompaniji, koja je za kratko vrijem
e postigla vrlo dobar glas zbog progresivnih istra ivanja i razvoja elektronike.
Mi smo mala kompanija, ree Perce, ali brzo rastemo i to je na problem.
Obja njavao je dalje, kako se jedna grupa znanstvenika poput njega povezala u komp
aniju, s ciljem da novo, progresivno znanje, kojim nauka obiluje, pretvore u praktine izume i tehnologiju. Osobito se bave izvorima energije i problem
ima prijenosa struje, koji iskrsavaju u novije vrijeme. Predvieni razvoj nee pomoi
samo ugro enim gradovima i industriji, nego e takoer irokim mehanikim sistemom navodnj
avanja poveati zalihe hrane u svijetu. Jedna je grupa ve postigla uspjehe na nekol
iko njiva, tako da kompanija, kako se Perce izrazio, zarauje svoj kruh i maslac pa
ak i ne to malo pekmeza. Oekuju se jo
daleko vei uspjesi.
Dobar dio na ega rada usredotoen je na super-provodnike, rekao je Perce. Upitao je Ad
ama: Zna li mnogo o tome?
Malo, ne mnogo.
Ako nam uspije prodrijeti
a neki od nas vjeruju da je to mogue
to e biti najrevoluc
ionarnija snaga i metalur ki razvitak generacija. Kasnije u ti rei ne to vi e o tome. To
bi mogao biti na najvei posao.
U ovom je asu, izjavio je Perce, kompaniji potreban poslovan ovjek vrhunske ma te, d
a njome upravlja. Mi smo znanstvenici, stari prijatelju. Da tako ka em, mi imamo to
liko znanstvenih genija koliko uope mo ete nai pod jednim krovom u ovoj zemlji. Ali
prisiljeni smo obavljati poslove koje ne elimo obavljati i za koje nemamo spreme
organizacija, uprava, bud et, kreditiranje i ostalo. Mi bismo eljeli ostati u svoji
m laboratorijima, vr iti pokuse i misliti.
Meutim, grupa ne eli bilo kojeg poslovnog ovjeka, izjavio je Perce. Mogli bismo nai g
omile raunovoa i pun tovarni kamion poslovnih savjetnika. Meutim, nama treba linost
netko tko ima ma te, tko razumije i po tuje znanstveni rad, tko se zna koristiti teh
nologijom, usmjeravati izume, ustanoviti to je najva nije, voditi poslove, dok emo s
e mi brinuti za ono iza toga, a da ipak bude pristojno ljudsko bie. Ukratko, star
i moj, potreban si nam ti.
Nije bilo mogue ne osjetiti se polaskanim. Sama ponuda namje tenja iz drugih kompan
ija nije za Adama bio nov do ivljaj, ni ta manje nego i za druge automobilske rukovo
ditelje. Ali ponuda od strane Per-cea, s obzirom na to tko i to je on, bija e ne to d
rugoAdam upita: to misle ostali?
Oni su navikli oslanjati se na moj sud. Mogu ti rei da smo, ocjenjujui kandidate, s
kratili popis. Jako skratili. Ostalo je zapravo samo tvoje ime.
Adam ree
i to iskreno: Dirnut sam.
Sir Perceval Stuvvesant je sebi dopustio jedan od svojih rijetkih laganih osmije
ha. Mogao bi biti dirnut i zbog drugih stvari. Ako eli , mo emo razgovarati o plai, pos
ebnim dodacima na plau, dionicama i pravu opcije.
Adam zatrese glavom. Jo ne, ukoliko uope doe do toga. Stvar je u tome da ja nikada n
isam razmi ljao o napu tanju posla s automobilima. Kola su uvijek bila moj ivot. I jo
su uvijek.
ak i sada je za Adama itav taj razgovor bio samo pitanje logike diskusije. Koliko g
od po tovao Per-cea i koliko god njihovo prijateljstvo bilo jako, Adam sebi nije m
ogao predoiti da bi dragovoljno napustio automobilsku industriju.
Sjedili su suelice. Perce se vrpoljio na stolici. Imao je obiaj da se sjedei savija
i ispravlja, uslijed ega je njegovo dugo i vitko tijelo izgledalo kao krivulja.
Osim toga svaki takav pokret oznaavao bi promjenu teme.
Pita li se ikada, ree Perce, to e biti urezano na tvom nadgrobnom spomeniku?
Nisam siguran ni da u ga imati.
Perce odmahne rukom. Ja govorim u prenesenom znaenju, stari moj. Svi emo imati spom
enik, od kamena ili od zraka. Na njemu e pisati to to smo uinili s vremenom koje na
m je poklonjeno, to smo ostavili iza sebe. Jesi li ikada razmi ljao o tome?
Svakako, ree Adam. Mislim da svatko od nas pomalo misli na to.
Perce sastavi vr ke prstiju i zagleda se u njih. Mislim da bi o tebi mogli rei nekol
iko stvari. Na primjer: ,Bio je potpredsjednik jedne automobilske kompanije', il
i mo da ak i predsjednik
to jest, ako te srea i dalje bude slu ila i ako izbaci iz nat
ecanja sve druge jake takmace. Bio bi u dobru dru tvu, premda zapravo u golemu dru t
vu. Ima tako mnogo predsjednika i potpredsjednika u automobilskoj industriji, mo
j stari. Mno e se kao iteljstvo u Indiji.
ilP^'liiiB
Ako ve hoe ne to rei, ree Adam, za to ne prijee na stvar?
Sjajan prijedlog, staro mome.
Katkada se Adamu inilo da Perce pretjeruje s upotrebom anglicizama. Perce ih je m
orao smi ljeno upotrebljavati, jer, premda je bio britanski barun, ivio je ve etvrt s
toljea u Sjedinjenim Amerikim Dr avama i, osim govora, svi su njegovi obiaji i ukus b
ili ameriki. Ali mo da je to bio samo dokaz da svatko ima ljudskih slabosti.
Sada se Perce nagne naprijed i ozbiljno se zagleda u Adama. Zna li to bi tvoj spome
nik mogao rei: ,Uinio je ne to novo, drugaije, ne to vrijedno. Vodio je one koji su pro
bijali nove staze, krili svje e tlo. Ono to je ostavio za sobom, va no je i trajno'.
Perce se zavali u naslon stolice, kao da ga je iscrpio dugi govor
neuobiajen za n
jega i naporno uzbuenje.
U ti ini koja je uslijedila osjeao je Adam vi e tronutosti nego u bilo kojem trenutku
toga razgovora. U sebi je priznavao istinitost onoga to je Perce rekao, a takoer
se i pitao, kako e se dugo Orion zadr ati u sjeanju, po to proe njegovo vrijeme i upotr
ebljivost. Oboje se sada inilo va nim i vladalo je ivotom mnogih, pa i njegovim. Ali
koliko e se va nim initi u vremenu koje dolazi?
U uredskim je prostorijama bilo tiho. Bija e kasno popodne, pa je tu kao i drugdje
unutar upravne zgrade dnevna utrka popu tala, a sekretarice i ostali poeli su odla
ziti kuama. Adam je odavle, sa svoje stolice mogao vidjeti promet na auto-putu, k
oji se poeo pojaavati kad su nagrnuli namje tenici iz tvornica
i ureda.
Izabrao je ovo doba dana, jer je Perce posebno zahtijevao da imaju barem jedan s
at vremena u kojemu nee biti uznemiravani.
Reci mi ne to vi e, ree Adam, o superprovod-nicima
o prodoru o kojem si govorio.
Perce ree mirno: Oni predstavljaju sredstvo da doemo do ogromne nove energije, pril
iku da proistimo svoju okolinu i stvorimo vee blagostanje nego to ga je ova zemlja
ikada poznavala.
Zujanje telefona s Adamova stola sprijeilo ga je da nastavi.
Adam nestrpljivo pogleda telefon. Prije Perceova dolaska rekao je svojoj tajnici
Ursuli da ih ne uznemiruje. inilo se da je i Perce nesretan zbog toga prekidanja
.
No Adam je znao da Ursula ne bi bez dobra razloga uinila ne to protivno njegovim up
utama. Ispria se, sjedne za svoj stol i podigne slu alicu.
Ne bih vas zvala, javljala je tajnica tihim glasom, ali gospodin Stephensen ka e da m
ora s vama govoriti, da je izvanredno hitno.
Smokev Stephensen?
Da, gospodine.
Adam ree srdito: Tra ite od njega broj gdje e biti kasnije veeras. Ako mognem, nazvat
ga. Sada ne mogu razgovarati.
Osjetio je da je Ursula nesigurna. Gospodine Tren-ton, upravo sam to i ja rekla.
Ali on ostaje uporan. Ka e, kad biste znali o emu se radi, ne bi vam bilo krivo
to
vas smeta.
Prokletstvo! Adam pogleda Percea kao da mu se ispriava, zatim upita Ursulu: Je li s
ada na liniji?
Jest.
U redu, dajte mi ga.
Pokriv i rukom telefon, Adam obea: Ovo nee trajati vi e od minute. Neprilika je s ljudi
a poput Smokevja Stephensena, pomisli, to uvijek misle da su njihovi poslovi od n
ajvee va nosti.
Kvrc! Glas automobilskog zastupnika: Jesi to ti, Adame?
Da, ja sam. Adam nije ni poku ao sakriti svoje neraspolo enje. Koliko ja znam, moja ti
je tajnica ve rekla da sam zauzet. O emu se god radilo, morat e priekati.
Da li da to ka em tvojoj eni? Adam odgovori svadljivo: Sto to treba da znai? To zn
spodine veliki rukovoditelju, koji ste prezauzeti da biste odgovorili na naziv j
ednog prijatelja, da je va a ena u zatvoru. I to ne zbog nekog prometnoga prijestup
a, ukoliko vas to zanima. Zbog krae.
Adam je od zaprepa tenja zanijemio, a Smokev nastavi: Ako joj eli pomoi i pomoi samome
sebi, odmah sada ostavi sve to te zadr ava i doi tamo gdje te ja ekam. Slu aj pa ljivo.
ei u ti kuda treba da doe .
Adam je, zbunjen, zapisao upute koje mu je dao Smokev.
Treba nam odvjetnik, ree Adam. Poznam ih nekoliko. Nazvat u jednoga i pozvati ga ovam
o.
Bio je sa Smokevjem Stephensenom u Smokevjevim kolima, na parkirali tu policijske
stanice u predgrau. Adam jo nije bio unutra. Smokev ga je nagovorio da ostane u ko
lima, dok mu je on izlo io injenice u vezi s Erikom, to ih je saznao na telefonu od e
fa Arensona i za vrijeme posjeta u efovoj kancelariji prije Adamova dolaska. U Ad
amu je, dok je slu ao, sve vi e rasla napetost, a lice mu se sve vi e mr tilo od zabrinu
tosti.
Svakako, svakako, ree Smokev. Idi, nazovi odvjetnika. Kad si ve kod toga, za to ne bi
azvao i News, Free Press i Birmingham Excentric? Oni bi mo da poslali i snimatelje
.
Zar je to va no? Oito je da se policija glupo zabunila.
Nisu se oni zabunili.
Moja ena nikada ne bi...
Smokev ga prekine, oajan: Tvoja je ena to uinila. Hoe li to ve jednom shvatiti? I ne
mo da je uinila, nego je i potpisala priznanje.
Ne mogu to vjerovati.
Bolje bi ti bilo da vjeruje . ef Arenson mi je to rekao; on ne bi lagao. Osim toga,
policajci nisu budale.
Ne, ree Adam, znam da nisu. On duboko udahne i polako izdahne, prisiljavajui se da pa
ivo razmi lja
po prvi put nakon to je, prije pola sata, urno prekinuo sastanak s Per
cevalom Stuvvesantom. Perce je pokazao razumijevanje, videi da se dogodilo ne to oz
biljno, premda mu Adam nije ni ta obja njavao u vezi s iznenadnim nazivom. Dogovoril
i su se da
e Adam nazvati Percea u njegovu hotelu, kasnije te veeri ili sutradan ujutro.
Sada je Smokev Stephensen ekao pokraj Adama, dimei iz cigare, tako da su kola bila
puna dima usprkos ureaju za zraenje. Vani je bilo turobno, ki no, kao to je bilo itav
o popodne. Spu tao se sumrak. Na vozilima i u zgradama su se palila svjetla.
Dobro, ree Adam, ako je Erica uinila to to ka u, ne to drugo mora biti u pozadini tog
Po svom obiaju, automobilski zastupnik rukom protrlja bradu. Njegov pozdrav Adamu
na dolasku nije bio ni prijateljski ni neprijateljski, a tako je isto bio sada
neodreen i njegov glas. to bilo da bilo, mislim da je to ne to izmeu tebe i tvoje ene.
Isto vrijedi i za utvrivanje to je pravo a to krivo; mene se ne tie ni jedno ni drug
o. Mi razgovaramo o injenicama.
Jedna su se policijska kola zaustavila blizu mjesta gdje su oni parkirali. Iza la
su dva policajca u uniformama, vodei izmeu sebe jednog ovjeka. Policajac o tro pogled
a kola Smokevja Stephensena i njih dvojicu u kolima; trei je ovjek, koji je, kako
je Adam sada vidio, imao na rukama lisice, skrenuo pogled u stranu. Dok su Smoke
v i Adam promatrali, trojka je u la unutra.
To je neugodno podsjealo na poslove kakvi se tu obavljaju.
injenica je, ree Adam, da je Erica tamo unutra
barem tako ti ka e
i da joj je pot
omo. Ja se mogu ili sam zaletjeti i razbacivati se svojim ugledom pa tako mo da i s
am pogrije iti, ili mogu uiniti ono to je razumno, to jest, unajmiti odvjetnika.
Razumno ili ne, zabrunda Smokev, vjerojatno e pokrenuti ne to to poslije nee vi e m
iti, i kasnije e ti biti ao to nisi poduzeo ne to drugo.
to drugo?
Na primjer da pusti najprije mene da uem tamo unutra. Kao tvoj predstavnik. Da vidi
m to mogu uiniti.
udei se samome sebi to to nije pitao ve prije, Adam upita: Za to je policija zvala ba
tebe?
ef me pozna, ree Smokev. Prijatelji smo. On zna da ja tebe poznam. Pre utio je Adamu
to je ve saznao
da postoji vjerojatnost da e se trgovina gdje se dogodila kraa nago
diti tako da ukradena stvar bude plaena i da nee zahtijevati da se podigne optu ba;
takoer i to da je ef Arenson svjestan osjetljivosti toga sluaja u lokalnom smislu,
pa da bi se zato sve moglo srediti ovisno o suradnji i uvi-avnosti svih kojih se
tie.
Ja ne znam to bih mogao uiniti, ree Adam. Ako ti misli da bi ne to mogao, uini to.
poem s tobom?
Smokev je mirno sjedio. Ruke su mu poivale na volanu, lice mu je bilo bez izraza.
Dobro, ree Adam, mo e li ili ne mo e ne to uiniti?
Da, prizna Smokev, mislim da bih mogao.
to onda ekamo?
Cijena, ree tiho Smokev. Svemu postoji cijena, Adame. Ti bi to najbolje morao znati.
Ako se radi o mitu ...
Mito nemoj ni spomenuti! Ni ovdje ni tamo.
Smokev poka e rukom prema policijskoj zgradi. I zapamti: Wilbur Arenson je razuman
momak. Ali kad bi mu i ta ponudio, tvoju bi enu optu io svime ime bi stigao. I tebe ta
koer.
Nisam namjeravao. Na Adamu se vidjelo da je radoznao. Ako nije to, to onda ...
Ti kukin sine! Smokev je te rijei izgovorio viui; ruke su mu pobijeljele kako je stez
o volan: Izbacuje me iz posla, sjea li se? Ili je to tako neva no da si na to ve zabor
vio? Mjesec dana, rekao si. Mjesec dana do asa kad e tvoja sestra povui svoj kapita
l iz mog poduzea. Mjesec dana do asa kada e onu svoju potkazivaku bilje nicu predati k
mpanij-.skom prodajnom odjelu.
Adam ree hladno: Dogovorili smo se. To nema nikakve veze s ovim.
I te kako to ima veze s ovim! Ako eli da se ena izvue iz ove gu ve, a da se njeno i tv
je ime ne vue po blatu po itavu Michiganu, najbolje bi bilo da ponovno razmisli i t
o brzo.
Bilo bi bolje da mi ka e kako.
Nudim ti nagodbu, ree Smokev. Ako to treba obja njavati, onda nisi ni upola onako bist
ar kako sam mislio.
Adam nije nastojao prikriti prezir, koji se ojeao u njegovu glasu: ini mi se da sam
shvatio. Reci mi imam li pravo. Spreman si posredovati koristei se svojim prijat
eljstvom sa efom policije i nastojati osloboditi moju enu, postii da se povue optu ba.
Zauzvrat oekuje od mene da svojoj sestri ka em da ne dira u svoj ulog u tvom zastup
stvu i, zatim, da zaboravim ono to znam o tome kako nepo teno vodi svoje poslove.
Smokev zare i: Ti sebi malo previ e dopu ta s tom rijei nepo tenje. Mo da bi trebalo da
eti da toga ima u vlastitoj obitelji.
Adam prijee preko te primjedbe. Jesam li ili nisam ispravno shvatio tvoj prijedlog
?
Ipak si bistar. Ispravno si shvatio.
Onda moj odgovor glasi: ne! Ni uz koje uvjete ne bih promijenio savjet koji namje
ravam dati svojoj sestri, jer bi to znailo rtvovati njen probitak, da bih pomogao
sebi.
Smokev ree ivahno: To znai, dakle, da bi mo da razmislio o onome s kompanijom.
Nisam to rekao.
Nisi rekao ni ,ne'.
Adam je utio. U kolima se ulo samo drndanje motora u praznom hodu i zujanje ureaja
za zraenje.
Smokev ree: Prihvaam polovicu nagodbe. Ne smeta ono s Teresom. Posredovat u, ako me
ne pot-ka e kompaniji. Za uti pa onda nastavi: ak neu tra iti ni da mi preda tu tvoju
njigu. Samo tra im da je ne upotrijebi .
Adam jo uvijek nije odgovarao.
Moglo bi se rei da bira izmeu kompanije i ene. Bit e zanimljivo vidjeti tko ti je pre
Adam ogoreno odgovori: Dobro zna da nemani izbora.
Bio je svjestan da ga je Smokev nadmudrio kao to se to dogodilo i onoga dana kada
su se sukobili
u zastupstvu, kad je Smokev zahtijevao dvostruko vi e nego to je oekivao, a onda bio
sporazuman s time da dobije ono to je zapravo htio dobiti. Bio je to stari gambi
t1 zastupnika, onda kao i sada.
Ali ovaj put treba misliti na Eriku, podsjetio je sebe Adam.
Je li zaista tako? Jo je i u ovom asu bio u napasti da se odrekne Smokevjeve pomoi,
da ide sam na policiju, da sazna sve to mo e saznati o situaciji, koja mu se jo uvi
jek inila nestvarnom, da otkrije to se mo e urediti, ako se i ta mo e. Ali to je znailo
zlo iti se opasnosti da ne uspije. injenica je da se Smokev pozna sa efom Arensonom,
a isto je tako oigledno da se Smokey snalazi u ovakvim situacijama, a da se Adam
ne snalazi. Kada je Adam prije nekoliko a-saka rekao: Ja ne znam to bih mogao uinit
i, bila je to istina.
No znao je da je postupio protivno svojem osjeaju morala i nagodio se na nain svoj
e savjesti, bilo to ili ne bilo u Erikinu korist. Imao je mraan predosjeaj da to n
ee biti posljednji put i da e s vremenom sklapati jo dalekose nije nagodbe te vrste,
i osobno i u poslu.
Smokev je, sa svoje strane, potajno likovao. Onoga dana, prije samo kratkog vrem
ena, kad je Adam prijetio da e ga odati i kada je Smokev dobio mjesec dana odgode
, bio je uvjeren da e se ne to promijeniti. Ostao je u tom uvjerenju. Sada se inilo
da je dobro slutio.
Adame, ree Smokev. Ugasio je cigaru, s mukom suzdr avajui smijeh. Hajdemo da izvadimo
voju gospu iz kripca.
Po tovale su se formalnosti, dr alo se propisa.
U Adamovoj je prisutnosti ef Arenson o tro opomenuo Eriku. Gospoo Trenton, ako se to
ikada jo dogodi, primijenit emo zakon u punoj snazi. Da li vam je to jasno?
Erikine su usne oblikovale jedva ujan Da.
') Nain otvaranja igre u ahu
Ona i Adam sjedili su svako na svojoj stolici suelice efu, koji je sjedio za svoji
m stolom. Usprkos krutosti, ef Arenson je bio vi e nalik nekom bankaru nego policaj
cu. Sjedei polo aj nagla avao je njegov niski rast; svjetlo odozgor obasjavalo je elu
na njegovoj glavi.
U sobi nije bilo nikoga osim njih troje. Smokev Ste-phensen, koji je upriliio taj
sastanak i njegov ishod, ekao je vani u hodniku.
Adam je bio tu sa efom, kada su uveli Eriku u pratnji jedne policajke.
Adam je po ao prema Eriki ra irenih ruku. Ona je, tako se inilo, bila iznenaena to ga v
idi. Ja im nisam rekla da te pozovu. Nisam tebe htjela mije ati. Glas joj je bio pro
mukao i zastra en.
On ree grlei je: Pa, zbog ovakvih situacija i postoje mu evi, zar nije tako?
ef dade znak policajki da izie. Nakon nekog vremena, na efov nagovor, svi posjedaju
.
Gospodine Trenton, za sluaj da vi pomislite da se ovdje radi o nekom nesporazumku,
smatram da bi trebalo da ovo proitate. ef Arenson pru i preko stola jedan papir Adam
u. Bila je to foto-kopija Erikine potpisane izjave, u kojoj je priznala krivnju.
ef je ekao dok Adam proita izjavu, a zatim upita Eriku: Sada vas u prisutnosti va ega
mu a pitam: jeste li bili nagovoreni da to izjavite, i da li je bilo upotrijebljen
o ikakvo nasilje ili prisila?
Erica zatrese glavom.
Vi, dakle, ka ete da je izjava bila potpuno dobrovoljna?
Da. Erica je izbjegavala Adamov pogled.
Imate li se na to po aliti, bilo na postupak ovdje bilo u vezi s policijskim slu benic
ima koji su vas uhapsili?
Opet Erica zatrese glavom.
Glasno, molim vas. Hou da va mu uje.
Ne, ree Erica. Ne, nemam se na to potu iti.
Gospoo Trenton, ree ef, htio bih vam postaviti jo jedno pitanje: ne morate odgovorit
ali biste meni time pomogli, a mo da i va em mu u. Ja vam obeavam da va odgovor, kakav g
od bio, nee imati nikakvih posljedica.
ISSfc
"tsseses
Erica je ekala.
Jeste li ikada prije ne to ukrali, gospoo Tren-ton? Mislim u novije vrijeme u istoj
vrsti okolnosti kao danas.
Erica je oklijevala. Tada tiho ree: Da.
Koliko puta?
Adam ree: Rekli ste jedno pitanje i ona je odgovorila.
ef Arenson uzdahne. Dobro. Neka bude.
Adam je vidio da ga je Erica zahvalno pogledala, a onda se upitao da li je pogri
je io kad se umije ao. Mo da bi bilo bolje da sve izie na vidjelo, budui da je ef ve ob
da je sigurna. Tada Adam pomisli: mjesto za daljnja otkria je kod kue, kad njih dv
oje ostanu sami.
Ako mu Erica htjedne rei. To nije bilo sigurno.
Ni sada Adam nije znao to e on i Erica uiniti kada dou kui. Kako da prihvati injenicu
da mu je ena kradljivka?
Odjednom ga obuze srd ba: kako mu je Erica mogla to uiniti?
Tada je ef Arenson strogo ukorio Eriku, a ona je ukor prihvatila.
ef je nastavio: U ovome pojedinanom, zasebnom sluaju, zbog dru tvenoga polo aja va ega
i zbog nesretna uinka koji bi istraga proizvela na vas oboje, nagovorili smo trgo
vinu da ne preda tu bu, a ja sam odluio da ni ta dalje ne poduzimam.
Adam ree: Znamo da je to va a ideja, efe, i zahvalni smo vam.
ef Arenson se nakloni u znak priznanja. Ima to katkada prednosti, gospodine Trento
n, kada umjesto jedne jedine velike, gradske policije postoje mjesne prigradske
policijske snage. Mogu vam rei: da se to dogodilo u samome gradu, uz gradsku poli
ciju, ishod bi bio posve drukiji.
Ako to ikada bude u pitanju, moja ena i ja emo biti najjai pobornici mjesne policije
.
ef se pretvarao kao da je to preuo. Politika taktika, mislio je, ne smije biti prev
i e uoljiva, premda je dobro to je stekao jo dvoje koji e podr avati mjesnu samostalnos
. Jednog bi se dana taj Trenton
mogao pokazati kao jak saveznik, ako se bude popeo tako visoko kako mu proriu. ef
je volio biti ef. On je namjeravao uiniti sve to mo e da bi to i ostao do umirovljenj
a, a ne da postane nekakav podruni kapetan
to bi se dogodilo u gradskoj policiji k
oji prima nareenja iz sredi ta.
On kimne glavom, ali ne ustane nema smisla pretjerivati
kada su Trentonovi odlaz
ili.
Smokev Stephensn nije vi e bio u hodniku, nego je ekao vani u kolima. Kada su Adam i
Erica izi li iz policijske zgrade, on izie iz kola. Bio je ve mrak. Ki a je prestala.
Dok je Adam ekao da se Smokev pribli i, po la je Erica sama prema mjestu gdje su bila
parkirana Adamova kola. Dogovorili su se da Erikin kabriolet ostave preko noi u
policijskoj gara i i da sutra dou po njega.
Dugujemo ti zahvalnost, ree Adam Smokevju. Moja ena sada nije raspolo ena, ali e ti i
a zahvaliti kasnije. Adama je stajalo napora da bude uljudan, jer je jo uvijek osj
eao gorinu zbog zastupnikove ucjenjivake taktike. Razum mu je, meutim, govorio, da b
i bez Smokevjeve pomoi mogao gore proi.
Tada se Adam sjeti svoje unutra nje srd be na Eriku. Shvatio je da mu je skrivila i
time to ga je izruila na milost i nemilost Smokevju Stephensenu.
Smokev se smijuljio i odlo io cigaru. Nije potrebno da zahvaljujete. Dokle god se t
i bude dr ao svog dijela nagodbe.
Odr at u rije.
Samo jo ne to. Mo da e rei da se to mene ne tie, ali nemoj biti previ e krut prema sv
i.
Ima pravo., ree Adam, to se tebe ne tie.
Automobilski zastupnik nastavi ne osvrui se na Adamove rijei: Ljudi ine udne stvari,
ada za to imaju udne razloge. Katkada je vrijedno ulo iti malo truda, da se pronae k
oji su to razlozi.
Ako mi ikada ustreba psiholog amater, pozvat u tebe. Adam se okrene. Laku no!
Smokev ga je zami ljeno promatrao kako odlazi.
-Mm
Pre li su V2 pola puta do Quarter Lakea.
Ni ta nisi rekao, ree Erica. Zar nee ni ta rei? Gledala je ravno naprijed, i premda
las zvuao umorno, imao je prizvuk prkosa.
Sve to imam rei mogu sa eti u jednu rije: za to? Dok je vozio, Adam se borio da zadr i
t nad svojim negodovanjem i srd bom. Sada je oboje probilo: Za ime bo je! Za to?
To sam i ja sebe pitala.
Dobro, pitaj se opet i gledaj, ako mo e , da da nekakav razuman odgovor. Bio proklet,
ako ja mogu dati takav odgovor.
Ne mora vikati.
Ti ne mora krasti.
Ako se budemo samo svaali, ree Erica, neemo daleko doi.
Ja samo elim doi do odgovora na jedno jednostavno pitanje.
A to je pitanje: za to?
Tono.
Ako ba mora znati, ree Erica, zapravo sam u tome u ivala. Smatram da e te to ogorit
Da, to me paklenski ogorava.
Ona nastavi, glasno razmi ljajui, kao da obja njava samoj sebi: U stvari nisam eljela d
a me uhvate, ali me uzbuivalo saznanje da bi se to moglo dogoditi. To je itavu stv
ar inilo uzbudljivijom, na neki nain britkijom. Osjea se na neki nain kao kada popije
koju a icu previ e. U stvari, kad su me uhvatili, bilo je stra no. Mnogo gore nego i ta t
sam u svojoj ma ti zami ljala.
Dobro, ree Adam, bar smo krenuli s mrtve toke.
Ako nema ni ta protiv, to bi za veeras bilo sve. Vidim da sprema mno tvo pitanja, a sma
ram da ih ima pravo postavljati. Ali da li bismo mogli preostala pitanja ostaviti
za sutra?
Adam pogleda u stranu. Vidio je da je Erica naslonila glavu otraga na naslon i z
aklopila oi. Izgledala je mlada i ranjiva i umorna. Odgovorio joj je: U redu.
Ona ree, tako tiho da se morao naprezati da uje: I hvala to si do ao. Istina je to sam
rekla nisam htjela poslati po tebe, ali sam bila sretna kad si bio tamo.
On pru i ruku i polo i je na njene ruke.
Rekao si ne to Erica je govorila pospano, kao iz neke daljine, o tome da smo poeli. K
d bismo bar mogli posve iznova poeti.
U kojem smislu?
U svakom smislu. Uzdahnula je: Znam da ne mo emo.
Adam ree bez razmi ljanja: Mo da mo emo. To je udno, mislio je, da je ba danas Perceva
vvesant predlo io jedan nain.
Sir Perceval i Adam zajedno su dorukovali u gradu u hotelu Hilton, gdje je Perce
odsjeo.
Adam nije razgovarao s Erikom od pro le veeri kada su se vratili kui. Ona je bila is
crpljena i legla je u krevet, odmah zaspala i jo uvijek je spavala zdravim snom k
ada je on rano ujutro po ao od kue i odvezao se u grad. Pomi ljao je da je probudi, o
dluio protivno, a onda mu je na pola puta do mjesta sastanka za doruak bilo krivo t
o to ipak nije uinio. Vratio bi se natrag, da Perce nije morao jo tog prijepodneva
odletjeti u New York zbog toga su pro le veeri telefonom ugovorili ovaj sastanak;
osim toga, odjednom je Perceov prijedlog izgledao vredniji pa nje i va niji nego to j
e bio dan prije.
Jednu je stvar Adam pro le noi primijetio, a to je bilo da je Erica, kad je i la spav
ati sama u gostinsku sobu, kako je inila pro li mjesec, ostavila otvorena vrata, i
jo uvijek su bila otvorena, kad je on to jutro na prstima u ao unutra.
Sada je odluio da za jedan sat nazove kuu. Onda e, ako Erica bude eljela razgovarati
, promijeniti dnevni red u uredu i dio popodneva provesti kod kue.
Big Rufe pljune na pod i promrmlja: Da-a, ovjee, na tvom mjestu ja bih ipak o tome
razmislio.
Na kraju je Rollie pristao da preprodaje drogu, djelomino zbog prijetnje Big Rufe
a, ali takoer i zato to mu je oajniki bio potreban novac. Poslije druge zapljene nje
gove plae u lipnju do ao je strogi financijski program Leonarda VVingatea, koji je
Rollieju i Mayi Lou ostavljao jedva toliko da mogu ivjeti i ni ta im nije ostajalo
za otplaivanje drugih pozajmica.
U stvari je to s drogom i lo lako, tako lako da se pitao nije li se ipak uzalud to
liko brinuo. Bio je zadovoljan to se radilo samo o marihuani i LSD-u, a ne o hero
inu, to je bilo opasnije prodavati. Svakako po tvornici je cirkulirao i heroin i
on je poznavao u i-vatelje. Ali u u ivatelje heroina se nikad ne mo e pouzdati, lako ih
je bilo uhvatiti, a na saslu anju su obino odavali svoga dobavljaa.
S marihuanom je, naprotiv, bilo lako. FBI i mjesna policija su
u povjerenju
saopi
li upravama automobilskih kompanija da se nee obazirati na ras-paavanje marihuane
gdje se radi o manje od jedne funte te droge. Uzrok je tomu bio jednostavan prem
alo istra itelja. Ta je obavijest procurila, tako da su Rollie i ostali pazili da
unose u tvornicu samo male koliine odjednom.
I samoga je Rollieja iznenadilo koliko je ra ireno u ivanje marihuane. Otkrio je da
je vi e od polovine ljudi koji su radili oko njega pu ilo dvije do tri cigarete na d
an, a mnogi su priznavali da ih samo ta droga dr i. Za ime Krista, tvrdio je jedan o
d redovitih kupaca, da ovjek nema trave, kako bi podnio ovaj u as? Rekao je da mu ve j
edna polovica cigarete daje snage koja traje po nekoliko sati.
Rollie je uo kad je jedan drugi radnik rekao predradniku, koji ga je opomenuo, je
r je bilo vidljivo da u iva marihuanu: Da najurite s posla sve one koji pu e travu,
tko bi vam ovdje proizvodio kola?
Rollieju je preprodavanje droge donosilo i to da je mogao namirivati raune kod li
hvara, a da mu jo ostane koji novi, koji bi iskoristio da i sebi pribavi drogu. Ust
anovio je da je istina da se dan na tekuoj vrpci za sastavljanje lak e podnese ako
si u zanosu, a da ti ipak uspijeva obavljati svoj posao.
Rollieju je uspjelo raditi tako da je Frank Park-land uvijek bio s njim zadovolj
an, usprkos njegovim posebnim djelatnostima, koje su mu u stvari oduzimale malo
vremena.
Budui da nije dugo radio u tvornici, bio je bez posla dva od ona etiri tjedna, kad
je u pogonu bio obustavljen posao, da bi se izvr ile promjene potrebne za proizvo
dnju Oriona, a ponovno su ga uzeli na posao, kad su prvi Orioni krenuli niz vrpc
u.
Orion je kod njega pobudio ivo zanimanje pa ga je, kad se vratio kui nakon prvog d
ana rada na njemu, opisao Mayi Lou kao uspaljene kotae! inilo se da je na Rollieja d
jelovao i seksualno, jer je dodao: Spremi se na posao noas, na to je May Lou zahihot
ala, a kasnije je tako i b'ilo. Kod toga je Rollie najvei dio vremena mislio na k
otae i na koji bi nain i on sam do ao do Oriona.
inilo se da sve dobro ide i za neko je vrijeme Rollie Knight gotovo zaboravio na
svoj kredo: Ni ' nije zauvijek.
Sve do posljednjega tjedna u kolovozu, kad je imao razloga da se toga sjeti.
Poruka Big Rufa stigla je Rollieju na njegovu radnom mjestu preko skladi tara Dadd
vo Lestera. Slijedee e noi u akciju. Rollie je sutradan po isteku svoje smjene mora
o ostati u tvornici. Dotle e primiti jo neke upute.
Rollie zijevne u lice Daddvju: Idem se ispisati iz knjige zadu enja.
Pametan si, dobaci mu natrag Daddy-o, ali meni nemoj fulirati. Bolje ti je da se po
javi .
I Rollie je znao da je tako i, kako je prilikom posljednjega pothvata poslije sm
jene na lak nain do ao do dvjesta dolara, mislio je da e tako biti i sutra. Meutim, u
pute koje je primio sutradan, jedan sat prije zavr etka radnog dana, nisu bile ono
to je oekivao.
Trebalo je da Rollie
kako ga je obavijestio Daddy-o
ne uri da napusti sastavljaon
icu, da se zadr ava u blizini dok nona smjena ne pone raditi, pa da onda doe u prosto
riju za presvlaenje i pranje, gdje e se sastati s ostalima, meu kojima e biti i Dadd
y-o i Big Rufe.
Tako je Rollie, kad je kre tavi zvuk sirene navijestio prestanak rada, umjesto da
se pridru i onima koji su mahnito nasrnuli na izlaze prema parkirali tima i autobusn
dje je na tekuoj vrpci radila nova osmosatna smjena. Bilo je lukavo izabrati ba ov
o vrijeme. Za vrijeme none smjene promet u tvornici nikada nije bio tako jak kao
preko dana, a sada je, na poetku rada nove smjene bio jo slabiji nego obino.
Vas dvojica gledajte mene. Krenite, kad ja krenem. Oi Big Rufea su kroz krinku proc
jenjivale Doddy-oa i Rollieja. Nee biti neprilika, ako budemo pazili. Kada momke d
obijemo ovamo unutra, dobro ih sve ite, Leroy je spremio u e. Poka e na dva smot-ka tan
kog utog u eta na podu sobice.
ekali su utei. Kako su sekunde prolazile, Rollie odjednom osjeti rezignaciju. Znao
je da je umoen, da se njegovo suuesni tvo nee promijeniti niti opravdati bilo to da se
dogodi i, ako bude posljedica, on e ih snositi podjednako s drugom trojicom. Nje
gov je izbor bio ogranien, u stvari nije uope bilo izbora, jedino odluke koje su d
onijeli drugi i nametnuli mu ih, kao to je to uvijek bivalo otkad zna za sebe.
1
Iz radnog odijela, koje je imao na sebi, Big Rufe izvue kolt s te kom dr kom. Daddy-o
je imao revolver s kratkom cijevi, kakav je dobio i Rollie. Nerado, Rollie se m
a io za pojas i dohvatio svoj revolver.
Kada je Big Rufe dao znak rukom, Daddy-o se uk-ruti. Jasno se ulo tapkanje nogu n
iz metalne stube i glasovi.
Vrata sobice bila su gotovo zatvorena, sve dok se koraci, sada na poploenom podu,
nisu pribli ili na nekoliko stopa. Onda Big Rufe otvori vrata i sva trojica pod k
rinkama stupe van podignutih revolvera.
Sabirai novca iz automata izgledali su iznenaeni, kao to bi se svatko iznenadio.
Obojica su na sebi imala sive uniforme s oznakama maloprodajne kompanije. Jedan
je imao gustu crvenu kosu i blijedorumeno lice, koje je u tom asu posve poblijedj
elo. Drugi je, te kih onih kapaka, imao lice Indijanca. Obojica su nosila vree od gr
uba platna, prebaene preko ramena, dvije po dvije spojene lancem s lokotom. Oboji
ca su bili razvijeni i kr ni, vjerojatno tridesetih godina, i inilo se da bi se zna
li dobro dr ati u borbi. Big Rufe im za to nije dao prilike.
Upravio je svoj revolver prema prsima crvenoko-soga ovjeka i glavom pokazao prema
sobici istaa. Ulazi tamo, srce! Zapovjedio je i drugom: Ti takoer! Rijei su mu isp
inke od arape zvuale prigu eno.
Indijanac baci pogled iza sebe, kao da e pobjei. Dogodile su se dvije stvari. Vidi
o je etvrtu spodobu pod krinkom Lerova Colfaxa
oboru ana dugim lovakim no em, kako u
rku silazi niza stube i presijeca mu put za bijeg. Istodobno ga je Big Rufe tres
nuo revolverom po licu, i rasjekao mu lijevi obraz tako da je iknula krv.
Rollie Knight pritisne svoj revolver u rebra crve-nokosome ovjeku, koji se naglo
okrenuo, oito u na* mjeri da pomogne svome drugu. Rollie opomene: Stoj! Nee ti uspj
eti! On je samo elio da se to svr i, bez daljnjega nasilja. Crvenokosi se ovjek pokor
i.
Sada su etvorica napadaa gurnula onu dvojicu pred sobom u sobicu.
Crvenokosi se ovjek bunio: Slu ajte, momci, vi ne znate ...
Ku ! Rekao je to Daddy-o, koji kao da je nadvladao svoj strah. Daj mi to! On zgrabi vr
ee od atorskog platna s ramena crvenokosoga i gurne ga tako da je pao natrag preko
otiraa i kablia za vodu.
Leroy Colfax posegne za vreama s novcem drugoga sabiraa. No Indijanac je bio hraba
r usprkos rani na obrazu, koja je krvarila. On navali na Leroya i udari ga kolje
nom u slabine, a lijevom ga akom sna no pogodi u eludac. Zatim digne desnu ruku i st
rgne Leroyu krinku s lica.
Jedan as zurili su jedan u drugoga. Sabira novaca iz automata prosike: Sada u znati t
ko... aaaaaah!
Vrisnuo je sna nim, visokim glasom, koji se pretvori u jecanje i onda se izgubi. P
ao je te ko potrbu ke
na dugi lovaki no koji mu je Leroy abo duboko u eludac.
Isuse Kriste, ree crvenokosi ovjek. Buljio je dolje na oborenu, nepokretnu spodobu,
koja je do maloprije bila njegov drug. Svinje, ubili ste ga!
Bile su mu to posljednje rijei prije nego to se onesvijestio, kad ga je Big Rufe t
resnuo dr kom revolvera po glavi.
Daddy-o, koji je sada drhtao jo vi e nego na poetku, moleivo ree: Zar smo morali to u
ti?
to je uinjeno, uinjeno je, ree Big Rufe. I
njih dvojica su poela. Ali mu se po g
o zakljuiti da je manje siguran u sebe nego u poetku. Podigav i dvije lancem spojene
vree, zapovjedi: Donesi i te druge.
Leroy Colfax ispru i ruku da ih dohvati.
Rollie mu ree: Priekaj!
Izvana su se uli ustri koraci niz metalne stube.
Frank Parkland je ostao u tvornici du e nego obino, jer su predradnici imali sastan
ak u uredu Matta Zaleskog. Raspravljali su o proizvodnji Oriona i nekim pote koama.
Poslije toga je svratio u ju nu kafe-teriju, gdje je za vrijeme ruka bio ostavio v
uneni prsluk i neke osobne papire. Upravo kad je pokupio te stvari i htio izii, uo
je odozdo vrisak i po ao je vidjeti to se dogodilo.
Parkland je bio ve pro ao pokraj zatvorenih vrata sobice istaa, kad mu ne to doprg j,os
ijesti. On se
vrati natrag i vidje ono to je prije zamijetio, ali ega nije odmah postao svjestan
nekoliko lokvica krvi, koje su se irile ispod vrata.
Predradnik je oklijevao. No budui da nije bio pla ljiv ovjek, otvori vrata i ue.
Poslije nekoliko sekundi, s gadnom ranom na glavi, pao je onesvije ten pokraj oboj
ice sabiraa novca.
Tri tijela su prona li otprilike poslije jednoga sata
mnogo vremena nakon to je etvo
rka koju su sainjavali Big Rufe, Daddy-o, Leroy Colfax i Rollie Knight, napustila
tvornicu verui se preko zida.
Indijanac je bio mrtav, druga dvojica jedva ivi.
26.
Matt Zaleski se katkada pitao da li itko izvan automobilske industrije zna kako
se vrpca za konano sastavljanje kola u principu malo promijenila u usporedbi s on
om iz doba prvoga Henrvja Forda. Hodao je uz vrpcu, gdje je nona smjena, koja je
prije jednoga sata zapoela radom, sastavljala Orione
kompani-jina nova kola, koja
jo nisu bila predstavljena u javnosti. Kao i drugim vi im rukovodiocima u tvornici
, ni Mattu Zaleskom radni dan nije svr avao kad bi dnevna smjena oti la kuama. On bi
jo uvijek bio tamo dok se slijedea smjena ne bi smjestila, bavei se neprilikama koj
e su se obino dogaale sve dok ljudi
vodstvo kao i radnici
ne bi upoznali svoj novi
zadatak.
Raspravlji su o nekim poslovima na sastanku pred-radnika, odr anom u Mattovu uredu
odmah poslije smjene radnika. Sastanak je dovr en prije petnaest minuta. Sada je
Matt obilazio
budno nadzirui, tra ei svojim iskusnim okom mjesta gdje bi moglo doi do
pote koa.
Dok je tako hodao, misli su mu se vratile k Hen-ryju Fordu, pioniru veleproizvod
nje automobila na tekuoj vrpci.
U dana nje doba, tekua vrpca za zavr no sastavljanje bila je u svakoj automobilskoj
tvornici neos-V.,
porno onaj dio proizvodnje kola koji je najvi e oaravao posjetitelje. Obino duga jed
nu milju, vizualno je bila vrlo impresivna, jer se moglo prisustvovati jednom inu
stvaranja. Najprije bi bilo sastavljeno nekoliko elinih ipaka, a onda su se one, k
ao oploene, mno ile i rasle, poprimajui poznate oblike poput izlo ena fetusa u utrobi
koja se kree. Postupak je bio dovoljno polagan da ga promatrai mogu pratiti, dovol
jno brz da bi bio uzbudljiv. Kretanje naprijed, poput rijeke, bilo je najveim dij
elom u ravnoj crti, premda tu i tamo u zavijucima i petljama. Meu rastuim kolima s
u boja, oblik, veliina, izgled, ukrasi odavali osobnost i spol zametka. Na kraju,
kad je fetus bio spreman za svijet, kola bi pala na svoje tokove. Naas je okrenut
klju za paljenje, motor bi o ivio
isto tako dojmljiv, kad se prvi put tome prisust
vuje, kao prvi vrisak novoroeneta. I novoroeno bi vozilo pre lo sa snage tekue vrpce n
a svoju vlastitu snagu.
Matt Zaleski je vidio gledaoce kako se tiskaju u tvornici
dolazili su u Detroit
kao hodoasnici divei se postupku i razgovarajui, neuko i s mnogo rijei, o udesima au
omatizirane veleproizvodnje. Tvorniki su vodii, poueni da u svakom posjetiocu vide
mogueg kupca, teatralnim nastupom pojaavali u posjetiocima osjeaj divljenja. Ali je
ironija bila u tome to pogon za zavr no sastavljanje jedva da je bio auto-matizira
n; u biti je to jo uvijek bila staromodna tekua vrpca, na kojoj su se redom vje ali
pojedini dijelovi kao ukrasi na bo ino drvce. U tehnikom smislu je to bio najmanje i
mpresivan dio suvremene proizvodnje automobila. to se tie kvalitete, bio je neurav
note en i nepouzdan, kao divlji barometar. I bio je potpuno podlo an ljudskim pogre ka
ma.
Pogoni u kojima su se proizvodili automobilski, motori, naprotiv, premda su na i
zgled bili manje impresivni, bili su uistinu automatizirani, s dugim nizom zamr en
ih operacija, to su ih vr ili sami strojevi. U veini je motorskih pogona samostalno
radio red do reda slo enih alatki, kojima su upravljali kompjutori, gdje se od lju
di moglo vidjeti samo nekoliko iskusnih alatniara koji bi tu ili tamo ne to pode aval
i. Ako neki stroj ne to nije dobro radio, odmah bi se sam iskopao
i preko sistema za upozoravanje tra io pomo. Inae je radio svoj posao jednoliko, odg
ovarajui u dlaku standardu, i nije se zaustavljao ni za obroke, niti za odla enje u
zahod, niti da bi porazgovarao s nekim drugim, susjednim strojem. Tom se sistem
u moglo zahvaliti to su motori, u usporedbi s ostalim dijelovima automobila, rije
tko zakazivali, osim ako su bili zanemarivani i zloupotrebljavani.
Kad bi stari Henry mogao ustati iz groba, razmi ljao je Matt, i pogledati tekuu vrp
cu za sastavljanje automobila u godini 1970, zabavljalo bi ga kad bi vidio kako
se malo toga promijenilo.
Ovog trenutka nije bilo nikakvih zastoja u produkciji
barem on nije ni ta primjeiva
o i Matt Zaleski se vrati u svoj staklom oblo en ured u polukatu.
Premda je sada, ukoliko je htio, mogao napustiti tvornicu, Matta nije ni ta vuklo
u praznu kuu u Royal Oaku. Pro lo je nekoliko tjedana od one gorke veeri kada je oti l
a Barbara, a meu njima nije bilo ponovnog pribli avanja. U novije je vrijeme Matt n
astojao da ne misli na svoju ker, svraajui misli na druge stvari, kao sada prije ne
koliko minuta na Henrvja For-da; usprkos tomu ona se rijetko udaljavala iz njego
vih misli. elio je da nekako izglade svau i nadao se da e ga Barbara nazvati, ali t
o nije uinila. Vlastiti ponos, kao i uvjerenje da roditelj ne treba da uini prvi k
orak, spreavali su Matta da on nju nazove. Pretpostavljao je da Barbara jo uvijek i
vi s onim dizajnerom, DeLosantom, na to je Matt takoer nastojao da ne misli, ali i
pak je esto na to mislio.
Sjedei za svojim stolom, prelistavao je program sutra nje proizvodnje. Sutradan je
bila sredina tjedna pa e na vrpcu ii mnogi specijalni automobili kola za kompanijske
rukovoditelje, njihove prijatelje i druge dovoljno utjecajne da im se osiguraju
pa ljivije izgraena kola. Predradnici su bili upozoreni na broj takvog specijalnog p
osla, a isto tako i kontrola kvalitete. Plod e svega toga biti osobito bri na pa nja
oko tih posebnih kola. Ljudi koji rade na ureenju unutra njosti kola bit e opomenuti
da pa ljivije nego obino postavljaju oplate, sjedala i unutra nju opre-
mu. Motor i elektrini ureaji bit e u tanine pregledani. Kasnije e ih nadzornici kvali
tete jo jednom podrobno ispitati i narediti dodatni posao ili eventualne popravke
prije isporuke. Specijalni su se takoer nalazili meu onih petnaest do trideset auto
mobila kojima su se svaku veer vozili kui rukovoditelji tvornice da bi, sutradan u
jutro, podnosili izvje taje o pokusnoj vo nji.
Matt Zaleski je znao da i kod specijalnih ima opasnosti, posebno ako su kola kojim
sluajem bila namijenjena nekom od tvornikih rukovoditelja. Uvijek je po koji radn
ik bio kivan na upravu, zbog stvarnih ili umi ljenih razloga, i veselili su se kad
bi im se pru ila prilika da poravnaju raune s gazdom. Tada bi u la u igru ona uvena bo
a bezalkoholnog pia, koja bi bila ostavljena u nekoj upljini poda, i tamo bi se ko
trljala kroz itav vijek trajanja automobila. Neki alat ili komadi kovine poslu io bi
istoj stvari. Jedna se druga podlost sastojala u tome da se poklopac prtlja nika
zatvoren iznutra zavari; vje t bi varilac mogao to izvesti za nekoliko sekundi, ta
ko da bi provukao ruku kroz stra nje sjedalo. Ili bi propustili pritegnuti jedan i
li dva va na vijka. To su bili razlozi zbog kojih su se Matt i drugi poput njega s
lu ili izmi ljenim imenima, kad bi naruili proizvodnju svojih vlastitih kola.
Matt spusti na stol proizvodni program za slijedei dan. Nije bilo potrebno da ga
pregleda, jer je to uinio ve jednom ranije toga dana.
Bilo je vrijeme za polazak kui. Ustajui od stola pomisli opet na Barbaru i upita s
e gdje je ona. Odjednom je osjetio te ak umor.
Silazei s polukata Matt Zaleski primijeti da se ne to dogaa
uo je viku, tapkanje nogu
u trku. Budui da se veina stvari koje su se zbivale u tvornici ticala njega, nesv
jesno je zastao tra ei izvor svega toga. Pokazalo se da je to blizu ju ne kafeterije.
uo je kako netko uzbueno vie: Za ime bo je, pozovite nekoga od Sigurnosti!
Poslije nekoliko sekundi, dok je jurio prema mjestu uzbune, uo je sirene, koje su
se izvana pribli avale.
Jedan ista, koji je otkrio skvrena tijela dvojice sakupljaa novca iz automata i Fran
ka Parklanda, bio je toliko pametan da brzo telefonira. U asu kada je Matt Zalesk
i uo uzvike, koji su potjecali od onih koji su naknadno pristigli na pozornicu, v
e su bila na putu jedna bolnika kola, uvari sigurnosti iz tvornice i gradska polici
ja.
Ipak je Matt stigao do sobice istaa u donjem katu prije ijedne pomoi izvana. Progur
ao se kroz uzbuenu gomilu, koja se tu okupila, i stigao je vidjeti da je jedna od
triju nepominih spodoba Frank Park-land, koga je Matt posljednji put vidio na sa
stanku predradnika prije otprilike sat i pol. Parkland je imao zaklopljene oi, ko a
mu je bila pepeljasta, osim tamo gdje je krv promoila kosu i zgru ala se na licu.
Jedan od namje tenika iz none smjene, koji je utrao nosei sandui prve pomoi, to je s
eupo-trijebljen le ao pokraj njega, polo io je Parklandovu glavu na svoje krilo i op
ipavao mu bilo. Namje tenik pogleda gore prema Mattu: Mislim da je iv, gospodine Zal
eski, a isto tako i jedan od one dvojice. Samo ne bih se usudio rei kako dugo e ivj
eti.
Onda su u li uvari reda i bolniari i preuzeli komandu. Mjesna im se policija
najprij
e policajci u uniformi, zatim detektivi u graanskom odijelu brzo pridru ila.
Matt nije mogao bogzna to uiniti, ali nije vi e mogao napustiti tvornicu, koja je sa
da bila zatvorena kordonom policijskih kola. Oigledno je policija mislila da bi o
naj tko je poinio to grabe no umorstvo
ustanovljeno je da je jedna od tri rtve mrtva
mogao jo biti unutra.
Poslije nekog vremena Matt se vratio u svoj ured na polukatu, gdje je sjedio, tu
po i umorno.
Pogled na Franka Parklanda, na kojem se jasno vidjelo da je te ko povrijeen, duboko
je potresao Matta. Isto tako i no koji je virio iz tijela ovjeka indijanskog lica
. Meutim, Matt nije poznavao mrtvaca, dok mu je Parkland bio prijatelj. Premda su
se pomonik upravitelja tvornice i predradnik sukobljavali i jednom ima tomu godi
na dana
dobacili jedan drugome te ke rijei, ti su sporovi bili samo posljedica
preoptereenosti poslom. Inae su jedan drugoga i voljeli i po tovali.
Matt je razmi ljao: za to se tako ne to moralo dogoditi dobrom ovjeku? Poznavao je mnog
o drugih, za kojima bi manje alio.
Ba u tom asu Matt Zaleski osjeti kako naglo gubi dah i kako mu podrhtava u prsima,
kao da se unutra nalazi neka ptica koja lepee krilima nastojei da izie. Taj ga osj
eaj prestra i. Uznojio se osjeajui isti onakav strah koji je osjeao prije mnogo godina
, kad je letio iznad Evrope u bombarderima B-17F, dok ih je gaala njemaka protuzra
koplovna artiljerija, i sada je, kao i onda, znao da je to strah od smrti.
Matt je takoer znao da je ovo neka vrsta napada i da mu je potrebna pomo. Poeo je h
ladno razmi ljati: telefonirat e, pa tko god doe i to god se uini, tra it e od njih da
lju po Barbaru, jer elio joj je ne to rei. Nije tono znao to, ali ako ona doe, rijei
nai same od sebe.
Nevolja je bila u tome to je, kad je htio dohvatiti telefonsku slu alicu, otkrio da
se vi e ne mo e pomaknuti. S njegovim se tijelom dogaalo ne to neobino. Desnu stranu vi
nije osjeao; inilo mu se da nema ni ruke ni noge, niti je imao pojma gdje su. Pok
u a vikati ali, na svoje iznenaenje i u as ustanovi da ne mo e. A kad je opet poku ao, ni
je uope mogao dati glasa od sebe.
Sada je znao to je elio rei Barbari: da je ona usprkos svim njihovim razmimoilazenj
ima ipak njegova ki i da je on voli, kao to je volio njenu majku, s kojom Barbara
ima toliko slinosti. Takoer je elio rei da e, ako budu mogli zagladiti sada nju svau,
stojati bolje nego ikad do sada razumjeti nju i njene prijatelje...
Matt otkrije da lijevu stranu malo osjea i da je mo e malo pokrenuti. Poku a ustati,
slu ei se lijevom rukom kao polugom, ali mu je zakazalo ostalo tijelo i on sklizne
na pod izmeu stola i stolice. U tom su ga polo aju poslije kratkog vremena na li, pri
svijesti, dok mu se u oima zrcalila agonija oaja, jer mu rijei koje je elio rei nisu
izlazile na usta.
Tada su po drugi put te noi u tvornicu pozvana bolnika kola.
Svakako, svjesni ste toga, ree slijedei dan Barbari doktor u Fordovoj bolnici, da je
va otac prije ovoga imao jo jedan srani udar.
Ona mu ree: Sada znam. Do danas nisam znala.
co.
Erica nije mogla vjerovati. Ti bi napustio automobilsku industriju?
Adam se nasmijao, nekako udno lakomisleno. Kad to ne bih uinio, bilo bi pote koa oko p
odjele vremena.
I ti bi to uinio za mene?
On mirno odgovori: Mo da bih to uinio za nas oboje.
Erica je bila kao o amuena, s nevjericom je za-tresla glavom, i prestali su o tome
razgovarati. Meutim, Adam je sutradan telefonirao Perceu Stuvvesantu i rekao da s
e jo uvijek zanima, ali da ne bi mogao letjeti na Zapad prije nego to Orion bude b
aen na tr i te, a to e biti u rujnu, za svega mjesec dana.
Jo se jedna stvar dogodila, a to je da je Erica na Adamov nagovor opet preselila
iz gostinske sobe u njihovu spavaonicu. ak su poku ali ne to i sa seksom, ali se nije
moglo izbjei da to bude manje uspje no nego nekada, i oboje je to znalo. Ne to je ma
njkalo. .Nijedno od njih nije tono znalo to je to. Samo su jednu stvar znali s izv
jesno u, a to je da se nalaze u sudbonosnu razdoblju svoga braka.
Adam se nadao da e imati prilike da o tome po-razgovore
daleko od Detroita
za vri
jeme dvodnevnih automobilskih utrka, kojima e naskoro prisustvovati u Talladegi
, u Alabami.
28.
Naslovna stranica Anniston Stara (najveih domaih novina u Alabami) obavje tavala je:
300 POINJE U 12,30
Novinski izvje taj koji je slijedio odmah iza toga glasio je:
Dana nja Canebreak 300, kao i sutra nja Talladega 500, obeavaju jedno od naj e ih natjec
a u povijesti automobilskih trka.
Za napornu trku na 300 milja danas, te onu jo oltriju na 500 milja u nedjelju dos
tigla su super-brza kola i njihovi vozai kvalifikacijske brzine blizu 190 milja n
a sat. Sada se vozai, vlasnici kola, mehaniari i promatrai iz automobilske kompanij
e pitaju, kako e se ti automobili krcati energijom snalaziti uz te brzine na 2,66
milja triovala na ala-bamskoj meunarodnoj brzovoznoj cesti, kada se 50 kola bude
borilo za poziciju na stazi...
Ni e na istoj stranici nalazila se dodatna bilje ka:
Mjere opreza na utrkama nee umanjiti opasnost zbog ozbiljnog pomanjkanja rezerva
krvi.
U mjestvu su jasno izra avali zabrinutost (tako je izvje tavala sporedna novinska bi
lje ka) zbog pomanjkanja zaliha krvi na tom podruju. Pomanjkanje je ^. bilo opasno z
bog mogunosti da vozai na utrci bu-V du ozbiljno ozlijeeni i da im budu potrebne tra
nsfuzije za vrijeme trke u subotu i u nedjelju.
Da bi se sauvale zalihe, odgoene su u gradskoj bolnici do poetka slijedeega tjedna s
ve operacije koje nisu bile hitne, a kod kojih se predvialo da e trebati davati kr
v. Osim toga je upuen poziv posjetiteljima trka i graanima, da dadu krv u posebnoj
kli-nic:, koja e biti otvorena u subotu od osam sati ujutro. Tako bi se osigura
la zaliha krvi za nesree na trci.
Erica Trenton, koja je oba novinska izvje taja proitala aorukujui u krevetu u Downtown
er Motor Innu u Annistonu, naje ila se na ono to je drugi izvje taj podrazumijevao i p
re la na unutra nje stranice novina. Meu ostalim vijestima u vezi sa trkama, na treoj
stranici, bila je jedna bilje ka:
Novi Orion izlo en
Ovaj model predstavlja .koncept'
Proizvoditelji Oriona, izvje tavali su, nisu razgovorljivi kada se radi o tome kol
iko model po stilskim zamislima, to se trenutno mo e vidjeti u Talladegi, slii na stva
rni Orion, koji e se uskoro pojaviti. Meutim, javnost je pokazivala veliko zaniman
je i gomile, koje su ranije stigle na utrke, preplavile su prostor gdje je izlo e
n model.
Erica je bila uvjerena da su te vijesti ve doprle do Adama.
Juer su zajedno do li ovamo, doletjeli su iz Detroita jednim od kompanijinih aviona
, a jutros je Adam rano napustio njihov apartman u svrati tu
prije gotovo dva sata
da bi s Hubom Hevvitsonom posjetio servisnu stanicu na trkali tu. Potpredsjedniku
Hevvitsonu, koji je kao vi i kompanijski slu benik prisustvovao dvodnevnim utrkama,
stajao je na raspolaganju unajmljen helikopter, kojim su se prebacili on i Adam
, a kasnije jo nekoliko drugih va nih osoba. Isti e helikopter neposredno prije nego
im dinaminim mu em, kao to nitko drugi nije ni znao ni smio. Danas je, kao to je to es
to inila, ponijela sa sobom vezivo na kojem je radila ak i za vrijeme tih nekoliko
minuta u zraku.
Erica se samo nasmije i, jer je razgovor zbog buke helikoptera bio nemogu.
Ispod letjelice klizila je utocrvena zemlja Alaba-me, uokvirujui bujne livade. Sun
ce je bilo visoko, nebo bez oblaka, zrak topao sa suhim, osvje ujuim lahorom. Premd
a e za nekoliko dana biti rujan, ni ta nije podsjealo na jesen. Erica je odabrala sv
ijetlu ljetnu haljinu; isto je uinila i veina drugih ena koje je vidjela. Pristali
su na prostoru uz trkau stazu, ve pretrpanu parkiranim vozilima i obo avateljima utr
ka, od kojih su neki ovdje bili proveli no. I dalje se rijeka kola slijevala ovam
o kroz dva dvostazna prometna podvo njaka ispod staze. Na helikopterskom je sletal
i tu na Kathrvn Hevvitson i Eriku ekao voza s kolima; promet na jednoj stazi tunela
nakratko je zaustavljen, kontrola staze skrenuta u suprotnom smjeru, i oni su po
jurili do glavne tribine pokraj staze.
Glavne su tribine
sjeverna, ju na i ona na brijegu na itavoj svojoj du ini od jedne m
ilje bile krcate narodom, koji je nestrpljivo ekao na suncu koje je sada eglo. Kad
a su obje ene stigle do jedne od nekoliko privatnih lo a, orkestar, smje ten pokraj p
olazne crte, zasvira The Star-Spangled Banner.1) Sopran jednog pjevaa izdizao se
iznad parkirali ta. Gdje god ih je bilo, gledaoci, kladioci i namje tenici su ustali
. Neskladni su zvui graje na trkali tu utihnuli.
Neki sveenik, koji je rijei izgovarao otegnuto, ju njaki, zapone: O Bo e, bdij nad oni
koji su u opasnosti, koji e se natjecati... Slavimo te zbog
') Zvijezdama posuta zastava, am. himna
dana njega lijepog vremena i zahvaljujemo ti za poslovnu dobit koju si donio ovome
podruju ...
I te kako je u pravu, potvrdi Hub Hevvitson u prvom redu privatne lo e svoje kompani
je. U registarskim blagajnama, ukljuujui tu i na e, nadam se, ima mnogo zveckanja. Za
cijelo ima bar sto tisua ljudi. eta ljudi iz kompanije, koja je okru ivala predsjedni
ka, pokorno se smije ila.
Hevvitson, onizak ovjek kratko pod i ane, uglje-nastocrne kose, kojemu kao da je ener
gija zraila kroz ko u, nagnuo se naprijed da bolje osmotri gomile ljudi koji su se
gurali oko trkae staze. On opet izjavi: Au-to-moto trke stigle su do drugog mjesta
meu najomiljenijim vrstama sporta; naskro e biti na prvom. Svi se ovi ljudi zanima
ju za snagu pod kapom motora, bogu hvala!
usprkos licemjernim kukinim sinovima ko
ji ka u da to narod ne zanima.
Erica je bila dva reda iza Hevvitsona, Adam pokraj nje. Kathrvn Hevvitson je oti l
a u dno lo e, gdje su redovi sjedala bili poredani stepenasto, zaklonjeni od sunca
. Kada su u le, rekla je Kathrvn Eriki: Hub eli da budem s njim, ali ja ne volim utr
ke. Katkada osjeam strah, katkada tugu, i pitam se kakva je svrha svega toga. Eric
a je sada vidjela tu stariju enu kako veze u zadnjem redu.
Ta je privatna lo a, kao i jo nekoliko drugih, bila na ju noj tribini i iz nje su pro
matrai imali pregled nad itavom trkaom stazom. Linija starta i fini a nalazila se rav
no pred njima, ograeni zavoji staze, lijevo i desno, a vidljiv je bio i stra nji di
o staze, iza tratine unutar staze. Na bli oj su strani tratine bile postaje (bokso
vi), sada preplavljene mehaniarima u radnim odijelima. Kao to je bilo poznato, pri
laz sa trkae staze do niza boksova i natrag bio je uvijek slobodan.
U kompanijinoj se lo i meu ostalim gostima nalazio i Smokev Stephensen, i Adam i Er
ica su s njim kratko porazgovarali. Inae, jednom zastupniku ne bi uspjelo da se n
ae meu visokim rukovoditeljima, ali je Smokev u ivao posebne prednosti kod utrka, je
r je nekada i sam bio velika zvijezda kao voza i mnogi su stariji navijai jo uvijek
bili njegovi poklonici.
Odmah pokraj kompanijine lo e bio je pregradak za novinare s dugim stolovima i mno t
vom pisaih strojeva, takoer poredanim u redove. Novinski izvjestitelji, jedini meu
tolikima koji su toga dana bili tu, svjesni svoje va nosti, nisu ustali kada se sv
irala himna. Sada je veina drndala po pisaim strojevima, i Erica, koja ih je gleda
la kroz stakleni prozor u zidu pre-gratka, nije shvaala o emu su oni mogli toliko
pisati, kad utrka jo nije ni zapoela. Meutim, vrijeme za poetak bilo je blizu. Molit
va je obavljena; sveenici, voe parade, voe bubnjara, orkestri i drugi neva ni uesnici
povukli su se. Sada je staza bila ista i pedeset se natjecateljskih kola nalazilo
u startnim pozicijama
u dva duga niza. Na cijelom je trkali tu, kao uvijek u posl
jednjim trenucima prije utrke, rasla napetost.
Erica je na programu vidjela da je Pierre u etvrtom redu od linije starta. Njegov
a su kola nosila broj 29.
Kontrolni toranj, visoko iznad staze, bio je ivani centar trkali ta. Iz njega su put
em radija, televizije zatvorena kruga i telefona nadzirali startne signale, signalna svjetla na stazi, trkaa kola, servisna i ambulantna kola. Re iser utrke preds
jedao je na postolju; to je bio opu ten mlad ovjek u tamnom odijelu, koji je smiren
o govorio. U jednom pregratku pored njega, u samoj ko ulji, sjedio je komentator, i
ji e glas za vrijeme utrke obavje tavati gledatelje preko zvunika. Otraga su dva pol
icajca u uniformama dr ave Alabame, upravljala prometom na podruju izvan staze.
Re iser utrke saobraao je sa svojim ljudima: Jesu li sva svjetla upaljena?... u redu
staza slobodna? ... sve spremno ... Toranj prateim kolima: jeste li spremni za p
olazak?... U redu, start!
Preko zvunika je odjeknuo glas admirala flotile, poasnog gosta utrke koji je sjedi
o na tribini postavljenoj na tratini unutar staze
izgovarajui tradicionalnu zapov
ijest vozaima: Gospodo, pokrenite motore!
Uslijedio je najuzbudljiviji zvuk utrke: grmljavina motora bez prigu ivaa, nalik na
pedeset vagnerijan-skih crescenda, preplavila je trkali te i razlila se miljama u
okolo.
Slu bena predvodnicka kola koja odreuju poetnu brzinu utrke, jurnu e na stazu, zastavi
ce su vijorile, a brzina naglo rasla. Iza tih kola su izi li natjecatelji, jo uvije
k po dvoja kola u redu, zadr avajui svoj polazni poredak, kako e ostati tijekom neko
liko prvih krugova koji se ne raunaju u rezultat.
Pedeset je kola trebalo poeti utrku. Poelo je samo etrdeset devet.
Motor jedne blje tave, crveno obojene limuzine, iji je broj bio osobito vidljivo na
maljan zlatom, nije htio upaliti. Njegovi su se mehaniari sjatili i mahnito radil
i oko njega, ali uzalud. Na kraju su kola odgurali rukama iza zida servisnih sta
nica i, dok su odlazila, ogoreni je voza bacio za njima svoj ljem.
Jadni momak, ree netko u tornju. To su bila najljep a kola na trkali tu.
Re iser utrke se na ali: Previ e je vremena izgubio lickajui ih.
Za vrijeme drugog uvodnog kruga, dok su jo uvijek bili na okupu, obrati se re iser
preko radija prateim kolima: Ubrzajte!
Vodea su kola odgovorila. Brzine su rasle. Tutnjava se motora pojaavala.
Poslije treega kruga vodeim je kolima, koja su izvr ila svoju zadau, dan znak da napu
ste stazu. Ona zakrenu u servisni prostor.
Na polaznoj crti, nasuprot tribini, zalepr ala je ze-lena zastava, znak za poetak.
Poela je utrka na trista milja 113 jezovitih krugova.
Od samoga je poetka tempo bio silovit, natjecatelji su svi bili izvanredni vozai.
Tokom prvih pet krugova jedan je voza, Doolittle, broj 12, jurnuo kroz gomilu kol
a naprijed i preuzeo vodstvo. Za njim su jurnula kola broj 38, koja je vozio nek
i Mississipijac isturene brade, poznat meu obo avateljima pod nadimkom Kolja. Obojic
a su bili favoriti u oima onih koji su se razumjeli u trke, kao i u narodu.
Jedan nepoznati voza, poetnik, Johnnv Gerenz, broj 44, neoekivano izbije na tree mje
sto.
Pierre Flodenhale, koji se ubrzo poslije Gerenza oslobodio grupe, pomakne se nap
rijed na etvrto mjesto, u broju 29.
Tijekom dvadeset est krugova vodila su naizmjence prva dva vozaa. Tada je Doolittl
e, u broju 12, dva puta u kratkom vremenskom razdoblju morao skrenuti u boks zbo
g neprilika s paljenjem. To ga je stajalo jednoga kruga, a kasnije je napustio u
trku, dok mu je iz kola sukljao dim.
Doolittleovim je odlaskom novajlija Johnnv Gerenz, broj 44, do ao na drugo mjesto.
Pierre je sada, s kolima broj 29, bio trei.
U tridesetom je krugu mala nezgoda, s krhotinama stakla i prolivenim uljem bila
povod da se dignu zastave za oprez, pa je trka usporena, dok nisu stazu poistili
i posuli pijeskom. Johnnv Gerenz i Pierre su, meu ostalima, svratili u boksove, k
oristei se vremenom dok se voze krugovi koji se ne raunaju. Obojica su izmijenili
gume, uzeli benzin, i za nekoliko sekundi su opet bili na svojim mjestima.
Ubrzo zatim zastave za oprez su spu tene. Opet su ubrzali.
Pierre se tedio vozei odmah iza ostalih kola, koristei djelomino usisavanje zraka ko
je su ona stvorila, tedio gorivo i uvao motor. Bila je to opasna igra, ali ako se
netko njome vje to koristio, mogla je pomoi da se dobije duga trka. Iskusni su prom
atrai mislili da se Pierre suste e da bi u tedio zalihe brzine i energije za kasnije.
Bar se nadamo da je tako, rekao je Adam.
Meu onima koji su trenutno vodili u trci jedini je Pierre vozio jedna od kompanij
inih kola. Tako su Adam, Hub Hewitson i drugi sve nade polagali u Pier-rea, nada
jui se da e kasnije izbiti na elo.
Kao uvijek kada bi prisustvovala trkama, Erica je bila oarana brzinom servisa
inje
nicom da su etvorica mehaniara mogla izmijeniti etiri gume, napuniti rezervoar benz
inom, razgovarati s vozaem i opet otpremiti kola, sve u jednoj minuti, katkada i
br e.
k ^- j-.~ j.~~*
Oni vje baju, ree joj Adam. Sate i sate, itave godine. I nikada ne ine ni jedan nepot
an pokret, nikada jedan drugome nisu na putu.
Njihov susjed u lo i, potpredsjednik proizvodnje, pogleda prijeko. Nekolicina bi na
m takvih mogla biti korisna u sastavljaonici.
Erica je znala da zaustavljanje u servisu takoer mo e pomoi ili odmoi da se trka dobi
je.
Kad su oni na elu bili kod etrdeset sedmoga kruga, jedna se sivoplava kola istrgo e
ispod kontrole na o trom sjevernom zaokretu. Zaustavila su se na slobodnom prostor
u unutar trkali ta, izvrnula na lijevi bok, ali voza nije bio povrijeen. Meutim, dok
su se sivoplava kola izvrtala, gurnula su jedna druga, koja su iskliznula u stra
nu i udarila u zid staze, uz ki u var-nica, zatim tamnocrven plamen od upaljenog u
lja. Voza drugih kola se izvukao van i uz pomo ljudi iz ambulantnih kola napustio
stazu. Vatru od ulja su brzo ugasili. Poslije nekoliko minuta javljeno je preko
raz-glasa da je drugi voza pretrpio samo posjekotine na nosu; osim dvojih slupani
h kola, nije bilo nikakve tete.
Utrka je nastavljena pod utom zastavom opreza, tako da su natjecatelji vozili zad
r avajui svoje pozicije sve dok nije uklonjen znak opreza. U meuvremenu je momad za n
ezgode i servis brzo oistila stazu.
Erica, kojoj je sada ve bilo malo dosadno, iskoristi taj zastoj da prijee na dno l
o e. Kathrvn He-vvitson je jo uvijek, spu tene glave, vezla goblen, ali kada je digla
pogled, Erica se iznenadila vidjev i da su joj oi vla ne od suza.
Erica je pone uvjeravati: Vozau je posve dobro. Samo je lagano ozlijeen.
Da, znam. 2ena potpredsjednika glavne uprave odlo i svoj vez. Mislim da bi mi dobro d
o lo jedno pie. Za to ne bismo zajedno ne to popile?
Oti le su u pozadinu privatne lo e, gdje je radio barmen.
Ubrzo poslije toga, kada se Erica vratila k Adamu, zastava opreza je spu tena, te
se pod zelenom zastavom utrka opet nastavila.
Poslije nekoliko asaka Pierre Flodenhale, u 29, naglo povea brzinu, ostaviv i iza se
be poetnika, Johnnvja Gerenza, u 44, i zauzme drugo mjesto.
Sada je Pierre bio odmah iza Koljaa, koji se, u broju 38, postojano dr ao na elu, s br
zinom od blizu 190 milja na sat.
U tri kruga, dok je utrka bila u svojoj zadnjoj etvrtini, vodila su njih dvojica
te ak dvoboj, dok ga je Pierre poku avao, i to zamalo s uspjehom, pretei, ali se Kolja
nalaki i hrabro odr avao na svom mjestu. Meutim, na ravnom, povratnom dijelu staze o
samdeset devetoga kruga, kada su preostajala jo dvadeset etiri kruga, Pierre protu
tnji mimo njega. Usklici su odjeknuli trkali tem i u lo i kompanije.
Razglasnik je buio: 29, Pierre Flodenhale, na elu!
U tom se asu, kada su se kola koja su vodila pribli avala ju nom zaokretu, tono nasupr
ot ju noj tribini i privatnim lo ama, dogodila nesrea.
Kasnije se nisu mogli slo iti u tome to se zapravo dogodilo. Neki su tvrdili da je
Pierrea zahvatila struja zraka, drugi da mu se na ulazu u zavoj dogodilo ne to s v
olanom i da ga je previ e zaokrenuo; trei su obja njavali da se komad metala s nekih
drugih kola otkinuo i udario u kola 29 i prouzroio njihovo skretanje.
S kojega bilo razloga, kola 29 odjednom poe e vijugati, dok se Pierre borio s volan
om, a zatim se na zaokretu prednjim dijelom zabio u betonski zid. Kao da je bomb
a eksplodirala, kola se raspadnu, prelome se na protupo arnom zidu i rastave se na
dva glavna dijela. Prije nego se i jedan od ta dva dijela smirio, zaorala su meu
njih kola 44 Johnnvja Gerenza. Kola mladoga vozaa se zavrte, ponu se kotrljati i
:%:
U privatnoj je lo i kompanije na trkali tu, kako se inilo, u usporedbi s juera njim popo
dnevom, sve opet bilo kao obino, a veselo se avrljanje usredotoilo na injenicu da e n
a dana njoj utrci, Talladega 500, dva jaka favorita voziti kola proizvedena u komp
aniji. Erica je povr no poznavala jednog od tih vozaa, ime mu je bilo Wayne Onpatti
.
Ako Onpatti, ili drugi voza Buddy Undler, danas pobijedi, ta e pobjeda baciti u za
sjenak juera nji poraz, budui da je Talladega 500 du a i va nija utrka.
Va nije su se trke najvi e odr avale nedjeljom i proizvoai kola, guma i druge opreme dr a
i su se one uzreice: Pobijedi u nedjelju, prodaj u ponedjeljak!
Kompanijina lo a bila je puna kao i prethodnog dana, s Hubom Hevvitsonom opet u pr
vom redu i oigledno dobro raspolo enim. Erica je vidjela da Kathrvn Hevvitson sjedi
sama na dnu lo e, jo uvijek zabavljena svojim vezom, rijetko podi ui pogled s njega.
Erica se premjesti u jedan ugao u treem redu, nadajui se da e usprkos mno tvu oko seb
e moi donekle biti sama.
Adam je sjedio pokraj Erike, osim to je na kratko vrijeme izi ao iz lo e, da porazgov
ara sa Smokvejem Stephensenom.
Zastupnik je dao Adamu glavom znak upravo prije starta, dok su se odvijale zadnj
e pripreme za utrku. Njih su dvojica napustila lo u kompanije kroz stra nji izlaz, S
mokev je izi ao prvi, i stajali su vani na blistavu, toplu suncu. Premda nisu vidj
eli stazu, uli su brujanje motora, kad se pokrenuo vodei automobil i pedeset natj
ecateljskih kola.
Adam se sjeti da je upravo prilikom svoga prvog posjeta Smokevjevu zastupstvu poe
tkom godine sreo Pierrea Flodenhalea, koji je tamo radio kao prodava kola s nepot
punim radnim vremenom. On ree: ao mi zbog Pierrea.
Smokev jednom rukom protrlja bradu, kretnjom na koju se Adam ve navikao. Taj mi je
djeak na neki nain bio kao sin. Mo e sebi ponavljati kako se ovako ne to uvijek mo e do
oditi; to je dio igre; ja
sam svojevremeno bio svjestan toga, a tako i on. Ali kad se to ipak dogodi, nije
ti zbog toga ni ta lak e. Smokev zatrepe oima i Adam postade svjestan jedne osobine au
tomobilskog zastupnika, koju je Smokev rijetko pokazivao.
Kao da hoe da se toga otrese, Smokev otresito ree: To je bilo juer. Ovo je danas. eli
m znati da li si ve govorio s Teresom.
Ne, nisam. Adam je znao da je mjesec dana, koji je poklonio Smokevju prije nego to
njegova sestra proda svoj udio u Stephensen Motorsu, skoro pri kraju. Ali Adam nij
e ni ta poduzeo da obavijesti Tere-su. Sada ree: Nisam siguran, mislim, da li u savje
tovati sestri da proda svoje dionice.
Smokev Stephensen je ispitivaki promatrao Adama. Bile su to pronicave oi i Adam je
znao da zastupniku malo to promakne. Ta je pronicavost bila razlogom to je Adam p
reispitao svoje mi ljenje o Stephensen Motorsu u posljednja dva tjedna. Oekivale su s
e mnoge reforme u sistemu automobilskog zastupni tva, a trebalo je da mnoge od nji
h budu ve odavno provedene. Ali Adam je vjerovao da e Smokev pre ivjeti sve te promj
ene, jer pre ivjeti je bilo za njega isto toliko prirodno kao i postojati. Budui da
je to bilo tako, Teresa i njena djeca bi, to se tie investicija, te ko mogli ulo iti
u ne to bolje.
Mislim da je ovo vrijeme kad se kola Iako prodaju, ree Smokev. Neu uriti; ekat u i
i se. Ipak, jedno znam. Ako promijeni svoje prvotne namjere, uinit e to zbog Terese,
a ne zato da bi meni uinio uslugu.
Adam se nasmije i. Ima pravo to se *oga tie.
Smokev kimne glavom. Kako je tvoja ena?
Mislim da je dobro, ree Adam.
uli su po zvuku motora da brzina trke raste pa su se vratili u kompanijinu lo u.
Automobilske utrke kao i vina imaju svoje dobre godine. Za Talladegu 500 se poka
zalo da je ovo najbolja od svih godina brzo i napeto natjecanje od samog ustrog p
oetka pa do u svakom pogledu sjajna zavr etka. Tokom svih 188 krugova
put od preko
500
milja
mijenjalo se vodstvo mnogo puta. Wayne On-patti i Buddy Undler, favoriti A
damove kompanije, dr ali su se blizu ela, ali ih je opasno ugro avalo pola tuceta dru
gih, meu kojima se nalazio i pobjednik prethodnog dana Kolja, koji se tijekom veliko
g dijela utrke nalazio na elu. Strahovita je brzina ubrala svoj danak od dvanaest
ak kola, koja su zakazala zbog mehanikih kvarova, a nekoliko je drugih slupano, p
remda nije bilo velikog lananog sudara kao prethodnoga dana, niti je ijedan od vo
zaa ozlijeen. ute zastave opreza i usporavanja rijetko su se podizale, najvei se dio
utrke odvijao u punom tempu, pod zelenom zastavom, signalom za slobodnu staz
u.
Potkraj su se Kolja i Wayne Onpatti otimali za vodstvo, s malo prednosti na strani
Onpattija, ali su u lo i kompanije odjeknuli jauci, kada je Onpatti svratio u serv
is, zaustaviv i se da mu promijene gumu, to ga je stajalo pola kruga i dovelo Koljaa d
o izrazita vodstva.
No pokazalo se da je promijeniv i gumu Onpatti mudro postupio, jer mu je to dalo o
no to mu je trebalo
posebnu sigurnost u zavojima, tako da je na povratnom putu po
sljednjega kruga stigao Koljaa, i obojica su vozili uporedo. No, premda su tutnjili
jedan uz drugoga na povratnom dijelu kruga, nadohvat linije fini a, ishod je jo uv
ijek bio dvojben. Onda je stopu po stopu Onpatti pre ao Koljaa i zavr io kao pobjednik
za pola du ine kola ispred njega.
U toku posljednjih nekoliko krugova veina je ljudi u lo i kompanije skoila na noge i
histerino navijala za Onpattija, a Hub Hewitson i neki drugi skakali su kao djec
a u neobuzdanom uzbuenju.
Kad je ishod bio objavljen, jednu je sekundu vladala ti ina, a onda je nastala pak
lena galama.
Klicanje se, jo glasnije nego prije, mije alo s pobjedonosnim uzvicima i smijehom.
Rukovoditelji i gosti, blistajui od ponosa, tap ali su jedni druge po leima i rameni
ma; ruke su se sklapale i stiskale; u prolazu izmeu klupa dva ozbiljna potpredsje
dnika plesala su jig.1)
') Vrsta brza plesa
Na a su kola pobijedila! Mi smo pobijedili! odzvanjalo je u privatnoj lo i uz ostale u
zvike. Netko je pjevu io ono neizbje ivo: Pobijedi u nedjelju, prodaj u ponedjeljak! U
z jo vi e uzvika i smijeha i ostali su prihvatili slogan. Umjesto da se sti ava, buka
je stalno rasla.
Erica je sve to promatrala, najprije bez zanimanja, a onda s nevjericom. Razumje
la je radost zbog udjela u pobjedi. Usprkos svojoj ranijoj izdvojenosti, u napet
im je posljednjim asovima utrke osjetila pripadnost, naginjala se naprijed s osta
lima, da vidi foto-fini . Ali ovo ... ovo ludo odbacivanje svake druge misli... to
je ne to drugo.
Mislila je na juera nji dan: na bol i stra nu cijenu juera nje utrke; na Pierreovo tijel
o, u ovome asu na putu do groba. A sada, tako brzo, tako uran zabo-Pobijedi u nedj
elju, prodaj u ponedjeljak!
rav
Hladno, jasno i razgovijetno, Erica ree: To je jedino do ega vam je stalo!
Nisu odmah u utjeli. Ali njen je glas nadjaao glasove blizu nje, tako da su neki um
ukli, i u djelomino utihloj lo i Erica opet jasno progovori: Rekla sam, to je sve do
ega vam je stalo!
Sada su svi uli. Unutar lo e galama i drugi glasovi su utihnuli. U toj iznenadnoj t
i ini netko upita: Sto u tome ne valja?
Erica to nije oekivala. Ona je govorila bez razmi ljanja, u uzbuenju, a da nije eljel
a da bude u sredi tu pa nje, meutim, sada kad je to uinjeno, osjetila je potrebu da se
povue, da Adama po tedi od neugodnosti i da se izgubi. A onda se u njoj razbudi sr
d ba. Srd ba na Detroit, njegove obiaje
od kojih su se toliki ogledali u toj lo i; srd b
na ono to su uinili Adamu i njoj. Nee dopustiti da nju taj sistem oblikuje prema k
alupu: u dopadljivu kompanijsku suprugu.
Netko je upitao: Sto u tome ne valja?
Ne valja, ree Erica, jer vi ne ivite
mi ne ivimo ni za to drugo nego za kola, za
u i dobitak. Ako ne ba cijelo vrijeme, ipak najvei dio vremena. Vi zaboravljate dr
uge stvari. Takve kao to je injenica da je juer ovdje umro jedan ovjek. Netko koga smo poznavali. Puni ste pobjede: Pobijedi u nedjelju!... On je bio subot
a... Vi ste ga ve zaboravili ... Glas joj se gubio.
Osjeala je da je Adam gleda. Eriku je iznenadilo to to njegovo lice nije izra avalo
ozlojeenost. Usta su mu ak na uglovima bila uzvinuta.
Adamu u poetku nije promakla ni jedna rije. Sada, kao da uje jo bolje, primjeivao je
vanjske zvukove: sti avanje trke, pratnja i kola koja prelaze posljednje krugove,
ponovni poklici novom ampionu Onpattiju, koji vozi prema servisima i na stazu pob
jede. Adam je takoer bio svjestan da se Hub Hevvitson namr tio; drugi su bili zbunj
eni, ne znajui kamo bi gledali.
Adam je pretpostavljao da bi trebao reagirati. Razmi ljao je nepristrano: koliko g
od bilo istine u onome to je Erica rekla, sumnjao je da je odabrala najbolje vrij
eme da to ka e, i negodovanje Huba Hevvitsona ne bi smio uzeti olako. Meutim, prije
nekoliko asaka Adam je otkrio kako mu je prokleto svejedno! Do avola sa svima nji
ma! Znao je jedino da Eriku voli vi e nego to ju je ikada volio otkada ju je upozna
o.
Adame, ree jedan potpredsjednak, ne neljubezno, bilo bi dobro da svoju enu izvede oda
de.
Adam kimne. Mislio je da bi trebalo da to uini zbog nje same da je po tedi.
Za to?
Svi okrenu e glave natrag prema stra njem dijelu lo e, odakle je do ao upit. Kathrvn Hev
vitson, dr ei jo uvijek u rukama svoj runi rad, stupi u prednji prolaz i stane pred s
ve njih stisnutih usana. Ponovila je: Za to bi je izveo? Zato to je Erica rekla ono t
o sam i ja eljela rei, ali za to nisam imala moralne hrabrosti? Zato to je rijeima i
zrazila ono to je svaka ena ovdje mislila, dok nije najmlaa meu nama progovorila? Red
om se zagledala u sva lica pred sobom. Vi mu karci!
Odjednom je Erica primijetila da je druge ene gledaju, niti zbunjene niti neprija
teljski raspolo ene, nego
sada je ograda bila dignuta
oima koje su odra avale odobrav
anje.
Kathrvn Hevvitson ree odluno: Hubbarde!
U kompaniji se s Hubom Hevvitsonom postupalo kao s prijestolonasljednikom, a kat
kada se on tako i pona ao. Ali to se ticalo njegove ene, bio je suprug
ni vi e ni manj
e koji je u odreenim trenucima vrlo dobro znao svoje obaveze i du nosti. Kimnuo je,
vi e se ne mr tei, pristupio Eriki i primio je za obje ruke. Rekao je tako glasno da
se ulo po itavoj lo i: Draga, katkada, u urbi, uzbuenju ili s drugih razloga, zaborav
jamo neke obine ali va ne stvari. U tim trenucima potrebna nam je osoba koja ima vrs
te nazore, da nas upozori na na u zabludu. Hvala vam to se tu nalazite i to to inite.
Tada je odjednom sva napetost i ezla i svi su nagrnuli van iz lo e na sunce.
Netko ree: Hej, idemo prijeko, da stisnemo ruku Onpattiju!
Adam i Erica oti li su dr ei se ispod ruke, svjesni da se i u njoj i u njemu dogodilo
ne to va no. Kasnije e razgovarati o tome. U ovom trenutku nije bilo potrebe da govo
re; svakome je od njih bila va na jedino blizina drugoga.
Gospodine i gospoo Tren ton! Priekajte, molim vas!
Jedan namje tenik iz odjela za propagandu kompanije, zadihan od tranja, sustigne ih
na prilazu parkirali tu. Zadihano im je javio: Upravo smo ovamo pozvali helikopter
. Pristat e na stazi. Gospodin Hevvitson bi elio da se kod prvoga leta vas dvoje n
jime poslu ite. Ako mi date kljueve, pobrinut u se za va a kola.
Na putu prema stazi, mirnije di ui, propagandist ree: Ima jo ne to. Dva kompanijina avi
na ekaju na uzleti tu Talladege.
Znam, ree Adam. Jednim od njih vratit emo se u Detroit.
Da, ali gospodin Hevvitson ima mla njak, premda se njime nee poslu iti prije veeri. Nje
ga zanima, biste li se htjeli najprije vi njime poslu iti. On vam predla e da letite
u Nassau, jer zna da je to zaviaj gospoe Trenton, i da tamo provedete nekoliko da
na.
Avion bi morao letjeti tamo i natrag i jo uvijek stii veeras prebaciti gospodina- H
evvitsona. Zatim bi ga u srijedu opet poslali po vas.
To je izvrsna zamisao, ree Adam. Na nesreu, ja sutra, ve od ranoga jutra, imam itav
sastanaka u Detroitu.
Gospodin Hevvitson mi je kazao da ete vi vjerojatno to rei. Njegova poruka glasi? z
aboravite jedanput kompaniju i dajte svojoj eni prednost.
Erica je zasjala. Adam se nasmijao. Jedno se mo e rei za potpredsjednika uprave: ka
da ne to uini, onda to ini na lijep nain.
Adam ree: Molim vas, recite mu da radosno prihvaamo i zahvaljujemo.
Meutim, Adam mu nije rekao kako se namjerava osigurati da on i Erica u srijedu sv
akako budu u Detroitu, kako bi mogli prisustvovati Pierreovu pogrebu.
Bili su na Bahamskim otocima i plivali su prije zalaska sunca na Emerald Beachu,
pokraj Nassaua.
U unutra njem dvori tu hotela, dok je sunce zalazilo, sjedili su Adam i Erica uz pie.
No je bila topla, a na blagu su se povjetarcu lelujale kro nje palmi. Nije bilo mn
ogo ljudi, jer je glavna navala zimskih posjetilaca poinjala istom za mjesec dana
i vi e.
Kada su pili ve drugo pie, Erica duboko udahne i ree: Ne to bih ti morala rei.
Ako se radi o Pierreu, odgovori Adam blago, mislim da ve znam.
Rekao joj je da mu je netko poslao po tom
anonimno, u omotnici bez iga, odrezak iz
detroitskih novina novinsku bilje ku koja se ticala Erike. Adam doda: Ne pitaj me z
a to ljudi ine te stvari. Jednostavno, neki to ine.
Ali ni ta nisi rekao. Erica se sjeti kako je bila uvjerena da e joj ne to rei, ako bude
otkrio.
inilo mi se da imamo dosta problema i bez toga.
Sve je pro lo, ree ona, prije nego to je Pierre umro. Erica se s gri njom savjesti sj
rgovakog putnika Ollieja. To je ne to to Adamu nikada nee ispriati. Nadala se da e i n
oj samoj s vremenom uspjeti da zaboravi taj dogaaj.
Preko stola koji ih je razdvajao Adam ree: Bilo da je pro lo ili ne, ja bih te uvije
k elio da mi se vrati .
Ona ga pogleda preplavljena uzbuenjem. Ti si lijep mu karac. Mo da te nisam cijenila k
oliko je trebalo da te cijenim.
On ree: Mislim da to va i za nas oboje.
Poslije su se predali ljubavi i otkrili da je ljubav jednako arobna kao nekada.
Adam je, omamljen, izrekao zavr nu rije: Bili smo blizu toga da izgubimo jedno drugo
i na put. Nemojmo to nikada vi e sebi dopustiti.
Dok je Adam spavao, le ala je Erica budna pokraj njega, oslu kujui none zvuke, koji su
dopirali s mora kroz otvorene prozore. Kasnije je i ona zaspala, ali su se u zo
ru zajedno probudili i opet su se prepustili ljubavi.
A''
29.
Poetkom rujna Orion je predstavljen novinarima, zastupnicima kompanije i javno
sti.
Prva konferencija za tampu bila je u Chicagu, rasko na gozba uz pie, koja e, govorkal
o se, biti posljednja te vrste. Uzrok koji je predstavljao pozadinu toga govorka
nja: automobilske su tvrtke prekasno uvidjele da je veina novinara pisala jednako
, bez obzira na to da li su ih nudili ampanjcem i kavijarom morune bjeljuge1) ili
pivom i hamburgerima. emu, dakle, toliki izdaci?
Meutim, u bli oj budunosti vjerojatno ni ta nee promijeniti prirodu konferencije za zas
tupni tva, koja se za Orion odr ala u New Orleansu i trajala est dana.
Bila je to neobina, udovi na sveanost, na koju je bilo pozvano sedam tisua kompanijini
h zastupnika, trgovakih putnika, njihovih ena i ljubavnica, to su u jatima pristiza
li unajmljenim avionima, meu kojima je bilo i nekoliko Boeinga 747.
Svi su hoteli u Crescent Citvju bili ve zauzeti. Tako i koncertna dvorana Riverga
te za nonu glazbenu ekstravagantnu priredbu, koja bi, kako je rekao jedan
) Bjeljuga
velika bijela moruna, ivi u Crnom moru i Kaspijskom jezeru.
promatra, na Broadwayu mogla ii cijelu godinu. Neobian je bio vrhunac sveanosti, kada
se ogromna, svijetla zvijezda, spustila uz svirku stotine violina niz blistavu Ml
ijenu stazu, i kad se ta zvijezda, dodirnuv i sredi nju pozornicu, rastvorila u Orion,
to je izazvalo divlje klicanje.
I druge zabave, igre i go enja nastavljali su se svaki dan, a nou su vatrometi iznad
luke, s velianstvenim centralnim aran manom slo enim u rije ORION, stvorili zavr ni pri
zor.
Adam i Erica Trenton bili su ovdje, kao i Brett DeLosanto, dok je Barbara Zalesk
i doletjela samo u kratki posjet Brettu.
Jedne od dviju veeri koje je Barbara provela u New Orleansu njih je etvoro zajedno
veeralo, kod Brennana u Francuskoj etvrti. Adam, koji je povr no poznavao Matta Zales
kog, upita Barbaru kako je njenu ocu.
Sada ve mo e disati bez aparata i mo e ne to malo micati lijevom rukom, odgovorila je.
je potpuno uzet.
Adam i Erica su tiho izrazili aljenje.
Barbara je pre utjela da se svakog dana moli Bogu da joj otac brzo umre, kako bi s
e oslobodio tereta i samrtne patnje, koju mu je, kako joj se inilo, itala u oima ka
d god bi ga pogledala. Ali znala je da mo da nee tako brzo umrijeti. Znala je, na p
rimjer, da je stariji Joseph Kennedv, jedna od najslavnijih rtava srane kapi u pov
ijesti, poslije potpune paralize, ivio jo punih osam godina.
U meuvremenu je Barbara rekla Trentonovima da namjerava prebaciti oca kui u Royal
Oak, gdje e mu osigurati danononu njegu. Onda e neko vrijeme ona i Brett slobodno v
rijeme dijeliti izmeu Royal Oaka i Brettova stana u Country Club Manoru.
Govorei o kui u Royal Oaku, Barbara obavijesti: Brett je postao uzgajatelj orhideja.
Rekla je Adamu i Eriki, smije ei se, da je Brett preuzeo brigu o predvorju orhideja
njenoga oca i da je ak kupio neke knjige o tome. Volim are na laticama orhideja, n
ain kako se isprepleu, ree Brett. On nabode jednu kamenicu Roffignac, koje su upravo
masm
stavili pred njega. Mo da je u njima skrivena jedna itava nova vrsta kola. A sviaju m
i se i imena. Kako bi bilo da jedna kola s dvojim vratima i tvrdim nad-svoem nazo
vemo Aerides masculosum?
Mi smo ovdje zbog Oriona, podsjeti ga Barbara. Osim toga, to je lak e izgovoriti.
Nije priala Adamu i Eriki o jednoj Brettovoj nedavnoj dogodov tini, znajui da bi to
Bretta dovelo u nepriliku.
Nakon to je njenog oca udarila kap, Barbara i Brett bi pokatkad ostali preko noi u
kui u Royal Oaku. Jedne je veeri Brett stigao prvi. Na la ga je s postavljenim noga
rima, svje im platnom i bojama. Na platnu je bio skicirao i sada slikao jednu orhi
deju. Poslije toga je Brett rekao da mu je predlo ak bila jedna orhideja, Catasetu
m saccatum cvijet kojemu su se on i Matt Zaleski zajedno divili, one veeri prije
skoro godinu dana, kada je stariji ovjek planuo na Bretta i kada je kasnije Barba
ra silila oca da se ispria. Tvoj stari i ja smo se slo ili u tome da je slina ptici u
letu, rekao je Brett. Mislim da je to bilo jedino o emu smo se ikada slo ili.
Brett je zatim malo nespretno nagovarao Barbaru da platno, kada bude naslikano,
odnese u sobu svoga oca u bolnici i smjesti ga tako da ga on mo e vidjeti. Stari le i
nar nema mnogo stvari u koje bi gledao. U ivao je u svojim orhidejama i mo da e ga to
obradovati.
Tada je Barbara prvi put poslije oeve nesree klonula i zaplakala.
Bilo je to olak anje i poslije se osjeala bolje, znajui da su njena uvstva bila potis
nuta, sve dok ih Brettov jednostavni in dobrote nije oslobodio. Barbara je jo vi e c
ijenila to to je Brett uradio, jer je on bio uvrh glave zauzet planskim projektom
novih kola, Farstara, koji je uskoro trebalo predlo iti na skupu najvi ih rukovodit
elja kompanije. Farstarom je Brett bio obuzet danju i nou, tako da mu je malo vre
mena ostajalo za bilo to drugo.
Adam je za veerom u Nevv Orleansu zaobilazno skrenuo razgovor na Farstar, ali je
bio toliko oprezan da ga nije imenovao. Bit u sretan kada proe ovaj tjedan, rekao je
Barbari. Orion sada postaje briga
prodaje i tr i ta. Kod nas na farmi raaju se sada nove stvari.
Samo jo dva tjedna do velikoga razgovora, ubacio je Brett, a Adam je kimnuo glavom.
Barbara je znala da su Adam i Brett neizmjerno zaokupljeni Farstarom i pitala se
da li e Brett uope provesti svoju namjeru da krajem godine napusti automobilsku i
ndustriju. Znala je da Brett jo nije o toj mogunosti razgovarao s Adamom, koji e ga
, u to je Barbara bila uvjerena, nastojati nagovoriti da ostane.
Barbara im je saopila neke svoje profesionalne novosti. Dokumentarni je film Auto
mobilski grad, koji je sada dovr en, odu evljeno primljen na nekoliko pokusnih prika
zivanja. Reklamna agencija OJL, Barbara osobno i redatelj Wes Gropetti primili s
u srdana pisma s pohvalama od naruiteljeva predsjednika vijea i
to je bilo jo znaaj
e jedna se vea televizijska mre a obavezala da e Automobilski grad prikazati besplat
no kao izraz svog dru tvenpg anga iranja u najgledanijem terminu. Kao plod toga Barb
ara je kod OJL-a stajala bolje nego ikada prije i od nje i Gro-pettija se tra ilo
da zajedno rade na novom filmu za nekog drugog klijenta agencije.
Ostali za stolom su joj estitali, a Brett je to inio s vidljivim ponosom.
Ubrzo se razgovor opet vratio Orionu i ekstravagantnoj zastupnikoj konferenciji. N
e mogu a da se ne pitam, izjavila je Erica, da li je zaista cijeli taj tjedan potr
eban?
I kao uvijek, usprkos radosti koja je prevladavala zbog Oriona i privrednoj opu te
nosti koja bi mogla neupuene zavarati, osnovni e ton sastanka za odreivanje proizvo
dne politike biti smrtno ozbiljan. Jer ovdje e jedna automobilska korporacija staviti na kocku milijune dolara, a ujedno i
svoju reputaciju i svoj opstanak. To se igralo s ulozima koji su spadali meu naj
vi e uloge na svijetu, pa ipak je to bilo igranje na sreu, jer usprkos svim istra iva
njima i dobro razraenoj tehnikoj podlozi, konana odluka izmeu da i ne na koncu se o
orala temeljiti na predosjecanjima i instinktu.
Kavu su u dvorani poeli slu iti im su prvi uesnici poeli pristizati. To je bio obiaj,
ao i vr hladna naranina soka za predsjednika vijea, koji danju nije volio vrua pia.
Prostorija se punila, kad je Hub Hevvitson oko pola deset uletio kao vihor. Najp
rije se poslu io kavom, a onda namignuo Adamu i Elrovu Braithvvaiteu, koji su avrlj
ali.
Izgledajui zadovoljan samim sobom, Hevvitson otvori mapu koju je donio i ra iri nek
oliko crte a na potkovastom stolu. Upravo sam to dobio. Tono na vrijeme, zar ne?
Potpredsjednik Odjela za stilizaciju i dizajn polako im se pridru i i sva etvorica
se udube u crte . Nijedan nije morao pitati to je to. Svaki je list nosio oznaku je
dnog drugog od Velike trojice proizvodi-telja i sadr avao slike i opis patenta novih
kola. Isto je tako bilo oigledno da e to biti konkurentska kola, s kojima e se Far
star suoiti za dvije godine, ako dana nji prijedlozi budu prihvaeni.
Srebrni lisac je tiho zazvi dao.
Izvanredno, ree potpredsjednik odjela za stilizaciju i dizajn zami ljeno, kako su u ne
kim stvarima njihove ideje tono paralelne s na ima.
Hub Hevvitson sle e ramenima. Oni oslu kuju tr i te kao i mi, itaju iste novine, prouava
opa smje-ranja; znaju kako se svijet kree. A imaju i nekoliko bistrih momaka na sv
om platnom spisku. Potpredsjednik uprave baci pogled na Adama. Sto vi ka ete?
Ja ka em da mi imamo mnogo bolja kola. Na i su izgledi bolji od njihovih.
Vi ste prilino samouvjereni.
Ako to tako izgleda, ree Adam, mislim da jesam.
1
Lice Huba Hevvitsona se razvue u osmijeh. I ja sam samouvjeren. Smislili smo jo jed
na dobra kola; sad ih prvo treba prodati ostalima u ovoj sobi.
Poeo je skupljati i spremati crte e. Adam je znao da e oni kasnije prouiti konkurents
ka kola do u tanine i mo da e plod toga biti neke promjene na njihovim kolima.
esto sam se pitao, ree Adam, koliko moramo platiti da bismo dobili ovakav materijal.
Hub Hevvitson se opet smijuljio. Ne toliko koliko bi ovjek mislio. Jeste li ikada u
li za nekog pijuna koji je bio dobro plaen?
Mislim da nisam. Adam je razmi ljao: pijuna a je bilo ne to ime su se bavile sve velike
tomobilske kompanije, premda to nisu priznavale. Centar za pijuna u njihove vlastit
e kompanije bezazlenog naziva
nalazio se u tijesnim, prepunim prostorijama u Cen
tru za stilizaciju i dizajn i u njega su pritjecali izvje taji iz mnogih izvora.
Na primjer, in enjeri koji su se u konkurentskim kompanijama bavili znanstvenim ra
dom bili su zlatna ila obavje tenja. Poput svih znanstvenih istra ivaa, in enjeri su vol
jeli objavljivati svoje rezultate pa su referati sa sastanaka dru tva tehniara esto
sadr avali po koju reenicu ili misao, koje su same po sebi bile beznaajne, ali kad b
i ih se dovelo u vezu s drugim odlomcima s drugih mjesta, davale su klju za nain r
azmi ljanja i smjer djelovanja konkurenta. Meu onima koji su se bavili automobilski
m uhodarenjem bilo je prihvaeno da su in enjeri nevini.
Manje je nevin izvor obavje tenja Detroit Athletic Club, gdje su zajedno pili visoki
rukovoditelji kao i oni srednjega polo aja iz svih kompanija. Pod utjecajem pia op
u tali su se i postajali neoprezni pa su svojom obavije teno u nastojali izazvati divlj
enje u dru tvu. Godinama su istanana uha u D.A.C. ubirala poslastice, ali katkada i
neke izvanredno va ne obavijesti.
Osim toga to ta bi procurilo i kroz kompanije za alatnu obradu. Katkada bi jedna te
ista kompanija za obradu radila za dva ili vi e od veih automobilskih proizvoditel
ja. Tako bi netko, tko bi prividno samo
sluajno upao u radionicu kalupa, mogao vidjeti u toku rad za neku drugu tvrtku. I
skusan je dizajner gledajui negativ kalupa mogao ponekad zakljuiti kako izgleda ita
va stra nja ili prednja strana konkuren-tovih kola
i zatim otii i nacrtati ih.
Vanjske su se agencije, iji se modi operandi1) nisu izbliza ispitivali, slu ile u i
Adam je taj prikaz mnogo puta pregledao i znao je rijei napamet. Slijedea dva sata
on e se uglavnom dr ati knjige, koja je sada pred njim le ala otvorena, premda e, kao
bino na tim sastancima, biti prekida i o trih, pronicavih pitanja.
Dok se redalo pola tuceta dijapozitiva, na koja je Adam davao kratka obja njenja,
on je jo uvijek imao vremena misliti o onome to je prije nekoliko asaka rekao Elr
oy Braithvvaite. Primjedba kako kompanija treba sna no prijei u navalu iznen
adila je Adama, prvo zato to uope nije bilo potrebno da se ka e tako ne to, a takoer i
zato to je Srebrni lisac bio poznat po svojoj suzdr ljivosti i po tome to bi oprezno
odredio s koje strane vjetar pu e prije nego to bi se u bilo to upustio. No mo da
je i Braithvvaite bio zara en novim nainom mi ljenja i nestrpljivo u koja je obuz
ela automobilsku industriju, jer stari su se borci povlaili i umirali, a mlai su l
judi stupali na pozornicu. Braithvvaiteova izreka treba tra iti nove putove podsjeti
la je Adama da se slinim rijeima poslu io i Perceval Stuyvesant tijekom njihova
razgovora prije pet tjedana. Od onda su nekoliko puta telefonski razgovarali. A
dam je sve vi e bio sklon tome da se prihvati predsjedni tva u West Coast kompaniji
sir Per-cevala, ali je Perce i dalje bio sporazuman s tim da se ovakva odluka od
godi do izlaska Oriona na tr i te i dana njega predstavljanja Farstara. Meutim, poslije
dana njega dana Adam e morati odluiti
ili e ii u San Francisco zbog daljnjeg dogovor
ili e konano odbiti Perceovu ponudu. Adam je ve dva puta razgovarao s Erikom o pon
udi sa Zapadne obale za vrijeme njihova dvodnevnog boravka u Bahami. Erica je bila odluna. O tome ti sam mora
odluiti, dragi. Ja bih u stvari voljela ivjeti u San Franciscu. Tko ne bi? Ali, me
ni je dra e da ti bude sretan u Detroitu nego nesretan negdje drugdje, a u oba emo s
luaja biti zajedno.
Njena ga je izjava obradovala, no i poslije toga je ostao neodluan i jo uvijek nij
e bio siguran.
Glas Huba Hevvitsona iznenada presijee predstavljanje Farstara. Prekinimo naas i po
razgovarajmo o neemu s ime takoer moramo biti nacistu. Ovaj je Farstar najru nije tene
od kola to sam ikada vidio. Bilo je znaajno za Hevvitsona da bi, premda sklon da z
agovara neki program, ipak sam iznosio sve mogue prigovore, kako bi se o njima ot
voreno raspravljalo.
Oko potkovastoga stola zau se amor odobravanja. Adam ree blago
bio je na to priprav
an: U stvari itavo smo vrijeme bili toga svjesni.
On pone razglabati nain razmi ljanja koji ih je doveo do tih kola
misao koju je Bret
t DeLosanto izrazio u toku poslijeponone sjednice od prije nekoliko mjeseci, kad
je rekao: S Picassom pod nosom, pravili smo dizajne za kola koja kao da su se sko
trljala s Gainsboroughova platna. Bilo je to one noi kada su Adam i Brett zajedno
posjetili odjel za demontiranje kola i nakon toga oti li na onaj neusiljeni grupni
raz.-govor s Elrovem Braithvvaiteom i dva druga mlada pla-nera proizvodnje, od
kojih je jedan bio Castaldv. Oni su tada nabacili pitanje i zamisao: Za to ne bismo
odluno i hrabro poku ali proizvoditi kola, koja bi prema postojeim shvaanjima bila r
u na, ali koja bi tako odgovarala potrebama, okolini i sada njem vremenu
vijeku kori
snosti da bi postala lijepa?
Premda je od onda u vanjskom izgledu Farstara bilo prilagodbi i promjena, ipak j
e temeljna zamisao ostala ista.
Sada i na ovom mjestu Adam je pazio to govori, jer sastanak odbora za odreivanje p
olitike proizvodnje nije bio mjesto gdje bi ovjek smio biti previ e poetian, a pozna
vanje Picassa dolazilo je tek nakon poznavanja praktinih zahtjeva.
Nije mogao
govoriti
ni o Rovveni, premda ga je one noi ba sjeanje na nju navelo na takvo razmi ljanje. Ro
vvena je jo uvijek bila lijepa uspomena i, premda Eriki nee nikada priati o njoj, A
dam je bio uvjeren da bi ga ona razumjela ako bi joj ispriao.
Rasprava o vanjskom izgledu Farstara bila je zavr ena, ali je Adam znao da e se jo v
ratiti na to.
Gdje smo ono stali? Hub Hewitson je prelistavao svoje bilje ke.
etrdeset sedam stranica, spremno odgovori Braithvvaite.
Predsjednik vijea kimne. Nastavimo. Sat i pol kasnije, poslije produ ene i nezakljuene
rasprave, potpredsjednik proizvodnje odgurne svoje papire i nagne se naprijed u
naslonjau. Da je k meni do ao netko s ovakvom zamisli za ova kola, ne samo da bih o
dbio ideju, nego bih i njemu predlo io da tra i posao negdje drugdje.
U starom su dijelu grada parkirali auto u nekoj slijepoj ulici i onda se rastali
. Prije toga Big Rufe ih je opomenuo: Zapamtite, moramo se na poslu dr ati kao da s
e nije ni ta promijenilo. Ako budemo glumili hladnokrvnost, nema toga tko e nam dok
azati da smo noas bili tamo. Tako neka se sutra svaki poka e kao uvijek, isto kao s
vaki dan. On se zabulji u ostalu trojicu. Ako se netko pone drugaije pona ati, svinje
nas sigurno zapaziti.
Leroy Colfax ree tiho: Bilo bi mo da pametnije pobjei.
Ako pobjegne , zare i Big Rufe, kunem se da u te nai i ubiti, nakon to si nam priredi
j cirkus, sve nas uvalio ...
Colfax urno ree: Neu bje ati. Mislio sam, to je sve.
Nemoj misliti! Ve si pokazao da nema mozga.
Colfax u uti.
Rollie bi najradije pobjegao, premda to nije rekao. Ali kamo? Nije imao kamo. Ku
d god bi krenuo, nije mu bilo spasa. Osjeao se kao da mu ivot istjee kroz pore, na
isti nain kako mu i krv jo uvijek tee iz ozlijeene ruke. Onda se sjeti da je lanac d
ogaaja koji ga je doveo do ove veeri poeo prije godinu dana, kada ga je bijeli poli
cajac ulovio, a crni mu policajac dao karticu s adresom Centra za zapo ljavanje ra
dnika. Rollie je sada shvatio da je pogrije io to je i ap tamo,
Zar zaista? Mo da bi se ovo to ga je sna lo, da se nije dogodilo ovako, dogodilo na n
eki drugi nain.
Sada dobro slu ajte, ree Big Rufe, svi smo u ovome zajedno i dr at emo se skupa. Ako n
dan od nas etvorice ne bude brbljao, nee nam se ni ta dogoditi.
Mo da su mu drugi vjerovali. Rollie nije.
Onda su se razi li i svaki je ponio po jednu papirnatu vreicu novca, koji su Big Ru
fe i Colfax podijelili na stra njem sjedalu u kolima. Vreica Big Rufea bila je vea o
d ostalih.
Pa ljivo birajui put, svjestan koliko e ga teretiti ta papirnata vreica, ako ga zaust
avi policijska patrola, Rollie stigne oko ponoi do najamne zgrade na Blaineu.
May Lou nije bila kod kue; vjerojatno je oti la u kino. Rollie opere posjekotinu na
ruci i ovla je zavije runikom.
Poslije toga prebroji novac u papirnatoj vreici, dijelei ga na hrpice. Bilo je u s
vemu $ 30.75 manje nego dnevna zarada u sastavljaonici.
Da je Rollie Knight bio obrazovan ili sklon filozofiranju, razmislio bi u sebi o
prirodi opasnosti kojima su se ljudi voljni izlo iti zbog ovako triavih suma kao to
je trideset dolara i sedamdeset pet centi, i koliko neproporcionalno mnogo gube
u odnosu na mogui dobitak. I prije ovoga bilo je opasnosti kojih se Rollie pla io
opasnost da bude dublje uvuen u kriminal unutar tvornice, ili opasnost kojoj bi s
e bio izlo io da se noas povukao iz pothvata onog asa kad mu je Big Rufe gurnuo revo
lver u ruku. Mogao se odva iti i izlo iti se osveti Big Rufea, meutim nije to uinio.
Opasnost osvete nije bila umi ljena. Big Rufe je lako mogao naruiti da Rollieja div
ljaki izbatinaju, da mu polome ruke i noge
isto tako lako kao to je na primjer lako
naruiti namirnice u prodavaonici. Oba su ovjeka to znala; i tako je Rollie, ak i d
a nije uestvovao u pljaki, opet ispao onaj koji gubi.
Meutim, na kraju bi gubitak mo da ipak bio manji od potpune propasti koja mu je sad
a prijetila
do ivotne robije zbog ubojstva.
U su tini, opasnosti kojima se Rollie, htio ili ne htio, morao izlo iti, bile su ist
e one s kojima se u izvjesnom smislu suoavaju svi ljudi u slobodnom dru tvu. Meutim, neki unutar tog istog
dru tva, raaju se s okrutno ogranienim izborom, to opovrgava onu la nu umirujuu izreku
o tome kako su svi ljudi stvoreni jednaki. Rollie i deseci tisua njemu slinih, prt-t
ije njeni su od roenja siroma tvom, nejednako u, oskudnim mogunostima i samo najpovr nij
obrazovanjem, pa su tako potpuno nepripremljeni da donesu pravilnu odluku kada s
e suoe s ovakvim izborom
i tako, gube od samog poetka. Jedino preostaje procijenit
i kolika je veliina njihova gubitka.
Tako je tragedija Rollieja Knighta bila zapravo dvostruka: roen je na krivoj stra
ni ulice, a dru tvo ga nije du evno pripremilo da se odatle istrgne.
No, Rollie nije ovako razmi ljao o svojoj situaciji, znao je samo za beznadni oaj i
strah od onoga to e biti sutra i zato je samo gurnuo svojih 30,75 dolara u srebru
pod krevet i zaspao. Nije se probudio kad je kasnije u la May Lou.
Ujutro je May Lou previla Roliejevu ruku zavojem za prvu pomo, pogledom mu stavlj
n ve rije eni mnogi ozbiljni zloini u irem Detroitu i drugdje. Ali nije im stigla nik
akva dojava. Ili su samo zloinci znali tko je upleten ili su drugi bili udnovato ut
ljivi.
Policija je znala da je dozvole za prodaju automata i samo poslovanje oko njih f
inancirala mafija. Znali su takoer da je ubijeni bio u vezi s mafijom. Sumnjali s
u, ali nisu mogli dokazati, da je objema stranama odgovarala utnja.
Poslije tri i pol tjedna djelatnost policije jenjala je zbog potrebe da detektiv
i preuzmu novije sluajeve, ali sluaj grabe nog umorstva u tvornici jo nije bio zakljue
n.
Meutim, na jednom drugom mjestu nije bilo tako.
Mafija openito ne voli kad se netko uplete u posao njenih ljudi. A kada se radi o
drugim zloincima, uzvratne su kazne o tro smi ljene da poslu e kao opomena kako se to
ne bi vi e ponovilo.
Od asa kad je ovjek indijanskoga lica umro od no a Lerova Colfaxa, on i njegova tri
suuesnika bili su osueni na smrt.
To je bilo dvostruko sigurno zato to su oni bili samo ahovske figure u ratovanju i
zmeu Crne mafije i Mafije.
Kad se saznalo za pojedinosti grabe nog umorstva, obitelj mafije u Detroitu radila
je mirno, ali uspje no. Ona je imala svoje vlastite obavje tajne kanale, kojima pol
icija nije raspolagala.
Najprije su poku ali ispipati obavijesti. Kada to nije uspjelo, bez mnogo buke pon
uena je nagrada: tisuu dolara.
Za taj novac ovjek iz gradskog geta prodao bi i svoju mater.
Rollie je uo za istragu Mafije i za obeanu nagradu devet dana poslije one strahote
u tvornici. Bilo je to jedne noi kada je pio pivo u jednom smrdljivom baru na Tr
eoj aveniji. Pivo i injenica da slu bena istraga dotada nije nai la na njegov trag, ol
ak ale su malo stravu u kojoj je ivio posljednjih devet dana. Ali vijest, koju mu j
e prenio ovjek s kojim je sjedio za barom
jedan od onih koji su vodili igru broje
vima, poznat jednostavno po imenu Mule, udesetorostru-ila je Rolliejev u as i pretv
orila pivo koje je pio u u, tako da mu je do lo da na licu mjesta povrati. Uspjelo m
u je da se suzdr i.
Hej! ree Mule, nakon to je prenio novost o nagradi koju je obeala mafija. Pa ti radi
toj tvornici, ovjee?
Rollieja je stajalo truda da kimne glavom.
Mule" ivahno nastavi: Pronai tko su bili ti momci, ja u dojaviti, a lovu emo podijelit
i, hoe ?
Naulit u u i, obea Rollie.
Ubrzo poslije toga napustio je bar, a da posljednju a u piva nije ni dotakao.
Rollie je znao gdje e nai Big Rufea. U av i u prostoriju gdje je ivio krupni ovjek, na
se pred
revolverskom cijevi vjerojatno onom istom od prije devet dana. Kada je Big Rufe
vidio tko je, spustio je revolver i ubacio ga za pojas svojih hlaa.
Rekao je Rollieju: Ako se pojave usrani digii, nee se dobro provesti.
Osim to je bio spreman na sve, Big Rufe je izgledao nekako udnovato ravnodu an
vjero
jatno zato, shvatio je Rollie kasnije, to je unaprijed znao za opasnost od mafije
i prihvatio je.
Ni ta ne bi postigao time to bi ostao ili raspravljao s njime. Rollie ode.
Od toga su asa Rolliejevi dani bili ispunjeni jednim novim, uvijek prisutnim u asom
. Znao je da niim to god bi uinio ne bi mogao prevladati taj u as, mogao je samo ekati
. U meuvremenu je nastavio ii na posao, jer mu je redoviti rad prekasno, kako se in
ilo postao navikom.
Premda Rollie nikada nije saznao pojedinosti, Big Rufe je bio taj koji ih je sve
izdao.
On je glupo platio nekoliko malih kockarskih dugova samim srebrnim novcem. To je
primijeeno i dojavljeno jednom mafijinom dou niku, koji je vijest proslijedio dalj
e. Neke su druge stvari, koje su ve znali o Big Rufeu, navodile na pomisao da bi
to mogao biti on.
Uhvatili su ga nou, iznenadiv i ga na spavanju, i nisu mu dali prilike da se poslu i
revolverom. Njegovi su ga otmiari svezali, stavili mu krpu u usta i od-vezli ga u
jednu kuu u Highland Parku, gdje su ga muili dok nije progovorio, a onda su ga ub
ili.
Slijedee je jutro tijelo Big Rufea naeno na cesti u Hamtramcku, kojom su nou prolaz
ili mnogi te ki kamioni. Pregazili su ga nekoliko puta i smrt je oznaena kao promet
na nesrea.
Drugi su, meu njima i Rollie Knight kada im je Daddy-o tresui se saopio tu vijest
t
ono znali kako je Big Rufe tamo dospio.
Leroy Colfax se poeo skrivati, pod za titom prijatelja, meu politikim borcima. Skriva
o se skoro dva tjedna, ali se poslije toga vremena pokazalo da i borac, kao i mn
ogi drugi politiari, ima takoer svoju cijenu. Jedan od Colfaxovih drugova, u koje
je imao povjerenja, koga su svi oslovljavali bratom, potajice ga je prodao.
Uhvatili su i Lerova Colfaxa, odvezli ga u jedno osamljeno predgrae i ustrijelili
. Kad je tijelo naeno, autopsijom je otkriveno est metaka, ali nikakav drugi trag
do istine. Nikada nitko nije zbog toga bio uhap en.
Daddy-o je bje ao. Kupio je autobusnu kartu za New York i poku ao se izgubiti u Harl
emu. To mu je neko vrijeme uspijevalo, ali su mu poslije nekoliko mjeseci u li u t
rag i ubrzo zatim su ga smaknuli no em.
Davno prije toga ve kada je uo da je ubijen Leroy Colfax
poelo je Rolliejevo ekanje
i za to se vrijeme potpuno slomio.
Leonard Wingate je s mukom prepoznao slaba an enski glas na telefonu. Bio je srdit t
o ga zove uveer, kod kue.
May Lou, tko?
Roliejeva enska. Rollieja Knighta.
Knight. Wingate se tada sjeti i upita Kako ste do li do moga telefonskog broja? Nij
e u telefonskom imeniku.
Vi ste ga, gospodine, napisali na jednoj kartici. Rekli ste da nazovem, ako se ka
da naemo u nevolji.
Mo da i jesam, mislio je, vjerojatno one noi kad su u toj kui u sredi tu grada snimali
film.
Dobro, o emu se radi? Wingate se upravo bio spremio da ide u Bloomfield Hills, kamo
je bio pozvan na veeru. Sada bi mu bilo milije da je oti ao prije nego to je zazvon
io telefon, ili da nije odgovorio.
Glas Maye Lou ree: Mislim da znate da Rollie nije bio na poslu.
Ali, zaboga, odakle bih ja to znao?
Ona ree nesigurno: Ako se ne pojavi...
U toj tvornici radi deset tisua ljudi. Kao personalni rukovoditelj, odgovoran sam
za veinu njih, ali ne obavje tavaju me o pojedincima ...
Leonard Wingate opazi svoj odraz u zidnom ogledalu i zastane. Tiho se obrati sam
ome sebi: Dakle, ti
razmetljivi, uspje ni, va ni kopilane s tajnim telefonom, eto sada si joj stavio do
znanja kakva si ti veliina, da ne bi sluajno pomislila kako vas dvoje imate ne to za
jedniko samo zato to ste sluajno iste boje ko e. A to sada?
Pomislio je branei se: to se ne dogaa esto i sada se ulovio kod toga; ali to pokazu
je kako se neki stav mo e razviti, upravo kako je uo, da Crnci koji su utjecajni po
stupaju s drugim Crncima kao da su ovi blato pod njihovim nogama.
May Lou, ree Leonard Wingate, zatekli ste me u lo em raspolo enju i ao mi je. Hoete l
opet ponemo?
Rekla mu je da se neprilika tie Rollieja. On niti jede, niti spava, niti radi. Nee
da izlazi iz kue. Samo sjedi i eka.
to eka?
Nee da mi ka e, nee ni da razgovara. U asno izgleda, gospodine. To je kao... May Lou u
, tra ei rijei, a onda ree: Kao da eka na smrt.
Otkada nije bio na poslu?
Dva tjedna.
Je li on tra io da me nazovete?
On ni ta ne tra i. Ali prijeko mu je potrebna pomo. Sigurna sam u to.
Wingate je oklijevao. To se uistinu nije njega ticalo. Istina je da se on ozbilj
no zanimao za probleme zapo ljavanja radnika iz siroma nih etvrti i jo uvijek se zanim
a; i umije ao se nekoliko puta u pojedinanim sluajevima. Meu te je spadao Knightov sl
uaj. Ali tim se ljudima moglo pomoi samo do izvjesne granice, a Knight je napustio
posao
samovoljno, kako izgleda
prije dva tjedna. Ipak se Leonard Win-gate jo uvi
jek osjeao krivim zbog svoga pona anja od prije nekoliko minuta.
Dobro, ree, nisam siguran da u i ta moi uiniti, ali u nastojati skoknuti do vas sli
ana.
Njen glas ree kao molei: Zar ne biste mogli veeras?
Bojim se da to nee biti mogue. Ugovorio sam da u doi na jednu veeru, na koju sam ve
asnio.
t\
Primijetio je kako oklijeva prije nego to je upitala: Gospodine, sjeate li se vi me
ne?
Ve sam rekao da se sjeam.
Jesam li vas ikada prije bilo to zamolila?
Ne, niste.
May Lou je na njega ostavljala dojam da nije nikada ni od koga mnogo tra ila, pa n
i od ivota, niti je mnogo primila.
Sada vas molim. Molim vas! Veeras. Za moga Rollieja.
Bio je rastrgan izmeu oprenih pobuda: povezanost s pro lo u, sa svojim pradjedovima; sa
da njost, to je postao i to bi jo mogao biti. Pradjedovi su pobijedili. Leonard Winga
te je tu no razmi ljao: pro-pustit e jedno ugodno sijelo uz veeru. Slutio je da domaica
samo voli isticati svoju liberalitas time to ima za stolom jedno ili dva crna li
ca, ali je ona nudila dobro jelo i vino i koketirala bi s njim na vrlo ugodan nai
n.
Dobro, ree u telefonsku slu alicu, doi u i mislim da se sjeam gdje je to, ali bi bol
lo da mi ka ete adresu.
Da ga May Lou nije unaprijed upozorila, pomisli Leonard VVingate, jedva bi prepo
znao Rollieja Knighta, koji je smr ao, a oi su mu, na oronulom licu, bile upale. Ro
llie je sjedio za drvenim stolom gledajui prema vanjskim vratima i uzbueno skoio ka
d je u ao Wingate, a onda opet sjeo.
ovjek iz personalnog odjela kompanije dobro se sjetio da donese bocu scotcha. U ao
je bez pitanja u kuhinju, koja je bila tijesna kao ormar, na ao a e i donio ih natrag
. May Lou je klisnula van, kad je on do ao, nakon to ga je zahvalno pogledala i apnu
la: Bit u pred vratima.
VVingate nalije dvije a e estoka, nerazrijeena scotcha i gurne jednu pred Rollieja. Po
pit ete to, ree, i mo ete piti polako. Ali poslije toga ete govoriti.
Rollie pru i ruku da uzme pie. Nije podigao pogled.
VVingate otpije jedan gutljaj svoga scotcha i osjeti kako ga pie pali i onda poe g
rijati. On spusti a u. Mo emo u tedjeti na vremenu, ako vam ka em da znam tono to vi mi
o meni. Dakle, ja znam sve izraze, koji su veinom blesavi bijeli Crnac, stric Xo
m isto kao i ti. Ali bez obzira na to da li me voli ili mrzi , mislim da sam ja jed
ini prijatelj kojega e veeras vidjeti. VVingate ispije svoje pie, nalije jo jedno i g
rne bocu pred Rollieja. Dakle, poni govoriti prije nego to ovo popijem, inae u pomisl
iti da uzalud tratim vrijeme i otii.
Rollie podigne pogled. Pona ate se kao da se ljutite. Pa ja nisam rekao ni rijei.
Onda poku aj rei koju rije. Da vidimo kako to ide. VVingate se nagne naprijed. Za poe
: za to si napustio posao?
Iskapiv i prvi scotch koji mu je natoio Leonard, Rollie sada sam opet napuni a u, a on
da progovori. Bilo je to kao da je Leonard nekom kombinacijom takta, postupaka i
rijei otvorio neku branu u Rol-lieju, tako da su rijei same poele navirati, usmjer
i-vane pitanjima koja bi VVingate povremeno postavljao, sve dok itava pripovijest
nije izi la na vidjelo. Pria je poela prije godinu dana kada je Rollieja po prvi pu
t unajmila kompanija, nastavila se njegovim do ivljajima u tvornici, sudjelovanjem
u kriminalu najprije sitnom, a onda i krupnom
ubojstvom i njegovim posljedicama
, onda ono to je uo o mafiji i osudi na smrt, koju je Rollie sada sa strahom i rez
ignacijom oekivao.
Leonard VVingate je sjedio slu ajui s mje avinom nestrpljivosti, samilosti, razoaranja
, nemoi i srd be
dok vi e nije mogao sjediti. Onda je, dok je Rollie govorio dalje, k
oraao malom sobicom, amo-tamo.
Kada je pria bila zavr ena, najprije je prsnula srd ba personalca. Za tutnjio je. Prok
leti luae! Pru ena ti je prilika! Imao si uspjeha! I sve si bacio u vjetar! VVingate
je stiskao i opu tao ake, uzbuujui se slo enim osjeajima. Mogao bih te ubiti!
Rollie digne glavu. Nakratko zablista njegova nekada nja drskost i smisao za alu. ovj
ee, ako to elite, morate kupiti ulaznicu i stati u red!
VifS
Ta primjedba vrati Wingatea u stvarnost. Znao je da stoji pred nemoguim izborom.
Kada bi Rollieju Knightu pomogao da se spasi iz te situacije, bio bi kriv zbog p
ropusta da prijavi zloin. Vjerojatno je pred zakonom suuesnik u zloinu ak i ako samo
propusti postupiti u skladu s onim to zna. Ali, VVin-gate je dovoljno poznavao g
eto i njegov zakon d ungle i bio je uvjeren da ako ne pomogne, ako jednostavno ode
, time je Rollieja prepustio ubojicama.
Leonard VVingate je alio to veeras nije preuo telefon, i to se odazvao molbi Maye Lou
da doe ovamo. Da jedno ili drugo nije uinio, sada bi udobno sjedio za stolom s bi
jelim stolnjakom i ubrusima i srebrom, s ljudima koji su mu po du i srodni. Ali sa
d je bio ovdje. Prisili se na razmi ljanje.
Vjerovao je ono to mu je Rollie Knight ispriao. Sve. Sjetio se takoer da je u novin
ama itao kako je pronaeno mecima izre etano tijelo Lerova Colfaxa, a to su mu javili
i s druge strane, jer je Colfax donedavna bio namje tenik pogona za sastavljanje.
To je bilo samo prije tjedan dana. Sada, kada su dvojica zavjerenika bila mrtva
, a trei se izgubio iz vida, vjerojatno e mafija naskoro skrenuti pa nju na Rollieja
. Ali koliko je vremena jo ostalo? Slijedei tjedan? Sutra? Noas? VVingate opazi da
i on sam uzrujano pogledava prema vratima.
Dmovao je: sada mu je bez odgaanja potrebno jo neije mi ljenje, jo neije rasuivanje,
mu pomogne. Bez obzira na to kakvu odluku donese ona e biti previ e sudbonosna, a d
a bi je mogao stvoriti sam bez iije pomoi. Ali kome da se obrati? VVingate je bio
uvjeren da bi, kad bi se obratio na svoga pretpostavljenog u kompaniji, potpreds
jednika za personalna pitanja, dobio hladan pravniki savjet: poinjeno je umorstvo,
ime jednoga od ubojica je poznato; prema tome treba obavijestiti policiju, a on
i e se dalje time baviti.
VVingate je znao da to nee uiniti, bez obzira na to kakve e to posljedice imati za
njega samoga. Ili e barem prvo potra iti neiji savjet. Odjednom mu pade na um: Brett
DeLosanto.
Otkad su se sreli u studenome pro le godine, Leonard VVingate, Brett i Barbara Zal
eski ostali su dobri prijatelji. Provodei sve vi e i vi e vremena u njegcvu dru tvu, VV
ingate je do ao dotle da se divi razumu mladog dizajnera, uvidjev i da on pod povr ins
kom lakomisleno u posjeduje prirodnu mudrost, razboritost, duboko suosjeanje. Njegov
o bi mi ljenje sada moglo biti va no. Osim toga, Brett je poznavao Rollieja Knighta,
jer ga je upoznao preko Barbare, na snimanju filma Automobilski grad.
VVingate odlui: telefonirat e i, ako bude mogue, jo veeras e se sastati s Brettom.
May Lou se neprimjetno u uljala u sobu. VVingate nije znao koliko je ula i znala. S
matrao je da to nije va no.
On poka e vrata. Mo ete li to zakljuati?
May Lou kimne glavom. Da.
Ja sada idem, ree Leonard VVingate Rollieju i Mayi Lou, ali u se vratiti. Kad iziem,
akljuajte vrata i nemojte vi e otkljuavati. Ne pu tajte nikoga unutra. Kad ja doem, poz
nat ete me po glasu i rei u vam svoje ime. Razumijete li?
Da, gospodine. Oi Maye Lou se susreto e s njegovima. Premda je bila oniska, mr ava i ne
ugledna, ostavila je na njega dojam snage.
Nedaleko od najamne kue u Blaineu Leonard VVingate je na ao telefon u jednoj praoni
ci, koja je bila otvorena preko noi.
Imao je zabilje en broj telefona Brettova stana i nazvao ga. Strojevi za pranje i
su enje u praonici bili su buni i on pokrije jedno uho da bi mogao uti znak na drugo
m kraju. Zvonilo je, ali nitko nije odgovorio, i on spusti slu alicu.
VVingate se sjeti jednog razgovora s Brettom prije dan ili dva, kojom je priliko
m Brett spomenuo da e se on i Barbara krajem tjedna sresti s Adamom i Erikom Tren
ton koju je Leonard VVingate samo letimino upoznao. VVingate odlui da tamo poku a.
Nazvao je obavijesti i zatra io broj Trentonovih u predgrau. Ali kad je nazvao, ni
tamo nije bilo odgovora.
Sada je vi e nego ikada elio pronai Bretta De-Losanta.
Leonard Wingate se sjeti jo neega to mu je Brett rekao: Barbarin je otac jo uvijek b
io na listi kritinih sluajeva u Fordovoj bolnici. VVingate je umo-vao: mogue je da
su Barbara i Brett zajedno, a Barbara je vjerojatno u bolnici ostavila obavijest
Brett je odmah pristao, ali je Barbara stvarala pote koe, jer je htjela ii s njima.
Neko vrijeme su raspravljali, Wingate se suprotstavio njenoj elji, a Brett ju je
podr avao. Na kraju su se slo ili da Adam odveze Eriku i Barbaru u Brettov stan u Co
untrv Club Manor i da ih oni tamo priekaju. Ni Adam, ni Erica, ni Barbara nisu elj
eli da se vrate na koncert.
Vani je Wingate poveo Bretta do svojih kola koja su ekala. Ki a je prestala. Brett
skine ogrta i baci ga na stra nje sjedalo preko Wingateova koji je ve bio tamo. Kada
su po li, Leonard Wingate je poeo brzo obja njavati, znajui da e put biti kratak. Bret
t je slu ao ubacujui povremeno po koje pitanje. Kod opisa grabe noga umorstva tiho za
zvi di. On je, poput nebrojenih drugih, itao sve objavljene izvje taje o ubojstvu u t
vornici; to se na neki nain ticalo i njega osobno, budui da se inilo vjerojatnim da
su dogaaji te noi pospje ili sranu kap Matta Zaleskog.
Ipak Brett nije osjeao neprijateljstvo prema Rol-lieju Knightu. Istina, mladi Crn
ac nije bio nevin, ali postojali su stupnjevi krivnje, bilo da ih zakon priznaje
ili ne priznaje. VVingate je oito mislio
a Brett prihvaao
da je Rollie bio napros
to uhvaen u mre u, djelomino protiv svoje volje, i njegova se sloboda izbora smanjil
a, kao kad plivaa koji gubi snagu povue vir. Ipak je trebalo da Rollie Knight plat
i za ono to je uinio. Nitko mu ne mo e pomoi da izbjegne kaznu, niti bi trebalo da to
uini.
Ima ne to to ne mo emo uiniti, ree Brett, a to je da mu pomognemo da pobjegne iz Detr
I ja sam to mislio. Da je zloin manji, razmi ljao je Wingate, mogli bismo poku ati. Ali
ne kada se radi o ubojstvu.
Njemu treba ono to nije imao u prija njim sluajevima
najbolji odvjetnik kojeg novac m
o e pribaviti.
On nema novaca.
Onda u ih ja pribaviti. Ne to u dati ja sam, a bit e i drugih. Brett je ve razmi ljao
oga bi se mogao obratiti na neke ljude koji se obino ne nalaze u redovima onih ko
ji dijele milostinju, ali duboko osjeaju nepravdu i rasne predrasude.
VVingate ree: Morat e se predati policiji; ja ne vidim drugoga puta. Ali ako budemo
imali jakog odvjetnika, mogao bi zahtijevati za titu u zatvoru. Pitao se premda ne
glasno
koliko bi bila djelotvorna ta za tita, s odvjetnikom ili bez njega.
S dobrim bi braniteljem mo da, samo mo da, mogao uspjeti, ree Brett.
Mo da.
Hoe li Knight uiniti onako kako mu budemo rekli?
Wingate kimne glavom. Hoe.
Onda emo ujutro nai odvjetnika. On e posredovati kod predaje. Noas bi bilo dobro da n
jih dvoje
djevojka takoer budu s Barbarom i sa mnom.
Personalac pogleda preko prednjega sjedala kola. Jeste li sigurni?
Siguran sam. Osim ako vi znate ne to bolje. Leonard Wingate zatrese glavom. Bio
je sretan to je na ao Bretta DeLosanta. Premda mladi dizajner nije dotle rekao ni
ti uinio ni ta to bi bilo iznad mogunosti umovanja i odluivanja samoga Wingatea,
Brettova prisutnost i bistra glava davali su mu osjeaj sigurnosti. Brett je po p
rirodi bio stvoren za vou, to je VVingate sa svojim iskustvom dobro uviao. Pi
tao se da li e se Brett zadovoljiti da itavoga ivota ostane dizajner.
I
Bili su na Dvanaestoj, na kri anju s Blaine. Pred ru evnom najamnom kuom s koje je ot
padala boja iziu iz kola i Wingate ih zakljua.
Kao obino, osjeao se jak vonj po smeu.
Penjui se uz tro ne drvene stube na trei kat najamne kue, Wingate se sjeti da je reka
o Rollieju i Mayi Lou da e im izvana rei svoje ime i da e uti njegov glas. Nije bilo
potrebno.
Vrata, koja je trebalo da dr e zakljuana, bila su otorena. Dio brave je visio, gdje
je bez sumnje jakim udarcem bila razbijena.
Leonard Wingate i Brett uu. Unutra je bila May Lou
sama. Trpala je odjeu u koveg od
kartona.
Wingate upita: Gdje je Rollie?
Ona ne di ui pogled odgovori: Oti ao.
Kamo je oti ao?
Do li su neki momci. Odveli ga.
Kada?
Odmah nakon to ste vi oti li, gospodine. Okrenula je glavu. Vidjeli su da je plakala.
Slu ajte, ree Brett, ako dobijemo opis, mo emo upozoriti policiju.
Leonard VVingate zatrese glavom. Znao je da je prekasno. Od poetka je osjeao da je
prekasno. Znao je i to e on i Brett DeLosanto sada uiniti. Otii e. Kao to su toliki
Detroitu oti li, kao to su sveenik i levit pre li na drugu stranu.
Brett je u utio.
Wingate upita May Lou: to ete vi uiniti?
Ona zatvori kartonski koveg. Odselit u.
Brett zavue ruku u d ep. Wingate mu dade znak da stane. Pustite, ja u.
Ne brojei, izvue sve novanice to je imao i gurne ih u ruku Mayi Lou. ao mi je, ree.
m da to mnogo ne znai, ali ao mi je.
Si li su niza stube.
Kada su do li do kola, vidjeli su da im prednja vrata vise otvorena. Prozorsko je
staklo bilo razbijeno. Oba su ogrtaa i ezla sa stra njega sjedala.
Leonard Wingate se nasloni na krov kola i obuhvati rukama glavu. Kada je podigao
glavu, Brett je vidio da su mu oi vla ne.
O, bo e! ree VVingate. Podigao je ruke prema tamnom nonom nebu, kao da moli: O, bo e,
du- na li grada!
Tijelo Rollieja Knighta nije nikada pronaeno. Jednostavno je i ezlo.
31.
To je tvoj ivot, a ne moj, ree Adam Brettu DeLosantu. Ali ja ti ne bih bio prijatelj,
kad ti ne bih rekao da mislim da si se prenaglio i da ini ogromnu pogre ku.
Bilo je blizu ponoi i njih je petoro Adam i Erica, Barbara i Brett, te Leonard Wi
ngate sjedilo u Brettovu stanu u Countrv Club Manoru. Brett i Win-gate su stigli
prije pola sata, dovezav i se iz sredi ta grada. Razgovor bija e sumoran. Kada su isc
rpli sve to se moglo rei o Rollieju Knightu, navijestio je Brett da namjerava napu
stiti automobilsku industriju i da e sutra predati otkaz.
Adam bija e uporan: Za pet godina mogao bi doi na polo aj rukovodioca u odjelu za stil
izaciju i dizajn.
Neko vrijeme, ree Brett, samo sam o tome sanjario da budem drugi Harlev Earl, ili Bi
li Mit-chel, ili Gene Bordinat ili Elvvood Engel. Nemojte me krivo razumjeti sma
tram da su oni svi bili veliki; neki su to jo uvijek. Ali to nije za mene, to je
sve.
Leonard Wingate ree: Ipak ima i drugih razloga zar ne?
Da, ima. Ne mislim da su proizvoditelji kola, koji za sebe prave tolike zama ne pla
nove, uinili zajednici u kojoj ive toliko usluga i planirali za nju i ta vi e nego to m
o e stati u jedan naprstak. Adam primijeti: To je mo da bilo nekada tako, ali sada nij
e vi e tako. Sve se promijenilo ili se ubrzano mijenja. Vidimo to svaki dan
u pona a
nju rukovodstva, u odgovornosti zajednici, vrsti kola koja gradimo, odnosu prema
dr avnoj upravi, po tovanju potro aa. To vi e nije ono isto poslovanje od prije dvije il
i tri godine.
Volio bih u to vjerovati, ree Brett, pa makar samo zato to ti u to vjeruje . Ali ne mo
u, a u tome nisam sam. Uostalom, od sada u raditi izvan toga.
Erica upita: to e raditi?
Da ti pravo ka em, ree joj Brett, proklet bio ako znam.
Ne bi me iznenadilo, ree Adam, kada bi se dao na politiku. Htio bih da zna da, ako to
uini , neu samo glasati za tebe, nego u dati i novani prilog za tvoju kampanju.
Wingate ree: Ja takoer. Kako je to udno, pomisli, da je on upravo veeras osjetio Bret
ovu sposobnost za vodstvo i pitao se kako e se dugo baviti dizajnom.
Brett se smijuljio. Jednoga od ovih dana to bi vas moglo skupo stajati. Neu zabora
viti.
Jedno e sigurno uiniti, ree Barbara drugima, slikat e. Makar ga morala lancem privez
uz slikarski stalak i donositi mu hranu. Makar morala uzdr avati nas oboje.
Kad ve govorimo o uzdr avanju, ree Brett, mislio sam da osnujem vlastito malo poduzee
dizajn.
Ako to uini , proree Adam, ono nee ostati malo, jer ti posti e uspjehe i protiv svoj
. Osim toga e raditi vi e nego ikada.
Brett uzdahne. Toga se upravo pla im. Ali ako se to i dogodi, razmi ljao je, bit e svoj
ovjek, moi e slobodno odluivati. To je najvi e elio, a isto tako i Barbara. Brett je
ogleda s ljubavlju, koja kao da je svakim danom sve vi e rasla. to god se bude dogaa